PRAKTINE AKTIVNOSTI

U VRTIU

(Prva stranica)
PISMENA PRIPREMA ZA PRAKTINE
AKTIVNOSTI
Ime i prezime:
Djeji vrti:
Odgojna skupina:
Mentorica:
Datum:
Tema:
Literatura:
Konzultacije:

(Druga stranica)
Cilj:
Zadae:

(Trea stranica)
Organizacijski i materijalni uvjeti

(etvrta stranica i dalje)

Aktivnosti za ostvarivanje zadaa
Prilozi

Cilj
U jednoj reenici definirati cilj.

Primjerice: Razliitim aktivnostima potaknuti

djecu na uoavanje razliitosti, mjerenje i
usporeivanje visine i duine te donoenje
sudova o tome.

Zadae
Zadae se planiraju za cijelu skupinu, za manju

skupinu djece, za pojedino dijete.

- tjelesni i psihomotorni razvoj
- socio-emocionalni razvoj
- spoznajni razvoj
- govor, komunikacija, izraavanje i
stvaralatvo

Zadae se planiraju na temelju poznavanja:

Osobina i psiholokih uvjeta razvoja djeteta

predkolske dobi
Obiljeja skupine (dob, razvojni status, sastav
skupine, obiteljski status, rizinost uvjeta
razvoja i dr.)
Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja
predkolske djece i vrste programa
Vlastitih znanja, vjetina i sklonosti

Organizacijski i materijalni uvjeti

Planiraju se prema pitanjima: TO, KAKO,

KOLIKO, KADA, GDJE?

Promjene u organizaciji prostora
Provjeravanje sadraja centara aktivnosti
(nadopuna centara novim sredstvima i materijalima)
Uvoenje novih i nekonvencionalnih materijala i
aktivnosti
Novi centar interesa opisati detaljnije
Priprema sredstava, pomagala, materijala za
ostvarivanje planiranih aktivnosti i sadraja ono
to je potrebno unaprijed pripremiti

Pedagoko osmiljavanje i pripremanje

materijala za aktivnosti

Mogua pitanja
Jesu li pripremljeni materijali dovoljno

raznovrsni, raznoliki?
Jesu li materijali osmiljeni tako da ih mogu
koristiti djeca razliitih kompetencija?
Odgovaraju li materijali interesima te
individualnim i razvojnim mogunostima djece?
Potiu li materijali djecu na samostalno
koritenje i suradnju s drugom djecom?

Mogu li djeca koristei materijale otkrivati i

uiti neto novo?

Jesu li materijali usklaeni s postojeim
znanjem i iskustvom djece?
Je li djeci ponuena mogunost dokumentiranja
vlastitih aktivnosti?

Aktivnosti za ostvarivanje razvojnih

zadaa

Planiraju se aktivnosti koji omoguuju

ostvarivanje zadaa
Aktivnosti se planiraju sukladno potrebama i
interesima djece, pri tome se vodi rauna o
iroj okolini djeteta
U planiranju aktivnosti potrebno je potivati
osnovne principe djetetova stjecanja iskustva i
uenja - omoguiti djetetu doivljaj, proradu
doivljaja, obogaivanje doivljaja umjetnikim i
drugim sadrajima, istraivanje, izraavanje,
stvaranje

Poeljno je planirati aktivnosti za pojedinu

djecu (u dogovoru s mentoricom)

POTICAJI ZA AKTIVNOSTI (verbalni i
neverbalni iskazi, novi materijali, materijali
grupirani na nov nain, sudjelovanje drugih
odraslih na unaprijed dogovoren i poticajan
nain, posjeti )
Tijek aktivnosti (uvodna aktivnost, paralelno
odvijanje pojedinih aktivnosti, odvijanje u
odreenom slijedu, kada, kako, zato?)

Provjeriti jesu li zastupljene razliite vrste

djelatnosti:
ivotno-praktine i radne aktivnosti
Raznovrsne igre
Drutvene i drutveno-zabavne aktivnosti
Umjetniko promatranje, sluanje,

interpretacije umjetnikih tvorevina za djecu

slikovnice, likovna, knjievna, glazbena,
scenska, filmska djela
Istraivako spoznajne aktivnosti
Specifine aktivnosti s kretanjem

Evaluacija
Vrednovanje ostvarivanja cilja i zadaa
Procjenjivanje do koje mjere je pojedina

aktivnost doprinijela ostvarivanju postavljenih

zadaa
Procjenjivanje aktivnosti i sadraja koji su za
djecu bili posebno vrijedni

Zapaanja o specifinim djetetovim ponaanjima

(kreativnost, samostalnost, spretnost,

komunikativnost, agresivnost )
Zapaanja o grupiranju djece, interesu za
pojedine aktivnosti
Zapaanja o spontanim djejim aktivnostima
Osvrt na osobni doivljaj uloge odgojitelja

Evaluacija i promiljanje aktivnosti

Promatranje i analiza aktivnosti djece

Analiza aktivnosti
Mogunost djece da samostalno koriste

materijale
Smislenost aktivnosti, osim pedagoke svrhe,
smisao koji odreena aktivnost ima za dijete
Postojea iskustva djece s odreenim
materijalima
Na koju vrstu/vrste aktivnosti ponueni
materijali potiu djecu?

to djeca tono rade i to to za njih znai?

Kako djeca razumiju problem ili temu kojom se

bave?
Koji aspekt problema ili teme djecu najvie
zanima?
Aktivnosti ostvarene individualno, na razini
skupine djece, itave skupine
Postojea iskustva djece s odreenim
materijalima
Zapaanja o spontanim djejim aktivnostima

Analiza i (samo)evaluacija kvalitete sudjelovanja u

aktivnostima s djecom

Analiza kvalitete sudjelovanja u

aktivnostima s djecom
Ukljuivanje u aktivnost djece (ne, da, ako da s kojim ciljem ?)
Je li ukljuenost u aktivnost djece bila primjerena ?
Sluanje djece (uje li me, odgovara li na moja pitanja i

moje potrebe?)
Koliko i o emu je studentica razgovarala s djecom?
Je li tijekom aktivnosti potovana inicijativa i prijedlozi djece?
Je li studentica u razvijanju aktivnosti bila fleksibilna u korist
prirodnog razvoja aktivnosti?
Je li djeci nudila gotova rjeenja i odgovore ili poticala na
razmiljanje i rjeavanje problema?
Je li ostvaren uvid u cjelinu situacije, tj. to rade sva (ostala )
djeca ?

Interakcija, komunikacija, osjeaji

Dijete/djeca

odgojiteljica
Dijete
dijete/djeca
Dijete/djeca
ostali
Ja poruke
Povratna informacija
Imenovanje osjeaja, upravljanje osjeajima

Interakcije
Spremnost za uvaavanje djejih interesa,

motivacije i stajalita
Spremnost na uvaavanje djeje autonomije u
iniciranju i sudjelovanju u aktivnostima
Postavljanje pitanja otvorenog tipa koja djeci
omoguuju ukljuivanje u pravu raspravu
Poticanje djece da razmisle o neemu na drukiji
nain, iz druge toke gledita
Partnersko sudjelovanje u djejim aktivnostima na
nain da se te aktivnosti dodatno obogate i
proire

Strategije pouavanja
Koritenje strategija koje potiu djeju

samostalnost i inicijativu
Koritenje strategija koje djecu potiu na
samoregulirajue ponaanje, aktivnosti koje
zahtijevaju planiranje (igre s uputama, aktivnosti
prema nacrtima, predloci za graenje ili recepti
za kuhanje), socio-dramska igra
Primjena strategija koje djeci pomau izgraivati
pozitivne odnose i suradnju s drugima (usvajaju
socijalne vjetine, ue jedna od drugih, postaju
bie empatina)

Cilj vjebi
Djelotvorna primjena teorijskih koncepata u

odgojnoj praksi
Stjecanje strunih kompetencija za rad s
djecom