Kolegij : Pomorska i prometna politika

Izradili : Ivan Balen

Mihael argonja
Duje ipi
Mentor : Prof.dr.sc. Blanka Kesi
 Vizija prometne politike RH je izgradnja moderne prometne infrastrukture koja e
sluiti razvoju gospodarstva i turizma u skladu s potrebama stanovnitva i
integracije Hrvatske u prostor EU
Ulaganje u izgradnju nove prometne infrastrukture, jedan je od preduvjeta
kontinuiranog odrivog razvitka
 Oblik Republike Hrvatske i njezina teritorijalna "naslonjenost", s jedne strane na
sjeverne nizinske prometne putove, a s druge na obalu jadranskog mora, jasno
upuuju na vitalno znaenje prometnih infrastruktura za njezin razvoj
Hrvatska je naslijedila najvei dio svojih tradicionalnih prometnih infrastruktura od
bivih dravnih zajednica u kojima je ivjela, od Austro-ugarske monarhije i od
dviju jugoslavenskih drava (1918-41. i 1945-90)
 Hrvatski teritorij je izrazito tranzitni u prometnom smislu - to ukazuje prolaz triju
Pan europskih koridora (V, VII. i X.) kroz Republiku Hrvatsku
Izbor multi-modalnih Pan Europskih koridora preko hrvatskog teritorija ukazuje na
to, da je teritorijalni poloaj RH ne samo njezina prednost, nego i obveza prema
njoj samoj, kao i prema Europi
 Promet kao izrazito sloeni dinamiki sustav sastoji se od nekolicine podsustava,
odnosno prometnih grana od kojih e se u nastavku obraditi cestocni i pomorski
podsustav
Nagli razvoj motorizacije u svijetu uvjetovao je i ubrzani razvoj prometa, posebnice
cestovnog
 Hrvatska je u posljednjih petnaestak godina radikalno promijenila
svoju cestovnu infrastrukturu
Ukupna duina mree javnih cesta u Hrvatskoj iznosi 27.031 km, a
njezina struktura prema vrstama cesta je slijedea:
autoceste (1.420 km)
dravne ceste (6.886 km)
upanijske ceste (9.647 km)
lokalne ceste (9.078 km)
 Hrvatska ima relativno slabo razvijenu mreu javnih cesta, ali izuzetno razvijenu mreu
autocesta i u tom pogledu postoji nerazmjer
Mree autocesta 2015. godine u Hrvatskoj :
A1 Zagreb - Split Dubrovnik
A2 Zagreb Macelj
A3 Bregana - Zagreb Lipovac
A4 Zagreb Gorian
A5 Beli Manastir - Osijek Svilaj
A6 Bosiljevo Rijeka
A7 Rupa Rijeka
A8 Kanfanar - Pazin Matulji
A9 Umag - Kanfanar Pula
A10 Granica Republike BiH vorite Ploe
A11 Zagreb Velika Gorica - Sisak
Tablica 1. Promet (PLPD) autocesta 2014. i 2015. godine

Autocesta 2014. 2015. Godinja promjena(

A1 28957 29848 3,08

A2 22923 22487 -1,90
A3 20481 21081 2,93
A4 12750 13092 2,68
A5 2883 2840 -1,50
A6 19496 19404 -0,50
A7 22759 22874 0,51
A8 9402 9392 -0,10
A9 13279 13640 2,72

Sve autoceste 21515 22044 2,43

A1: Zagreb - Karamatii; A2: Macelj - Zagreb; A3: Zagreb (istok) - Lipovac; A4:
Gorian - Zagreb; A5: Osijek - Sredanci; A6: Bosiljevo 2 - Rijeka; A7 Rupa - Sv.
Kuzam; A8 Kanfanar - Matulji; A9: Umag - Pula
Sve autoceste: uzorak 1138 km autocesta

Izvor: Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske 2015. godine. Hrvatske ceste i
Prometis, Zagreb, 2016., str. 26
 U Hrvatsku preko 80% inozemnih turista dolazi u svega etiri ljetna mjeseca (lipanj
- rujan), pri emu ih preko 55% dolazi u srpnju i kolovozu
O zanemarivanju ponude ostale cestovne mree u korist autocesta najbolje govore
podaci o optereenosti jadranske turistike ceste (kategorizirane kao dravna
cesta D8).
Posljednjih desetljea vrlo je malo uloeno u njenu modernizaciju i prilagodbu
potrebama turizma, iako je oita njena turistika funkcija
S druge strane, prometno optereenje je raslo iz godine u godinu
 Glavni prioriteti sektora cestovnog prometa usredotoeni su na:
unapreenje povezanosti Dubrovnika s ostatkom Hrvatske,
unapreenje povezanosti Dubrovnika sa susjednim zemljama,
poveanje odrivosti cestovne mree reorganizacijom sektora ,smanjenje
utjecaja na okoli te
unapreenje pristupa lukama, zranim lukama i drugim relevantnim vorovima s
obzirom na lokalne i regionalne potrebe za prometnim uslugama
 Promet putnika i brodova u Republici Hrvatskoj u stalnom je u porastu posljednjih
petnaestak godina
Poveanje putnike flote prati i kvalitativni pomak u strukturi brodovlja
Putniki promet u hrvatskim lukama obiljeava izrazito vrno optereenje tijekom
ljetnih mjeseci
Veina hrvatskih otoka povezana je s kopnom tijekom cijele godine
 Vlada Republike Hrvatske je na sjednici od 22. srpnja 2014. godine donijela
Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske
za razdoblje od 2014. do 2020.
Strategijom se utvruju dva temeljna strateka cilja: odrivi rast i konkurentnost
pomorskog gospodarstva i siguran i ekoloki odriv pomorski promet, pomorska
infrastruktura i pomorski prostor Republike Hrvatske
Danas se u hrvatskim lukama godinje pretovari 19 milijuna tona tereta, te se
preveze vie od 12 milijuna putnika
Hrvatske luke integrirane su u sveobuhvatnu mreu europskih prometnih koridora
 Strategija utvruje niz konkretnih ciljeva ija je realizacija predviena do 2020.
godine pri emu su neki od znaajnijih:

poveanje bruto tonae hrvatske flote za 60 posto kroz porezne i fiskalne mjere,
poveanje udjela pomorskog prometa u odnosu na druge vidove prometa (sa
sadanjih 22 na 24 posto, a sve kroz mjere daljnjeg razvoja brodarstva
unaprjeenje kvalitete sustava pruanja javnih usluga povezivanja otoka s
kopnom i otoka meusobno, uz istovremeno smanjenje potreba za
subvencioniranje obalnog linijskog pomorskog prometa po prevezenom putniku
poveanje udjela asnika u ukupnom broju pomoraca sa 64 na 70 posto uz razvoj
i promicanje Hrvatske kao meunarodnog centara izvrsnosti za kolovanje
pomoraca
 Nadalje, luki sustav kroz Strategiju pomorstva proivljava korjenitu
promjenu jer se po prvi puta nastoji specijalizirati luke za pojedine
djelatnosti:
luku Rijeka za promet kontejnerskog i tekueg tereta,
luku Ploe za promet kontejnerskog i rasutog tereta
luke Zadar, ibenik i Split orijentiraju se ka ro-ro /putnikom prometu, te
prihvatu brodova na krunim putovanjima
luka Dubrovnik specijalizira se kao luka za prihvat brodova na krunim
putovanjima.
Republika Hrvatska se razvojem nautikog turizma sve vie promovira kao
snano i vano turistiko odredite
 U podruju sigurnosti plovidbe, sigurnosti ljudskih ivota i imovine proteklih
godina uinjeni su znaajni iskoraci kako u pogledu regulatornih mehanizama, tako
i u pogledu javnih usluga sigurne plovidbe.
Meutim, strateka nastojanja nuno je usmjeriti na podizanju razine uinkovitosti
nadzora sigurnosti i sigurnosne zatite hrvatskih pomorskih objekata, podizanja
razine sigurnosti i sigurnosne zatite luka, te se utvruju sljedei ciljevi:
ukloniti brodove iz unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske koji
su ispod propisanih standarda
smanjiti uestalost pomorskih nezgoda za 10 posto
podii razinu javnih usluga kod ugroze ljudskih ivota i imovine na moru i time smanjiti
uestalost ljudskih gubitaka za 45 posto
 Osnovicu za postizanje pozitivnih efekata ove Strategije ini ekonomino i
uinkovito pruanje javnih usluga graanima i gospodarskim subjektima, kao i
kontinuirani razvoj znanja o moru i pomorstvu, te vrijednostima pomorske batine.
U tom segmentu ciljevi Strategije postavljeni su vrlo ambiciozno, te predviaju:
poveanja prihoda s osnova koncesija na pomorskom dobru sa sadanjih 80 milijuna na
160 milijuna kroz uspostavu sustava integralnog upravljanja pomorskim dobrom,
poveanje broja pruenih pojedinanih javnih usluga po djelatniku za 10 posto
poveanje broja javnih elektronikih servisa pomorske administracije za 100 posto
viestruko poveanje angamana RH u radu meunarodnih pomorskih institucija i
organizacija, te
znaajne pomake u znanstvenoj djelatnosti na podruju pomorstva
 Glavni prioriteti sektora pomorstva usredotoeni su na:
specijalizaciju luka u skladu s moguom potranjom,
poveanje odrivosti sustava reorganizacijom sektora, unapreenjem
uinkovitosti odravanja, smanjenjem utjecaja na okoli i uvoenjem mjera za
poveanje sigurnosti i interoperabilnosti sustava te
unapreenje pristupa lukama i njihovo povezivanje s drugim prijevoznim
sredstvima kako bi se potaknuo razvoj intermodalnog prometa.
 U Hrvatskoj je prvi grad povezan zranom putnikom linijom bio Zagreb (1928.
povezan s Beogradom), a liniju je odravala godinu dana prije osnovana tvrtka
Aeroput
Pred osamostaljenje Hrvatske, u Zagrebu je kao regionalni prijevoznik 1989. bila
osnovana tvrtka Zagal
Zagal je 1990. prerastao u Croatia Airlines, dananjega nositelja hrvatskoga
zranoga prijevoza, kojemu je prvi let bio 1991.
 Poetkom 2015. ta je tvrtka imala dvanaest zrakoplova, a u 2015. prevezla je 1,9
milijuna putnika i 3 tisue tona tereta

Osim Croatia Airlinesa, u Hrvatskoj djeluje jo jedan zrani prijevoznik, zagrebaki

Trade Air orijentiran na arterski i teretni prijevoz.

U 2014. godini u hrvatskim zranim lukama putniki je promet iznosio 6 milijuna

putnika, izjednaivi se s njihovim prometom prije 1991. god.
 Meunarodne zrane luke u Hrvatskoj:

Zrana luka Dubrovnik ilipi (DBV)

Zrana luka Osijek (OSI)
Zrana luka Pula (PUY)
Zrana luka Rijeka (RJK)
Zrana luka Split (SPU)
Zrana luka Zadar (ZAD)
Zrana luka Zagreb Pleso (ZAG)
 Hrvatske eljeznice su osnovane 1990.iz bive J ("Jugoslavenske eljeznice")
Zagrebake Divizije. Vozni park je inicijalno bio onaj zateen u vrijeme raspada
Jugoslavije
Prva eljeznika dionica na podruju dananje Republike Hrvatske sagraena je
1860. godine u Meimurju: eljeznika pruga iz maarske Nagykanizse preko
akovca i Kotoribe vodila je dalje prema Pragerskom u Sloveniji
 Hrvatske eljeznice (H) ime je javno prometne holding tvrtke za upravljanje
eljeznikom infrastrukturom, te za javni, putniki i teretni prijevoz u Republici
Hrvatskoj

Podjelom trgovakog drutva H - Hrvatske eljeznice d.o.o. osnivaju se trgovaka

drutva::
H Cargo d.o.o.
H Putniki prijevoz d.o.o.
H Infrastruktura d.o.o.
 eljeznika infrastruktura u RH se sastoji od:

2468 km jednokolosijene pruge

254 km dvokolosijene pruge
980 km elektrine pruge 25kV 50Hz
 Hrvatske eljeznice imaju u svom sastavu tri paneuropska koridora: ogranak
Koridora X i ogranke b i c koridora V

Koridor X - Savski Marof-Tovarnik

Koridor Vb - Botovo-Rijeka
Koridor Vc - Beli Manastir-Slavonski amac i juni krak Metkovi-Ploe
 Boi, M., Brojenje prometa na hrvatskim cestama, Prometis, Zagreb, 2016.
Padjen, J., Prometna politika Hrvatske, Masmedia, Zagreb, 2003.
olman, S., Uloga cestovnog prometa u turizmu Hrvatske, Acta Turistica Nova, Utilus
visoka poslovna kola , Zagreb, 2010.
agar S., Lanovi Z.: Naela odrivog razvitka hrvatskog prometnog sustava,
Suvremeni promet 20(2000), Zagreb 2000.
http://www.mppi.hr/default.aspx?id=16279 ( Strategija prometnog razvoja
Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine )