GRAĐEVINE

NA VODOTOCIMA

GRAĐEVINE ZA
UREĐENJE RIJEČNOG TOKA
GRAĐEVINE ZA
UREĐENJE VODNOG TOKA

Definicije regulacija vodotoka

Regulacije prirodnih vodotoka su skup gradnji i mjera

kojima se mijenjaju prirodne osobine na vodotoku i
njegovom slivnom području radi (cilj):
• što racionalnijeg korištenja voda,
• što efikasnije zaštite od štetnog djelovanja voda iz vodotoka i
• što efikasnije zaštite vodotoka od zagađenja.
- o namjeni regulacija - utjecaj na promjenu prirodnih osobina – (inženjerska zadaća)
- Oprez !

Rješavanje zadataka regulacija vodotoka:

• Prirodni vodotoci su dio prirode sa svojim zakonitostima.

• Uspješnost rješavanja inženjerskih zadataka vezana je
uz stupanj razumijevanja prirode vodotoka.
• Nasilno rješavanje uvjetuje žestok odgovor,
rezultira neracionalnim i skupim rješenjima.

voda pomješana sa nanosom

formiraju i erodiraju vlastito korito,

Primjeri neadekvatnog uređenja vodotoka

Primjeri neadekvatnog uređenja vodotoka
Primjeri neadekvatnog uređenja vodotoka
Primjeri neadekvatnog uređenja vodotoka
Primjeri neadekvatnog uređenja vodotoka
 - ispravan pristup:

• Vodotocima se kreće voda i nanos

- treba izučiti zakonitosti tečenja vode (i nanosa) u otvorenim vodotocima.
• Vodotok sam formira i erodira vlastito korito
- treba izučiti zakonitosti procesa formiranja korita, erozijskih procesa i
zakonitosti pronosa nanosa.
• Vodotoci nastaju u sklopu fenomena hidrološkog ciklusa
- na njih se prenose hidrološke zakonitosti koje treba izučiti.

- “živi organizmi„

- silnu energiju koja je stalna, s vremenskim varijacijama,

- uvažavanje i razumijevanje !
 Podjela građevina za uređenje vodnog toka

- konstrukcijski jednostavne,
ali složen inženjerski izazov;
- u sustavu, tekućoj vodi

- znači da ćemo manjim zahvatima usmjeriti tok vode tako da erodira dio korita
koji želimo produbiti (ili proširiti), odnosno usporit ćemo tok na onim mjestima
gdje želimo da se korito zasipa vlastitim nanosom vodotoka;
- različite potrebe, i uvjeti – više tipova:

Podjela regulacijskih građevina

Odabir tipa regulacijskih građevina – o namjeni;

Osnovne namjene regulacija:

• Povećanje erozije korita i njegovo produbljavanje,
• Omogućavanje pronosa nanosa bez smetnji (pravilan pronos nanosa),
• Smanjenje erozije i izazivanje taloženja na određenim mjestima,
• Povećanje protočnosti korita,
• Kombinacija prethodnih namjena;

Povećanje ispiranja:
• Suženje protočnog presjeka,
• Povećanje uzdužnog pada;

Pravilan pronos nanosa:

• Ispravno trasiranje regulacijskih linija,
• Održavanje traženih brzina toka;
 Smanjenje erozije:
• Proširenje protočnog presjeka,
• Smanjenje uzdužnog pada,
• Povećanje otpora tečenju,
• Lokalna erozija – odmicanje matice vodotoka;

Povećanje protočnosti:
• Uklanjanje naglih promjena presjeka korita,
• Povećanje proticajnog profila,
• Povećanje uzdužnog pada;

REGULACIJSKIM GRAĐEVINAMA PRVENSTVENO TREBA UKLONITI

UZROKE NEPOŽELJNIH PROMJENA U KORITU,
A NE SANIRATI POSLJEDICE.

PREDUVJET ZA TO JE PRAVILNO VOĐENJE REGULACIJSKIH LINIJA.

Za uspješno uređenje korita vodotoka potrebno je

koristiti više tipova regulacijskih građevina.
PRIRODNO (POSTOJEĆE) KORITO

REGULACIJSKE OBALNE LINIJE

1 OBALOUTVRDA
2 PRAVA PARALELNA 6 PREGRADA
3 DEPONIJA 7 PROKOP
4 TRAVERZA 8 WOLFOV ODBOJ
5 PERO 9 NASIP

Primjer primjene raznih tipova građevina za uređenje korita

- Opis samo glavnih
DEPONIJE (kamene naslage)
Regulacijske građevine izvan glavnog korita čija je
namjena sprečavanje daljnje erozije obale.
(stabilizacija obale na projektiranom položaju)
DEPONIJE (kamene naslage)
OBALOUTVRDE
Regulacijske građevine u koritu vodotoka kojima se
obale štite od erozije, te se njima usmjerava vodni tok uz obalu.
OBALOUTVRDE
Tipovi obaloutvrda: - u prijenosu horizontalnih opterećenja

VERTIKALNE KONSTRUKCIJE

• gravitacijske konstrukcije
(beton i armirani beton, gabioni, armirana zemlja),
• AB L-zidovi, žmurje i dijafragme
(čelično žmurje, armirnobetonsko žmurje, armiranobetonske dijafragme),

KOSE KONSTRUKCIJE

• zaštita obala prirodnim materijalima

(biološke vodogradnje),
• konstrukcije od kamena i gabiona,
• betonske konstrukcije,
• geotekstil i geomembrane,
• asfaltne konstukcije;
 Shematski presjek vertikalne gravitacijske betonske konstrukcije obaloutvrde
OBALOUTVRDE

s naznakom sila koje djeluju na nju

• Vlastita težina zida W
• Trenje FF
• Sila pasivnog tlaka FP
• Povećanje sile aktivnog tlaka zbog korisnog opterećenja FL
• Sila aktivnog tlaka FA
• Hidrostatska sila FH
• Uzgon FU
Gravitacijske konstrukcije od gabiona

• prilagodljive i propusne,
• košare i madraci (čelične pletene ili zavarene žice zaštićene
od korozije cinčanjem ili slojem PVC-a, polimerne mreže),
• ispuna od kamenog materijala (trajni, otporan na trošenje,
te utjecaje vode smrzavice i atmosferilija);
 Dimenzije zrna ispune:
ds = 1,5 x MD
dmin > MD
dmax = 200 mm

Gabionski
madraci
i košare
 Gabioni kao elementi
vertikalne gravitacijske konstrukcije obaloutvrde
Vertikalna gravitacijska obaloutvrda od gabionskih košara
AB L-zid

Armirana zemlja

Shematski presjek vertikalnih konstrukcija obaloutvrde

tipa AB L-zida, korištenjem žmurja, dijafragmi i armirane zemlje
 Žmurje
(dijafragma),
sidrenje

Shematski presjek vertikalnih konstrukcija obaloutvrde

tipa AB L-zida, korištenjem žmurja, dijafragmi i armirane zemlje
 Kose konstrukcije

OBLOGA

• Štiti konstrukciju od izravnih erozijskih sila vode

(strujanje, valovi),
• Vodopropusnost.
• Fleksibilnost
(podatnost – prilagodivost deformacijama);

POSTELJICA

• Filtacija,
• Dreniranje,
• Zaštita od ispiranja tokom paralelno s pokosom,
• Izravnavanje temeljnog tla - temelj za ugradnju obloge,
• Odvajanje konstrukcije od temeljnog tla,
• Sekundarna zaštita u slučaju gubitka dijela obloge,
• Disipacija energije unutrašnjeg toka vode;
Kosa obaloutvrda s oblogom od lomljenog kamena
 Tipovi obloge:
• kamena,
• betonska,
• geotekstil,
• asfalt;

Kamena obloga:
• kamenomet (rip-rap),
• rukom slagana obloga (roliranje),
• zidana obloga u mortu,
• kameni blokovi povezani asfaltnim mastiksom,
• gabionski madraci;
Kosa obaloutvrda s oblogom od gabionskih madraca
Kosa obaloutvrda
s oblogom od gabionskih madraca
 Asfalt
asfaltbeton (zahtjev nepropusnosti),

Betonska obloga:
• Montažni betonski blokovi (slobodno položeni),
• Uklješteni betonski blokovi,
• Povezani betonski blokovi (užadima);

Kose obaloutvrde s oblogom od betonskih blokova

Montažni betonski blokovi (slobodno položeni),
Povezani betonski blokovi (užadima);
Uklješteni betonski blokovi
Geotekstil:
• zatravljeni kompozitni madraci,
• trodimenzionalni madraci i mreže,
• dvodimenzionalne mreže;
 Kose obaloutvrde
s oblogom od sintetskih materijala
ispunjenih zemljom
PRAVE PARALELNE GRAĐEVINE (uzdužne)
Regulacijske građevine u riječnom koritu
kojima se (uglavnom na konkavnim stranama) obala premiješta u korito rijeke.
PRESJEK A-A

PROJEKTIRANA

STARA OBALA
OBALA
TRAVERZA

SV

KORIJEN
TRAVERZE

TEMELJNI TIJELO GRAĐEVINE

MADRAC

Shematski prikaz paralelne regulacijske građevine

Paralelna regulacijska građevina na rijeci Rajni
REGULACIJSKA PERA
Regulacijske građevine u riječnom koritu
kojima se obala premiješta u korito rijeke.
 PRESJEK A-A

PROJEKTIRANA

STARA OBALA
OBALA

GLAVA
PERA
SV

KORIJEN
PERA
TIJELO PERA
TEMELJNI MADRAC

Shematski prikaz regulacijskog pera

Ispitivanja učinka regulacijskih pera na fizikalnom modelu
Regulacijska pera na rijeci Savi
 Usporedba paralelnih građevina i pera

PARALELNE GRAĐEVINE

PREDNOSTI

• ujednačeno tečenje,
• kontinuirano definiranje regulacijske linije,
• nema generiranja lokalnih erozija u koritu,
• ujednačen pronos nanosa;

MANE

• veliki troškovi građenja,

• teško i skupo ispravljanje grešaka,
• poteškoće u izvođenju (temeljenje),
• nasipavanje staroga korita je usporeno,
• potrebna jaka osiguranja nožice građevine;
 Usporedba paralelnih građevina i pera

PERA

PREDNOSTI

• laka prilagodba i ispravljanje pogrešaka,

• efikasno nasipavanje staroga korita,
• manji troškovi izgradnje;

MANE

• izazivanje poprečnih strujanja u koritu vodotoka,

• česte havarije kod velikih voda (prelijevanje preko pera),
• definiranje regulacijske obale je točkasto (a ne kontinuirano);
PREGRADE
Pomoćne regulacijske građevine kojima se
pregrađuju suvišni rukavci ili napušteno korito.
POPREČNI PRESJEK

SLAPIŠTE
SV

TIJELO PREGRADE TEMELJNI

MADRAC

Shematski prikaz regulacijskih pregrada

Pregrada G, Drava
PROKOPI
Regulacijske građevine (zahvati)
presjecanja meandra kojima se skraćuje tok rijeke.
 PRESJEK A-A

KINETA MATERIJAL
NPV PROKOPA ISKOPA

DEPONIJA KONTURA BUDUĆEG KORITA DEPONIJA

Shematski prikaz prokopa

Primjer promjena u režimu pronosa nanosa i promjene dna na jednom prokopu:

SKRAĆENJE DIONICE ZA 1600 m

Primjer promjena u režimu pronosa nanosa i
promjene dna na jednom prokopu
PRORAČUNI STABILNOSTI KORITA
• Globalna stabilnost korita
• Lokalna stabilnost korita

Pristupi proračunu globalne stabilnosti korita:

• dopuštena posmična napreznja (“vučna sila vode„),
• granična brzina toka;

Dopuštena posmična napreznja (“vučna sila vode„)

ΔL
O
F
  Q  v1     aA  G  sin     Q  v2  0
A
h
uz : Q  const v1  v 2 sin   tg  I
L
 - srednje posmično naprezanje po konturi

  O  L  G  sin 

    g RI  S
 ZA ŠIROKA KORITA

RASPORED POSMIČNIH NAPREZANJA PO OMOČENOM OBODU

- za široka korita b > 5h mogu se uzeti vrijednosti km= 1 i k`m= 0,77

Dopušteno posmično naprezanje nevezanih čestica
(Meyer-Peter Müller)

 o  0,047  (  n   v )  g  d s [N/m2]

STABILNO DNO o  S

 o  ks  S k s  1,2  1,5

0,047  (  n   v )  g  d s  k s  k m   v  g  h  I

ks  km  v  h  I
 ds 
0,047  (  n   v )
 Granična brzina toka

2 ,5
PILARCZYK:
d n50  vg 


h  B  k     g  m  h 
 1 cr 
gdje su:
dn50 - promjer 50% zrna materijala tvorbe dna [m],
h - dubina vode [m],
B1 - koeficijent intenziteta turbulencije [m/m]:

sin 2 
k  1 α - kut nagiba pokosa [°],
sin 
2
φ - kut unutrašnjeg trenja materijala tvorbe dna [°],

Ψcr - koeficijent kriterija pomaka čestica na dnu [m/m]:

  v
m  n
v
Problemi lokalne stabilnosti korita

• stupovi mostova,
• nasipi upornjaka mostova,
• regulacijske građevine,
• oštri zavoji,
• vjetrovni valovi,
• valovi generirani prolaskom brodova,
• poriv vijka brodova;

Primjeri problema lokalne nestabilnosti korita vodotoka

Dubina podlokavanja oko stupa

0 ,65
hse 0 ,43  bs 
 C1  Fr  
h  h 

v
Fr 
g h

C1 = 2,0 - kružni poprečni presjek,

C2 = 2,2 - kvadratni i izduženi poprečni presjek;

Podlokavanje u zoni poprečnih građevina
 Utjecaj oštrih zavoja na promjenu veličine posmičnih naprezanja

Glatko korito

(  o )max
o  2

Hrapavo korito

(  o )max
 o  2,8
 Podlokavanje iza stepenice

hse  h2  4,75  H 0 ,20  q 0 ,75  d 90 0 ,32

(Schoklitsch)
h, H [m]; d [mm]; q [m2/s]
Opterećenje pokosa strujama uzrokovanim plovilima

• pramčani val,
• poprečni krmeni val,
• sekundarni tok vode,
• struja inducirana brodskim vijkom (poriv);
Poriv vijka brodova