Graditeljsko-geodetska škola Osijek

Školska godina 2014./2015.

Nastavni predmet: Metrologija
Razred: 1.c
 norma je dokument koji je odobrio ovlašteni
organ
 namijenjen je općoj i višekratnoj upotrebi
 određuje pravila, odrednice ili značajke
djelovanja i njihovih rezultata
 CILJ: postizanje opće uređenosti u području
na koje se norma odnosi
 norma je poznata i priznata mjera za
određenu kvantitativnu ili kvalitativnu veličinu
u okviru određene socijalne zajednice
 može biti priznata običajno, društveno i/ili
zakonski
 norme se trebaju zasnivati na uopćenim
rezultatima znanosti, tehnologije i iskustva
 norme mogu biti: interne, gradske,
nacionalne, regionalne i međunarodne
 u današnjem društvu norma je pisani
dokument koji ovisno o prihvaćanju, može
imati nacionalni, regionalni ili svjetski
(internacionalni) zakonski status
 normizacija je djelatnost uspostavljanja
odredbi za opću uporabu koje se odnose na
postojeće ili moguće probleme
 CILJ: postizanje najboljeg stupnja uređenosti
Značenje normi za gospodarstvo:
- daje najbolja tehnička i ekonomska rješenja za
proizvode i postupke
- određuje metode za ispitivanje kvalitete proizvoda
- smanjuje asortiman proizvoda na optimalnu mjeru
itd.
 normativni dokument je dokument koji daje
pravila, upute ili značajke za različite
djelatnosti ili njihove rezultate
 obuhvaća dokumente kao što su norme,
tehničke specifikacije, upute za primjenu i
propise
 tehnička specifikacija dokument u kojemu se
propisuju tehnički zahtjevi koje treba
zadovoljiti kakav proizvod, proces ili usluga
 može biti norma, dio norme ili poseban
dokument ovisan o normi
 Međunarodne organizacije:
- ISO – International Organization for
Standardization

- IEC – International Electrotechnic Commission

 FIG – međunarodna federacija geodeta
(Fédération Internationale des Geometres)
 od 1995. u nekim tehničkim komitetima ISO
organizacije
 sudjeluje u komitetima za mjere, geodetske
instrumente, geoinformacije
 OGC – Open Gis Consortium

 IAG – International Association of Geodesy

 Regionalna organizacija na europskoj razini:
- CEN (Comité Européen de Normalisation)
 Norme u Hrvatskoj:
- HRN – hrvatske norme
- EN – preuzete europske norme

 Posebno na tehničkom području:

- DIN norme (Deutsche Institut für
Normung)
- BS norme (British Standard Institution)
 Državni zavod za mjeriteljstvo
 unutar zavoda: Odjel za normizaciju

 Odjel za normizaciju, na temelju prijedloga

odgovarajućeg tehničkog odbora, priprema,
izdaje i objavljuje hrvatske norme
u Hrvatskoj norme mogu nastati:
- prihvaćanjem stranih normi, uz prevođenje
na hrvatski jezik
- prihvaćanjem izvornika stranih normi, ali s
hrvatskim ovitkom
- prihvaćanjem stranih normi u izvorniku, uz
objavu obavijesti o prihvaćanju
- izrada izvorne hrvatske norme
 svrha mjerenja je određivanje vrijednosti
mjerene veličine
 mjerena veličina – fizikalna veličina
podvrgnuta mjerenju
 rezultati mjerenja određeni su mjernim
procesima koji se obavljaju upotrebom
odgovarajućeg instrumentarija, metoda i
postupaka
 zbog utjecaja mnogih poznatih i nepoznatih
uzroka – podložni promjenama
 pri ponavljanju mjerenja javljaju se razlike u
rezultatima – objašnjavaju se pogreškama
mjerenja
 pogreškama se bavio Carl Friedrich Gauss
 pogreška je postala osnovni pojam za sve
proračune i iskaze rezultata
 srednja pogreška: za kvantitativne ocjene
točnosti sve do danas (posebno u geodeziji i
astronomiji)
 Povijesna podjela pogrešaka:
- slučajne pogreške
- sustavne pogreške
 odstupanje je pojam uveden u teoriji
vjerojatnosti još u 17.stoljeću
 u teoriji mjerenja javlja se umjesto pojma
pogreška
 mjerna nesigurnost – mjerenja nisu pogrešna
već nesigurna zbog različitih djelovanja
utjecajnih veličina
 mjerna nesigurnost je brojčani iskaz o
kvaliteti rezultata mjerenja
 različiti načini iskaza mjerne nesigurnosti
 nekad najučestaliji način iskazivanja mjerne
nesigurnosti – pomoću dvije sastavnice:
- slučajne (izražava nepouzdanost srednje
vrijednosti)
- sustavne (procjena nepoznatih sustavnih
odstupanja)
 smatralo se da mjerna nesigurnost određuje
raspon vrijednosti oko mjernog rezultata
unutar kojeg se s naznačenom vjerojatnosti
nalazi i istinita vrijednost mjerene veličine
 pojava nove terminologije
 zamjena pojmova

NORME
 u svrhu usklađivanja terminologije i
ujednačenog iskazivanja mjernog rezultata
donesen je dokument koji to regulira u RH
 Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo
Republike Hrvatske: Upute za iskazivanje
mjerne nesigurnosti, Zagreb, 1995.
 vjerojatnost
 engl. probability
 realan broj u rasponu od 0 do 1 pridružen
slučajnom događaju
 za visok stupanj razine pouzdanosti
vjerojatnost je blizu 1
 povezana sa slučajem (događaj ili pojava koja
nastupa kao posljedica mogućih uzroka)
 Vrste zakona u prirodi:
- fizikalne zakonitosti (zakoni koji se mogu
primjenjivati na individualne pojave)
- statističke zakonitosti (zakoni koji vrijede za
zbivanja u mnoštvu)
 statističke zakonitosti mjerimo pomoću
vjerojatnosti
 klasična definicija vjerojatnosti:
- vjerojatnost jednog događaja dana je
omjerom za njega povoljnih slučajeva
(slučajeva u kojima će se događaj odviti)
prema broju svih mogućih slučajeva
 slučajna varijabla
 engl. random variable, variate
 varijabla koja može poprimiti bilo koju
vrijednost iz određenog skupa vrijednosti

 s.v. koja može poprimiti samo određene vrijednosti

naziva se “diskretnom”
 s.v. koja može poprimiti bilo koju vrijednost unutar
konačnog ili beskonačnog intervala naziva se
“neprekinutom” ili kontinuiranom
 razdioba vjerojatnosti
 engl. probability distribution
 funkcija koja daje vjerojatnost da će slučajna
varijabla poprimiti bilo koju danu vrijednost
ili da pripada određenom skupu vrijednosti
 populacija
 engl. population
 populacija je statistički skup elemenata sa
zajedničkim obilježjem čija mjerna ili
numerička vrijednost varira od elementa do
elementa
 parametar populacije
 engl. population parameter
 veličina koja služi za opis razdiobe slučajne
varijable
 uzorak
 engl. sample
 jedna ili više jedinica uzetih iz populacije sa
svrhom da se dobiju informacije o populaciji
kao moguća baza za zaključke s obzirom na
populaciju ili za procese koje ona uzrokuje
 aritmetička sredina
 engl. arithmetic mean
 zbroj vrijednosti podijeljen brojem tih
vrijednosti
 svako mjerenje mjernim instrumentima
započinje opisom mjerne veličine
 svako mjerenje završava iskazom mjernog
rezultata
 mjerna (mjerljiva) veličina
 svojstvo pojave, tijela ili tvari koje se može
kvalitativno razlikovati i kvantitativno odrediti
(mjeriti)
 naziv veličina može se odnositi na:
-veličinu u općem smislu, npr. duljina, vrijeme,
temperatura
-posebnu veličinu, npr. razmak dviju točaka,
visinsku razliku dviju točaka
 mjerena veličina
 posebna veličina podvrgnuta mjerenju
 određenje neke mjerene veličine može
zahtijevati navođenje uvjeta, odnosno drugih
veličina koje nisu izravno predmet mjerenja
 također ovisi o zahtjevanoj točnosti
 određenje mjerene veličine zapravo utvrđuje
fizička stanja i uvjete mjerenja ovisno o razini
točnosti
 utjecajna veličina
 veličina koja nije mjerena veličina, ali utječe
na mjerni rezultat
 razlikuju se od mjerenih veličina po tome što
o njima imamo manje informacija
 utjecajne veličine su brojne, ali se uzimaju u
obzir ovisno o zahtijevanoj razini točnosti
 zanemarivanje može uzrokovati neispravan
iskaz rezultata i njegove nesigurnosti
 istinita (prava) vrijednost veličine
 vrijednost mjerne veličine dane njezinim
određenjem koja bi se dobila savršenim
mjerenjem
 istinite vrijednosti po prirodi su neodredive
 konačni ispravljeni rezultat je zapravo
najbolja procjena vrijednosti veličine
 idealiziran pojam!
 dogovorena istinita vrijednost veličine
 vrijednost pripisana nekoj posebnoj veličini
za koju je prihvaćeno da za određenu svrhu
ima primjerenu nesigurnost
 često je to vrijednost mjerne veličine
dobivene s dovoljno točnim mjernim
postupkom
 “kvaziprava vrijednost”, “ispravna vrijednost”
 očekivana vrijednost mjerene veličine
 srednja vrijednost (sredina) rezultata koja bi
se mogla dobiti pri neprekidnom ponavljanju
primijenjenog postupka u danim uvjetima
 statistički pojam
 mjerni rezultat
 vrijednost dobivena mjerenjem pripisana
nekoj mjerenoj veličini
 kad se daje rezultat, potrebno je jasno
naznačiti odnosi li se na: neispravljeni
rezultat, ispravljeni rezultat i je li to prosjek
vrijednosti
 potpuno navođenje mjernog rezultata
uključuje podatke o mjernoj nesigurnosti
 ispravljeni rezultat
 mjerni rezultat nakon ispravljanja sustavne
pogreške
 ispravnim mjerenjem i računom ispravljeni
rezultat najbolja je procjena vrijednosti
mjerene veličine na određenoj razini točnosti
 na temelju podataka mjerenja, opterećenih
pogreškama, moguće je odrediti samo
procjenu vrijednosti nepoznate veličine ili
najvjerojatniju vrijednost
 kvaliteta procjene vrijednosti nepoznate
veličine opterećena je djelovanjem pogrešaka
koje sadrže podaci mjerenja
 NEOPHODNO je postojanje određene mjere za
procjenu kvalitete mjerenja koja je povezana
s pogreškama koje se nalaze u podacima
mjerenja
 velike pogreške dovode do nekvalitetnih
mjerenja koja nisu pouzdana za upotrebu
 male pogreške dovode do kvalitetnih
mjerenja koja su pouzdana i prikladna za
upotrebu
 mjera kvalitete može poslužiti i kao kriterij za
ocjenu prihvatljivosti ili neprihvatljivosti
pojedinih podataka mjerenja
 tri kriterija ili mjere kvalitete za iskazivanje
pouzdanosti:
- TOČNOST
- PRECIZNOST
- SIGURNOST
 preciznost mjerenja
 stupanj ili razina međusobnog podudaranja
podataka mjerenja pri višestrukom
ponavljanju mjerenja jedne te iste nepoznate
veličine
 na kriterij preciznosti utječu isključivo
slučajne pogreške mjerenja
Niska disperzija pogrešaka
(ε – granična vrijednost)
 prethodni graf prikazuje nisku disperziju
pogrešaka
 disperzija – brojčani izraz stupnja
varijabilnosti podataka
 niska disperzija pogrešaka ukazuje na visoku
preciznost mjerenja
 pogreške su grupirane u vrlo uskom intervalu
 visoka preciznost ukazuje na visoku razinu
ponavljanja procesa mjerenja s istim ili
približno istim rezultatom
 također, složenost i broj operacija pri
mjerenju je jednak kod svakog mjerenja
 uvjeti pri kojima je mjerenje ponavljano nisu
se mijenjali
Visoka disperzija pogrešaka
(ε – granična vrijednost)
 prethodni graf prikazuje visoku disperziju
pogrešaka mjerenja
 visoka disperzija pogrešaka mjerenja ukazuje
na nisku preciznost mjerenja
 točnost mjerenja
 stupanj ili razina podudaranja podataka
mjerenja s pravom vrijednošću veličine koja
se određuje mjerenjem
 na kriteriji točnosti utječu slučajne i preostale
(neeliminirane) sistematske pogreške
mjerenja
 što je kriterij točnosti viši, mjerenja su
pouzdanija i razlike podataka mjerenja u
odnosu na pravu vrijednost mjerene veličine
su manje
Precizna, ali netočna
mjerenja.
Neprecizna, ali točna mjerenja.
Neprecizna i netočna mjerenja.
Precizna i točna mjerenja.
 potpuno točna mjerenja nisu moguća
(netočnosti pri mjerenju su neizbježne)
 cilj mjerenja je odrediti istinitu vrijednost
mjerene veličine, odnosno procijeniti njezinu
najvjerojatniju vrijednost
 teorija pogrešaka – znanstvena disciplina koja
se bavi istraživanjem uzroka, posljedica i
računanja kako bi se izjednačenjem dobili
jedinstveni i jednoznačni rezultati tražene
veličine
 izjednačenje – poseban postupak računske
obrade podataka geodetskih mjerenja
uobličen u formu matematičkog algoritma
 cilj izjednačenja: određivanje jednoznačnih
vrijednosti mjerenih veličina i njihove kvalitete
 algoritam – postupak sastavljen od konačnog
broja koraka koji ukazuju na redoslijed
operacija koje treba obaviti nad početnim
podacima kako bi se dobio konačni rezultat
 primjeri algoritma: kuhanje čaja, izrada
smjese za palačinke, dolazak u školu
 pogreška
 općenita definicija: neispunjenje jednog
zahtjeva
 pri mjerenjima, pogreška je rezultat mjerenja
minus istina vrijednost mjerene veličine
 budući da se istinita (prava) vrijednost ne
može odrediti, u praksi se upotrebljava
dogovorena istinita vrijednost
 izraz “pogreška” upotrebljava se za:
- odstupanja od dogovorene istinite vrijednosti
- odstupanja koja prelaze veličine koje služe
kao granične vrijednosti
- utvrđeno sustavno odstupanje pri mjernim
instrumentima
- grube pogreške itd.
 odstupanje – služi za razmatranje općih
obilježja jedinica statističkog skupa
 mjerno odstupanje – razlika izmjeđu mjerne
vrijednosti i referentne vrijednosti veličine
 za referentnu vrijednost u danim uvjetima najčešće
se uzima dogovorena istinita vrijednost
 slučajno odstupanje – razlika između mjerene
vrijednosti i očekivane vrijednosti mjerene
veličine
 sustavno odstupanje – razlika očekivane i
istinite vrijednosti mjerene veličine
 relativno odstupanje – mjerno odstupanje
podijeljeno srednjom vrijednošću mjerene
veličine
 podjela pogrešaka:
- grube pogreške
- sustavne (sistematske) pogreške
- slučajne pogreške
 grube pogreške
 pogreške velikog iznosa
 dovode do zamjetnog odstupanja podatka
mjerenja od ostalih podataka mjerenja jedne
te iste veličine
 mogu biti različitog predznaka i iznosa
 u pravilu se jednostavno uočavaju
 uspješno se eliminiraju, eliminiranjem
podatka mjerenja koji sadrži grubu pogrešku
ili reduciranjem iz podatka mjerenja
 pojava grubih pogrešaka može se spriječiti
pravilno odabranim metodama izmjere i
kontrolnim operacijama
 nastaju kao posljedica nepažnje,
nestručnosti, previda, neispravnosti uređaja i
sl.
 grube pogreške ovisne su o zahtjevanoj
točnosti mjerenja:
- kod više točnosti, po iznosu manje pogreške
mogu biti identificirane kao grube
- kod niže točnosti, veće pogreške ne moraju
nužno biti identificirane kao grube
 kao jedan od kriterija identifikacije grubih
pogrešaka često se koristi kriterij GRANIČNE
POGREŠKE
 granična pogreška nije uvijek dovoljno
učinkovit kriterij identifikacije tzv. “malih
grubih pogrešaka”
 grube pogreške najčešće je moguće
pravovremeno i u potpunosti isključiti iz
podataka mjerenja
 sistematske pogreške
 pogreške malog iznosa
 dovode do malih, često nezamjetnih
odstupanja od ostalih podataka mjerenja iste
veličine
 ove pogreške rezultiraju izmjerenim
vrijednostima koje su konstantno previsoke ili
preniske
 s obzirom na vrstu mjerenja, okoliš i
instrumentarij mogu biti:
- konstantnog iznosa i predznaka (jednostrani
utjecaj)
- promjenjivog iznosa i konstantnog predznaka
- promjenjivog iznosa i promjenjivog
predznaka
 Podjela sistematskih pogrešaka prema
uzroku:
- instrument
- opažač
- okolina
- teorija
1. primjer neispravnog instrumentarija
- termometar koji pokazuje 102°C u kipućoj
vodi, a 2°C u zaleđenoj
- takav instrument pokazivat će izmjerene
vrijednosti koje su uvijek previsoke
2. primjer pogreške zbog opažača
- očitavanje skale na mjernog vrpci pod nekim
kutem
- nevrhunjenje libele nivelmanske letve
3. primjer pogreške zbog okoline
- pad napona u gradskoj mreži zbog kojeg će
mjereni naponi struje biti konstantno preniski

4. primjer teorijskog utjecaja na nastajanje

pogreške
- ako prema teoriji npr. temperatura ne utječe
na očitanja, a u stvarnosti utječe, taj će faktor
kod teorijske obrade predstavljati izvor
pogreške
 u ovisnosti o izvoru i uzroku pojave
sistematskih pogrešaka nije ih uvijek moguće
neposredno uočiti

 mogućnost eliminiranja sistematskih

pogrešaka ovisi o:
- mogućnosti matematičkog modeliranja sustava
njihovog djelovanja
- mogućnosti matematičkog modeliranja parametara
koji uzrokuju promjenjivost
 u dijelu slučajeva poznat je sustav koji dovodi
do pojave sistematskih pogrešaka
 moguće ga je definirati matematičkom
funkcijom ili složenijim modelom
 računanjem korekcija pogreške je moguće
potpuno eliminirati iz podataka mjerenja
 idealan slučaj
 u dijelu slučajeva poznat je sustav koji dovodi
do pojave sistematskih pogrešaka, no nije ga
moguće ispravno matematički modelirati

 u ovim slučajevima moguće je utjecati na

eliminaciju pogrešaka :
- metodom izmjere
- odabirom trenutka mjerenja u pogodnim
vremenskim uvjetima
- postupcima u procesu izmjere itd.
 najnepovoljniji slučaj je kada nije poznat
sustav koji dovodi do pojave sistematskih
pogrešaka
 može se ustanoviti njihova nazočnost u
podacima mjerenja
 nema mogućnosti eliminacije
 u pravilu nije moguće u potpunosti eliminirati
sve sistematske pogreške iz podataka
mjerenja
 njihov iznos može se reducirati
odgovarajućim korekcijama i postupcima
tijekom izmjere
 iako malog iznosa, pogubno djeluju na
kvalitetu visoko točnih mjerenja
 kod konstantne pogreške (istog iznosa i
predznaka) postoji svojstvo KUMULIRANJA,
odnosno nakupljanja pogrešaka, posebno u
nizovima mjerenja
 u slučaju varijabilnog iznosa i predznaka
mogu ostati prividno prikrivene zbog
uzajamnog poništavanja
 slučajne pogreške
 pogreške malog promjenjivog iznosa i
predznaka
 pogreške preostale u podacima mjerenja iz
kojih su u potpunosti eliminirane sve grube i
sistematske pogreške
 u potpunosti je nepoznat sustav koji dovodi
do njihove pojave (izvor, uzrok), ali ipak se
javljaju
 nije moguće neposredno eliminiranje
pojedine slučajne pogreške iz pojedinog
podatka mjerenja
 eliminacija nije moguća jer nije poznat sustav
koji dovodi do pojave slučajnih pogrešaka -
nije moguće definirati matematičku funkciju
ili složeniji matematički model za
pojedinačno eliminiranje pogreške
 iznos i predznak slučajne pogreške posve je
nepredvidiv i rezultat je “čistog slučaja”
 u terminologiji teorije vjerojatnosti slučajna
pogreška ishod je tzv. “slučajnog događaja”
 ishod “slučajnog događaja” smatra se
“slučajnom varijablom”
 podatak mjerenja koji sadrži slučajnu
pogrešku smatra se slučajnom varijablom
 posebni postupci računske obrade podataka
geodetskih mjerenja uobličeni u formu
matematičkih algoritama zovu se postupci
IZJEDNAČENJA
 cilj izjednačenja je određivanje jednoznačnih
vrijednosti mjerenih veličina i njihove
kvalitete
 omogućuju eliminiranje slučajnih pogrešaka
iz podataka mjerenja
 u geodeziji, slučajne pogreške ovise
ponajviše o opažaču, ali nisu nastale zbog
nepažnje, zabune ili uporabe neispravnog
mjernog instrumenta
 one ovise o subjektivnoj procjeni opažača
 primjer slučajne pogreške
 primjer mjerenja udaljenosti
 prvo se zadana duljina izmjeri ravnalom čija
je najmanja podjela na skali 0,5 mm
 desetinke milimetra se procjenjuju
 primjer 5 uzastopnih mjerenja iste duljine:
32,4 32,3 32,6 32,5 32,4 (mm)
 dobivene vrijednosti međusobno se razlikuju
za nekoliko desetinki milimetra
 vrijednosti za koje se razlikuju, mogu se
smanjiti ukoliko upotrijebimo ravnalo s
podjelom 1/10 mm
 procjenjuju se 1/100 mm
 dobiveni rezultati su:
32,42 32,46 32,43 32,47 32,45 (mm)
 rezultat je određen deset puta točnije, a
slučajne pogreške su deset puta manje
 još točnije bi se moglo mjeriti pomoću
mikrometarskog mikroskopa, koji mjeri
1/100 mm
 procjenjuju se 1/1000 mm
 dobiveni rezultati su:
32,442 32,449 32,445 32,447 32,445
(mm)
 uz opažača, slučajne pogreške mogu (kao i
grube i sistematske pogreške) nastati zbog
utjecaja okoline i nedovoljnih tehnoloških
mogućnosti korištenog instrumentarija
 sva mjerenja podliježu određenim
pogreškama
 te pogreške uzrokuju da se mjerni rezultat
razlikuje od prave vrijednosti mjerene veličine
 sam izraz „nesigurnost” upućuje na sumnju
 pod pojmom „mjerne nesigurnosti”
podrazumijeva se sumnja u valjanost mjernog
rezultata
 svaki mjerni rezultat daje se s određenom
pouzdanošću
 kad se uz mjerni rezultat daje mjerna
nesigurnost, onda ona opisuje rasipanje
vrijednosti koje bi se razumno moglo
pripisati mjerenoj veličini
 budući da je mjerni rezultat samo procjena
vrijednosti mjerene veličine, mjerna
nesigurnost daje područje unutar kojeg bi se
trebala nalaziti prava vrijednost mjerene
veličine
 da bi se mjerna nesigurnost mogla procijeniti
na pravi način, potrebno je utvrditi sve izvore
nesigurnosti u mjerenju
 u praksi postoji niz mogućih izvora
nesigurnosti mjerenja:
 nepotpuna definicija mjerene veličine
 nereprezentativno uzorkovanje
 osobna pristranost pri očitanju analognih mjerila
 netočne vrijednosti mjernih etalona i referentnih
materijala itd.
 dvije vrste sastavnica mjerne nesigurnosti:
- sastavnice A vrste
-sastavnice B vrste

 određivanje standardne nesigurnosti A vrste

metoda je određivanja nesigurnosti analizom
niza opažanja
 određivanje standardne nesigurnosti B vrste
metoda je određivanja nesigurnosti na način
koji se razlikuje od analize niza opažanja
 nakon što se provede proračun sastavnica A i
B dobije se standardna mjerna nesigurnost
svake od sastavnica iz koji se dobije
sastavljena mjerna nesigurnost
 iskazivanje mjernog rezultata treba
prilagoditi namjeni
 namjena je povezana s potrebnim iskazom
mjerne nesigurnosti (točnošću)
 mjerni rezultat iskazan prevelikim brojem
znamenaka je nepregledan i ostavlja lažan
dojam o velikoj točnosti
 mjerni rezultat treba zaokružiti na upravo
toliki broj znamenaka koji odgovara točnosti
mjerenja
 osnovni uvjet pri zaokruživanju (smanjenju
broja znamenaka) jest da se zaokruživanjem
ne poveća nesigurnost mjernog rezultata
 prema PRAVILU ZAOKRUŽIVANJA suvišne
znamenke izostavljamo
 posljednju zadržanu znamenku ne mijenjamo
ako je prva ispuštena znamenka do nje manja
od 5
 posljednju zadržanu znamenku povećavamo
za 1 ako je prva ispuštena znamenka veća ili
jednaka 5
 budući da iskazivanje mjernog rezultata treba
prilagoditi namjeni, potrebno je pridržavati se
osnovnih načela međunarodnog dogovora
 postoje tri razine iskazivanja mjernog
rezultata: V razina, S razina i N razina
 V razina – visoka razina
 koristi se u znanstvenim radovima,
dokumentima vrhunskog mjeriteljstva itd.
 mjerni rezultat treba sadržavati sve podatke
koji omogućuju uporabu, promjenu i
obnavljanje navedenog rezultata i njegove
mjerne nesigurnosti
 S razina – srednja razina
 koristi se u stručnim radovima, izvještajima
industrijskih laboratorija itd.
 mjerni rezultat treba sadržavati najbolju
aproksimaciju mjerene veličine
 N razina – niska razina
 koristi se pri svakodnevnom rutinskom radu
 mjerni rezultat se iskazuje izmjerenom
vrijednošću i mjernom jedinicom te s
dovoljnim brojem znamenki
 Primjeri iskazivanja mjernog rezultata:

1. Rezultat mjerenja neke duljine je 1, 369784

m. Napiši dobiveni rezultat s točnošću na
milimetar.
- rješenje: 1, 370 m
2. Mjerenjem pravaca teodolitom dobiven je
sljedeći kut: 149°14’59.61”. Dobiveni mjerni
rezultat zaokruži na sekundu.
- rješenje: 149°15’00’’

3. Policajac mjeri brzinu na autocesti.

Izmjerena brzina je 150,43 km/h. Iskaži
navedenu brzinu s točnošću dm/h.
- rješenje: 150,4 km/h
4. Duljina je mjerena mjernom vrpcom i
izmjereno je 29, 5960 m. Dobiveni rezultat
zaokruži na centimetar.
- rješenje: 29,60 m

5. Nivelirom su primjenom horizontalne vizure

mjerena očitanja na letvama, a dobivena
visinska razlika iznosi 2,4712 m. Dobivenu
visinsku razliku izrazi s točnošću na
milimetar.
- rješenje: 2,471 m
5. Teodolitom su izmjerena dva pravca. Kut
između njih iznosi 163°45’15.893”. Izrazi
dobiveni kut s točnošću desetog dijela
sekunde.
- rješenje: 163°45’15.9’’