SCM - 7 Principa - 1,2,4

Dr. Hadis Bajri, dipl.ing.ma.
Sadraj
Sedam principa SCM

o Princip 1: Segmentacija i prioritizacija.
o Princip 2: Dizajn (kastomiziranje) logistike mree prema
utvrenim segmentima i prioritetima.
o Princip 3: Uskladiti nivo aktivnosti kroz cijeli lanaca sa potranjom.
o Princip 4: Odgoena diferencijacija proizvoda (diferencijacija
pomjerena prema kupcima)
o Princip 5: Strateko upravljanje nabavom
o Princip 6: Razviti IT sistem koji e osigurati podrku odluivanjima
na razliitim nivoima i koji e osigurati vidljivost kroz cijeli lanca
snabdijevanja.
o Princip 7: Uspostaviti sistem mjerenja performansi (efikasnost i
efektivnost) kroz cijeli lanac snabdijevanja
SCM Princip 1
Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

- Segmentirati kupce prema njihovim zahtjevima i
potrebama, te mogunostima i spremnosti da
plate.
- Segmentacija i prioritizacija kupaca prema
profitabilnosti i znaaju.
- Kreirati portfolio usluga:

- Osnovni paket usluga (za svakoga)
- Posebni paket usluga (za pojedine segmente).
SCM Princip 1

- Segmentirati kupce prema njihovim zahtjevima i potrebama, te mogunosti i
spremnosti da plate
Primjer: isti proizvod, razliita pakovanja;
Npr. Cementara dostavlja cement u rinfuzi za velike potroae, dok za male kupce isti pakuje.
SCM Princip 1

spremnosti da plate
Primjer: isti dizajn proizvoda, razliiti kvalitet konstrukcije (specifikacija), i razliiti kvalitet
izvedbe; Npr. Proizvodnja za razliita trita ili razliite kupce.
SCM Princip 1

spremnosti da plate
SCM Princip 1

spremnosti da plate
SCM Princip 1
Princip 1: Segmentacija i prioritizacija.

spremnosti da plate
SCM Princip 1

spremnosti da plate
Primjer: Isti proizvod, razliiti parametri isporuke, plaanja,
servisiranja, garancija i sl.;
Npr. Nain plaanja
SCM Princip 1

- Segmentacija i prioritizacija kupaca prema profitabilnosti i znaaju.
Cilj segmentacije:
Kako poveati profit, ne samo promet.
Kako napraviti vie profita na osnovu postojeeg biznisa, bez da se ulazi u nove
skupe incijative i projekte.
Dokazano:
30 do 40% biznisa je neprofitabilno po bilo kojoj mjeri (30-40% je
neprofitabilnih kupaca, 30-40% je neprofitabilnih proizvoda, transakcija,
prodajnih objekata i dr.).
20 do 30% biznisa svake kompanije je toliko profitabilno da subvencionira
gubitke neprofitabilnog dijela biznisa (profit vei od 1,5 do 3 puta od iskazanog u
raunovodstvenim izvjetajima).
SCM Princip 1

Kljuno pitanje: Kako napraviti vie profita na osnovu postojeeg biznisa, bez da se
ulazi u neke nove skupe incijative i projekte?
Neophodno trokovno i upravljako raunovodstvo

ABC metoda (engl. Activity Based Costing) sistem obrauna trokova na
temelju aktivnosti
Segmentacija i prioritetizacija
Pareto analiza (ABC analiza)
ABC/XYZ analiza
SCM Princip 1
ABC/XYZ matrica
Unakrsnom upotrebom ABC i XYZ analize dobiva se matrica od 9 kategorija
proizvoda/kupca.
X Y Z
A AX AY AZ
B BX BY BZ
C CX CY CZ
SCM Princip 1
ABC/XYZ matrica
Unakrsnom upotrebom ABC i XYZ analize dobiva se matrica od 9 kategorija
proizvoda/kupca.
SCM Princip 1

Dell je segmentirao kupce u sljedee kategorije:
Dellova
segmentacija
kupaca
Mali kupci
Veliki kupci (Biznis/fizika
lica)
Velike Kompanije
Vlada Obrazovanje Mali kupci
kompanije srednje veliine
Dravne Osnovno i
Globalne Velike Kompanije Lokalne Visoko Mala
/federalne srednje Kuni uredi Fizika lica
korporacije kompanije srednje veliine institucije obrazovanje preduzea
institucije obrazovanje
Kupci partneri Transakcijski kupci

(engl. Relationship) (engl. Transaction)
SCM Princip 1

Dellova
segmentacija
kupaca
Mali kupci
lica)
Velike Kompanije
Dravne Osnovno i
70% prometa 20% prometa 10% prometa

SCM Princip 1

Dellova
segmentacija
kupaca
Mali kupci
lica)
Velike Kompanije
Dravne Osnovno i
70% prometa 20% prometa 10% prometa

SCM Princip 1


Kupci partneri (engl. Relationship);
Kompanije koje sa Dellom prave godinji promet preko milion dolara.
Kompanije sa liste Fortune 1000, npr. Boeing, Exxon, Ford, Microsoft, Mobil, Oracle,
Procter & Gamble, Sears, Shell Oil, Toyota, Wal-Mart, itd.
Generiu oko 70% Dellovog prometa (podatak za 1997)
Najprofitabilniji segment kupaca
Dell je na ove kupce alocirao najvie resursa. Maksimalni servis i podrka, maksimalna
prilagodba.
Dellovi ljudi u kompanijama partnera (npr. Dellovih 30 ljudi je 1999. bilo zadueno za
Boeingovih 140.000 raunara i bilo na direktnoj usluzi za nove nabavke, popravke i sl.).
Svaki Dellov predstavnik na terenu je imao direktnu internu podrku (ljudi dodijeljeni za
provedbu transakcija, servis i podrku).
Posebna internet podrka
Godinje konferencije
SCM Princip 1


Transakcijski kupci (engl. Transaction)
Mala, kuni uredi i fizika lica koji kupuju na principu: transakcija po
transakcija (transaction-by-transaction).
Kupci koji se fokusiraju na ekonominost, traei performanse koje e
zadovoljiti specifine potrebe.
Dell je na ovaj segment kupaca alocirao nekoliko hiljada ljudi.
Dellovo osoblje je imalo uvid u prethodne kupovine i savjetima pomagalo
oko izbora dodatne opreme koja je kompatibilna sa prethodnim
kupovinama.
Dell-ov hibridni model

1991. godine, u nastojanju da dopru do rastueg segmenta malih poduzetnika i individualnih kupaca koji
preferiraju kupovinu licem u lice, Dell je uao u maloprodajne lance kroz ugovore s CompUSA, Staples,
BestBuy, Sam's Club, Price Club/Costco, Business Depot i PC World.
Maloprodajni lanci su prodavali proizvode za Dell, pruajui usluge i podrku nakon prodaje.
Ovi potezi su rezultirali rastom prodaje od 890 miliona amerikih dolara u 1991. godini,
U 1992 godini prodaja je bila neto iznad 2 milijarde amerikih dolara.
U 1993, Dell je uveo etiri nove linije proizvoda, kako bi zadovoljio poveanu sofisticiranost svojih
kupaca. Prodaja je porasla za 40%, i Dell je uao u top-pet proizvoaa PC u svijetu.
Prodaja preko
Direktna Hibridni
maloprodajnih
prodaja model
lanca
Direktni model prodaje je bio revolucija, ali nije religija. Michael Dell

Rast prodaje nije pratio i profit.
Dell je 1993 godine zabiljeio svoj prvi operativni gubitak.
Dell-ove dionice su pale sa 32 dolara po dionici na 25 dolara, a industrijski analitiari su poeli priati o kraju
Dell-ovog uda.
Dell se nije snaao s maloprodajnim distributivnim kanalima koji su mu poveali prodaju. Iako je prodaja
rasla Dell nije nita zaraivao.
Dell se izvukao iz maloprodajnog trita sredinom 1994. godine.
Prodaja preko
Direktna Hibridni
maloprodajnih
prodaja model
lanca
Korist od izlaska iz maloprodaja nije samo promjena u naem financijskom stanju. Stvarna vrijednost je da
su svi nai ljudi ponovo 100% fokusirani na direktni model prodaje. Michael Dell
SCM Princip 1

RxWorld (Retail Drugstore)

Drugstore a shop where you can buy medicines, make-up, and other things such as chocolate.
1980-tih
- Strategija diferencijacije: Graditi konkurecijski poziciju na nain da se ponudi
superiorna usluga
Ranih 1990-tih
- Otklon prema strategiji niski cijena.
- Kako bi poveali promet, sve se vie ulae u promotivne aktivnsoti.
- Kako bi privukli kupce nude iroku lepezu loss-leaders proizvoda (Proizvodi koji
se prodaju ispod trine cijena kako bi privukli kupce, npr. negazirani sokove,
papirne maramice)
- Agresivna distribucija skupih sedminih promotivnih letaka sa istaknutim
promotivnim cijenama, popustima.
SCM Princip 1


Drugstore a shop where you can buy medicines, make-up, and other things such as chocolate.
Ranih 1990-tih (nastavak)

- Kao rezultat preduzetih aktivnosti dolazi do rasta prometa.
- Znaajan rast trokova.
- Profit pada, promet se zasniva sve vie na manje profitabilnim proizvodima, vei
broje osoblja, rastu trokovi manipulacije, rastu trokovi zaliha.
- Lanci supermarketa (kao to je npr. Wal-Mart) u svom asortimanu poinju nuditi
proizvode kao to su neke vrste lijekova to dodatno naruva poslovanje RX-
World-a.
SCM Princip 1


Uee u prodaji pojedinih segmenata
Identificirali su etiriti segmenta kupaca:
Cherry-Pickers- Berai treanja

- Visoko osjetljivi na cijenu
- Dolaze u RxWorld po
loss-leaders artikle
Convenience Shopper
- Voljni su platiti veu cijenu
za superiornu uslugu.
SCM Princip 1

Manje od
40%
ukupnog
prometa
Generiu
vie od 80%
profita
Gubitak od 20+
centi na 1$ njihove
kupovine
Uee u prodaji pojedinih segmenata Uee u profitu pojedinih segmenata
SCM Princip 1


Odluka:
Koncentrirati se na najprofitabilniji segment
Re-alokacija resursa i snaga
Promjene:
Fokus na Convenience Shoppers
Eliminacija sedminih akcija, skupih promocija i veine loss-leaders artikala.
Sredstva za promociju su re-alocirani na isticanje kvaliteta i usluge.
Dodatno osoblje je angaovano kako bi se poveao nivo usluge. Vei broj osoba
je bilo na raspolaganju kako bi pomogli kupcima u lociranju ili izboru proizvoda.
Lokacije i layout-i objekata su prilagoeni kako bi se maksimiziralo zadovoljstvo
Convenience Shoppers
SCM Princip 1


Posljedice:
- Poveanje profita od 60% za dvije godine.
SCM Princip 2
Princip 2: Dizajn (kastomiziranje) logistike mree prema utvrenim
segmentima i prioritetima
Kompanije tradicionalno imaju monolitni pristup u dizajnu logistike mree.

Postrojenja/objekti, zalihe i transport se dimenziniu prema jednom standardu.
Standard se postavlja da se zadovolji prosjeni zahtjevi svih kupaca, ili da zadovolje najtei
zahtjeve jednog segmenta kupaca.
Rezultat:
Premalo ili previe
Nezadovoljni kupci ili veliki trokovi
SCM Princip 2
Kljuni elementi dizajna logistike mree:

1. Postrojenja/objekti (engl. Facilities)
2. Zalihe (engl. Inventory)
3. Transport (engl. Transportation)
SCM Princip 2
Konkurentska
strategije
Strategija lanca
snabdijevanja
Efektivnost Efikasnost
Postrojenja/ Zalihe Transport

objekti
Efektivnost Efikasnost Efektivnost Efikasnost Efektivnost Efikasnost

SCM Princip 2
- Znaaj dizajna lanca snabdijevanja

Neefikasno koritenje postojeeg
lanca snabdijevanja
Efikasnost lanca snabdijevanja
Prostor
moguih
unaprjeenja
(Trokovi)
Smanjenje troka Nova linija odnosa

efikasnost-efektivnost
kao posljedica promjena
u dizajnu lanca snabdijevanja
Poveanje
performansi
Efektivnost lanca snabdijevanja

(Performanse)
SCM Princip 2
Princip 2: Dizajn (kastomiziranje) lanca snabdijevanja prema utvrenim
Postrojenja/objekti (engl. Facilities)

Mjesta gdje se vri transformacija inputa u outpute, ili gdje se odlau proizvodi prije isporuke
na druge lokacije.
Tri kljuna aspekta postrojenja/objekata

1. Uloga
2. Lokacija (broj i poloaj)
3. Kapaciteti
SCM Princip 2
Uloga:
Fleksibilnost; Vea efektivnsot
Vei broj proizvoda
Funkcionalno orijentisani (ili proizvodnja ili asembliranje)
-
Posveenost; Vea efikasnost
Mali broj proizvoda
Proizvodno orijentisani (i proizvodnja i asembliranje)
SCM Princip 2
Lokacija (broj i poloaj)

Efikasnosti centralizacija omoguava ekonomiju obima, to poveava efikasnost
Efektivnsot decentralizacija omoguava blizinu kupcu, to poveava efektivnsot
SCM Princip 2
Kapacitet
Efikasnosti kapaciteti dovoljni da se odgovori na standardne zahtejve, poveava
efikasnost
Efektivnsot Kapaciteti dovoljni da se odgovori na ekstremno velike zahtjeve, to
poveava efektivnsot
SCM Princip 2
Vea efikasnost
-Mali broj proizvoda
-Mali broj postrojenja/objekta
-Centralizacija
-Kapaciteti za prosjene zahtjeve
Vea efektivnsot
-Vei broj proizvoda
-Veliki broj objekata
-Decentralizacija
-Kapaciteti prema ekstremnim zahtjevima
SCM Princip 2
Zalihe
Efikasnost
-Nizak nivo zaliha
-Mali broj skladinih lokacija
Efektivnsot
-Visok nivo zaliha
-Veliki broj skladinih lokacija
SCM Princip 2
Transport
Efikasnost
-Duga vremena isporuke
-Spori transport
-Isporuka preko posrednika
Efektivnsot
-Kratka vremena isporuke
-Brzi transport
-Isporuka do kupca
SCM Princip 2
Posrednici u lancu snabdijevanja
Proizvoa Proizvoa
4*8=32 rute Posrednik 4+8=12 rute
Kupci Kupci
Dizajn distribucione mree
Dizajn distribucione mree od proizvoaa do kupca
Dva kljuna kriterija za dizajn distribucione mree:

-Hoe li se vriti isporuka do kupca ili e kupac dolaziti po robu?
-Kod koga se nalaze zalihe?
Prema dva kljua kriterija moe se identifikovati 6 tipova distribucionih

mrea:
1. Zalihe kod proizvoaa, direktna isporuka do kupca
2. Zalihe kod proizvoaa, sastavljanje narudbe u tranzitu, isporuka do kupca
3. Zalihe kod posrednika, isporuka do kupca preko kursirske slube
4. Zalihe kod posrednika koji vre i direktnu isporuku
5. Zalihe kod proizvoaa ili posrednika, kupac narui i dolazi po robu
6. Zalihe kod posrednika, kupac dolazi po robu
39
Zalihe kod proizvoaa, direktna isporuka do kupca
Proizvoa
Prodava
Kupci
Product Flow
Information Flow
40 Npr. Online prodaja

Zalihe kod proizvoaa, sastavljanje narudbe u
tranzitu, isporuka do kupca
Proizvoa
Sastavljanje narudbe u
Prodava
tranzitu
Kupci
Product Flow
Information Flow
41
Zalihe kod posrednika, isporuka do kupca preko kursirske slube
Proizvoa
Zalihe se sklaidte kod

distributera/prodavaa
Kupci
Product Flow
Information Flow
Zalihe kod posrednika koji vre i direktnu isporuku
Proizvoai
Zalihe se sklaidte kod

distributera/prodavaa
Kupci
Product Flow
Information Flow
43
Zalihe kod proizvoaa ili posrednika, kupac narui i dolazi po robu
Proizvoa
Prodava Cross Dock DC
Mjesta
preuzimanja
Kupci
Customer Flow
Product Flow
44 Information Flow
Zalihe kod posrednika, kupac dolazi po robu
Proizvoa
Cross Dock DC
Maloprodaja
Kupci
Customer Flow
Product Flow
45 Information Flow
SCM Princip 2
Odreivanje lokacije postrojenje/objekta
-Viekriterijsko odluivanje, mnogobrojni faktori.
-Postoje tri bazina pristupa:
SCM Princip 2
Odreivanje lokacije postrojenje/objekta
Postoje tri bazina pristupa:

SCM Princip 2
1. Pristup beskonanog broja alternativa (Infinite set approach); Korsiti
pretpostavku da ne postoje ogranienja u smislu dostupnosti prostora.
- Metoda teita (engl. Center of Gravity); koristi geometrijske argumente
u cilju odreivanja najbolje lokacije
- Metoda tona/kilometar; Koristi kriterije tereta i udaljenosti, ali i druge
kriterije kao npr. vrijeme ili stvarni trokovi transporta.
2. Pristup moguih alternativa (Feasible set approach); Izbor najbolje lokacije
od konanog broja ponuenih alternativa.
- Trokovni model; Zasniva se na pristupu da se identifikuju mogue
lokacije, izraunaju se operativni trokovi, trokovi ulazne i izlazne
logistike, te se na osnovu ukupnih trokova odabire najbolja lokacija.
- Ocjenjivanje alternativa (Scoring models); Osim trokova ukljuuje i
druge kvalitativne faktore kao to su npr: infrastruktura, cijena i brzina
gradnje, mogunost irenja, dostupnost radne snage i dr.
SCM Princip 2
Metoda teita (engl. Centre of Gravity, GoF)
Koordinate lokacije postrojenja/objekta:

n
y T
n
x T i i
i i
x0 = i =1 y0 = i =1
n
T
n
T i =1
i
i =1
i
Gdje je:
xi, yi Koordinate i-tog dobavljaa i/ili kupca.
Ti Oekivani promet sa i-tim dobavljaem i/ili kupcem.
SCM Princip 2
Metoda teita (centre of gravity)
Primjer 1:
Jedna kompanija gradi postrojenje koje e nabavljati komponente od tri dobavljaa te e vriti asembliranje.
Gotovi proizvodi nakon montae e se distribuirati prema est regionalnih skladita. Poloaji dobavljaa i
regionalnih skladita kao i oekivani prometi prikazani su u sljedeoj tabeli. Pomoi kompaniji da odredi okvirnu
lokaciju gdje joj se najvie isplati graditi postrojenje (sa aspekta transportnih trokova)?
Ulaz ili Izlaz

Lokacija Koordinate x Koordiante y T
Dobavlja 1 91 8 40
Dobavlja 2 93 35 60
Dobavlja 3 3 86 80
Regionalno skladite 1 83 26 24
SCM Princip 2
Primjer 1:
Rjeenje:
Ulaz ili Izlaz
Lokacija x y xi*Ti yi*Ti
T
Dobavlja 1 91 8 40 3640 320
Dobavlja 2 93 35 60 5580 2100
Dobavlja 3 3 86 80 240 6880
Regionalno skladite 1 83 26 24 1992 624
SCM Princip 2
Primjer 1:
Rjeenje:
Koordinate Ulaz ili Izlaz
Lokacija x y T xi*Ti yi*Ti
n
Dobavljai x T i i
16380
Dobavlja 1 91 8 40 3640 320 =x0 =
i =1
n
= 45,5
Ti
Dobavlja 1 93 35 60 5580 2100 360
Dobavlja 1 3 86 80 240 6880 i =1
Regionalna skladita
Regionalno skladite 1 83 26 24 1992 624 n
Regionalno skladite 2
89
63
54
87
16
22
1424 864 y T i i
18108
1386 1914 =y0 =
i =1
n
Ti
360
i =1
360 16380 18108
SCM Princip 2
Primjer 1:
Rjeenje:
Izbor lokacije
100 n
90 x T i i
16380
80
=x0 =
i =1
n
= 45,5
Ti
Dobavljai
360
70
i =1
60
Regionalna skladita
50
40 n
y T
Postrojenje
30 i i
18108
20
=y0 =
i =1
n
Ti
360
10
i =1
0
0 20 40 60 80 100
SCM Princip 2
Primjer 2:
lokaciju gdje joj se najvie isplati graditi postrojenje (sa aspekta transportnih trokova) i to:
a) Blie kupcima
b) Blie dobavljaima
c) Kompromisna lokacija
Lokacija x y T xi*Ti yi*Ti
Dobavljai
Dobavlja 1 91 8 40 3640 320
Dobavlja 2 93 35 60 5580 2100
Dobavlja 3 89 54 80 7120 4320
Regionalna skladita
SCM Princip 2
Primjer 2:
a) Blie kupcima
b) Blie dobavljaima
n
Koordinate Ulaz ili Izlaz x T i i

3636
Lokacija x y T xi*Ti yi*Ti =
x0 i =1
=n
= 20, 2
Ti
Regionalna skladita 180
Regionalno skladite 1 20 26 24 480 624 i =1
Regionalno skladite 5 9 16 52 468 832 y T i i
9320
Regionalno skladite 6 44 48 28 1232 1344 =
y0 i =1
= = 51,8
n
180 3636 9320
Ti
180
i =1
Postrojenje X0 Y0
Blie kupcima 20,2 51,8
SCM Princip 2
Primjer 2:
a) Blie kupcima
b) Blie dobavljaima
n
100
Izbor lokacije x T i i
3636
=
x0 i =1
=n
= 20, 2
90
Ti
180
80
i =1
70
Dobavljai
60
n
y T
50
Blie kupcima; 20,2; Regionalna skladita
i i
40 51,8 9320
30
=
y0 i =1
n
= = 51,8
Ti
Blie kupcima 180
20
i =1
10
0
0 20 40 60 80 100
SCM Princip 2
Princip 2: Dizajn (kastomiziranje) logistike mreeprema utvrenim
Metoda teita (centre of gravity):
Primjer 2:
a) Blie kupcima
b) Blie dobavljaima
n
Koordinate Ulaz ili Izlaz x T i i

16340
Lokacija x y T xi*Ti yi*Ti =x0 =
i =1
n
= 90,8
Ti
Dobavljai 180
Dobavlja 1 91 8 40 3640 320 i =1
Dobavlja 2 93 35 60 5580 2100
Dobavlja 3 89 54 80 7120 4320
180 16340 6740 n
Postrojenje
y T i i
6740
X0 Y0 =
y0 i =1
= = 37, 4
Blie dobavljaima 90,8 37,4 n
Ti
180
i =1
SCM Princip 2
Primjer 2:
a) Blie kupcima
b) Blie dobavljaima
n
Izbor lokacije x T i i
16340
100 =x0 =
i =1
n
= 90,8
Ti
90 180
80 i =1
70
Dobavljai
60
n
50
40
Blie dobavljaima;
90,8; 37,4
Regionalna skladita y T i i
6740
=
y0 i =1
n
= = 37, 4
30
Ti
Blie dobavljaima 180
20
i =1
10
0
0 20 40 60 80 100
SCM Princip 2
Princip 2: Dizajn (kastomiziranje) logistike mreeprema utvrenim
Metoda teita (centre of gravity):
Primjer 2:
a) Blie kupcima
b) Blie dobavljaima
n
x T
Lokacija x y T xi*Ti yi*Ti i i
19976
Dobavljai =x0 i =1
=
n
= 55,5
Dobavlja 1 91 8 40
Ti
3640 320 360
Dobavlja 2 93 35 60 5580 2100
Dobavlja 3 89 54 80 7120 4320 i =1
Regionalna skladita
45
11
87
85
22
38
990
418
1914
3230 y T i i
16060
Regionalno skladite 5 9 16 52 468 832 =y0 =
i =1
n
= 44, 6
Ti
Regionalno skladite 6 44 48 28 1232 1344 360
Dobavljai + Regionalna skladita 360 19976 16060
i =1
Postrojenje X0 Y0
Kompromisna lokacija 55,5 44,6
SCM Princip 2
Primjer 2:
a) Blie kupcima
b) Blie dobavljaima
Izbor lokacije n
100 x T i i
19976
90 =x0 i =1
=
n
= 55,5
Ti
80
360
70 i =1
Dobavljai
60
50 n
y T
Regionalna skladita
40 i i
Kompromisna 16060
30 lokacija; 55,5; 44,6
Kompromisna lokacija
=y0 =
i =1
n
= 44, 6
Ti
360
20
i =1
10
0
0 20 40 60 80 100
SCM Princip 2
Primjer 2:
a) Blie kupcima
b) Blie dobavljaima
c) Kompromisna lokacija Izbor lokacije
100
90
80
70 Dobavljai
60 Regionalna skladita
Postrojenje X0 Y0 50 Blie dobavljaima; Blie dobavljaima
Blie dobavljaima 90,8 37,4 Blie kupcima; 20,2; 90,8; 37,4
40 51,8
Blie kupcima 20,2 51,8 Kompromisna Blie kupcima
30 lokacija; 55,5; 44,6
Kompromisna lokacija 55,5 44,6 Kompromisna lokacija
20
10
0
0 20 40 60 80 100
SCM Princip 2
Metoda teita moe dati dobru aproksimaciju za prijedlog lokacije, ali ne uvijek.
Primjer 3
Potrebno je odabrati lokaciju postrojenja koje e isporuiti 20 tona materijala dnevno u
Prijedor i 40 tona dnevno za Konjic.
Radi pojednostavljenja analize pretpostavimo da su ta dva grada povezana
pravolinijskom cestom dugom cca. 300 km (vidi sliku).
300km
Prijedor Konjic
Ako su trokovi transporta po toni i preenom kilometru isti prema objema lokacijama
gdje je optimalno izgraditi postrojenje?
SCM Princip 2
Primjer 3:
Potrebno je odabrati lokaciju postrojenja koje e isporuiti 20 tona materijala dnevno u
Prijedor i 40 tona dnevno za Konjic.
Radi pojednostavljenja analize pretpostavimo da su ta dva grada povezana
pravolinijskom cestom dugom cca. 300 km (vidi sliku).
300km
Prijedor Konjic
200km 100km
20t Zenica 40t
Neka je poetak koordinatnog sistema u Prijedoru.

Centar gravitacije je (40 300km + 20 0km) / 60 =200km od Prijedora (oko Zenice).
SCM Princip 2
Primjer 3:
300km
Prijedor Konjic
200km 100km
20t Zenica 40t
Centar gravitacije je (40 300km + 20 0km) / 60 =200km od Prijedora (oko Zenice).
Postrojenje e morati isporuiti 200 20 [tona*km] do Prijedora i 100 40 [tona*km]
do Konjica, to je ukupno 8.000 [tona*km].
Ako se izgradi postrojenje u Konjicu dnevna potreba za transportom bi iznosila:
20 300 = 6000 [tona*km] (teret za Prijedor)
Izgradnjom postrojenja u Konjicu (mjesto najvee potranje) bi se napravila dnevnu
utedu od 2.000 [tona*km].
SCM Princip 2
Metoda teita se moe poboljati na nekoliko naina:

- Koritenjem stvarnih udaljenosti izmeu lokacije za razliku od pravolinijskih
udaljenosti.
- Nekad je brzina dostave vanija od preenih kilometara, pa se umjesto kilometara
moe raunati sa potrebnim vremenima.
- Obino trokovi po jedinici tereta i jedinici preenog puta nisu isti prema svim
objektima, pa je bolje koristiti kriterij stvarnih trokova.
SCM Princip 2
Metoda tona/kilometar
Metoda teita ne uzima u obzir stvarne udaljenosti izmeu lokacija

postrojenja (koju je potrebno odrediti) i objekata kupaca/dobavlja, pa ova
metoda ne daje optimalno rjeenje.
Rjeenje dobiveno metodom teita se moe popraviti metodom
tona/kilometar, koja se zasniva na sljedeem iterativnom postupku:
1. Odrediti inicijalnu lokaciju metodom teita.
2. Izraunati pojedinane udaljenosti izmeu inicijalne lokacije postrojenja i
objekata kupaca/dobavljaa.
3. Izraunati koordinate nove lokacije.
4. Ako su nove koordinate dovoljno blizu inicijalnim zaustaviti iterativni
postupak, u suprotnom ponoviti proceduru od koraka 1. s tim da se kao
inicijalna lokacija sada uzima posljednje odreena. Broj iteracije nije
ogranien.
SCM Princip 2
- Udaljenost se rauna preko obrasca:
( xi x ) + ( yi y )
2 2
di =
Gdje je:
(xi, yi) koordinate kupaca/dobavljaa;
(x, y) koordinate traene lokacije
- Poboljane koordinate traene lokacije se odreuju preko obrasca:
xi Ti
n
yi Ti

n
d
x ' = i =1n i
d y ' = i =1 n i
Ti

Ti

i =1 d i
i =1 d i
SCM Princip 2
- Udaljenost se rauna preko obrasca:
( xi x ) + ( yi y )
2 2
di =
Gdje je:
(xi, yi) koordinate kupaca/dobavljaa;
(x, y) koordinate traene lokacije
- Metoda tona/kilometar omoguava da se u obzir uzmu i stvarni trokovi po

jedinici tereta i jedinici udaljenosti.
xi Ti
n
yi Ti

n
d
x ' = i =1n i
d y ' = i =1 n i
Ti

Ti

i =1 d i
i =1 d i
SCM Princip 2
Primjer 1:
Metodom tona/kilometar poboljati rjeenje dobiveno metodom teita u
sljedeem zadatku:
Potrebno je odabrati lokaciju postrojenja koje e isporuiti 20 tona materijala
dnevno u Prijedor i 40 tona dnevno za Konjic.
Radi pojednostavljenja analize usvojeno je da su ova dva grada povezana
pravolinijskom cestom dugom 300 km.
Metodom teita odreene su koordinate inicijalne lokacije X0=200, Y0=0
SCM Princip 2
Primjer 1:
Metodom teita odreene su koordinate inicijalne lokacije x=200, y=0
300km
Prijedor Konjic
200km 100km
20t Zenica 40t
Prva iteracija:
Udaljenosti Prijedora i Konjica od inicijalne lokacije su:
Konjic, d1=100
Prijedor, d2=200.
xi yi T d xi*Ti/di yi*Ti/di Ti/di
Kupac 1 300 0 40 100,0 120,0 0,0 0,4
Kupac 2 0 0 20 200,0 0,0 0,0 0,1
120,0 0,0 0,5
x' y'
240,0 0,0
SCM Princip 2
Primjer 1:
300km
Prijedor Konjic
200km 100km
20t Zenica 40t
Druga iteracija:
Udaljenosti Prijedora i Konjica od prethodno odreene lokacije su:
Konjic, d1=60
Prijedor, d2=240.
Kupac 1 300 0 40 60,0 200,0 0,0 0,7
Kupac 2 0 0 20 240,0 0,0 0,0 0,1
200,0 0,0 0,8
x' y'
266,7 0,0
SCM Princip 2
Primjer 1:
300km
Prijedor Konjic
200km 100km
20t Zenica 40t
Trea iteracija:
Udaljenosti Prijedora i Konjica od prethodno odreene lokacije su:
Konjic, d1=33,3
Prijedor, d2=266,7.
Kupac 1 300 0 40 33,3 360,0 0,0 1,2
Kupac 2 0 0 20 266,7 0,0 0,0 0,1
360,0 0,0 1,3
x' y'
282,4 0,0
SCM Princip 2
Primjer 1:
300km
Prijedor Konjic
200km 100km
20t Zenica 40t
x' y'
Inicijalna lokacija (metoda teita) 200,0 0,0
1. iteracija 240,0 0,0
10. iteracija 299,7 0,0
SCM Princip 2
Primjer 2
U prometu nekog veletrgovinskog poduzea znaajnije su prisutna tri kupca, koji kupuju
razliite koliine robe, a nalaze se na razliitim lokacijama, i to:
kupac 1 kupuje 450 tona robe, lokacija ima koordinate X1 = 60 km, Y1 = 80 km,
kupac 3 kupuje 350 tona robe, lokacija ima koordinate X3 = 100 km, Y3 = 150 km.
Izraunajte optimalnu lokaciju skladita pomou metode teita i metode

tona/kilometar.
SCM Princip 2
Primjer 3
U prometu nekog veletrgovinskog poduzea znaajnije su prisutna etiri kupca, koji
kupuju razliite koliine robe, nalaze se na razliitim lokacijama, i to:
kupac 3 kupuje 50 tona robe, lokacija ima koordinate X3 = 30 km, Y3 = 10 km
Izraunajte optimalnu lokaciju skladita pomou metode teita i metode tona-

kilometar.
SCM Princip 2
Primjer 4
U prometu nekog veletrgovinskog poduzea znaajnije su prisutna etiri kupca, koji
kupuju razliite koliine robe, nalaze se na razliitim lokacijama, i to:
kupac 3 kupuje 400 tona robe, lokacija ima koordinate X3 = 80 km, Y3 = 100 km
Izraunajte optimalnu lokaciju skladita pomou metode teita i metode

tona/kilometar.
SCM Princip 2
Odreivanje lokacije postrojenja/objekta na osnovu trokova transporta:
1. Pristup beskonanog broja alternativa (Infinite set approach); koristi
geometrijske argumente u cilju odreivanja najbolje lokacije, uz pretpostavku
da ne postoje ogranienja u smislu dostupnosti prostora.
-Metoda teita (engl. Center of Gravity)
-Metoda tona/kilometar
2. Pristup moguih alternativa (Feasible set approach); Izbor najbolje lokacije
od konanog broja ponuenih alternativa.
-Trokovni model
-Ocjenjivanje alternativa (Scoring models)
SCM Princip 3
Princip 3: Uskladiti nivo aktivnosti cijelog lanaca snabdijevanja sa
krajnjom potranjom
SCM Princip 4
Princip 4: Odgoena diferencijacija proizvoda (diferencijacija
Tradicionalni pristup:
Proizvoai planiraju proizvodnju na prognozi potranje finalnih proizvoda.
Posjeduju zalihe za svaki tip (svaku varijantu) finalnog proizvoda u cilju usklaivanja sa
neizvjesnom potranjom.
Vrijeme konverzije (vrijeme isporuke) inputa u finalni proizvod je neto to se ne moe
skratiti.
Vrijeme isporuke je predugo da bi se proizvodilo po narudbi.
Pomak u tradicionalnom pristupu:
Skratiti i pojeftiniti vrijeme setupa
Lean, Just in time, Agilna proizvodnja, elijska proizvodnja
SCM Princip 4
Napredni pristup:
Odgoena diferencijacija proizvoda:

Masovna kastomizacija,
Brza transformacija (konverzija),
Brza isporuka,
Niski trokovi.
Masovna kastomizacija je poslovni koncept/strategija koji omoguava veliki nivo

prilagodbe proizvoda pojedinanim zahtjevima kupca, uz istovremeno postizanje
efikasnosti na nivou masovne proizvodnje.
Svojstveno za sistem proizvodnje/asembliranja/izgradnje po narudbi.
SCM Princip 4
Masovna kastimizacija (engl. mass customization)

Proizvod (Modularan dizajn proizvoda, Standardizacija proizvoda)
Procesi (procesi koji omoguavaju modularnost)
Logistika mrea (Logistika mrea koja omoguava modularnost).
Brza konverzija,
Brza isporuka,
Niski trokovi
Manje zaliha (efekat centralizacije u smislu smanjenja neizvjesnosti); dre se zalihe
komponenti, ne finalnih proizvoda,
Manji trokovi razvoja proizvoda,
Ekonomija obima,
Lake izolovati i rijeiti probleme kvaliteta.
SCM Princip 4
HP je vrio kastomizaciju svojih printera za europsko u Njemakoj (u bilizini tutgarta).

Trokovi proizvodnje su neto porasli, ali su trokovi zaliha pali za 25%.
SCM Princip 4
Nii trokovi zaliha; Dre se zalihe komponenti, ne finalnih proizvoda.

Kada su u HP razmiljali da naprave generiki printer za Mac i DOS, bilo je protivnika takve
ideje, jer se znalo da e materijalni trokovi takvog printera biti vei (materijali i komponente
su skuplji u sluaju generikog proizvoda). Meutim, nastavili su sa razvojeme (i poslije
proizvodnjom) generikog printera jer su oekivali da e zalihe biti manje za 50%.
Ova se ideja isplatila jer su preprodavai i malotrgovci forsirali ovaj printer jer su umjesto dva
morali drati jedan:
na jednom proizvodu su zaraivali kao
prije na dva proizvoda,
trokovi zaliha su im bili manji,
manje polica,
manje papirologije,
vei nivo usluge.
SCM Princip 5
Princip 5: Strateko upravljanje nabavom
SCM Princip 6
Princip 6: Razviti IT sistem koji e osigurati podrku odluivanjima na
razliitim nivoima i koji e osigurati vidljivost kroz cijeli lanca
snabdijevanja
SCM Princip 7
Princip 7: Uspostaviti sistem mjerenja performansi (efikasnost i
efektivnost) kroz cijeli lanac snabdijevanja

SCM - 7 Principa - 1,2,4

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SCM - 7 Principa - 1,2,4

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dr. Hadis Bajri, dipl.ing.ma.

Sedam principa SCM

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

- Kreirati portfolio usluga:

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija.

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Neophodno trokovno i upravljako raunovodstvo

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Dell je segmentirao kupce u sljedee kategorije:

Kupci partneri Transakcijski kupci

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Dell je segmentirao kupce u sljedee kategorije:

70% prometa 20% prometa 10% prometa

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Dell je segmentirao kupce u sljedee kategorije:

70% prometa 20% prometa 10% prometa

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Dell je segmentirao kupce u sljedee kategorije:

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Dell je segmentirao kupce u sljedee kategorije:

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

RxWorld (Retail Drugstore)

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

RxWorld (Retail Drugstore)

Ranih 1990-tih (nastavak)

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

RxWorld (Retail Drugstore)

Cherry-Pickers- Berai treanja

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

RxWorld (Retail Drugstore)

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

RxWorld (Retail Drugstore)

Princip 1: Segmentacija i prioritizacija

RxWorld (Retail Drugstore)

Kompanije tradicionalno imaju monolitni pristup u dizajnu logistike mree.

Kljuni elementi dizajna logistike mree:

Postrojenja/ Zalihe Transport

Efektivnost Efikasnost Efektivnost Efikasnost Efektivnost Efikasnost

- Znaaj dizajna lanca snabdijevanja

Smanjenje troka Nova linija odnosa

Efektivnost lanca snabdijevanja

Postrojenja/objekti (engl. Facilities)

Tri kljuna aspekta postrojenja/objekata

Postrojenja/objekti (engl. Facilities)

Postrojenja/objekti (engl. Facilities)

Lokacija (broj i poloaj)

Postrojenja/objekti (engl. Facilities)

Postrojenja/objekti (engl. Facilities)

Posrednici u lancu snabdijevanja

4*8=32 rute Posrednik 4+8=12 rute

Dva kljuna kriterija za dizajn distribucione mree:

Prema dva kljua kriterija moe se identifikovati 6 tipova distribucionih

40 Npr. Online prodaja

Zalihe se sklaidte kod

Zalihe se sklaidte kod