HRVATSKA

PROMETNA
POLITIKA
Kolegij : Pomorska i prometna
politika
Izradili : Ivan Balen
Mihael argonja
Duje ipi
Mentor : Prof.dr.sc. Blanka Kesi
UVOD
Vizija prometne politike RH je izgradnja moderne prometne infrastrukture
koja e sluiti razvoju gospodarstva i turizma u skladu s potrebama
stanovnitva i integracije Hrvatske u prostor EU
Ulaganje u izgradnju nove prometne infrastrukture, jedan je od preduvjeta
kontinuiranog odrivog razvitka
PROMET U HRVATSKOJ
Oblik Republike Hrvatske i njezina teritorijalna "naslonjenost", s jedne
strane na sjeverne nizinske prometne putove, a s druge na obalu
jadranskog mora, jasno upuuju na vitalno znaenje prometnih
infrastruktura za njezin razvoj
Hrvatska je naslijedila najvei dio svojih tradicionalnih prometnih
infrastruktura od bivih dravnih zajednica u kojima je ivjela, od Austro-
ugarske monarhije i od dviju jugoslavenskih drava (1918-41. i 1945-90)
PROMET U HRVATSKOJ
Hrvatski teritorij je izrazito tranzitni u prometnom smislu - to ukazuje
prolaz triju Pan europskih koridora (V, VII. i X.) kroz Republiku Hrvatsku
Izbor multi-modalnih Pan Europskih koridora preko hrvatskog teritorija
ukazuje na to, da je teritorijalni poloaj RH ne samo njezina prednost, nego
i obveza prema njoj samoj, kao i prema Europi
PROMET U HRVATSKOJ
Promet kao izrazito sloeni dinamiki sustav sastoji se od nekolicine
podsustava, odnosno prometnih grana od kojih e se u nastavku obraditi
cestocni i pomorski podsustav
Nagli razvoj motorizacije u svijetu uvjetovao je i ubrzani razvoj prometa,
posebnice cestovnog
STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA RH
CESTOVNI PROMET
Hrvatska je u posljednjih petnaestak godina radikalno
promijenila svoju cestovnu infrastrukturu
Ukupna duina mree javnih cesta u Hrvatskoj iznosi 27.031
km, a njezina struktura prema vrstama cesta je slijedea:
autoceste (1.420 km)
dravne ceste (6.886 km)
upanijske ceste (9.647 km)
lokalne ceste (9.078 km)
CESTOVNI PROMET
Hrvatska ima relativno slabo razvijenu mreu javnih cesta, ali izuzetno razvijenu mreu
autocesta i u tom pogledu postoji nerazmjer
Mree autocesta 2015. godine u Hrvatskoj :
A1 Zagreb - Split Dubrovnik
A2 Zagreb Macelj
A3 Bregana - Zagreb Lipovac
A4 Zagreb Gorian
A5 Beli Manastir - Osijek Svilaj
A6 Bosiljevo Rijeka
A7 Rupa Rijeka
A8 Kanfanar - Pazin Matulji
A9 Umag - Kanfanar Pula
A10 Granica Republike BiH vorite Ploe
A11 Zagreb Velika Gorica - Sisak
CESTOVNI PROMET
U Hrvatsku preko 80% inozemnih turista dolazi u svega etiri ljetna
mjeseca (lipanj - rujan), pri emu ih preko 55% dolazi u srpnju i kolovozu
O zanemarivanju ponude ostale cestovne mree u korist autocesta najbolje
govore podaci o optereenosti jadranske turistike ceste (kategorizirane
kao dravna cesta D8).
Posljednjih desetljea vrlo je malo uloeno u njenu modernizaciju i
prilagodbu potrebama turizma, iako je oita njena turistika funkcija
S druge strane, prometno optereenje je raslo iz godine u godinu
CESTOVNI PROMET
Glavni prioriteti sektora cestovnog prometa usredotoeni su
na:
unapreenje povezanosti Dubrovnika s ostatkom Hrvatske,
unapreenje povezanosti Dubrovnika sa susjednim zemljama,
poveanje odrivosti cestovne mree reorganizacijom sektora ,smanjenje
utjecaja na okoli te
unapreenje pristupa lukama, zranim lukama i drugim relevantnim
vorovima s obzirom na lokalne i regionalne potrebe za prometnim
uslugama
CESTOVNI PROMET
POMORSKI PROMET
Promet putnika i brodova u Republici Hrvatskoj u stalnom je u porastu
posljednjih petnaestak godina
Poveanje putnike flote prati i kvalitativni pomak u strukturi brodovlja
Putniki promet u hrvatskim lukama obiljeava izrazito vrno optereenje
tijekom ljetnih mjeseci
Veina hrvatskih otoka povezana je s kopnom tijekom cijele godine
POMORSKI PROMET
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici od 22. srpnja 2014. godine donijela
Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike
Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020.
Strategijom se utvruju dva temeljna strateka cilja: odrivi rast i
konkurentnost pomorskog gospodarstva i siguran i ekoloki odriv pomorski
promet, pomorska infrastruktura i pomorski prostor Republike Hrvatske
Danas se u hrvatskim lukama godinje pretovari 19 milijuna tona tereta, te
se preveze vie od 12 milijuna putnika
Hrvatske luke integrirane su u sveobuhvatnu mreu europskih prometnih
koridora
POMORSKI PROMET
Strategija utvruje niz konkretnih ciljeva ija je realizacija predviena do 2020.
godine pri emu su neki od znaajnijih:

poveanje bruto tonae hrvatske flote za 60 posto kroz porezne i fiskalne mjere,
poveanje udjela pomorskog prometa u odnosu na druge vidove prometa (sa
sadanjih 22 na 24 posto, a sve kroz mjere daljnjeg razvoja brodarstva
unaprjeenje kvalitete sustava pruanja javnih usluga povezivanja otoka s
kopnom i otoka meusobno, uz istovremeno smanjenje potreba za
subvencioniranje obalnog linijskog pomorskog prometa po prevezenom putniku
poveanje udjela asnika u ukupnom broju pomoraca sa 64 na 70 posto uz
razvoj i promicanje Hrvatske kao meunarodnog centara izvrsnosti za
kolovanje pomoraca
POMORSKI PROMET
Nadalje, luki sustav kroz Strategiju pomorstva proivljava korjenitu
promjenu jer se po prvi puta nastoji specijalizirati luke za pojedine
djelatnosti:
luku Rijeka za promet kontejnerskog i tekueg tereta,
luku Ploe za promet kontejnerskog i rasutog tereta
luke Zadar, ibenik i Split orijentiraju se ka ro-ro /putnikom
prometu, te prihvatu brodova na krunim putovanjima
luka Dubrovnik specijalizira se kao luka za prihvat brodova na
krunim putovanjima.
Republika Hrvatska se razvojem nautikog turizma sve vie promovira
kao snano i vano turistiko odredite
POMORSKI PROMET
U podruju sigurnosti plovidbe, sigurnosti ljudskih ivota i imovine proteklih
godina uinjeni su znaajni iskoraci kako u pogledu regulatornih
mehanizama, tako i u pogledu javnih usluga sigurne plovidbe.
Meutim, strateka nastojanja nuno je usmjeriti na podizanju razine
uinkovitosti nadzora sigurnosti i sigurnosne zatite hrvatskih pomorskih
objekata, podizanja razine sigurnosti i sigurnosne zatite luka, te se
utvruju sljedei ciljevi:
ukloniti brodove iz unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike
Hrvatske koji su ispod propisanih standarda
smanjiti uestalost pomorskih nezgoda za 10 posto
podii razinu javnih usluga kod ugroze ljudskih ivota i imovine na moru i time
smanjiti uestalost ljudskih gubitaka za 45 posto
POMORSKI PROMET
Osnovicu za postizanje pozitivnih efekata ove Strategije ini ekonomino i
uinkovito pruanje javnih usluga graanima i gospodarskim subjektima, kao
i kontinuirani razvoj znanja o moru i pomorstvu, te vrijednostima pomorske
batine. U tom segmentu ciljevi Strategije postavljeni su vrlo ambiciozno, te
predviaju:
poveanja prihoda s osnova koncesija na pomorskom dobru sa sadanjih 80 milijuna
na 160 milijuna kroz uspostavu sustava integralnog upravljanja pomorskim dobrom,
poveanje broja pruenih pojedinanih javnih usluga po djelatniku za 10 posto
poveanje broja javnih elektronikih servisa pomorske administracije za 100 posto
viestruko poveanje angamana RH u radu meunarodnih pomorskih institucija i
organizacija, te
znaajne pomake u znanstvenoj djelatnosti na podruju pomorstva
POMORSKI PROMET
Glavni prioriteti sektora pomorstva usredotoeni su na:
specijalizaciju luka u skladu s moguom potranjom,
poveanje odrivosti sustava reorganizacijom sektora, unapreenjem
uinkovitosti odravanja, smanjenjem utjecaja na okoli i uvoenjem
mjera za poveanje sigurnosti i interoperabilnosti sustava te
unapreenje pristupa lukama i njihovo povezivanje s drugim prijevoznim
sredstvima kako bi se potaknuo razvoj intermodalnog prometa.
ZRANI PROMET
U Hrvatskoj je prvi grad povezan zranom putnikom linijom bio Zagreb
(1928. povezan s Beogradom), a liniju je odravala godinu dana prije
osnovana tvrtka Aeroput
Pred osamostaljenje Hrvatske, u Zagrebu je kao regionalni prijevoznik
1989. bila osnovana tvrtka Zagal
Zagal je 1990. prerastao u Croatia Airlines, dananjega nositelja hrvatskoga
zranoga prijevoza, kojemu je prvi let bio 1991.
ZRANI PROMET
Poetkom 2015. ta je tvrtka imala dvanaest zrakoplova, a u 2015. prevezla
je 1,9 milijuna putnika i 3 tisue tona tereta

Osim Croatia Airlinesa, u Hrvatskoj djeluje jo jedan zrani prijevoznik,

zagrebaki Trade Air orijentiran na arterski i teretni prijevoz.

U 2014. godini u hrvatskim zranim lukama putniki je promet iznosio 6

milijuna putnika, izjednaivi se s njihovim prometom prije 1991.god.
ZRANI PROMET
Meunarodne zrane luke u Hrvatskoj:

Zrana luka Dubrovnik ilipi (DBV)

Zrana luka Osijek (OSI)
Zrana luka Pula (PUY)
Zrana luka Rijeka (RJK)
Zrana luka Split (SPU)
Zrana luka Zadar (ZAD)
Zrana luka Zagreb Pleso (ZAG)
ZRANI PROMET
ELJEZNIKI PROMET
Hrvatske eljeznice su osnovane 1990.iz bive J ("Jugoslavenske
eljeznice") Zagrebake Divizije. Vozni park je inicijalno bio onaj zateen u
vrijeme raspada Jugoslavije
Prva eljeznika dionica na podruju dananje Republike Hrvatske
sagraena je 1860. godine u Meimurju: eljeznika pruga iz maarske
Nagykanizse preko akovca i Kotoribe vodila je dalje prema Pragerskom u
Sloveniji
ELJEZNIKI PROMET
Hrvatske eljeznice (H) ime je javno prometne holding tvrtke za
upravljanje eljeznikom infrastrukturom, te za javni, putniki i teretni
prijevoz u Republici Hrvatskoj

Podjelom trgovakog drutva H - Hrvatske eljeznice d.o.o. osnivaju se

trgovaka drutva::
H Cargo d.o.o.
H Putniki prijevoz d.o.o.
H Infrastruktura d.o.o.
ELJEZNIKI PROMET
eljeznika infrastruktura u RH se sastoji od:

2468 km jednokolosijene pruge

254 km dvokolosijene pruge
980 km elektrine pruge 25kV 50Hz
ELJEZNIKI PROMET
Hrvatske eljeznice imaju u svom sastavu tri paneuropska koridora:
ogranak Koridora X i ogranke b i c koridora V

Koridor X - Savski Marof-Tovarnik

Koridor Vb - Botovo-Rijeka
Koridor Vc - Beli Manastir-Slavonski amac i juni krak Metkovi-Ploe
ELJEZNIKI PROMET
LITERATURA
Boi, M., Brojenje prometa na hrvatskim cestama, Prometis, Zagreb, 2016.
Padjen, J., Prometna politika Hrvatske, Masmedia, Zagreb, 2003.
olman, S., Uloga cestovnog prometa u turizmu Hrvatske, Acta Turistica
Nova, Utilus visoka poslovna kola , Zagreb, 2010.
agar S., Lanovi Z.: Naela odrivog razvitka hrvatskog prometnog
sustava, Suvremeni promet 20(2000), Zagreb 2000.
http://www.mppi.hr/default.aspx?id=16279 ( Strategija prometnog razvoja
Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine )