BRODOGRADNJA I

RESTRUKTURIRANJE
BRODOGRADNJE U RH

Izradili : Mihael argonja

Duje ipi

Mentor : dr.sc. Ana Peri Hadi

Kolegij : Ekonomija za menadere
Rijeka , 27.3.2017.
UVOD
Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih
proizvoda brod
Ona je kombinacija znanosti i umjetnosti
U brodogradnju spada izgradnja i odravanje brodova, teglenica, platforma
i podmornica, te ostalih vrsta plovila
O BRODOGRADNJI
Brodogradnja u svijetu doivljavala je tijekom posljednjih stotinu godina
krupne promjene usporedno s promjenama u svjetskom pomorstvu
Izgradnja velikih eljeznih brodova nametnula je sasvim nove uvjete

Takve uvjete mogu ispuniti uglavnom samo visokorazvijene i neke srednje

razvijene zemlje
NAJJAE KARIKE SVJETSKE
BRODOGRADNJE
Teite svjetske brodogradnje pomaknuto je iz Europe prema zemljama
Dalekog Istoka gdje se nalaze i najvea svjetska brodogradilita
Neke zemlje tradicionalno jake brodogradnje danas su gotovo u potpunosti
napustile tu djelatnost (Velika Britanija, vedska i Danska)
Brodogradnja je industrijska grana koja znaajno utjee na okoli, pa je
jedan od razloga naputanja te djelatnosti u visokorazvijenim zemljama
VODEE KOMPANIJE U
BRODOGRADNJI
Hyundai Heavy Industries Co., Ltd., je najvea svjetska brodograditeljska
tvrtka
Shanghai Waigaoqiao Shipyard u vlasnitvu China State Shipbuilding
Corporation (CSSC) prostorno je najvee svjetsko brodogradilite
Brodogradilita tvrtki Kawasaki Heavy Industries, Ltd. (Kawasaki
Shipbuilding Corporation) i Ishikawajima-Harima Heavy Industries Co., Ltd.
(IHI Corporation) u Japanu takoer pripadaju svjetskom vrhu brodogradnje
 VODEE KOMPANIJE U
BRODOGRADNJI

Brodogradilite Hyundai
VODEE ZEMLJE U
BRODOGRADNJI
Trenutno su vodee svjetske zemlje prema brodogradnji Juna Koreja, Kina i
Japan
Meu prvih deset zemalja prema tonai brodova iz knjiga narudbi
brodogradilita est je iz Azije
VODEE ZEMLJE U
BRODOGRADNJI
Svjetska knjiga narudbi (Veljaa 2017.):
BRODOGRADNJA U
HRVATSKOJ
Brodogradnja je jedina gospodarska djelatnost u kojoj je Hrvatska 2007.
spadala meu prvih deset zemalja u svijetu
Vodea su hrvatska brodogradilita Uljanik (Pula), Trei maj (Rijeka), Viktor
Lenac (Rijeka), Kraljevica (Kraljevica), Brodotrogir (Trogir) i Brodosplit (Split)
HRVATSKA
BRODOGRADILITA
Hrvatska brodograevna industrija u ovom trenutku ima vrlo stabilnu
poziciju, kako u europskim tako i u svjetskim razmjerima
U svjetskim okvirima Hrvatska dri jedanaestu poziciju. U europskim
okvirima Hrvatska dri estu poziciju
Europska knjiga narudbi ( 2.2017. ) :
HRVATSKA
BRODOGRADILITA
Do prije nekoliko godina to se inilo nezamislivim, no danas postoje osnove
za uvjerenje kako hrvatska brodogradnju ulazi u svoju novu renesansu
U ovom trenutku tri su domaa velika brodogradilita, ne tako davno
procesom sanacije spaena od golemih gubitaka i bankrota
ULJANIK GRUPA
Knjiga narudbi Uljanik grupe trenutno broji 21 gradnju
1. Novogradnja 507 Isaac Newton -Isaac Newton sofisticirani je
vienamjenski brod za vie vrsta specijalnih radova na moru
2. Novogradnja 732 - Rije je o tzv. samoiskrcavajuem (self-unloading)
bulku duine 198,35 i irine 23,77 metara
3. Novogradnja 500 - Novogradnju 500 Uljanik gradi za kompaniju Jan De
Nul, Luxembourg. Radi se o usisnom jarualu na vlastiti pogon s kopaem
(self-propelled cutter suction dredger)
4. Novogradnja 530 - U studenome 2015. godine, u pulskom je
brodogradilitu potpisan ugovor s australskom kompanijom Scenic, ime je
dogovorena izgradnja luksuznog putnikog broda
ULJANIK GRUPA
BRODOSPLIT
U Brodosplit grupi trenutano je zaposleno vie od 2300 radnika, ime je
osigurana puna zaposlenost do 2019. godine

U knjizi narudbi aktivno je osamnaest novogradnji brodova te niz

izvanbrodograevnih projekata

Izgradnjom najveeg broda s krinim jedrima na svijetu Brodosplit je

prepoznat kao rijetko brodogradilite u svijetu koje je u stanju izgraditi tako
jedinstveno plovilo
BRODOSPLIT
BRODOTROGIR
Nagraivani tanker Brodotrogira za prijevoz nafte i kemijskih proizvoda,
Songa Fortune
Namijenjen za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda s ciljem da ostvari
maksimalnu fleksibilnost operacija teretom u ovoj specifinoj grani
Brod ima najveu zapreminu teretnog prostora od svih poznatih projekata
ove veliine na tritu
BRODOTROGIR
NAGRAIVANI HRVATSKI
BRODOVI
Trideset i sedam (37) brodova izgraenih od 1987. u pet najveih hrvatskih
brodogradilita dobili su meunarodno priznanje Brod godine (ovakva
prestina priznanja dodjeljuju se tek od 1985. godine, od strane uglednih
meunarodnih brodograevnih asopisa)
Ova priznanja jo su znaajnija ako se zna da u ukupnoj godinjoj svjetskoj
proizvodnji (izmeu 1.500-2.500 izgraenih brodova godinje), tek 50-ak
brodova godinje, ponese ovakva priznanja
Priznanja se dodjeljuje za inovativnost projektnih rjeenja (originalni
projekti), kvalitetu izrade i znaenje izgraenog broda u svjetskim okvirima
MALA BRODOGRADNJA
U Hrvatskoj djeluje i vie desetaka manjih brodogradilita i remontnih
centara
Tradicijska brodogradnja najrazvijenija je na Koruli (Korula, Vela Luka) i na
otoku Murteru (Betina)
Na slici se nalazi brod marke Piuljan
MALA BRODOGRADNJA
Mali su brodograditelji ogoreni na injenicu da dravne institucije
podcjenjuju domau malu brodogradnju i njezinu sposobnost da se
prilagodi europskom tritu i ponudi mu proizvod koji je itekako
konkurentan i cijenom i kvalitetom
RESTRUKTURIRANJE
BRODOGRADNJE
Oito e o budunosti hrvatske brodogradnje trebati promiljati sueljujui
razliita gledita i razvijajui razliite simulacije prostornog razvitka
hrvatske obale
Naime, brodogradnja primarno i sekundarno vee brojne druge
gospodarske aktivnosti, a u njoj je zaposlen i velik dio aktivnoga
stanovnitva primorskih mjesta
RESTRUKTURIRANJE
BRODOGRADNJE
Hrvatska brodogradilita u veinskom dravnom vlasnitvu bi se trebala
restrukturirati kroz proces privatizacije, kao jedan od uvjeta ulaska
Republike Hrvatske u Europsku uniju
Proces privatizacije trebao bi im omoguiti da rade na meunarodnom
tritu brodogradnje uinkovito i po trinim naelima, a sve u skladu s
postojeim pravilima i propisima Europske unije
RESTRUKTURIRANJE
BRODOGRADNJE
Potreba za restrukturiranjem velikih brodogradilita prepoznata je ve
1992. godine te je s problemom upoznato Vijee za strateki razvoj.
Slijedee godine izraen je Nacionalni brodograevni program koji je,
pored analize stanja, sadravao i prijedloge akcija, ali one nikad nisu
pokrenute
Godine 1995. Ministarstvo gospodarstva zatrailo je izradu novog
operativnog programa restrukturiranja. Program je izraen, usuglaen i
usvojen od vjerovnikih vijea i uprava brodogradilita
RESTRUKTURIRANJE
BRODOGRADNJE
Analiza industrije pokazuje da brodograevna industrija jo uvijek treba
dubinsko ekonomsko restrukturiranje koje mora obuhvatiti sve aspekte
poslovanja brodogradilita, a to zahtijeva znanje, volju i spremnost na
promjene
Europska komisija je ve nekoliko puta nacionalnu strategiju brodogradnje i
individualne planove restrukturiranja brodogradilita vraala Vladi i
brodogradilitima na doradu
RESTRUKTURIRANJE
BRODOGRADNJE
U rujnu 2000. godine Vlada je donijela odluku o financijskoj potpori
najveim hrvatskim brodogradilitima
Dovretkom sanacije velika su brodogradilita osloboena gubitaka i
obveza iz prijanjeg razdoblja, i raspolau obnovljenim kapitalom
Posljednje restrukturiranje hrvatskih brodogradilita zapoelo je u drugoj
polovici 2006. godine kada su odobrene dravne potpore za sanaciju
brodogradilita u ukupnom iznosu od 4,2 milijarde kuna
RESTRUKTURIRANJE
BRODOGRADNJE
Sukladno novim pravilima o dravnim potporama, usklaenim s
direktivama Europske unije, dravne potpore za sanaciju i restrukturiranje
mogu se dodijeliti poduzetnicima u tekoama, i to samo jedanput u deset
godina
Veina velikih brodogradilita u svijetu je u dravnom vlasnitvu i koristi
pomo iz prorauna
PRIVATIZACIJA BRODOGRADILITA

Privatizacija nacionalnih brodogradilita jedan je od stratekih ciljeva Vlade

Republike
Postoje, dodue, razni naini privatizacije, poput radnikog dioniarstva,
zamjene duga za dionice ili otkupa od strane menadmenta
MOGUI EFEKTI LANSTVA U EU NA
HRVATSKU BRODOGRA EVNU INDUSTRIJU

Zajedniko trite
Trokovi radne snage
Zatita na radu
Zatita okolia
Restrukturiranje brodogradnje
Dravne potpore brodogradnji i politika konkurentnosti
Pritisak na privatizaciju
ZAKLJUAK
S prijelazom u 21. stoljee kotiranje Hrvatske znatno opada iako
proizvodnja uspijeva zadrati visoku kvalitetu proizvodnje
Znaaj sektora brodogradnje u hrvatskom gospodarstvu je izniman i
neupitan, ne samo radi udjela u bruto drutvenom proizvodu, izvozu,
zaposlenosti, multiplikativnih uinaka na ostale industrije, ve i radi
injenice da se radi o sektoru u kojem Hrvatska, s obzirom na znanje i
steeno iskustvo, ima nedvojbene konkurentske prednosti i anse za uspjeh
i u budunosti
ZAKLJUAK
Navigare necesse est, vivere non est necesse. Plutarh
Ploviti se mora, a ivjeti ne mora. , (Plovidba po moru je nunost ma kakve
rtve zahtijevala)
LITERATURA
KNJIGE:
1. Mitrovi, F. Pomorstvo i brodogradnja. Split : Pomorski fakultet, 2008.

2. Brodogradnja / [koordinator projektnog zadatka elimir Sladoljev].Zagreb : Ured

za strategiju razvitka Republike Hrvatske, 2002.

3. Strahinja, R.Strateko upravljanje kvalitetom u hrvatskoj brodogradnji :

znanstveni magistarski rad. Rijeka : R. Strahinja, 2010.
LITERATURA
ASOPISI:
1. Mein, Marina; Vuleti, Dora. Strateka i financijska analiza hrvatske brodograevne
industrije // Konferencija Razvoj poslovanja 2010: zbornik radova = Business
development conference 2010: proceedings. Zenica: Ekonomski fakultet, 2010. Str. 441-
450.

2. Peri Hadi, A.; Karai, T. Restrukturiranje hrvatske brodogradnje u kontekstu

pristupanja Europskoj Uniji // Pomorski zbornik. 1, 47/48(2014)

3. Kersan-kabi, Ines. Brodogradnja u Europskoj uniji i Hrvatskoj: realnost i izazovi //

Ekonomska misao i praksa. 2, (2010). URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?
show=clanak&id_clanak_jezik=74933

4. Vukman, V. ; Grubii, R. Brodogradnja u svijetu i Hrvatskoj. // Brodogradnja. - 58 (2007),

2 ; str. 198-205
LITERATURA
Izvori na internetu (27.3.2017.):
1. Uljanik. URL: http://www.uljanik.hr/index.php/hr/
2. asopis Brodogradnja (2005-2012) URL:http://hrcak.srce.hr/brodogradnja
3. Bendekovi, J. ; Vuleti, D. Financijska analiza poslovanja hrvatske brodograevne
industrije. //Poslovna izvrsnost.5 (2011) 1 ; str. 125-154 URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?
show=clanak&id_clanak_jezik=112072
4. Kersan-kabi, I.Brodogradnja u Europskoj uniji i Hrvatskoj : realnost i izazovi.//Ekonomska misao i
praksa.18 (2009), 2 ; str. 373-395URL:http://hrcak.srce.hr/index.php?
show=clanak&id_clanak_jezik=74933
5. http://www.winko.com/tag/brodogradilista-malih-brodova-brodica-jahti-i-motornih-camaca-82318
6. http://www.poslovni.hr/hrvatska/mala-brodogradnja-u-fazi-oporavka-no-bez-snage-za-znatniji-
iskorak-u-svijet-291005
7. http://www.poslovni.hr/hrvatska/unatoc-krizi-mali-brodovi-i-dalje-se-dobro-prodaju-239247
8. http://www.nacional.hr/dossier-veliki-uzlet-male-hrvatske-brodogradnje-bez-pomoci-drzave/
9. http://www.poduzetnistvo.org/news/brodovi-iz-malih-hrvatskih-brodogradilista-osvajaju-europska-
trzista