Rimska civilizacija

Latinski jezik kao lingua franca

60% engleskog
dalmatski
90% djela M. Marulića
do 1847. službeni jezik Hrvatskog sabora
gymnasium
argumentum
preservativum
snob
GRAD RIM
• Nastao na lijevoj obali Tibera, prema legendi
753.g.pr.Kr., na 7 brežuljaka:
mons Capitolinus (hramovi, Jupiter Optimus
Maximus, Junona i Minerva), Palatinus
(najstariji, “palače”), Aventinus, Esquilinus,
Caelius
collis Viminalis, Quirinalis
Kuća
• Domus – prizemna kuća s fiksnim rasporedom prostorija, za
bogatije (u 4.st.A.D. ima ih u Rimu 1 797)
• Insula – stambena zgrada, u prosjeku na tri kata (u 4.st.A.D. u
Rimu ih je 46 602)
= zaključuje se da u 2.st.A.D. Rim ima oko 1 200 000
stanovnika
 Domus
• U kuću se ulazi kroz hodnik
(fauces) u predsoblje
(vestibulum)
• Središte je kuće atrij
(atrium),
s krovnim otvorom
(compluvium)
i bazenom za kišnicu
(impluvium)
Problemi
• Osvjetljenje:
• dnevno svjetlo (vrlo rijetko postoje stakleni prozori)
• svijećnjaci i uljanice
• svijetlo oslikani zidovi
• Grijanje:
• peći (ugljen, drva)
• podno grijanje (najčešće samo u kupaonici)
= puno dima
• Voda: neki plaćaju priključak na vodovod, kao i
kanalizaciju (inače septičke jame, postoje javni
zahodi)
Insula
Insula
• U zgradi postoji • Vlasnik je obično
više stanova iznajmi jednom čovjeku
(cenaculum) s 2 – 3 koji onda utjeruje
nenamjenske najamninu od stanara
prostorije (uklanjajući ljestve)
• Široki prozori,
balkoni s
cvijećem, otvoren
prostor u sredini
oko kojeg je
stubište
Problemi
• Grijanje: peći (ugljen, drva)
• podno grijanje najčešće uopće ne postoji, inače je moguće samo u
prizemlju
• Voda: rijetko postoji priključak na vodovod koji je moguć samo
u prizemlju
• postoje vodonoše koji pripadaju kući kao i vratari i čistači)
Opasnosti
• Zbog grijanja i kuhanja u stanovima česti su
požari (dosta drvene građe, uske ulice i
zbijene kuće)
• Zbog velike potrebe za stanovima grade se od
lošeg materijala da bi bile više: česta
urušavanja (August je ograničio visinu na
20m, Trajan čak na 18m)
• Najpoznatiji rimski “neboder” je insula Felicles
Rimska obitelj
• Pater familias- suī iūris
• Mater familias
• Prijenos „potestas”
• Nakon 21. godine- veći porez
Rođenje
• Susceptiō
• tollere, suscipere
• Priznavanje
• Ženske osobe – osmi dan
• Muške osobe - deveti dan
• Dies Lustricus - Nominalia
• Genius/Iuno
• Bulla
Muško - toga virilis
Žensko- vjenčanje
Brak
• Postojale su 2 vrste braka u smislu vlasti nad
ženom:
• cum manu, u kojem bi žena dospjevala pod patria
potestas muža, i
• sine manu, gdje bi službeno zadržavala pripadnost
očevoj obitelji.
• Druga je vrsta mlađa i osigurava ženi veće
slobode (npr. lakše je dobiti razvod = divortium ili
skrbništvo nad djecom)
• Lex Iulia de adulteriis
• Postoje također 3 vrste udaje u smislu obreda:
• confarreatio, kad mladenci prinose kolač od grubo
mljevene pšenice Jupiteru na Kapitolu,
• coemptio, kad mladenac simbolično kupuje mladu
od oca, te
• per usum, kad se veza ozakonjuje nakon godine
dana zajedničkog života. Sva tri s vremenom
nestaju, a vjenčanje sve više sliči današnjima.
 Vjenčanje
• Dan prije udaje djevojka žrtvuje svoje lutke kućnim
bogovima, Larima, i veže crvenu vunenu traku oko
kose koja joj je podijeljena u 6 pletenica i omotana
oko glave.
• Oblači tuniku bez poruba opasanu pojasom s
dvostrukim čvorom (cingulum herculeum) i palu boje
šafrana
• Na glavu stavlja narančasto – grimizni veo
flammeum i krunu pletenu od bilja
• Najzanimljivija je svadbena frizura: mnoštvo
pletenica ovijenih oko glave

• Vlasulje (crines)
• Nakon dolaska zaručnika i njegovih uzvanika
žrtvuje se bogovima pod nadzorom
“provjeravatelja naklonosti bogova” (auspex) i u
prisutnosti 10 svjedoka
• Mladenci pružaju ruku jedno drugome, a
mladenka izgovara riječi:
• Ubi tu Gaius, ego Gaia. R: Feliciter!
* Nakon gozbe u povorci ju vode muževoj kući
(uxorem ducere) uz pjesme. Mladu preko praga
nose dva muževa prijatelja dok treći nosi
svadbenu baklju.
Smrt
Mojre
Klotho (grč. Κλωθώ = "predilica")
Započinje presti nit života, tj. određuje rođenje. Njezin je pandan u rimskoj
mitologiji Nona.
Lahesis (grč. Λάχεσις = "raspoređivač")
Prede nit, tj. čuva život. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Decima
Atropos (grč. Ἄτροπος = "neumoljiv, neizbježan") ili Aisa
Kida nit, određuje smrt. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Morta.
 SPROVOD
• Patriciji- sprovodi – sin proglas smrt
• Tijelo prema vratima, prvo noge
• Charon - novčić
• Naricaljke (narikače)
• 9 dana žalosti – 10 mjeseci
• Van zidina
• Parentalia – mjesec predaka
Latinski jezik O Rimu O životu O smrti

100 100 100 100

200 200 200 200

300 300 300 300

400 400 400 400