procvat na sjeveru Iberskog poluostrva, posebno u Kataloniji. Najznaajniji romaniki spomenici u paniji su: Santiago da Compostela, katedrala u Salamanki, crkva San Sepolcro Torres del Rio, Santa Maria Ripol, manastir San Domingo u Silosu, San Martin Formista, San Isidoro u Leonu, San Climent Taul, San Miguel Tarasa i katedrala u Zamori Santiago da Compostela Izgradnja monumentalne crkve poela je 1073.g. na mjestu svetilita iz 896. g. Unato kasnobaroknoj pregradnji crkva je najznaajniji spomenik ranoromanike arhitekture u paniji. Graevinu su projektovali arhitekti francuskog porijkla Bernard i Robert. Arhitektonsko rjeenje podsjea na St. Sernin u Toulouseu. Izvedena je u granitu ima tlocrt u obliku latinskog kria s tri broda, transepom , korom deumblatorijumom vijencem kapela i kupolom na kriitu. U kripti je grob sv. Jakoba kojem je crkva posveena. Glavno zapadno proelje flankirano s dva tornja visoka76 m je raskona barokna realizacija. Romanika fasada je prekrivena baroknom dekoracijom izmeu 1685 i 1750.g koja je u kontrastu s romanikim enterijerom. Radi se crkvi hodoasnikog tipa. Unutranjim prostorom dominira kor s gl. oltarom raenim u stilu Churriguerre-1665-69.Enterijer je ritmian , harmoninih proporcija s elevacijom koja se razvija u dvije zone-galerija i arkada bez zone prozora i direktnog izvora svjetlosti u gl. Brodu. Duina gl. broda je 76, 2 m sa 20 karakteristinih podupiraa- stubaca s etiri prislonjena stuba Dvije bronane propovijedaonice djelo su J. Celma iz 1584.g. Veliko stepenite na trgu ispred hodoasnike crkve je izgraeno u periodu renesanse. Planirano je da crkva ima 9 tornjeva. Objekat je zavren do kraja 18.st.i dominira gradom. Portal slave djelo majstora Matea znaajan je primjer romanike skulpture. Datiraju se u period izmeu 1168 i 1188.g. U timpanonu centralnog portala prikazan je Hrist u slavi- ogromna figura Hrista koji sjedi u sreditu kompozicije. On pokazuje svoje rane okruen s etirii evanelista, njihovim simbolima, osam anela koji nose simbole Hristovog stradanja. U arhivoltama su 24 starca iz apokalipse koji sjede u parovima. Na trimou je figura sv. Jakoba s figurom felina kraj nogu. Na bazi srednjeg dovratka je prikaz arhitekte Matea koji klei i ponozno se okree prema oltaru. Santiago de Compostela Oltarni prostor Tlocrt Santiago de Compostela(lijevo) i St. Sernin u Toulouseu(desno) Portal slave , majstor Mateo Zapadno proelje Santiago de Compostela oblikovano u baroknom stilu Katedrala u Salamanki Stara katedrala Santa Maria de la Sede graena je izmeu 1100 i 1200.g. To je trobrodna bazilika s korom trolanom apsidom, portikom i jako isturenim transeptom. Osmougaona kupola (toranj-cimborij) na kriitu, poznata pod nazivom Torre del gallo- toranj pijetla, s etiri ugaona okrugla tornjia upuuje na uticaje bizantske i islamske umjetnosti.Kupola je podignuta na pandantifima ima dva niza prozora i izdjeljena je lukovima. Stvoren je efekat lebdee arhitektonske fantazije. Istoni dio unutranjeg prostora je zadrao romanike oblike. Krstasti svod s rebrima podsjea na gotika rjeenja, dok su snani debeli zidovi i robusne proporcije karakteristika pozne romanike. Kapiteli i konzole su ukraeni skulpturama Freska Posljednji sud u kaloti apside je djelo Nikole Fiorentina koji je doao u Salamanku 1445.On je i autor i slavnog oltarnog retabla. Klaustar uz katerdalu je podignut 1178.g. Kapitolska dvorana ima bogat gotiki svod. Nova katerala u Salamanki je posljednje od velikih djela gotike u paniji sa zvjezdastim svodovima i masivnim stupovima, korom i kasnijom baroknom kupolom koja se pripisuje Churriguerri. Stara katedrala u Salamanki Stara katedrla u Salamanki Santa Maria Ripoll Najznaajniji primjer rane romanike u paniji. Crkvu je posvetio opat Oliva 1032.g. Radi se o petobrodnoj graevini s transeptom apsiom i lanternom iznad kriita. est manjih apsidiola ima jednostavne jednodijelne prozore dok centralna apsida ima bogatiju dekoraciju s dvostrukim arkadama i slijepim arkadama iznad. Motiv slijepih arkada-lombardijski friz- javlja se i na krakovima transepta iznad apsidiola i na oktogonalnoj lanterni. Santa Maria Ripoll Santa Maria Ripoll s klosterom, osnova Santo Clemente Tahull Karakteristina graevina katalonske romanike izgraena u ranom 12.st. u provinciji Lerida. Kampanil pored crkve izgleda kao visoki lombardijski zvonik s est spratova otvorenih arkada. Enterijer je natkriven otvorenom drvenom tavanicom. Freske iz Sant Clemente predstavljaju najznaajniji primjer romanikog slikarstva u paniji, a nalaze se u Muzeju Katalonije u Barseloni. U apsidi se nalazila monumentalna kompozicija s prikazom Hrista u mandorli okruenog simbolima evanelista koje nose aneli. Ispod je prikaz apostola i Bogorodice. Freske karakterie ekspresivnost, geometrizacija nabora odjee i stilizacija u prikazu likova. Raene su bogatim koloritom i snanim kontrastima San Clemente Tahull Fresko dekoracija ,Sant Clemente Tahull Santo Miguel Tarasa Jedna je od grupe crkava-tajnih graevina iz predromanikog perioda obnovljenih u periodu romanike. U apsidi je prikazano Kristovo uznesenje. Figure su oblikovane jasnim snanim konturnim linijama s naglaenim crtama lica i naborima odjee. Katedrala u Zamori Ima slino rjeenje kao stara katedrala u Salamanki. Iznad kriita se nalazi prekrasan toranj- cimborio iz 12 st.-uticaj islamske umjetnosti Salamanca i Zamora se nalaze u provinciji Leon koja je bila pod vlau Maura neposredno prije konstrukcije katedrala s kupolama projektovanim po uzoru na maursku arhitekturu. Katedrala u Zamori Kupola katedrale u Zamori Crkva Santo Sepolcro Torres del Rio Nalazi se u regiji Navare na hodoasnikom putu prema Santiago de Compostela. Radi se o graevini centralnog plana oktogonalnog tlocrta s oktogonalnom lanternom i visokim tornjem- cilindrinim zvonikom. Fasada je ukraena s motivom slijepih arkada i prozorima monoforama s polukrunim lukovima u donjem dijelu. Crkva je izgraena u drugoj polovini 12 st. Rebrasti svod s ukrtenim isprepletenim rebrima prati oktogonalnu formu tlocrta. Karakteristina struktura svoda je izvedena iz islamske arhitektonske tradicije. San Sepolcro Torres del Rio Santo Sepolcro Torres del Rio kupola Sant Martin Formista Nalazi se na hodoasnikom putu prema Santiago de Compostela. 1066.g osnovala ju je udovica kralja Navare. Radi se o crkvi dvoranskog tipa s glavnim brodom i dva bona broda koji su gotovo iste visine. Uvuena fasada ima sredinji portal uokviren kontraforima i dva cilindrina tornja s bonih strana. Plastino oblikovani kapiteli stubova u enterijeru predstavljaju reminiscenciju na repertoar koriten u San Isidoro u Leonu. Forme su oblikovane elegantnim linijama s jasnim prepoznatljivim ljudskim i ivotinjskim figurama, moe se povui paralela s kapitelima iz Clunyija San Martin Formista Santo Isidoro u Leonu Trobrodna graevina s trodijelnim oltarnim prostorom. Glavni brod je zasveden bavastim svodom, a boni brodovi krstastim svodom. Najstariji romaniki spomenik u paniji rekonstruisan u 12 st. kad nastaje i fasada s monim kontraforima koji uokviruju iroki portal. Graevina ima sve odlike romanike arhitekture, masivnost i pravilnost oblika. Najznaajniji dio crkve je kraljevska kapela u kojoj su sahranjeni kraljevi i kraljice Kastilje i Leona-jedini sauvani dio graevine iz 11 st.Kapela je natkrivena svodom koji nose stubovi i krstasti stubci. Ukraena je freskama koje predstavljaju najkompleksniji fresko ciklus u paniji s francuskim stilski uticajem.Datiiraju se u period 1157-85.g-vladavina Ferdinanda II Manastir San Domingo u Silosu Benediktinska opatija Silos formirana je u 10 st. Kad je sv. Dominik doao u Silos preuzeo je upravljanje manastirom i renoviranom crkvom. Mjesto postaje centar hodoasnika. Skoro nita nije ostalo od crkve, a ono to postoji je iz 18 st. Sauvan je klaustar manastira koji predstavlja najljepi primjer u paniji. Okruen je s dvostrukim nizom arkada s polukrunim lukovima i dvojnim stubovima povezanim zajednikim kapitelima. Kapiteli su ukraeni floralnim i animalistikim motivima.Osja se uticaj kapitela iz klaustra Sait. Pier u Moissacu. Jedan od prikaza je i Skidanje s kria. Forme su izduene s stilizovanom draperijom. Santo Domingo u Silosu klaustar Santo Domingo u Silosu -osnova