SASTAV DRAVNE

ORGANIZACIJE

1
 SASTAV DRAVNE
ORGANIZACIJE
U dravnu organizaciju spadaju:

1. Dravna slubena lica

2. Dravni organi

3. Nadlenost

2
 SLUBENA LICA
Slubena lica su fizika lica koja su zaposlena u
dravnim organima i u odreenoj mjeri vre
dravnu vlast.
Upravo po vrenju dravne vlasti slubena lica
se razlikuju od obinih graana.
Dravni aparat pored dravnih organa ine i
slubena lica.
Ova lica obavljaju odreenu slubu u korist
drave te je znaajno da ovu slubu moraju
odvojiti od svojih privatnih interesa.
3
 DRAVNI ORGAN
Dravni organ je organizaciona jedinica koja u ime drave
obavlja unaprijed odreene poslove na odreenoj
teritoriji.
Dravni organ je normativna pojava, skup srodnih poslova
koji je postavljen pravnim normama i nosi odreeni naziv,
npr Skuptina RS.
Dravna organizacija se sastoji od organa to je rezultat
podjele rada.
Stvaranje dravnih organa predstavlja osnovni nain
podjele rada u dravnoj organizaciji.
Dravni organi nastaju tako to se poslovi znaajni za
dravu pravnim normama rasporeuju na veliki broj
organizacionih jedinica, od kojih se svaki naziva organom.

4
 ODNOS DRAVNIH ORGANA I
SLUBENIH LICA
Slubena lica i dravni organi su razliite pojave.
Dravni organ je jedna organizaciona jedinica
dravne vlasti, dok je dravno slubeno lice fiziko
lice koje u izvjesnoj mjeri vri dravnu vlast.
Meutim, oni su povezani i meuzavisni.
Dravni organ moe djelovati samo posredstvom
slubenih lica.
Slubena lica mora obavljati poslove nekog
dravnog organa.
Dravni organ je u pravilu stalna kategorija dok se
slubena lica koja obavljaju njegove poslove esto
mijenjaju.
5
 NADLENOST DRAVNIH
ORGANA
Dravni organi se meusobno razlikuju po svojoj nadlenosti.
Nadlenost se definie kao pravo i dunost jednog dravnog
organa da obavlja zakonom odreene poslove.
Nadlenost dravnih organa odreuje se ustavom, zakonom i
drugim pravnim normama.
Svi dravni organi su duni da po slubenoj dunosti paze na
svoju nadlenost.
Povreda pravila o nadlenosti ima za posljedicu nezakonit
akt.
Dravni organi po slubenoj dunosti duni su da paze na
svoju nadlenost.
Ukoliko utvrde da su nenadleni za neki sluaj duni su
donijeti rjeenje kojim e se proglasiti nenadlenim i
predmet uputiti nadlenom organu.

6
 VRSTE NADLENOSTI

Razlikuju se tri vrste nadlenosti:

Stvarna nadlenost

Mjesna nadlenost

Funkcionalna nadlenost

7
 STVARNA NADLENOST
Stvarna nadlenost se definie kao kao pravo i dunost
jednog dravnog organa da obavlja odreeni posao
imajui u vidu prirodu i vrstu tog pravnog posla.
Npr. pravo osnovnog suda da sudi sporove za razvod
braka.
U pravnom smislu stvarna nadlenost ima vei znaaj i
dravni organi su duni na nju da paze po slubenoj
dunosti.
Ukoliko bi neku odluku donio stvarno nenadleni organ
takva odluka bi bila nitava i ne bi proizvodila pravno
dejstvo.
Ponitenje te odluke moe traiti svako zainteresovano
lice.

8
 MJESNA NADLENOST
Mjesna nadlenost je pravo i dunost stvarno nadlenog
organa da poslove iz svoje stvarne nadlenosti obavlja na
odreenoj teritoriji.
Pravo osnovnog suda u Banja luci da sudi konkretan spor za
raskid ugovora.
Mjesna nadlenost se odreuje u pravilu prema prebivalitu
tuenog
Nadlenost koja se odreuje prema prebivalitu tuenog
naziva se opta mjesna nadlenost.
Pored opte mjesne nadlenosti postoji i posebna mjesna
nadlenost zakonom propisana samo za pojedine sluajeve.
U pravnom smislu ova nadlenost ima manji pravni znaaj i
prigovor mjesne nenadlenosti moe se isticati samo do
poetka postupka, a odluka donijeta od mjesno nenadlenog
organa proizvodi pravno dejstvo.

9
FUNKCIONALNA NADLENOST
Funkcionalna nadlenost se definie kao pravo i
dunost vieg dravnog organa da odluuje o
albama protiv odluka prvostepenih organa.
Naime, radi zatite prava i sloboda graana i
obezbjeivanja naela zakonitosti, u modernom
zakonodavstvu utvreno je pravo na albu
nezadovoljne stranke protiv prvostepene odluke
upravnog ili sudskog organa.
alba je redovan pravni jer se moe uloiti protiv
svake prvostepene odluke.
O albi ovijek odluuje ne organ koji je donio
prvostepenu odluku ve neposredno vii ili
drugostepeni organ.
10
 ODLUKA DRUGOSTEPENOG
ORGANA PO ALBI
alba ima suspenzivno dejstvo jer odlae
izvrenje prvostepene odluke dok vii organ ne
odlui o albi.
Odluujui o albi vii organ moe:
Odbiti albu i potvrditi prvostepenu odluku.
Ovako e drugostepeni organ postupiti kada je
alba neosnovana a odluka prvostepenog
organa pravilna.
Usvojiti albu i ukinuti ili preinaiti prvostepenu
odluku.
Ovako e drugostepeni organ postupiti kada je
alba osnovana a odluka prvostepenog organa
nepravilna i nezakonita. 11