MOSTOVI I

NOSIVI SUSTAVI
MOSTOVA

Zavod za materijale i konstrukcije

Most Samuel Beckett, Dublin, Irska
Katedra za betonske konstrukcije
 Gredni
Prednapete
Rešetkasti
vrpce

Zauzdani Osnovni Okvirni

pojavni
oblici:
Poluovješeni Lučni

Viseći Ovješeni

Nosivi sustavi 2
 GREDNI SUSTAVI

 Budući da prenose opterećenja uglavnom savijanjem, veći dio presjeka slabo je iskorišten. U AB
sklopova još i problem raspucavanja zbog čega je raspucali dio mrtvi teret.

 Protumjera: masa što dalje od težišta – oblikovanje presjeka u AB i PB (T, 2xT i sanduk).

Prednost ovakvih Jednostavnost – veliki broj jednakih dijelova

sustava:
Dobro su prilagođeni obrisu kolnika

Jednostavna izvedba (i na skeli i od predgotovljenih dijelova)

Podjednako dobri, bez obzira na stupanj statičke neodređenosti.

Nosivi sustavi 3
Statički sustavi Preko jednog polja
slobodno poduprtih
nosača:
Niz slobodno poduprtih nosača
sa spojnim pločama

Gerberov nosač

Greda s prijepustima

Protežni (kontinuirani) nosač

Stolovi

Nosivi sustavi 4
Statički sustavi Preko jednog polja
slobodno poduprtih
nosača:
Niz slobodno poduprtih nosača
sa spojnim pločama

Gerberov nosač

Greda s prijepoustima

Protežni (kontinuirani) nosač

Stolovi

Nosivi sustavi 5
 GREDNI SUSTAVI

 Izvedba:
 Slobodo položeni nosači (ili niz njih) te greda s prijepustima:
 Na skeli
 Predgotovljeni nosači + dobetonirana kolnička ploča
 Stolovi s umetnim poljem:
 Stol – postupnim prepuštanjem
 Umetnuto polje – predgotovljeni nosač + dobetonirana kolnička ploča
 Protežni nosači:
 Na skeli duž cijelog mosta,
 Na skeli polje po polje,
 Postupnim navlačanjem,
 Predgotovljeni nosači + dobetonirana kolnička ploča
 Sklapanjem odsječaka po cijeloj širini mosta.
Nosivi sustavi 6
 Uzdužno oblikovanje grednih sustava:  Protežni sklop – usporedni pojasi,
 Slobodno poduprti sklop konkavna razinica

 Protežni sklop – usporedni pojasi,

vodoravna razinica  Protežni sklop – donji pojas zakrivljan

 Protežni sklop – usporedni pojasi, razinica u  Protežni sklop – donji pojas s pravčastim
nagibu vutama

Nosivi sustavi 7
  REŠETKASTI SUSTAVI

 Danas se grade isključivo čelične rešetke i to samo za željezničke mostove.

Prednosti rešetkastih sustava: Načelno statički najučinkovitiji – cio presjek po približno jednakim
naprezanjima (iako ima slabo iskorištenih štapova)
Malen utrošak gradiva

Mala opterećenja na potpore

Mogu se rasklopiti i upotrijebiti drugdje (niža razina opterećenja)

Velika krutost (mali progibi)

Manja ploha izloženosti vjetru

Nosivi sustavi 8
 REŠETKASTI SUSTAVI

Nedostatci rešetkastih Znatno su osjetljiviji na koroziju (mnogo teško dostupnim zakutaka)

sustava:
Teže se uzdržavaju (veliki broj sastavnih dijelova)

Veći troškovi izvedbe (mnoštvo zavara)

Osobitost rešetkastih sustava: dvostrani prijepusti

Statički sustavi: Slobodno poduprte grede promjenjive visine s umetnutim poljem u glavnom
otvoru (svojevrsni stolovi s umetnutim poljem).
Niz slobodno poduprtih greda
Protežni (kontinuirani) nosač

Most Firth of Forth, Škotska

Nosivi sustavi 9
 Željeznički most u Sisku Cestovni most kod Stare Gradiške

Cestovnoželjeznički most u Slavonskom Brodu Željeznički most u Osijeku

Nosivi sustavi 10
 OKVIRNI SUSTAVI

 Statički učinkovitiji od grednih sustava

 Zahvaljujući tomu imaju ili veći raspon uz jednaku visinu sklopa ili manju visinu sklopa uz jednak
raspon.
 Najjednostavniji okvir – kolnički sklop upet u upornjak, mjera upetosti zavisi od omjera krutosti
prečke i stupova (nadvožnjak u Baselu: L=20,0 m; d=0,36 m → d:h=1:55)

Utjecaj omjera krutosti prečke i stupova na momente u prečki

Nosivi sustavi 11
 OKVIRNI SUSTAVI
Prednosti okvirnih Manje ležajeva i režaka  Uzdužno oblikovanje okvirnih sustava
sustava u odnosu
na gredne sustave:
Znatno lakše preuzimlju
vodoravne sile
Kolnički sklop lakši – lakša Okvir s jednim otvorom, ploha krila i prečke u istoj ravnini
skela

Primjena sustava Upeti okvir (izveden postupnim

danas: prepuštanjem)
Zatvoreni okvir (s jednim do Okvir s jednim otvorom, ploha krila istaknuta ispred ravnine prečke
triju polja)
Dvozglobni okvir – razupora

Dvozglobni okvir s trokutastim

Okvir s jednim otvorom, naglašena nosiva konstrukcija
potporama

Nosivi sustavi 12
Most Kamačnik na AC Zagreb – Rijeka Most Guduča na AC Zagreb – Split

Most preko Save i Une kod Jasenovca

Nosivi sustavi 13
 LUČNI SUSTAVI

 Bit lučnih sustava je u tomu da se veći dio opterećenja prenosi osnim (normalnim) silama, a manji
dio savijanjem – veća vitkost.

 Usporedimo uvriježene omjere vitkosti (d:L):

 Nosač od PB 1:20 (iznimno 1:25)
 Luk 1:60

 Luk može biti trostruko vitkiji, no to ne znači da su lučni sustavi trostruko učinkovitiji, jer lučni most
ima i nadlučni sklop, a i izvedba luka je znatno skuplja.

 Greda pojačana lukom obećavajuće je rješenje u smjeru unaprjeđenja učinkovitosti luka, sustav je
osobito zgodan za čelične mostove, ali se primjenjuje i u betonskima.

Nosivi sustavi 14
 Most slobode, Zagreb
 LUČNI SUSTAVI
Statički sustavi koji se Dozglobni luk (čelični mostovi)
danas promjenjuju:
Upeti luk (AB mostovi, ali i čelični)

Morinjski most, Šibenik Stari Maslenički most

Nosivi sustavi 15
 Krčki most

Most preko Krke, Šibenik

Paški most

Nosivi sustavi 16
 LUČNI SUSTAVI

 Suvremeno građenje lučnih mostova – danas isključivo postupnim prepuštanjem (konzolnim

postupkom).

 Izvedeni dio luka i stupovi nad njim služe kao tlačni štapovi rešetke, dok su vlačni štapovi čelični –
vlačni pojas od prednapetih čeličnih profila.

Postupak građenja mosta preko Krke kod Skradina (AC Zagreb – Split)

Nosivi sustavi 17
 OVJEŠENI SUSTAVI

 Po učinkovitosti ovi su sustavi usporedivi s rešetkastima, mogu se svesti na niz trokutastih

prijepusta, sastavljenih od vlačnih članaka – VJEŠALJAKA i tlačnih članaka – ukrutnog sklopa.

 Duž ukrutnog sklopa zbrajaju se tlačne sile pojedinih članaka.

 Vješaljka je pridržana pilonom, a ukrutni sklop sustavom ležajeva, ova oba članka su, načelno,
potpuno iskorištena.

 Najprirodnija je podjela ovješenih sklopova po broju pilon, kojih može biti jedan, dva ili više.

U slučaju jednog pilona, Preko dva polja jednaka raspona

ukrutni sklop se može
pružati: Preko dva polja nejednaka raspona
Preko dva polja nejednaka raspona s međupotporama u kraćem polju

Nosivi sustavi 18
  OVJEŠENI SUSTAVI

U slučaju dva pilona, Preko triju polja s izrazito većim poljem u sredini
ukrutni sklop se može
pružati: Preko više polja sa sidrenim potporama u bočnim poljima

Vijadukt Millau, Francuska Most Rio-Antirio, Grčka

Nosivi sustavi 19
 OVJEŠENI SUSTAVI

 U nesimetričnih sustava s jednim pilonom nužno je sidrenje pojedinih vješaljaka u kraćem polju –
tako da one preuzimaju ulogu zatega.

 U simetričnih sustava s dvama pilonima znatno se povećava učinkovitost ovješenja u glavnom

otvoru ako se dio vješaljaka usidri u presjeku nad sidrenom potporom ili blizu nje.

Dvije osnovne statičke Protežna (kontinuirana) greda pojačana (poduprta) vješaljkama, a pilon
sheme ovih sustava:: usađan (upet ili zglobno povezan) u kolnički sklop

Sustav trokutastih potpora – tlačnih članaka i vješaljaka (zatega), a

pilon upet u temeljnu stopu (ili zglobno povezan s njom).

 U prvom slučaju najčešće je jedna ravnina ovješenja, a u drugom dvije (iznimno tri).

Nosivi sustavi 20
 OVJEŠENI SUSTAVI

Uzdužni raspored Zrakast (teorijski sve zrake idu iz jedne točke)

vješaljaka:
Usporedan (harfast)
Mahaljkast (lepezast)

 Treći je raspored međurješenje između prvih dvaju, u svakom su slučaju razmaci između ovjesišta
jednaki i duž pilona i duž ukrutnog sklopa.
 U Hrvatskoj izgrađena dva ovješena mosta: Most dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku i Most na 5C u
Osijeku.

Gore: Most na A5 preko rijeke Drave, Osijek

Nosivi sustavi
Lijevo: Most dr. Franje Tuđmana, Dubrovnik 21
Zrakast: Most Pasco – Kennewick, SAD Mahaljkast: Most Brotonne, Francuska

Usporedan: Most Øresund, Danska-Švedska

Nosivi sustavi 22
Uzdužni raspored i prizori građenja Mosta
dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku

Nosivi sustavi 23
 VISEĆI SUSTAVI

 Viseći se sklop sastoji od para ovjesnih užeta, para pilona, vješaljaka i ukrutnoga sklopa.

 Načelno im je polje primjene u području najvećih raspona (danas iznad 1000 m), ali se rabe i za
pješačke mostove znatno manjeg raspona.

 Most preko Drave u Osijeku

Nosivi sustavi 24
 DRUGE VRSTE NOSIVIH SUSTAVA

Najčešće se Poluovješeni sustavi

primjenjuju:
Sklopovi na jedra
Prednapete vrpce

 Poluovješeni je sklop međurješenje između grednog, koji prenosi opterećenja uglavnom savijanjem
i ovješenoga koji je u biti sastavljen od trokutastih prijepusta što prenose opterećenja uzdužnom
silama.

 Most na jedra podvrsta je poluovješenoga sklopa – on samo ima obetonirane vanjske natege.

 Prednapeta vrpca je sklop koji je zapravo viseći most bez vješaljaka – glavna ovjesna užad i
ukrutni sklop čine nerazdvojnu cjelinu.

Nosivi sustavi 25
Most Sunniberg, Švedska Most Ganter, Švicarska

Memorijalni most Phyllis J. Tillley, SAD

Nosivi sustavi 26
 Uzdužni presjek upornjaka i početka kolnika mosta sustava prednapete vrpce

 Međupotpora mosta preko dvaju (triju) polja

Nosivi sustavi 27
 HVALA!
PITANJA?

Nosivi sustavi 28