TENZIDI

6. Deterdenti
Sredstva za pranje

DETERDENTI
Detergere, lat. =obrisati, skidati

Deterdenti imaju funkciju pranja i ienja

Deterdenti su sloene mjeavine mnogo supstanci od kojih

svaka ima odreenu funkciju

U formulaciji deterdenata razliiti dodaci sudjeluju u

znatno veem postotku od samih tenzida (i vie od 80 %)

Razliite su formulacije deterdenata ovisno o namjeni

Deterdenti su kompleksne formulacije koje se sastoje od vie od
25 razliitih komponenata koje se mogu svrstati u slijedee
glavne grupe:

TENZIDI
BILDERI
SREDSTVA ZA BIJELJENJE
POMONA SREDSTVA (ADITIVI)
Svaka pojedinana komponenta deterdenta ima svoju
specifinu funkciju u procesu pranja. Takoer do odreene
mjere, meusobno pokazuju i sinergistiki efekt.

U sastav deterdenata ulaze i PUNILA, supstance koje nemaju

ulogu u procesu pranja, ali daju deterdentu druga svojstva, kao
npr. sipkost praka
Komponente deterdenata i njihova funkcija
TENZIDI BILDERI SREDSTVA POMONA PUNILA
ZA SREDSTVA
BIJELJENJE (ADITIVI ili
DODACI)
Imaju Nemaju Sredstva za Specifine Ne sudjeluju u
povrinski povrinski kemijsko funkcije pranju;
aktivna aktivna bijeljenje daju deterdentu
svojstva i svojstva, ali Sredstva za tenost, dobro
aktivne su sudjeluju u optiko ispiranje, visoku
komponente u procesu bijeljenje topljivost, sipkost
procesu pranja -spreavaju
pranja stvaranje grudica i
praine
Anionski Alkalije Aktivne Enzimi
tenzidi Kompleksiraj komponente Antiredepozicijs
Neionski ua sredstva bijeljenja ka sredstva
tenzidi Ionski Aktivatori (nosioci
Kationski izmjenjivai bijeljenja neistoa)
tenzidi Katalizatori Regulatori
Amfoterni bijeljenja pjene
tenzidi Stabilizatori Inhibitori
bijeljenja korozije
Fluorescentna
izbijeljivaka
sredstva
TENZIDI su najvanija grupa komponenata deterdenata i
prisutni su u svim tipovima deterdenata.

Tenzidi su aktivne komponente u procesu pranja i pri tom

djeluju kao moila i kao emulgatori:
A mijenjaju energetske odnose na graninim povrinama
izmeu vrste podloge, neistoe i vode tako da se neistoa
odvaja od podloge moila

B sprjeavaju ponovo taloenje neistoe na opranu povrinu

stabilizirajui njezinu disperziju u vodi emulgatori
Djelovanje tenzida u deterdentima Tenzidi se nakupljaju na
povrini kapljica (masne)
Tenzidi poboljavaju
neistoe, pa spreavaju
moenje vrste povrine
skupljanje malih kapljica u
vodom, a time slabi
vee ime stabiliziraju
moenje (masnom)
njihovu disperziju u vodi i
neistoom, pa se
B neistoe se ne taloe na
neistoa odvaja od
opranu povrinu.
povrine.
Spreavaju redepoziciju.
Takvo djelovanje
pospjeuje se trljanjem ili
turbulentnim gibanjem
tekuine A
Upotreba pojedinih tipova tenzida u industriji deterdenata:

ANIONSKI 66 %
NEIONSKI 29 %
KATIONSKI 5%
AMFOTERNI 1%
Sastav (glavne komponente) deterdenata

TENZIDI
BILDERI

IZBJELJIVAKA
ADITIVI
SREDSTVA
PUNILA
BILDERI

Imaju primarno znaenje za dobar uinak pranja.

Bilderi su pojaivai i regulatori pranja, omekavaju vodu i odreuju pH.

Nemaju povrinsko aktivna svojstva, ali imaju odreenu sposobnost pranja i

sinergistiki pojaavaju djelovanje tenzida.

K2CO3 (potaa)
Najstariji bilderi
Na2CO3 (soda)

Na3PO4 trinatrijev fosfat (ili ortofosfat)

Na4P2O7 tetranatrijev difosfat (ili natrijev pirofosfat)
Na5P3O10 pentanatrijev trifosfat (ili trifosfat)

Bilderi na bazi zeolita

Moderni bilderi moraju zadovoljiti itav niz kriterija:

Omekavanje vode
Eliminiranje zemnoalkalijskih iona iz tekstila i neistoa
Visok uinak pranja pri uklanjanju pigmenata i masnoa
Izrazit uinak pranja razliitih tekstilnih vlakana
Poboljanje djelovanja tenzida
Dispergiranje neistoa u kupelji za pranje
Ne smiju smetati kod reguliranja pjene
Dobra mo zadravanja neistoa u kupelji
Spreavanje nastajanja taloga u perilici
Dobra kompatibilnost s ostalim sastojcima deterdenata
Ne smiju biti tetni za okoli
Ne smiju biti toksini
Kao bilderi mogu se upotrebljavati odreeni pojedinani spojevi ili kombinacija
vie spojeva.

Od pojedinanih spojeva najbolja svojstva pokazuje trifosfat, Na5P3O10 . Ali esto

mu se dodaje i soda radi poveanja alkaliteta i nie cijene.

Izvrsna svojstva trifosfata temelje se na jakoj moi kompleksnog vezanja

zemnoalkalijskih (kalcijevih i magnezijevih) iona i iona tekih metala. Na taj
nain oni omekavaju vodu i uklanjaju eventualno smee mrlje nastale od eljeza.
Dobro djelovanje povezano je i s povoljnim pH kupelji kojeg reguliraju.

Primarna adsorpcija trifosfat iona dovodi do peptizacije* tj. prijelaza hidrofilnih

neistoa u koloidnu otopinu. Zbog toga trifosfat na neki nain djeluje kao
nosilac neistoa, ali ne u tolikoj mjeri da bi ga mogao u potpunosti zamjeniti.

Trifosfat takoer zbog jake moi vezanja izvlai zemnoalkalijske ione iz

neistoa i na taj nain oslabljuje vrstou estica neistoe (prljavtine) te se one
lake uklanjaju u pranju.

*Peptizacija= suprotan proces koagulaciji

Dovoljno je da u kupelji bude 1 g/L trifosfata pa da vee 113 mg kalcija u
vodotopiv kompleks. No, potrebno je paziti da doziranje ne bude premalo jer u
suviku kalcijevih iona nastaje talog.

3 Ca2+ + 2 (CaP3O10)3- Ca5(P3O10)2

Tvrda voda, Vodotopivi
Suviak Ca Netopivi talog
kompleks

To je glavni razlog da trifosfati nisu pogodni za primjenu u kompakt

detedentima gdje se nastoji koliina bildera smanjiti na to manji iznos.

Kompakt deterdenti imaju manji volumen i veu koncentraciju aktivnih komponenti.

U modernim deterdentima klasinog tipa uvijek ima dovoljno trifosfata, pa ako

se deterdent pravilno dozira nema opasnosti od stvaranja taloga u kupelji za
pranje.
U novije doba pokualo se trifosfat zamijeniti s drugim bilderima. U nekim
razvijenim zemljama upotreba trifosfata u deterdentima za pranje rublja je
zabranjena.
Razlog tome je to fosfor uzrokuje eutrofikaciju u vodama stajaicama tj.
uzrokuje prekomjeran rast algi koje troe kisik i prekrivaju povrinu vode i
spreavaju dovod kisika. Posljedica toga je nestajanje ivota u vodi.

Fosfor prevodi vode stajaice iz oligotrofnog u eutrofno stanje.

VODE STAJAICE

OLIGOTROFNO FOSFOR EUTROFNO

ili hranom siromano stanje ili hranom bogato stanje

NESTAJANJE IVOTA U VODI

No, mora se naglasiti da se potpunom zamjenom fosfata u deterdentima
izbjegava samo treina fosfata u otpadnim vodama jer ostatak potjee od
fosfatnih gnojiva i fekalija viih organizama.

Drugi bilderi koji djeluju na bazi kompleksnog vezanja (sekvestranti) nisu

bili pogodni da bi s uspjehom u veoj mjeri zamjenili trifosfat iako neki od
njih imaju i veu mo kompleksnog vezanja od trifosfata.

To je zbog toga to je teko postii masovnu proizvodnju od nekoliko tisua

tona godinje, veinom organskih spojeva, koliko je potrebno u svijetu za
proizvodnju deterdenata. Osim toga neki spojevi unato odlinog
kompleksnog vezanja, ne pokazuju dobru mo pranja.

Spojevi koji tvore kemijske komplekse s metalnim ionima nazivaju se:

SEKVESTRANTI
Neki sekvestranti za kompleksno vezanje Ca

Nitrilotrioctena kiselina (NTA)

Natrijev trifosfat

N-(-2-hidroksietil)iminodioctena kiselina
Ili etanol diglicin

Etilendiamintetraoctena kiselina (EDTA)

Mo kompleksnog vezanja kalcija nekih sekvestranata

sekvestrant Sposobnost vezanja kalcija,

CaO/g
20C 90C
Natrijev trifosfat 158 113
Nitrilotrioctena kiselina 285 202
(NTA)

N-(-2- 145 91
hidroksietil)iminodioctena
kiselina

Etilendiamintetraoctena 219 154

kiselina (EDTA)
Rjeenje zamjene trifosfata nalo se je u primjeni bildera na bazi ionske izmjene.

Naroito pogodnim pokazao se je netopivi, pravilno kristalinini natrijev

alumosilikat i to modifikacija zeolit 4A.
ZEOLIT 4A: - ima veliku unutarnju povrinu s finim zrncima prosjenog
promjera 4 m
- prednost mu je u pranju arenih tekstilija jer apsorbira
bojila i time spreava njihov prijelaz iz obojenih na neobojene
dijelove
- prednost mu je za primjenu u kompakt deterdentima gdje
trifosfat nije prikladan
Brzina izmjene iona na zeolitu ovisi o : Ionska izmjena
natrijevih iona u
zeolitu s kalcijevim i
Veliini iona magnezijevim
ionima iz vode
Stupnju hidratacije iona

Zeolit vee kalcijeve i magnezijeve ione , a takoer i ione bakra, olova,

cinka i dr.

Izmjena magnezijevih iona ide polaganije, jer je jae hidratiziran, pa tee

ulazi u kristalnu reetku, no na vioj temperaturi izmjena se ubrza, jer se
hidratna ljuska oko magnezijevih iona, zbog pojaanog pokretanja
molekula vode, razgrauje.
Ionska izmjena zeolitima odvija se u heterogenoj fazi, pa je potrebno u
deterdent dodati i specijalni nosa (kobilder) koji kompleksno vee
kalcijeve i magnezijeve ione i prenosi ih na zeolit.

Carrier ili nosa efekt

Proces ide kako slijedi:

Sorpcija nosaa (kobildera) na graninu povrinu tekstilno vlakno/neistoa

Kompleksno vezanje kalcijevih i magnezijevih iona
Transport kroz kupelj na povrinu zeolita
Ionska izmjena natrijevih iona u zeolitu s kalcijevim i magnezijevim ionima
Uz zeolit dodaju se i kobilderi. Najee su to karboksilati i fosfonati, a
dobrim su se pokazali i makromolekulski; polimerni karboksilati i
fosfonati .

KOBILDERI
ZEOLIT
-karboksilati
-fosfonati
-polimerni karboksilati
-polimerni fosfonati
Danas svjetski kapaciteti proizvodnje zeolita A iznose preko 1 milijun tona
godinje. No, u posljednje vrijeme pojavljuju se prigovori da se u otpadnim
vodama velikih gradova zbog velike potronje nagomilavaju talozi netopivih
alumo silikata tj. zeolita.

Soda (Na2CO3 ) je bilder koji se najvie primjenjuje u svijetu, a moe se

koristiti i u kombinaciji sa zeolitom i trifosfatom.

Potronja trifosfata je jo uvijek vea nego potronja zeolita.

Svjetska potronja vanijih bildera u prakastim deterdentima u 2001. god.

Potronja bildera, 103 t

Trifosfat 1500
Zeolit 1250
Soda 2700
 KEMIJSKA BJELILA
Postoji itav niz prljavtina koje se mogu tek djelomino ukloniti u pranju
pod utjecajem tenzida i bildera, jer nakon pranja one zaostaju kao vie ili
manje uoljive mrlje.

Takve se prljavtine mogu uspjeno ukloniti kemijskim oksidacijskim

bijeljenjem pri emu se razaraju kromofori obojenih spojeva.

Reduktivno bijeljenje ne dolazi u obzir, jer bi se nakon takvog postupka

ponovno oksidacijom na zraku vratile obojene mrlje.

KEMIJSKO OKSIDACIJSKO REDUKTIVNO BJELJENJE

BJELJENJE
Efekt bijeljenja ovisi o slijedeim faktorima:

vrsti i koncentraciji bjelila

vremenu obrade
temperaturi pranja
vrsti prljavtine

Primjeri obojenih prljavtina

OBOJENE PRLJAVTINE
Biljnog porijekla Kozmetika Tjelesne izluevine
(polifenolni spojevi) sredstva
Voe Ru za usne Krv
(trenje, borovnice)

Povre Boja za kosu Urin

(cikla, pinat)

Kava Fekalije
Crno vino
Kao sredstvo za bijeljenje u Europi se u deterdentima najee koristi natrijev
perborat, NaBO2 H2O2 3H2O, bijeli kristalni prah

Perborat u vodi u alkalnom mediju oslobaa vodikov peroksid, koji prelazi u

perhidroksil anion koji izbjeljuje.

H2O2 + OH- H2O + HO2-

Perhidroksil anion

Koncentracija aktivnog perhidroksil aniona raste s pH i temperaturom

Znaajniji efekti bijeljenja postiu se tek na temperaturama iznad 60C.
U deterdentima u zemljama gdje se pere na niim temperaturama koristi se
kao izbjeljiva natrijev hipoklorit, NaOCl.
Iz hipoklorita se oslobaa hipoklorasta kiselina, HOCl, koja bijeli.

NaOCl + H2O HOCl + Na+ + OH-

U Europi se hipokloriti koriste uglavnom u industrijskim praonicama.

Usporedba perborata i hipoklorita

perborat hipoklorit
-moe se dodavati u prake -vea mo izbjeljivanja u
za pranje odnosu na perborat, pa se
-ne oteuje tekstilije bolje uklanjaju jako obojene
prljavtine

-dodaje se odvojeno u
kupelj za pranje ili bijeljenje

-kod nepravilnog doziranja

moe jako otetiti vlakna i
izbljediti obojene tkanine

-moe djelomino razoriti

optika bjelila u kupelji za
pranje

-ekoloki nepovoljan i
nestabilan
Umjesto hipoklorita mogu se u kupelj dodati i nosai aktivnog klora, koji
hidroliziraju u alkalnim kupeljima i oslobaaju hipoklorastu kiselinu
(HClO).
Od takvih spojeva najpoznatiji je natrijev diklorizocijanurat:
O

Cl N N Cl

N O
O

Na

natrijev diklorizocijanurat
U novije vrijeme u upotrebu se pokuavaju uvesti perkarbonati.
Oni su vrlo efikasni i ekoloki prihvatljiviji od perborata, jer se raspadaju
na vodik i kisik.

Osjetljivi su na vlagu, pa granule treba presvui zatitnim slojem to

poskupljuje proizvodnju.
AKTIVATORI BIJELJENJA
Za postizanje dobre bjeline natrijevim perboratom na temperaturama pranja
ispod 60, primjenjuju se aktivatori bijeljenja.
To su sredstva za aciliranje koja u kupeljima za pranje u pH podruju izmeu
pH 9 i pH 12 u prisutnosti vodikovog peroksida tvore organske perkiseline.
Organske perkiseline u usporedbi s vodikovim peroksidom imaju vii
oksidacijski potencijal i na niim temperaturama daju dobre uinke bijeljenja.
Perkiseline koje se razvijaju tijekom procesa pranja manje su agresivne
prema vlaknima i optikim bjelilima od natrijevog hipoklorita.
Direktna primjena perkiselina u deterdentima za sada jo nije mogua zbog
njihove slabe postojanosti na odleavanje.
Kao aktivator bijeljenja danas se najee upotrebljava
tetraacetiletilendiamin (TAED)

Tetraacetiletilendiamin Diacetiletilendiamin Peroksi kiselina

TAED DAED (peroctena kiselina)

Izbijeljivako sredstvo
STABILIZATORI BIJELJENJA

Zbog oslobaanja vodikovog peroksida pri bijeljenju, mogue je da pod

utjecajem tragova tekih metala doe do neeljenih posljedica.

Oksidi i ioni eljeza i bakra mogu uzrokovati katalitiki nekontrolirani brzi

raspad peroksida i kod pranja na viim temperaturama moe doi do lokalnog
oteenja vlakna, a dio peroksida se gubi bez da bijeli.

Posljedica toga je slaba bjelina i pad vrstoe tekstila.

Zbog toga se u deterdente uz perborat dodaje i stabilizator.

Stabilizatori koji se koriste i njihovo djelovanje:

Magnezijev silikat

-adsorbira ione i okside tekih metala i tako ublaava njihovo

djelovanje

Sekvestranti

-imaju svojstvo kompleksnog vezanja metalnih iona

-osobito dobri efekti postiu se kombiniranim djelovanjem s

magnezijevim silikatom
INHIBITORI KOROZIJE
Dodaju se u deterdenete da bi se zatitili dijelovi perilice koji se sastoje od
aluminijskih legura, jer je aluminij jako osjetljiv na vrue alkalne kupelji. U
modernim perilicama se izbjegava upotreba aluminija.

Najei inhibitor korozije je vodeno staklo = natrijev silikat, 3Na20 x 2Si02

Vodeno staklo se u koloidalnom obliku za vrijeme pranje rasporedi na metalnoj

povrini i tako je titi od djelovanja hidroksidnih iona; a takoer pomae i u
stabilizaciji vodikovog peroksida
OPTIKA BJELILA
Optika bjelila dodaju se u deterdente sa svrhom poveanja bjeline u
pranju.

Osim toga optika bjelila dodana u deterdent moraju prekriti lagani sivi ton
do kojeg dolazi u pranju zbog prijelaza tragova najfinijih estica prljavtina
sa zaprljanih mjesta na ia mjesta u tekstilijama unato suprotnom
djelovanju tenzida, bildera i nosilaca prljavtina (redepozicija prljavtina,
soil redeposition)

Optika bjelila se takoer nanose na vlakna i u procesu oplemenjivanja

tekstila, no gube se tijekom pranja i noenja, stoga ih nadoknauju ona u
sastavu deterdenata.
Optika bjelila su specijalna vrsta fluorescentnih bojila.

Nanesena na bijeli tekstilni materijal, papir i sl. apsorbiraju za ljudsko oko

nevidljivo ultraljubiasto svjetlo valnih duljina 300-400 nm i gotovo istodobno
emitiraju vidljivo svjetlo valnih duljina 400-500 nm u plavom dijelu spektra.

APSORPCIJA UV 300-400 nm
EMISIJA VIS plavo 400-500 nm

dojam bjeline

Emisijom plavog svijetla stvara se isto optikim uinkom dojam idealne

bjeline i briljantnosti.

Optika bjelila se u pravilu dodaju u univerzalne deterdente u koliinama od

0,015 do 0,2 %. Dodatak prevelikih koliina optikih bjelila u deterdent moe
u kasnijim pranjima, zbog akumulacije, uzrokovati smanjivanje stupnja
bjeline.
U deterdentima se najvie primjenjuju optika bjelila za celulozna vlakna to
je i najvanije, jer vie od 50 % tekstilija koje se peru je od celuloznih vlakana.

Najee su to derivati stilbena koji mogu istovremeno optiki bijeliti poliamid,

vunu i svilu.

U kombinaciji sa stilbenskim derivatima vrlo su povoljni derivati bifenila, koji

se dobro veu na vlakno ve na niim temperaturama. U kombinaciju se mogu
dodati i optika bjelila za poliamid (pirazolonski derivati)koja istovremeno
imaju efekte na vuni, svili i acetatnim vlaknima, akrilu.

Za poliesterska i polipropilenska vlakna, zbog njihove hidrofobnosti i zatvorene

strukture, teko je nai odgovarajua optika bjelila koja bi efektivno prelazila
na vlakna na temperaturi pranja. No, sreom su optika bjelila koja se
primjenjuju za poliester u procesu oplemenjivanja tekstila, visokih postojanosti
na svjetlo i pranje, pa su djelotvorna na vlaknu i nakon dulje upotrebe.
Najee upotrebljavana optika bjelila u deterdentima:

Natrijeve soli 4,4 bis-triazinil amino stilben 2,2 disulfonske kiseline

Stilbenilnaftotriazoli

4,4 Bis (stiril) bifenili

Pirazoloni
Primjeri kemijskih struktura nekih optikih bjelila

bifenili
 Stilbenilnaftotriazoli

Optiko bijeljenje u pranju vrlo je slino bojanju iz kupelji.

Kod tekstilija od celuloznih vlakna optika se bjelila veu na vlakno poput
supstantivnih bojlila preko vodikovih veza.
ENZIMI

Masovna primjena enzima u deterdentima poinje 1967. god.

Proizvodnja enzima

Enzimi nastaju kao produkt izmjene tvari odreenih sojeva bakterija. Dobivaju
se sloenim postupkom izdvajanja i ienja.
Podloge za rast bakterija su krob i polisaharidi koji su obnovljive sirovine, a
otpad iz proizvodnje enzima koristi se kao gnojivo.

Kemijski sastav enzima

Enzimi se sastoje se od velikog broja aminokiselina.

Enzimi su organski, topivi biokatalizatori koje proizvode ivi organizmi, a

mogu djelovati na za njih specifinom supstratu. Imaju visoku katalitiku
aktivnost ve na niskim koncentracijama i na relativno niskim temperaturama.
Primjena enzima u deterdentima

Prvi prijedlozi za primjenu enzima u deterdentima proizali su iz patenta

Otta Rhma 1913. god.
On je predloio koritenje enzima dobivenih iz klaonikih ostataka lijezde
pankreasa (guterae) za uklanjanje mrlja od bjelanevina koje se teko mogu
oprati tenzidima i bilderima, a ne moe ih se kemijski izbjeliti.
To su npr. mrlje od kakaa, kave, umaka od peenja, krvi, trave i sl.

Enzimi dobiveni iz ljezde pankreasa nisu bili postojani na dulje odleavanje, a

niti na uvjete pranja univerzalnim deterdentima. Zbog toga su nali primjenu
u sredstvima za namakanje i predpranje.

Tek pronalaskom postupaka za proizvodnju bakterijskih enzima poela je

njihova masovna proizvodnja i primjena.
Svojstva bakterijskih enzima u deterdentima

Bakterijski enzimi su postojani na odleavanje. U deterdentima njihova

puna aktivnost ostaje sauvana preko godinu dana, a djelotvorni su i nakon
nekoliko godina.

U pranju su djelotvorni na: - temperaturama do 65C i viim

- uz optimalni pH 8 - 11

Djelovanje im je vrlo brzo i maksimum se postie nakon 20-30 min.

Prednost im je to su djelotvorni u malim koliinama.

Ne oteuju vlakna.

Biorazgradivi su, pa su ekoloki prihvatljivi.

Djelotvorni su i na niim temperaturama ime se postie uteda energije.

Uglavnom se koriste u prakastim deterdentima, jer se u tekuim teko

mogu stabilizirati.
Vrste enzima u deterdentima

PROTEAZE AMILAZE CELULAZE LIPAZE

Prvo primjenjivani Koriste se od Koriste se od 1985.; u Koriste se od

enzimi; od 1967. 1975. svim su kompaktnim 1987.
deterdentima
Razaraju Uklanjaju Razgrauju
bjelanevine ili prljavtine koje Uklanjaju prljavtine, trigliceride tj.
proteine sadre osvjeavaju boje, masne mrlje u
ugljkohidrate uklanjaju povrinske hidrofilnije koje
Npr. krv, jaja, dlaice s pamunih se lake uklanjaju
mlijeko, trava Npr. krob, materijala
tjestenina, Niski sadraj
okolada, sokovi Djeluju kao vode u materijalu
tj. tipine mrlje od omekiva, specifino pogoduje
hrane samo na one dijelove djelovanju; enzim
koji stre iz pree i je aktivniji za
uzrokuju grubost vrijeme suenja
materijala (na oteena nego u samom
vlakna)- razaraju procesu pranja
celulozne fibrile
Prednosti enzima kao dodataka deterdentima

Viestruko se smanjuje potrebna koliina drugih aktivnih tvari i postie bolji

uinak pranja

Smanjuju se ukupni trokovi

Sniava se temperatura pranja

Smanjuje se oneienje okolia

Zamjenjuju agresivne kemikalije

Sigurni su i jednostavni u primjeni

INHIBITORI POSIVLJENJA

Prljavtine skinute s tekstilija ostaju dispergirane i emulgirane u kupelji

za pranje. Vrlo je vano da se tijekom pranja ponovno ne istaloe na
materijal koji se pere.

To se moe dogoditi ako je sastav deterdenta neadekvatan, jer tenzidi i

bilderi ne mogu svo vrijeme pranja zadrati prljavtine u kupelji.

Zbog toga postoji opasnost da se kroz vie pranja nataloi prljavtina po

cijeloj povrini prane tekstilije to uzrokuje posivljenje, koje se
naknadno vrlo teko uklanja.

Da bi se sprijeilo ponovno taloenje prljavtine tj. posivljenje u

deterdente se dodaju nosai prljavtine.
Kao nosa prljavtine najee se koriste derivati celuloze od kojih je
najpoznatiji karboksimetilceluloza (CMC).

CMC vrlo je djelotvorna za spreavanje posivljenja celuloznih tkanina.

Natrijeva karboksimetilceluloza
Mehanizam djelovanja CMC

Prljavtine skinute s vlakna ne

mogu se ponovno vezati na vlakno
zbog adsorpcije CMC na povrinu
vlakna

U prvoj fazi ispiranja prvo se

uklanjaju prljavtine

U drugoj fazi ispiranja kida se

veza CMC-vlakno
Da bi nosilac prljavtine bio efikasan mora biti kemijski srodan vlaknu koje se
pere, kako bi se privremeno vezao na vlakno.

CMC se slabo vee na sintetska vlakna i zbog toga je slabo djelotvorna za

spreavanje posivljenja sintetskih vlakana, pa se uz nju dodaju u deterdente
hidrofilni oligomeri poliestera.

Ova vrsta specijalnih polimera (SRP = Soil Release Polymers) osobito je

djelotvorna kod uklanjanja masnih mrlja s poliesterskih vlakana.

Mehanizam djelovanja SRP

SRP se za vrijeme procesa pranja adsorbiraju na povrinu vlakna stvarajui

hidrofilni film i na taj nain se ne doputa preseljavanje prljavtina skinutih sa
prljavih na ista mjesta tj. spreava se redepozicija prljavtine (soil redeposition)

Nakon pranja ovi polimeri ostaju na vlaknu i ne doputaju masnim

prljavtinama vrsto vezanje na vlakno i pa se one lake uklanjaju u pranju.
Primjer kemijske strukture jednog od polimera, SRP, koji se koristi kao
nosilac prljavtine u deterdentima
REGULATORI PJENE

Nekada je pjena u kupelji bila znak da se u kupelji moe dobro prati.

To je vrijedilo stoljeima kada se je pralo sapunom i alkalijama.
Pjena je bila siguran znak da u kupelji ima aktivnog sapuna kojim se mogu
prati tekstilije. Naime, sapun koji je reagirao s kalcijem ili magnezijem iz vode
preao je u neaktivni spoj koji se nije pjenio i gubio je mo pranja.

Prvi deterdenti koji su bili za runo pranje ili pranje u loncu su takoer davali
jaku pjenu.

No, pojavom perilica pjenjenje deterdenata uzrokovalo je probleme iz ega je

proizala potreba za proizvodnjom deterdenata koji se tijekom pranja ne
pjene.

Dokazano je i da pjena nema nikakav uinak na efekte pranja deterdentima.

Zbog toga se prilo proizvodnji deterdenata sa slabom pjenom koja se
priguivala uz pomo posebnih dodataka.

Prvi deterdent s minimalnom pjenom bio je Dixan proizveden 1957. god.

Premda su prvi deterdenti s jako priguenom pjenom imali dobru mo pranja,

ipak se je uvidjelo da je poeljno da deterdenti razvijaju umjerenu pjenu.
To su deterdenti s reguliranom pjenom.

Zato? Zna se da pjena nema utjecaj na uinak pranja.

U stroju djeluje kao neki Pri runom pranju pjena ima

ublaiva mehanike mijeanja psiholoki povoljan uinak
kupelji; to je naroito vano kod
pranja osjetljivih tkanina, jer se
time smanjuje guvanje i
oteenja tkanine
Reguliranje pjene

Problem je pri primjeni tenzida koji imaju svojstvo jakog pjenjenja i tvore
stabilnu pjenu.

Regulatori pjene moraju biti slabo topivi u vodi.

Mehanizam njihova djelovanja moe se tumaiti time da potiskuje molekule

tenzida s granine povrine i tko oslabljuju vrstou lamela pjene i razbijaju
ih.

Kao regulatori pjene koriste se:

sapuni
silikonska ulja modificirana silicijevom kiselinom
1) Sapuni kao regulatori pjene

Koriste se sapuni sa irokom raspodijelom ugljikovodinih lanaca; C 12-C22

Najee natrijev behemat.
Njihova djelotvornost ovisi o vie imbenika:

O vrsti tenzida

- djelotvorni su za alkilbenzensulfonate i masni alkohol poliglikol

etere, a manje djelotvorni za druge anionske tenzide

O tvrdoi vode tj. o koncentraciji kalcijevih i magnezijevih iona

- reguliranje pjene sapunima temelji na nastajanju netopivih

kalcijevih i magnezijevih sapuna tijekom pranja pri emu se kalcij
dobiva iz tvrde vode i neistoa iz tekstilija. Ako voda nije dosta tvrda
ili ako se peru slabo zaprljane tekstilije mogu nastati potekoe s
pjenom.
 O vrsti bildera

- bilderi ne smiju imati jako visoku mo vezanja kalcija.Trifosfat i zeolit A

imaju npr. umjereno visoku mo vezanja kalcija, pa moe nastati dovoljna
koliina netopivih kalcijevih sapuna za priguivanje pjene;

nasuprot tome neki organski sekvestranti kao npr. nitrilotrioctena kiselina,

NTA, imaju visoku mo vezanja kalcija, pa je potrebno primjeniti druge
regulatore pjene

2) Silikonska ulja modificirana silicijevom kiselinom kao regulatori pjene

Vrlo su djelotvorni, jer imaju univerzalnu primjenu, neovisno o tvrdoi vode i o

vrsti tenzida i bildera.
ANTIMIKROBNE TVARI

U novije vrijeme se nastoji, zbog utede energije prati tekstilije na to nioj

temperaturi.

Neke tekstilije se ne mogu prati iznad odreene temperature, jer bi se

otetile ili izguvale.

U takvim uvijetima nema termodezinfekcije, kao pri pranju na temperaturi

kuhanja ili temperaturama iznad 70C.

Zbog toga postoji potreba da se u deterdente dodaju antimikrobne tvari.

Antimikrobne tvari - spreavju mogunost inficiranja rublja pri

pranju na niim temperaturama
- to su kvaterne amonijeve baze, spojevi
koji otputaju klor, derivati fenola i sl.
 Neki spojevi s antimikrobnim djelovanjem

Irgasan Triklorkarbanilid

Zephirol

Kao antimikrobne tvari tj. dezinfekcijska sredstva djeluju i aktivatori bijeljenja,

koji u prisutnosti peroksida razvijaju perkiseline; npr. TAED
OMEKIVAI

Omekivai se ne dodaju (ili rijetko) u deterdente.

Kationski tenzidi sa svrhom omekivaa, osim nekih iznimaka, se ne smiju

dodati u deterdente jer bi se s anionskim tenzidima vezali u elektroneutralne
soli koje bi se taloile u kupelji za pranje.

Odreeni efekti omekivanja mogu se dobiti koritenjem derivata viih

masnih kiselina i voskova.

Neki deterdenti za pranje vune ne sadre anionske tenzide , a uz neionske

tenzide sadre i manje koliine kationskih tenzida koji se djelomino veu za
vlakno i djeluju kao omekivai.

Efekat omekavanja tekstila postie se dodatkom kationskih

tenzida u zadnju kupelj za ispiranja.
MIRISI
Mirisi su vani sastojci deterdenata.

Dodaju se u deterdente u malim koliinama; ispod 1 %

Skupe su komponente deterdenata i esto kombinirani od vie razliitih

spojeva prirodnih ili sintetskih.

Zahtjevi koje moraju zadovoljiti:

- postojanost na odleavanje
- postojanost na ostale sastojke deterdenata s kojima ne smiju
reagirati
- ne smiju biti suvie hlapivi
- ne smiju mijenjati boju deterdenta
Uloga mirisa

Dodaju se iz marketinkih razloga, jer

miris sugestivno privlai kupca

Tijekom pranja prekrivaju neugodan

zadah luine i masnoe

Dodaju se da oprano rublje ima miris

svjeine, to je naroito vano ukoliko se
naknadno ne omekava
BOJILA
U novije vrijeme se pracima daje lijepi izgled i posebnost tako da im se
dodaju obojena zrnca.

Zrnca su karakteristina za pojedine deterdente, a obino su plava, zelena ili

ruiasta.

esto ta bojila poveavaju bjelinu rublja u pranju, jer dijeluju kao plavila, pa
ih nazivamo i zrncima bjeline.

Na tritu ima i prakastih deterdenata bez obojenih zrnaca.

Tekui deterdenti su svi obojeni.

Za izbor bojila vani su slijedei kriteriji:

Stabilnost na odleavanje i svjetlo
Podnoljivost sa svim sastojcima deterdenata
Nikakav izrazit supstantivitet na vlakno
PUNILA I POMONA SREDSTVA

Kao punila u prakaste deterdente se dodaju anorganske soli; najee

natrijev sulfat (Na2SO4 x H2O)

Punila nemaju nikakvu ulogu u pranju.

Punila daju bolju sipkost deterdentu, da se lake dozira.

Moraju imati dobru topivost i ne smiju se grudvati ni kod razliitih vlanosti
zraka; ne smiju stvarati prainu.

Predstavljaju odreeno optereenje za okoli, pa se njihova koliina u

deterdentima nastoji to vie smanjiti.

U posljednje vrijeme proizvode se kompakt deterdenti koji ne sadre punila,

nego vie aktivnih tvari.
Za konfekcioniranje tekuih deterdenata dodaju se pomona sredstva.

Najvanije su hidrotropne tvari koje omoguuju otapanje i mijeanje raznih

sastojaka deterdenta u vodenom mediju.
Takoer, spreavaju da kod temperaturnih razlika ne doe do taloenja
pojedinih komponenata.

Kao pomona sredstva u tekuim deterdentima koriste se:

Kratkolanani alkilbenzeni (toluen sulfonat)

Urea
Nii alkoholi (etanol, izopropanol)
Polietilen glikol
SASTAV DETERDENATA

Deterdenti za pranje tekstilija mogu se podijeliti u tri glavne

grupe:

Deterdenti za univerzalno pranje

Deterdenti sa specijalnom namjenom
Pomona sredstva za pranje

Proizvode se u prakastom i tekuem obliku, a pomona sredstva

esto kao paste.
 Sastav tipinog univerzalnog deterdenta za pranje
Sastojak Maseni udio, %
Anionski tenzid (LAS) 5-10
Neionski tenzid (alkilpoliglikol eter) 0-6
Sapun 0-8
Bilder (natrijev trifosfat ili kombinacija zeolit i 30-50
polikarboksilat), soda
Kemijsko bjelilo (natrijev perborat) 10-25
Aktivator bijeljenja (TAED, NOBS) 0-3
Stabilizator bijeljenja (magnezijev silikat) 0-5
Inhibitor korozije (vodeno staklo) 5-10
Optiko bjelilo 0,1-0,5
Nosilac prljavtine (CMC) 1-3
Enzimi 0-2
Punila (Na2SO4 x H2O) 5-25
Ostali dodaci: regulator pjene, miris, bojilo 3-12