MOTIVACIJA ZA UENJE

1
 Principi humanistike psihologije primijenjeni na kolsko uenje kao:
ponaanje uenika u koli (njegov uspjeh) najee je rezultat njegovog
vienja samog sebe, tj. kakve on predstave ima o svojim sposobnostima,
htjenjima i svojoj linosti u cjelini.
Potrebno je pruiti uenicima takvu pomo u nastavi kako bi oni razvili
svoju linost u cjelini i imali veoma bogato iskustvo.
Tu se istie princip da je linost otvorena prema svijetu i da tei ostvarenju
ciljeva u budunosti; da je jedinstvena i neponovljiva.
Roders - svaka linost stvara svoj sistem vrijednosti, ne na osnovu same
stvarnosti , ve na osnovu svog linog vienja i doivljavanja realnih
pojava. Ukoliko se to lino vienje stvarnosti mnogo razlikuje od
objektivnog stanja onda nastaju problemi u prilagoavanju, to se moe
manifestovati i razliitim smetnjama i potekoama u kolskom uenju.
Jer svako uenje ukljuuje u sebe vrijednosne orijentacije pojedinca,
njegova interesovanja i emocije.

2
 Roders naglaava aktivnost linosti i potpuno emocionalno ukljuivanje
u proces uenja. Tu se naglaava i motivaciona i kognitivna komponenta
uenja- koje dolaze do izraaja u aktivnim oblicima uenja, kao to su:
uenje putem otkria, uenje putem rjeavanja problema uvianjem,
samouenje, samoinstrukcija itd.
Kvaev razlikuje dvije vrste uenja: 1) kognitivno uenje ova vrsta
uenja jedino angauje razum, a ne ukljuuje osjeanja ili personalna
znaenja i ova vrsta uenja nije znaajna za linost u cjelini.
2) Iskustveno i doivljajno uenje ukljuuje kvalitet linosti. Ukljuuje
linost u cjelini sa osjeajima i kognitivnim aspektima uenja dogaaja;
Samoinicijativno uenje sadri: shvatanje, razumijevanje i otkrie.
Ova vrsta uenja obuhvata: linost, interakcije, procedure i sadraj. Uzimaju se
u obzir fundamentalne karakteristike linosti i njena sloboda da istrauje
sopstvene ciljeve, vrijednosti, potrebe i ideje.

3
 Za razvijanje kognitivne i motivacione funkcije teorije instrukcije znaajno
je i Olportovo shvatanje o funkcionalnoj autonomiji motiva.
Najvei broj motiva kod ljudi je nauen i oni imaju samo istorijsku vezu sa
prvobitnim izvorima. Tu se istie raznovrsnost i bogatstvo ljudske
motivacije, koja se stalno umnoava, ime se i sama linost obogauje.
Posebno se istiu unutranji motivi uenja i unutranja motiviranost za
uenje to je od neprocjenjive vrijednosti za kolsko uenje i nastavnu
praksu.
Ali dok su Maslov, Olport i Roders i drugi humanisti tumaili ovjekovu
samoaktualizaciju odvojeno od drutvene sredine, po Marksu svaki ovjek
u zajednici sa drugima dobiva sredstva za svestran razvoj svih sklonosti i
postizanje pune line slobode.

4
 Motivacioni postupci u kolskom uenju mogu se svrstati u dvije
kategorije: spoljanje i unutranje.
Nastoje se pronai adekvatne strategije rada i uenja, koje omoguuju
prelaz i transformaciju spoljanjih u unutranje motive uenja.
Iako djeca na poetku kolovanja posjeduju spontanu tendenciju ka
produktivnom i stvaralakom miljenju i jaku elju za saznanjem te se
tendencije sve vie gube i deformiu tokom kolovanja.
Za izlaz iz takve situacije predlae se to ee koritenje aktivnih metoda
rada i fleksibilnih strategija uenja, to omoguuje, ne samo sticanje
kvalitetnog znanja, ve povoljno utie na cjelokupan razvoj linosti
uenika, a naroito na njegov intelektualni razvoj i sposobnost za uenje.

5
 Takav aktivan poloaj uenika u procesu saznavanja i uenja omoguuje
mu da realizuje sebe i svoje sposobnosti; da zadovolji svoje ego motive,
kao to su tenja za samopotvrivanjem i samopotovanjem.
Nemogunost realizovanja ovih potreba moe kod uenika formirati
trajnu intelektualnu inferiornost i nesamopouzdanje.
Istie se vrijednost instrukcije optijeg karaktera.
Spoljni postupci motivisanja ne mijenjaju bitno tok i nain procesa uenja.
Ali ih ne moemo u potpunosti zanemariti, jer su u odreenim situacijama
korisni i efikasni. Vano je ne ostati samo na njima, ve podeavati
metode i strategije uenja tako da one omoguuju prerastanje spoljne u
unutranju motivaciju.

6
 Uslovi takve transformacije su:
- Omoguiti uenicima da to ee doive uspjeh i radost u radu jer e se
tako stvoriti vlastiti izvori potkrepljenja (tzv. samopotkrepljivanje);
- Stvoriti uslove u kojima uenik moe da vri samokontrolu i samoprocjenu
svoga rada i da je svjestan krajnjih ciljeva kojima tei;
- Dozvoliti uenicima da vre mala istraivanja i tako zadovolje svoju
radoznalost i tragalaku aktivnost;
- Omoguiti uenicima da biraju modele i naine uenja koji im najvie
odgovaraju;
- Osposobljavati uenike da uspjeno rjeavaju teke probleme i da uivaju u
takvom radu.
Dakle, razliiti oblici istraivakog i stvaralakog uenja su aktivnosti koje su u
dobroj mjeri same po sebi intrinsiki motivisane.

7
 Bruner se zalagao da se proces kolskog uenja zasnuje na aktivnim
metodama rada, kao to su uenje putem otkria i drugi heuristiki
postupci, jer su takve aktivnosti pod uticajem unutranje motivacije.
Kompletan proces kolskog uenja, po njemu, je mogue postaviti kao
seriju istraivanja, gdje uenici istrauju i ue putem otkria. Takvim
nainom rada ne stie se samo kvalitetno i primjenljivo znanje ve se
poveava i intelektualna mo uenika i sposobnosti uenja.
Posebno treba razvijati etiri motiva: 1) motiv radoznalosti, 2) motiv
kompetentnosti 3) motiv identifikacije 4) motiv uzajamnog djelovanja.
To znai da bi kola trebala vie da koristi grupne forme uenja, gdje vanu
ulogu igraju seminari i diskusije.

8
 Pijae - na razvoj kognitivnih sposobnosti djeteta povoljno djeluju
istraivaki postupci i aktivne metode uenja, gdje traganje, radoznalost i
drugi unutranji motivi uenja imaju prednost nad receptivnim uenjem i
spoljanjim uticajima.
Smatra da su motivacija i kognicija dva aspekta istog procesa.
Kognitivni konflikt je osnovni pokreta kognitivnog razvoja.
Predlae strategije uenja da roditelji, vaspitai i nastavnici stvaraju to
ee kognitivno-konfliktne situacije za dijete, tj. da mu predoavaju
injenice koje nisu uvijek u skladu sa njegovim uvjerenjima ili uvjerenjima
drugih.

9
 Kvaev - intrinsiki motivisano ponaanje je ono koje oigledno ne
dovodi do nagrade i u takvim aktivnostima ne oekuje se nikakva
spoljanja nagrada. Nagrada se sastoji u unutranjom zadovoljstvu
bavljenja tom aktivnou.
Berlajn unutranje motivisano ponaanje se zasniva na nagonu
radoznalosti, koji se izaziva razliitim karakteristikama spoljne okoline, koje
on naziva kolativnim a to su: novstvo, iznenaenje, promjene,
dvosmislenost, nepodudarnost, kompleksnost, kontradiktornost itd.
kolsko uenje se moe podii na jedan vii i kvalitetniji nivo- na taj nain
to bi se planirale fleksibilne strategije uenja, koje bi pobuivale
radoznalost putem uvoenja kognitivnog konflikta.
Kognitivni konflikt poveava napetost i radoznalost.

10
 Hijerarhija motiva A. Maslov
Lokus kontrole i kolsko postignue
Lokus kontrole mjesto gdje ljudi lociraju odgovornost za svoje uspjehe i
neuspjehe: unutar ili van sebe.
Osobe sa unutranjim lokusom kontrole
Osobe sa vanjskim lokusom kontrole
Intrinsika ili unutranja motivacija
Ekstrinsika ili spoljanja motivacija

11
 Bihejvioristiko objanjenje motivacije istie znaaj: potkrepljenja,
nagrade, kazne, ukora, modelovanja ponaanja itd.
Humanistika interpretacija motivacije istie znaaj linih faktora:slobodu
linog izbora, samoodreenje, tenju ka realizaciji svojih potencijala ili
samoaktualizaciju. Istiu znaaj intrinsike motivacije u uenju i ponaanju,
kao i psiho-socijalnih motiva za razvoj zdrave linosti.
Kognitivne teorije motivacije- nae uenje i ponianje je podstaknuto
naim nainima opaanja i miljenja, a ne samo nagradama i kaznama.
Kognitivne potrebe (radoznalost i tenja da se situacija bolje razumije) su
vie odgovorne za nae ponaanje nego spoljanja sredstva motivisanja.
Usmjerenost prema budunosti

12
 Teorija atribucije i motivacija za postignuem
Doivljavanje svojih uspjeha i neuspjeha u velikoj mjeri zavisi i od nae
linosti, tj naeg lokusa kontrole.
Vajner najvei broj faktora za koje uenici smatraju da doprinose njihovom
uspjehu ili neuspjehu u uenju mogu se klasifikovati uzdu tri velike
dimenzije:
a) unutranje .......vanjsko;
b) stabilno.........nestabilno;
c) mogunost.......nemogunost kontrole.
Svaka od ove tri dimenzije snano utie na to kakva su nam oekivanja i kako
vidimo svoje postignue , tj snano utiu na nau cjelokupnu motivaciju.

13
 Osobe sa visokim nivoom motiva za postignue tendiraju da imaju
unutranji lokus kontrole, dok osobe sa niskim nivoom motiva za
postignue pripisuju svoje postignue spoljanjim faktorima, tj imaju
vanjski lokus kontrole.
Mogue je vjebati uenike da postavljaju realistinije ciljeve i da
preuzimaju linu odgovornost za uspjenost ili neuspjenost svog rada.
Neuspjesi imaju nepovoljan uticaj na sliku o sebi. Ponovljeni neuspjesi
doprinose osjeanju bespomonosti, poveanoj motivaciji i preuzimanju
line odgovornosti za postignue.
Nastavnik moe da ocjenjuje koliko je uenik napredovao u odnosu na
samog sebe a ne da se ocjenjuje njegov rezultat u poreenju sa drugim
uenicima.
Uiti djecu kako da prihvate svoje neuspjehe i da se zbog toga ne osjeaju
manje vrijednim, ve da prikupe svoje snage za nove pokuaje.

14
 Savremeno obrazovanje treba da pomogne i djeci i odraslima u tome kako se
uspjeno trae informacije; kako da klasifikuju injenice i ideje i kako da
adekvatno procjenjuju njihovu vrijednost; kako da usvoje efikasne tehnike
miljenja i rjeavanja problema i razviju svoje sposobnosti za uenje do
optimalne granice.
Da bi to uspjela savremena kola treba sve vie da postaje laboratorija za
sticanje znanja iz prve ruke, tj kroz postupke istraivanja i provjeravanja od
strane samih uenika.
Zato kolsko uenje treba sve vie pomjerati sa uenja injenica na uenje
uenja i tako osposobljavati mlade za permanentno uenje i samoobrazovanje
kroz cio ivot.
Sutina unutranje reforme obrazovanja (pedagoko-psiholoke reforme) treba
prvenstveno da bude izraena u promjeni naina obuavanja, a ne u prostoj
zamjeni uenja jednim uenjem drugih injenica.
Ako se obrazovanje do sada vrednovalo prema broju usvojenih injenica ili
broju diplomiranih, vrijeme je da se ono pone testirati i prema tome kakvog
je kvaliteta steeno znanje i do kog nivoa su razvijene sposobnosti uenika.

15
Motivacija: unutranja (intrinzika) i spoljanja (ekstrinzina)
Unutranji motivi:
1. Cilj ili namjera da se neto naui;
2. Prijatnost ili neprijatnost;
3. Stav prema gradivu;
4. Interesovanje i stepen aspiracije
Spoljanji motivi:
1. rok;
2. Poznavanje rezultata;
3. Pohvala i pokuda;
4. Saradnja i takmienje;
5. Uspjeh i neuspjeh

16
1. Cilj ili namjera da se neto naui
Uenik treba stalno da ima na umu da ono to ita treba da naui i da e
kasnije morati da ga reprodukuje.
2. Interesovanje
Interesovanja se u toku ivota stiu i mijenjaju. Za razvijanje interesovanja za
neki predmet vano je poznavati znaaj i primjenu onog to se ui, ne
samo u bliskoj, ve i u daljoj budunosti.
kolski program treba prilagoditi interesovanjima uenika. Problem je razlika
interesovanja djeaka i djevojica, uenika sa prosjenim i veim
sposobnostima, uenika sa razliitim specijalnim sposobnostima (muzika,
matematika).
Individualni pristup.

17
 Prijatnost ili neprijatnost, stav prema gradivu
Optimizam pamenja bolje se pamti ono to je prijatno od onog to je
neprijatno. Neprijatno gradivo se bolje pamti od indiferentnog gradiva.
Lake se ui gradivo prema kome ovjek ima pozitivan stav, koje odgovara
njegovim politikim ubjeenjima, ideologiji, vjerovanjima itd.
Stepen ili nivo aspiracije (ambicija)- uspjeh koji pojedinac pretpostavlja da e
postii. Diskrepancija (neslaganje) suenja razlika izmeu ranije
postignutog i oekivanog rezultata.
Diskrepancija cilja razlika izmeu oekivanog i naknadno postignutog
rezultata.
Ljudi sa prilagodljivim i ljudi sa rigidnim stepenom aspiracije.
Stepen aspiracije mijenja se, manje ili vie, u skladu sa postignutim uspjehom
ili neuspjehom same osobe ali i drugih.

18
 Rok za koji se neto ui utie na trajanje onoga to se ui, ali i na sam
uspjeh u uenju. Blizak rok podstie na uenje i stvara vei elan, veu
zagrijanost u radu, te u tom smislu pozitivno djeluje na uspjeh u uenju.
Svijest da se neto ui za dui rok pozitivno utie na zadravanje nauenog.
Poznavanje rezultata utie na bolje napredovanje u uenju

19