LATINSKI JEZIK 1

Osnovno o glagolima
GLAGOLI U LATINSKOM JEZIKU
• Svi glagoli u latinskom jeziku dijele se u 4 skupine, odnosno 4
konjugacije
• Kojoj konjugaciji pripada određeni glagol prepoznajemo po infinitivu:
- glagolima 1. konjugacije infinitiv završavana –are; npr. rogare
- glagolima 2. konjugacije infinitiv završavana –ere (dugo e); npr.
monere
- glagolima 3. konjugacije infinitiv završavana –ere (kratko e) npr.
scribere
- glagolima 4. konjugacije infinitiv završavana –ire; npr. punire
 Način navođenja glagola
• Kod glagola navodimo četiri oblika:
- prvo lice jednine prezenta; npr. scribo
- broj konjugacije umjesto infinitiva; npr 3. (čitamo: scribere)
- prvo lice jednine perfekta; npr. scripsi
- particip prefekta pasivnog; npr. scriptum
• Primjeri navođenja glagola: scribo, 3. scripsi, scriptum
do, 1. dedi, datum
terreo, 2. terrui, territum
• Kod nekih glagola 1. i 4. konjugacije treći i četvrti oblik pri navođenju su pravilni i tvore se
nastavcima (kod takvi glagola rječnik ne navodi treći i četvrti oblik):
- za 1. konjugaciju: za treći oblik -avi, za četvrti oblik -atum (npr, rogo, 1. rogavi,
rogatum)
- za 4. konjugaciju: za treći oblik -ivi, za četvrti oblik -itum (npr, punio, 4. punivi,
punitum)
GLAGOLSKE OSNOVE
• Sva glagolska vremena tvorimo od tri glagolske osnove:
1. prezentska osnova
2. perfektna osnova
3. participska osnova
• Sve glagolske osnove tvore se od četiri oblika koje nalazimo pri
navođenju glagola.
TVORBA PREZENTSKE OSNOVE
• Prezentsku osnovu tvorimo tako da od infinitiva 1., 2. i 4. konjugacije
odbijemo „–re“, a od infinitiva 3. konjugacije odbijemo „–ere“.
Npr.:
rogo, 1. [rogare], [rogavi], [rogatum] - prezentska osnova je „roga“
moneo, 2. [monere], monui, monitum - prezentska osnova je „mone“
scribo, 3. [scribere], scripsi, scriptum - prezentska osnova je „scrib“
punio, 4. [punire], [punivi], [punitum] - prezentska osnova je „puni“
TVORBA PERFEKTNE OSNOVE
• Perfektnu osnovu tvorimo tako da od trećeg oblika pri navođenju
glagola (1. lica jed. perfekta) odbijemo nastavak „-i“.
• Npr.:
rogo, 1. [rogare], [rogavi], [rogatum] - perfektna osnova je „rogav“
moneo, 2. [monere], monui, monitum - perfektna osnova je „monu“
scribo, 3. [scribere], scripsi, scriptum - perfektna osnova je „scrib“
punio, 4. [punire], [punivi], [punitum] - perfektna osnova je „puniv“
TVORBA PARTICIPSKE OSNOVE
• Participska osnova je jednaka četvrtom obliku pri navođenju
(participu perfekta pasivnog), npr. scriptum, kojega pri tvorbi vremena
upotrebljavamo u svim rodovima: scriptus, -a, -um (scriptus je m. r.,
scripta je ž. r., a scriptum je sr. r.)
• Npr.
rogo, 1. [rogare], [rogavi], [rogatum] - particip je „rogatus, -a, -um“
moneo, 2. [monere], monui, monitum - particip je „monitus, -a, -um“
scribo, 3. [scribere], scripsi, scriptum - particip je „scriptus, -a, -um“
punio, 4. [punire], [punivi], [punitum] - particip je „punitus, -a, -um“
GLAGOLSKA VREMENA I NAČINI
• U latinskom jeziku imamo 6 glagolskih vremena: prezent, imperfekt,
futur 1., perfekt, pluskvamperfekt i futur 2.
• Sva vremena mogu biti u aktivu i u pasivu.
• U latinskom jeziku imamo tri glagolska načina: indikativ, konjunktiv i
imperativ.
• Indikativ i konjunktiv imaju sva glagolska vremena osim futura 1. i
futura 2.
TVORBA GLAGOLSKIH VREMENA I
NAČINA
• Od prezentske osnove tvore se: ind. i konj. prezenta aktiva i pasiva,
ind. i konj. imperfekta aktiva i pasiva, futur 1. aktiv i pasiv, te imperativ
1 i 2.
• Od perfektne osnove tvore se: ind. i konj. perfekta aktiva, ind. i konj.
pluskvamperfekta aktiva, futur 2. aktiv.
• Od participske osnove tvore se: ind. i konj. perfekta pasiva, ind. i konj.
pluskvamperfekta pasiva, futur 2. pasiv.