episode v

Davor Buklija EKTP iii.

Sadraj:

1. Uvod
2. Navigacijska i signalna rasvijeta
3. Rasvjeta u opasnosti
4. Pomoni sustav za upravljanje broda
5. Hladnjaci i klimatizacija
6. Sustav katodne zatite
7. Baterijsko napajanje
8. Zakljuak
Izvori
1. Uvod
Prilikom ukracaja na brod upoznati se sa sadrajem Glavne
Rasklopne Ploe (GRP), te imati na umu zlatna pravila sigurnosti u
sluaju kada nastojimo otkloniti kvar .

Glavna sklopna ploa u elektroenergetskom sustavu broda imaju

vrlo vanu ulogu jer poveavaju
kvalitetu i sigurnost razdiobe elektrine energije.

Preko glavne sklpne ploe su prikljueni glavni generatori, te se

elektrina energija s GRP distribuira prema troilima.
Zlatna pravila u sluaju kvara

Izolirajte strujni krug

Postavite znak upozorenja

Provjerite voltmetrom je li strujni krug zatvoren

Rasklopna ploa se ne moe smatrati iskljuenom

ukoliko nisu iskljueni svi asinkroni generatori koji su
prikljuen na nju
2. Signalno-navigacijska rasvjeta
Signalno- navigacijska se rabi radi sigurnosti plovidbe.
Prema meunarodnom propisu o izbjegavanju sudara na moru (IMO),
svaki brod ima upaljene navigacijske svijetiljke od zalaska do izlaska sunca
za vrijeme plovidbe.

Spaja se napojni vod preko odgovarajue utinice i utikaa na razdijelnik

signalno-navigacijske rasvijete. Taj se razdjelnik napaja preko dva napojna
voda odreena samo za ovu namjenu, izravno ili preko transformatora s
jednim vodom za napajanje:
1. iz glavne sklopne ploe ili preko sklopne ploe za nuno napajanje
2. ili s drugim napojnim vodom iz najblieg razdjelnika.

Iz razdijelnika signalno-navigacijske rasvjete ne smiju se napajati druga

troila, osim signalno-navigacijskih svijetala.

Postoje i sigurnosni indikatori ukoliko doe do pregaranja arulje. Mogu

biti zvuni ili svijetlosni.
 arulje koje se ugrauju u signalno-navigacijske svjetiljke moraju
biti sa arnom niti, a kuite se ne smije zagrijavati vie od 30
iznad temperature okoline, pri trajnom radu i kada nema strujanja
zraka.
Meunarodnim propisima za izbjegavanje sudara na moru odreuju se boje za
signalno-navigacijske svijetiljke:

1. jarbolno svijetlo oznauje bijelo svijetlo smjeteno iznad pramane i krmene

sredinje crte, dajui neprelomljeno svjetlo u luku 225.
2. bono svijetlo oznauje zeleno svijetlo na desnoj i
crveno na lijevoj strani broda dajuu
neprelomljeno svijetlo u luku 112, 5.
3. krmeno svjetlo oznauje bijelo svijetlo
smjeteno na brodskoj krmi dajui
neprelomljeno svjetlo u luku 135.
4. svijetlo pri tegljenju je uto svjetlo
istih karakteristika kao pod 3.
5. obino 360 svjetlo oznauje bijelo
svijetlo koje u luku od 360 daje
neprekinuto svijetlo.
6. bljeskajue svjetlo koje se pojavljuje u
odreenim intervalima frekvencije od 120
titraja ili vie.
3. Rasvjeta u opasnosti
Ukljuuje se automatski preko naponskog releja nastupi li kvar
na napajanju ope ili pomone rasvjete.

Napaja se iz akumulatorske baterije ili iz dizelskog generatora za

nuno napajanje (puni se preko ispravljaa iz razdjelnka ope
rasvjete) preko razdjelnika rasvjete za napajanje u opsanosti, a
koristi se posebnom brodskom mreom, svjetiljkama i
istosmjernim naponom (obino 24V).

Prema SOLAS-konvenciji ne ugrauje se u stambene prostorije

(kabine), ve: na mjesta upravljanja glavnim strojem, ispred
glavne sklopne ploe i iza nje, iznad pomonih strojeva, u
radionici, u navigacijskoj kabini, u prostoriji akumulatorskih
baterija, oko amaca za spaavanje...

Rasvjeta u opasnosti ostvaruje se aruljama sa arnom niti

minimalne snage 40 W. Kad se odreuje kapacitet
akumulatorske baterije za napajanje u opasnosti, tada on mora
biti takav da sve arulje moraju svijetliti najmanje 6 sati.
4. Pomoni sustav za upravljanje broda
Na brodovima posebne namjene
(polagai kabela, cijevi, manji ratni brodovi) koriste se zrakasta shema
s meuspojevima.

Tako se zadravaju u funkciji najvaniji brodski sustavi za sluaj

prekida u napajanju.

Meuspojevi omoguuju alternativan put toka energije a aktiviraju se

tako da doe do prekida

Elektroenergetski sustav se sastoji od dvije glavne rasklopne plie

690V, 60 Hz (lijeva i desna GSP) koje su odvojene s dva rastavljaa.
5. Hladnjaci i klimatizacija
Hladnjaci

Rashladni ureaj neophodan je za transport lako pokvarljivog

tereta i neizostavan.

Kakva god bila veliina ili uloga brodskog rashladnog ureaja

osnovni princip rada je isti. Sastoje se od evaporatora, kompresora
i kondenzatora.

Plin koji se koristi za hlaenje je Freon-R417, koji je klasificiran

kao manje opasan za atmosferu.

Rashladni ureaji koji su veliine kunih su jednofazni, vei su

trofazni.
Pretkomora (s temperaturom od
+8C) slui za smanjenje gubitaka
topline prigodom svakodnevnog
ulaenja u hladnjau.
Magnetskim ventilom upravlja
termostat smjeten u eliji. Kod
snienja temperature na eljenu,
termostat zatvara magnetski ventil i
sprjeava freonu ulazak u ispariva.
Kad se temperatura u eliji povisi,
termostat otvori magnetski ventil i u
ispariva ponovno ulazi rashladno
sredstvo. Osim spomenutog
termostata, u elijama koje imaju
radne temperature ispod 0C , obino
se nalazi jo jedan termostat povezan
na alarmnu centralu. Naime, u
sluaju zakazivanja ureaja, kada
temperatura naraste iznad
maksimalne doputene, termostat
aktivira alarm za namirnice.
Klimatizacija
Klimatizacija je postupak potreban da se zrak uini prikladnim za odreenu
uporabu, kako za disanje putnika i posade, tako za grijanje ili hlaenje
prostojija posade. Zrak se sui, vlai, te filtrira radi odstranjivanja neistoa i
neugodnih mirisa.

Idealnom temperaturom smatra se temperatura od 18,5C zimi, a 21C ljeti.

Mnogo je ekonominije da se ve jednom ohlaeni zrak ponovno dovede u

dobro stanje, nego da se iznova tretira cijela koliina vanjskog zraka.

Tako se, da bi se smanjila potrebna energija za hlaenje zraka (ili grijanje,

ako je rije o grijanju), moe uvesti recirkulacija, ali treba potovati
najmanju propisanu koliinu svjeeg zraka. Obino se moe uzimati do
70-75% recirkuliranog zraka a 25-30% svjeeg.
Ureaj se sastoji od sredinje
jedinice grijanja i hlaenja 1,
prostorne jedinice 2 i 3,
rashladnog ureaja s pripadajuim
ureajima 5, 6, 7, 8, 9 i 10,
cjevovoda za toplu vodu, cjevovoda
za rashladno sredstvo freon,
cjevovoda za morsku vodu i
cjevovoda sza svjei zrak. Ureaj
dobavlja iskljuivo svjei zrak.
6. Sustav katodne zatite
Katodna zatita broda je sastavni dio svakog broda na njegovom
podvodnom dijelu. Primarna zadaa katodne zatite je elektrokemijski
nain zatite metala od utjecaja korozije, a provodi se na dva naina:
1. postavljanjem rtvovnih anoda (SCAP),
2. instaliranjem narinute struje (ICCP).

1. Postavljanjem rtvovnih anoda (SCAP)

Kada su dva metala u kontaktu jedan s drugim u prisutnosti vode
(makar i u malim koliinama), manje plemenit metal e imati nii
potencijalu odnosu na plemenitiji. Ova razlika potencijala i kontakt
izmeu metala generira elektrinu struju izmeu njih. Struja tee od
plemenitijeg metala (katoda) ka manje plemenitom(anoda). Kontinuirani
tok struje prema manje plemenitom metalu uzrokuje oslobaanje jo vie
pozitivnih iona, koji se otapaju u vodi. To dovodi do polaganog otapanja
manje plemenitog metala u vodi. Ovo otapanje metalnih iona naziva se
anodna reakcija, a metal koji se otapa naziva se anoda. Koriste se cinkove
anode kao rtvene.
 Prednosti katodne zatite rtvovanim anodama su:
- izmeu dva pregleda broda ne zahtjeva se posebno odravanje,
- niski trokovi,
- raspoloivost u cijelom svijetu.

Nedostaci su:
- ogranieno vrijeme trajanja od 1 do 5 godina, to je teko predvidjeti,
- oteenja vanjske oplate struganjem u plutajue sante leda i sl. uvelike mogu
ubrzati troenje anoda, to trajnost anoda ini teko predvidivom.

2. Instaliranjem narinute struje (ICCP).

Ovaj sustav sastoji se od ispravljaa, ICCP anoda, referentnih elektroda i kontrolne
jedinice. Ispravlja dobavlja potrebnu struju, ICCP anode odailju struju na
potrebnu lokaciju, referentne elektrode prate razinu zatite, a kontrolna jedinica
automatski podeava izlaz struje prema potrebi.
 Prednosti sustava katodne zatite narinutim naponom su:
- zahtijeva minimalno odravanje,
- visoka pouzdanost,
- kontrolirano djelovanje u svakom trenutku,
- glatka povrina oplate te nema otpora gibanju broda,
- dugi radni vijek uz minimalno odravanje,
- nije potrebno zavarivanje anoda kod suhog dokovanja,
- automatski regulator podeava jakost struje na referentnoj anodi,
ovisno o sastavu vode (slatka, boata ili slana voda) ili oteenju
premaza vanjske oplate.

Nedostaci sustava katodne zatite narinutim naponom su:

- visoka nabavna cijena (znatno vea od uporabe rtvovanih anoda),
- sustav se amortizira nakon cca. 6 godina,
- krivo namjetanje napona moe prouzroiti znaajno oteenje boje i
oplate podvodnog dijela trupa.
Cinkove anode na oplati broda Cinkova anoda na peti vanbrodskog motora
7. Baterijsko napajanje
Sastav i nain rada
Akumulatori su reverzibilni izvori elektrine energije. Energija se dovodi
iz brodske mree preko punjaa i skladiti zahvaljujui kemijskom
procesu. Kod punjenja se elektrina energija pretvara u kemijsku
energiju a kod pranjenja obrnuto. Kapacitet akumulatorske baterije
izraava se u Ah. Baterija od 100Ah moe davati struju od 10 A kroz 10
sati. Nazivni napon baterije ovisi o broju lanaka. Prema vrsti
kemijskog procesa razlikujemo olovne akumulatore i eline
akumulatore.

Odravanje akumulatora:
Obavezno je koristiti zatitnu opremu: naoale, gumene rukavice i
radno odijelo.
Provjera gustoe elektrolita i dolijevanje destilirane vode.
Gornja povrina mora se odravati istom i suhom.
Provjeravanje zategnutosti stezaljki (klema) i premazivanje istih
vazelinom da se sprijei oksidacija kontakata.
Zamjena neispravnih baterija (*pri zamjeni baterija trab posebno
paziti da se, ako je neispravna baterija.
Smjetaj akumulatora:
Akumulatori se smjetaju u akumulatorsku stanicu koja mora biti dobro
ventilirana kako bi eksplozivni plinovi koji se stvaraju tijekom
punjenja (vodik), mogli nesmetano izai. Akumulatorska stanica
spada u opasne prostore. Punja akumulatora i pripadajua elektrina
oprema ne smije biti u istoj prostoriji s akumulatorima. Alkalijski i
olovni akumulatori ne smiju biti u istoj prostoriji.

Primjena akumulatora:
Akumulatori se koriste kao rezervni izvori energije za napajanje
strujnih krugova koji moraju raditi i tijekom blackouta: dio rasvjete,
komunikacije, alarmni sustav, automatika. Akumulatori se pune iz
punjaa dok je mrea pod naponom, a automatski preuzimaju
napajanje u blackoutu. Takoer akumulatori se nekad koriste za
startanje dizelmotora generatora za nudu, a ponekad i manjih
pomonih motora.
8. Zakljuak

Tehnoloki razvoj brodova uvelike mijenja uslove rada i ivota

pomoraca. Suvremeni brodovi ne mogu se zamisliti bez ovih brodskih
ureaja koji pridonose sigurnosti plovidbe i udobnom boravku posade
(putnika) na brodu.