STATISTIKA U EKONOMIJI I

MENADMENTU
demonstratorske
vjebe

KOMBINATORIKA
Skup moguih rasporeda i grupacija
odreenog broja elemenata.
Permutacije: raspored elemenata nekog skupa na sve
mogue naine (koristi sve n elemente skupa)
Za manje od n elemenata skupa koristimo:
Kombinacije (ukoliko redoslijed odabranih
elemenata nije bitan)
Varijacije (ukoliko je redoslijed odabranih
elemenata bitan)

PERMUTACIJE

P n!

1. Permutacije bez ponavljanja:

2. Permutacije sa ponavljanjem:
Pn1 ,n2 ...nk

n!
;
n
n1 !n2 !
... nk !

n
i 1

KOMBINACIJE
n
n!
C
1. Kombinacije bez ponavljanja:
k ! n k !
k
n
k

2. Kombinacije sa

n k 1 !
n k 1

ponavljanjem:
C

k
k ! n 1 !

n k 1
k

VARIJACIJE
n!
V
1. Varijacije bez ponavljanja:
nk!
n
k

2. Varijacije sa ponavljanjem: n

Vk n

Primjer 1.
Pet takmiara uestvuju u utrci na 200 metara.
U koliko razliitih redoslijeda oni mogu stii na cilj?

Potrebna formula:

P n!

Takmiari mogu stii na

120 razliitih naina.

Primjer 2.
U razredu je 24 uenika.
Potrebno je izabrati 2 uenika (bez obzira na
spol) kao predstavnike na kolskom sastanku.
Koliko razliitih parova uenika moe biti
izabrano?

Potrebna formula:
n
n!
C
k ! n k !
k
n
k

Primjer 2.

24
2

24
24!
24 23 22
2 1 24 23

276
2!22! 2 1 22
21 2
1 2 1

Mogue je izabrati 276 razliitih parova

uenika.

Primjer 3.
9 ekonomista i 10 pravnika rade na istom
projektu.
Potrebno je odabrati tim od 5 predstavnika
koji e njihov rad prezentovati upravnom
odboru.
Koliko razliitih timova od 3 ekonomista i 2
pravnika moemo kreirati?

Potrebna formula:

n
n!
C
k ! n k !
k
n
k

Primjer 3.
9 10

3 2

9 8
7 10 9

3780
1 2
3 2 1

Mogue je formirati 3780 razliitih

timova od 5 predstavnika (3 ekonomista i
2 pravnika).

Primjer 4.
Koliko trocifrenih brojeva moe biti kreirano
od brojeva 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 ako:
a) svaka od 9 cifri moe biti koritena
samo jednom u trocifrenom broju?
b) ne postoje restrikcije na ponavljanje
cifri u trocifrenom broju?

Potrebne formule:
BEZ
(a)

SA (b)

V n
n
k

Primjer 4.
a)

9!
V 504
6!
9
3

Mogue je kreirati 504 trocifrena broja

od ponuenih cifri (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i
9 ).
b) V39 93 729
Mogue je kreirati 729 trocifrenih
brojeva
od ponuenih cifri (1, 2, 3, 4, 5,
6, 7, 8 i 9 ).

Primjer 5.
Proizvoa automobila proizvodi
automobile u 4 razliite boje: bijela,
crvena, plava i crna.
Na koliko naina moe izloiti dva
automobila, obojena u istu ili razliitu
boju?
Potrebna formula:
C

n k 1
k

n k 1 !
n k 1

k
k ! n 1 !

Primjer 5.
4 2 1
C

4
2

5
5 4

10
2 1
2

Mogue je izloiti dva automobila iste ili

razliite boje
na

10 razliitih naina.

Primjer 6.
Na koliko naina moemo kreirati
desetoslovnu rije od slova rijei
STATISTIKA?
Potrebna formula:
Pn1 ,n2 ...nk

n!
;
n
n1 !n2 !
... nk !

n
i 1

Desetoslovna rije se moe formirati

na

75600 razliitih naina.

Primjer 6.
STATISTIKA:
SS
TTT
AA
II
K

Slova
u
rijei
se
ponavljaju
3
tako da imamo
permutaciju sa ponavljanje

2
2

1
10
2,3,2,2,1

10!

75.600
2!3! 2! 2!
1!

Primjer 7.
Potrebno je kreirati takmiarski tim.
U tim biramo 2 od 5 matematiara i 3 od
7 fiziara. Na koliko naina moemo
kreirati tim ako:
a) jedan lan tima mora biti fiziar?
b) jedan matematiar ne smije biti lan
tima?
Potrebna
formula:

n
n!
C
k ! n k !
k
n
k

Primjer 7.
a)

C C
5
2

6
2

6

2

150

Mogue je kreirati 150 takmiarskih timova

(od 2 matematiara i 3 fiziara,kada jedan
lan tima
mora
biti fiziar ).
4
7

b) C 4 C 7

210
2

2 3

Mogue je kreirati 210 takmiarskih timova

(od 2 matematiara i 3
fiziara,kada jedan

VJEROVATNOA
ansa da e se realizovati neki dogaaj
(ili skup dogaaja).
Sluajni ili statistiki eksperiment je potpuno
odreeni postupak ili proces prikupljanja podataka
ako:
moe biti ponavljan u istim uslovima veliki broj
puta,
rezultat eksperimenta nije unaprijed poznat,
se moe definisati skup moguih rezultata
(ishoda) tog eksperimenta.
Svaki rezultat eksperimenta naziva se dogaajem.

VJEROVATNOA
Komplementarni dogaaji:
A B
Nekompatibilni dogaaji:A B
Teorema aditivnosti:

A B

Vjerovatnoa nekompatibilnih (iskljuivih)

dogaaja
p A B p A p B
Vjerovatnoa kompatibilnih dogaaja
p A B p A p B p A B

p A B p A p B

Teorema multiplikativnosti:
Uslovna vjerovatnoa: p B / A p A B
p A

Vjerovatnoa presjeka dogaaja A i B:

p A B p B / A p A p A / B p B

Primjer 8.
Kutija sadri 6 crvenih, 4 bijele i 5 plavih
loptica. Uzimamo lopticu iz kutije.
Pronai vjerovatnou da je loptica:
a) Crvena
b) Bijela
c) Plava
d) Nije crvena
e) Crvena ili bijela

Primjer 8.
E1-uzeta loptica je crvena
E2-uzeta loptica je bijela
E3-uzeta loptica je plava
T=15

a)
b)
c)
d)
e)

=
=
=
=
=
=

0,40 = 40%
0,2667 = 26,67%
0,3333 = 30,33%
1 - 0,40 = 0,60 = 60%
0,40 + 0,2667 = 0,6667
66,67%

Primjer 9.
Istostranina kocka baca se 2 puta.
Nai vjerovatnou da e etiri pasti barem
jednom.
Potrebna formula:
p A B p A p B p A B

E1-etiri palo u prvom

p E1
bacanju

1
6

p E2
E2-etiri palo u drugom bacanju

1 1 1
p E1 E2 p E1 p E2 p E1 E2 0,3055
6 6 36
Dogaaji su nezavisni i vjerovatnoa je

Primjer 10.
10 od 80 TV ureaja je oteeno. Ako sluajno
biramo uzorak od 12 TV ureaja, nai vjerovatnou
da:
a) ne postoji niti jedan oteen TV ureaj u uzorku
(E1)
b) u uzorku je tano 1 oteen TV ureaj (E2)
c) u uzorku je najmanje 10 ispravnih TV ureaja
(E3)
d) u uzorku je najmanje 1 oteen TV ureaj (E4).

Primjer 10.
80
80!
T C
6, 02 1013
12!68!
12
80
12

a)

70
X E1 C 1, 06 1013
12
70
12

X E1 1, 06 1013
p E1

0,1761
13
T
6, 02 10

b)

70 10
X E2 C1170 C110 2,16 10
13
11 1
X E2 2,16 1013
p E2

0,3588
13
T
6, 02 10

Primjer 10.
c)

X E3 C C
70
10

10
2

k E2 k E1

70 10

10 2

2,16 10
13 1,06 1013

X E3
5 1013
p E3

0,8306
13
T
6, 02 10

d)

p E4 1 p E1 1 0,1761 0,8239

13
510

Primjer 11.
Dvije karte se sluajno izvlae iz pila od
52 karte. Nai vjerovatnou da su obje
karte kraljevi ako:
a) prva karta se vraa natrag u pil
b) prva karta se ne vraa natrag u pil

Primjer 11.
4
1

52 13
4
1
p B

kralj
52 13

p A
kralj

A-prva izvuena karta je

B-druga izvuena karta je
a)

b)

1 1
p A B p A p B 0, 0059
13 13
P A B
4 3
p B \ A
P A B p A p B \ A 0, 0045
p A
52 51

HVALA NA PANJI!