PODLOGE ZA

PROJEKTIRANJE
HIDROTEHNIČKIH
GRAĐEVINA
SUSTAVNI PRIKAZ ODNOSA ČOVJEK - PRIRODA
 - Polazišta ili podloge prvenstveno su raspoloživi i dostupni
materijali o svim područjima koja su značajna sa stajališta pripreme,
izgradnje i korištenja hidrotehničkih građevina;

- Materijali se nalaze u različitim institucijama, organizacijama, arhivama i sl.

Zavod za statistiku,
Geodetska uprava,
DHMZ,
Hrvatski hidrografski institut,
Geološki institut;

- Najčešće, raspoloživi i dostupni materijali nisu dovoljni

te se provode dopunske obrade i studije;
- U pravilu, potreban je i slijedeći korak – dopunsko istraživanje,

- U njemu se, na osnovi programa provode dopunska istraživanja

u prirodi, laboratoriju i modeliranjem (matematičko, fizikalno);

- Osmišljava ga (izrađuje program) projektant

prema do tada prikupljenim saznanjima;

Svaki se zahvat u prirodi (pa i HG) može izvesti

samo u skladu s dokumentima prostornog plana
te ti dokumenti čine jednu od osnovnih podloga;

- vremenom mijenjaju i prilagođavaju spoznajama i potrebama;

- Veći dio podloga posebno se priprema i obrađuje

(meteorološke i hidrološke, detaljno teren, geomehanika, ...)

- usklađivanje kroz dozvole nadležnih institucija:

- Propisane su kod pripreme svakog zahvata tri osnovne kontrolne točke:

• lokacijska dozvola
(procjena utjecaja na na okoliš, vodnogospodarski uvjeti);

• građevinska dozvola (vodnogospodarska suglasnost);

• uporabna dozvola;

POTREBE - DRUŠTVO
Potrebno je sagledati:
• koje su potrebe sa stajališta voda,
• danas,
• u budućnosti;
• koliko je i kakve vode potrebno, kada i gdje;

Osnovnu brigu o praćenju stanja u području voda provodi

Državna uprava za vode i Hrvatske vode, kao državna ustanova;
Planska dokumentacija daje polazne osnove.
Temeljni su dokumenti prostornog uređenja (državni, Sabor):

• Strategija prostornog uređenja RH,

• Program prostornog uređenja RH,
• Prostorni planovi poručja posebnih obilježja,
• Strategija upravljanja vodama,
• Strategija prometnog razvitka Hrvatske,
• i td.
Slijedeća su razina Županijski prostorni planovi,
te prostorni planovi uređenja grada, općine,
urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi;

- imaju snagu zakona i moraju se poštivati;

- veći utjecaj na okoliš – obavezna procjena (SUO);

 PRIRODA
- Priroda se proučava kroz njenu građu (strukturu) i
procese koji su u njoj prisutni, te
procese u odnosu na čovjeka (društvo) i izgrađenu (umjetnu) prirodu.

- Procesi se sagledavaju u vremenu (godine, milijuni godina),

(promjene značajne i uočljive; beznačajne i neuočljive u vremenu naših planova)

- Priroda se sagledava po svim elementima značajnim sa stajališta HG;

- Kružni tok vode, 40-tak puta/god. – obnovljivo blago:

Hidrološki ciklus vode na Zemlji
 Voda u podzemlju
- Geološki procesi – struktura nepromjenljiva;
površinske i neotektonske promjene razmatrati;
VODA

Proučavaju se svojstva kopnenih (površinskih i podzemnih) voda i

mora (uz obale) ovisno o potrebama.
Kopnene vode:
• površinske i podzemne,
• količina i kvaliteta u prostoru i vremenu;

Površinske vode (osnovni podaci):

• Vodostaji,
• Protoci, Kruženje intenzivno – stalno promatranje;
• Nanos,
• Pojava leda, More:
• Temperatura vode, • morske razine,
• Fizičko-kemijsko-biološka svojstva; • morski valovi,
• morske struje;
Podzemne vode:
• Vodostaji,
• Kvalitet voda,
• Smjerovi kretanja;
 - fizičko, kemijsko i biološko djelovanje;
djeluje na čovjeka i umjetnu prirodu
– nužne spoznaje;

Vodom u prirodi, procesima i zakonitostima bave se:

hidrologija, oceanologija, hidrogeologija, sanitarna tehnika;

- Osnovne hirološke podloge vodomjerne postaje:

proticajni profil, vodostaji, konsumpcijska krivulja, protoci;

- slučajni karakter;

- Statističkim i vjerojatnosnim računom – reprezentativni podaci;

- Prosječan odnos, za vodomjernu postaju (vodotok, rkm);
 Za površinsku i urbanu odvodnju osnovna hidrološka podloga je
JTP krivulja (tradicionalno: ITP)

– kolika će biti jačina oborine u (mm/h) ako se desi kiša PR (god) koja traje t (sati);
 Morske razine
osnovni podatak - pomorskih građevina:
- proračune funkcionalnosti (visine lukobrana i kejova, dubine vezova...) i
- proračune konstrukcije (hidrostatički tlakovi, ...),
- interesantne i za tehnologiju građenja (podvodnih i nadvodnih radovi);
kontinuirane registracije - Hrvatski hidrografski institut Split
- na 4 mareografske stanice: Dubrovnik, Split, Bakar i Rovinj.
(Hidrografski godišnjak);
- za projektiranje - ekstremno visoke i niske razine raznih PR
(npr. ExtrVR50god, ExtrNR50god) i
- razne prosječne razine
(npr. SR-geod. nula i SNNzR-hidrograf. nula, ili nula pomorskih karata;

Morski valovi
- za proračune funkcionalnosti (agitacija, prelijevanje...) i
- za proračune konstrukcije (definiranje dinamičkih opterećenja)
- Ne opažaju se sustavno (dadu se prognozirati iz vjetrovne klime);

Morske struje
- kod ekoloških problema, vitkih konstrukcija (piloti, cjevovodi, ...)
- za masivne i plitke pomorske građevine zanemariv utjecaj;
ZEMLJIŠTE

OBLIK ZEMLJIŠTA (topografija)

Prikazuje se kartama različitih mjerila koja
se pribavljaju u Državnoj geodetskoj upravi;
Koriste se osnovne karte, mjerila 1: 5 000, te
topografske, mjerila 1: 25 000 do 1: 200 000;
- planovi „krupnog” mjerila po narudžbi;
- za smještaj HG,
- hidrološke, hidrauličke i geoteh. proračune

Na raspolaganju su i pomorske karte (Hrvatski hidrografski institut Split),

npr. generalne pomorske karte, kursne karte, obalne karte i planovi luka;
 Nazivi zvaničnih karata:

• Hrvatska osnovna karta 5000 (HOK), 2D crtana karta u mjerilu 1:5.000,

• Digitalna ortofoto karta (DOF), 3D aerofotografska geokodirana snimka stanja terena
karta u mjerilu 1:5.000,
• Topografska karta (TK 25), 2D crtana karta u mjerilu 1:25.000,
• Digitalni model reljefa (DMR 25), 3D digitalni model terena karta u mjerilu 1:25.000,
• Topografska karta (TK 100), 2D crtana karta u mjerilu 1:100.000,
• Topografska karta (TK 200), 2D crtana karta u mjerilu 1:200.000,

• Generalne pomorske karte, 2D, mjerila 1:750.000 do 1:2.500.000

• Kursne karte, 2D, mjerila 1:150.000 do 1:300.000
• Obalne karte, 2D, mjerila 1:50.000 do 1:100.000
• Planovi (luka), 2D, mjerila 1:3.000 do 1:400.000
Pomorski plan luke
Detaljnije karte (krupnijeg mjerila, 1:100 do 1: 2 000)
rade se prema potrebama pojedinih zahvata;

- projektant može naručiti i snimanje interesantnih profila terena;

Posebnost detaljnih planova ili situacija za hidrotehničke građevine su

prikazi vodnih korita (rijeka i mora) ispod razine vode (izohipse i izobate);

Izohipse su linije presjeka horizontalnih, paralelnih ekvidistantnih ravnina

(obično razmaka 1m) i terena prikazane u ravnini nacrta.
Prikaz riječnig korita

Hidrografska nula
- pomoću izobata ili nisko vodno lice

Paralelne sa srednjom razinom i

počinju geodetskom nulom
(negativni predznak)
- pomoću izhipsi
HOK, TK 25
Katastarski planovi
- prikazuju katastarske čestice zemljišta i postojeće građevine – osnova za
provjeru vlasničkih odnosa (što se vodi pri Zemljišnom odjelu suda).
Katastarski planovi
- prikazuju katastarske čestice zemljišta i postojeće građevine – osnova za
definiranje vlasničkih odnosa (što se vodi pri Zemljišnom odjelu suda).
SVOJSTVA ZEMLJIŠTA
Poznavanje svojstava zemljišta (tla i stijena) potrebno je sa stajališta:
- temeljenja (mehanička i kemijska stabilnost temelja),
- vododrživosti i
- mogućnosti korištenja materijala za građenje.

Geotehničke podloge:
– geološke (stratigrafski odnosi, litološka svojstva,
tektonska i seizmička svojstva, hidrogeološka svojstva);
– geomehaničke (stišljivost, čvrstoća, vodopropusnost,
ispucalost, heterogenost, anizotropija, prirodni naponi);

- U pravilu za svaki zahvat su potrebni posebni

geomehanički istražni radovi na osnovi programa.
- Istražni radovi obvezni ako na koherentnom i/ili nakoherentnom tlu.
- u stijeni za temeljenje velikih i teških građevina;
- geološki istražni radovi su potrebni za prostrane građevine i
temeljenje na složenim uvjetima u tlu (klizišta),

- skupi radovi, neistraženi potezi se mogu stručno interpretirati (rasjedi);

- program geoteh. radova sastavlja projektant, a

istraživanja izvode specijalističke tvrtke

- sastoje od terenskih, laboratorijskih istražnih radova i izvještaja;

Terenski – pregled terena i istražne bušotine i jama - uzorci tla
(poremećeni i/ili neporemećeni), ali i pokusi (SPT, krilna sonda,
statička penetracija i dr.) - značajke i klasifikacija tla.

Laboratorijski - na uzorcima
- Iz poremećenih nekoherentnih: zapreminska težina suha i uronjena,
prirodna vlažnost, granulometrijska krivulja.
- na poremećenim koherentnim uzorcima još i aterbergove granice te
direktno smicanje;
- na neporemećenim koherentnim uzorcima može se ispitati
aksijalna i triaksijalna čvrstoća u dreniranim ili nedreniranim uvjetima
(standardno, i drugo);
Izvještaj uključuje rezultate pregleda terena, terenskih istražnih radova,
laboratorijskih i eventualno ranijih istraživanja na razmatranoj lokaciji.

- U izvještaju obavezno situacija terena s naznačenim mjestima ispitivanja,

sondažni i geotehnički profili;

Posebnost HG su hidrogeološke podloge:

- kod građevina za zahvat vode (obnovljive i neobnovljive rezerve,
rasprostiranje u podzemlju, kakvoća, propusnost tla, brzine kretanja)
- kod građevina za spremanje vode na tlu - akumulacije
(vododrživost tla, ponori, jame i špilje);

- navedeni istražni radovi + dopune (mjerenjem tlaka podzemne vode

pomoću piezometara te ispitivanjem propusnosti tla ili stijena probnim
crpljenjem ili ubacivanjem vode u posebne bušotine);
Geotehnički profil dravske obale u luci Osijek
ZRAK (KLIMATOLOŠKA SVOJSTVA)
- Svojstva se promatraju sa stajališta građenja i korištenja,
te sa stajališta eventualnih promjena koje mogu nastati zbog izgradnje HG.

- Stanje u dijelu atmosfere značajno sa stajališta HG opisuju:

temperatura zraka, vlažnost, vjetrovi, oborine, insolacija te
isparavanje sa zemljišta, bilja i vodenih površina
– područje meteoologije.
- Podaci o vjetru značajni su sa stajališta opterećenja konstrukcija,
te sa stajališta nastanka i svojstava valova na moru i u akumulacijama.

- tablica vjetrovnih situacija i

- ruža vjetrova;
- Podaci o vjetru značajni su sa stajališta opterećenja konstrukcija,
te sa stajališta nastanka i svojstava valova na moru i u akumulacijama.

Godišnja ruža vjetra

za područje Dubrovnika
u razdoblju 1997.-2006.

EC: tlak ili sila tlaka od vjetra na građevinu izračunava se posredstvom

prosječne10-min. brzine 50 godišnjeg PR za najnepogodniji smjer vjetra
- naziva se referentna brzina vjetra a označava s Vref = V600s50god [m/s]
OSTALE PODLOGE VEZANE UZ PRIRODU

- Potrebne su podloge sa stajališta procjene utjecaja na okoliš HG.

- Potrebna su znanja o živom svijetu (biocenoza, životna zajednica)
u prostoru zahvata (biotop, stanište)
– u vodi
– uz vodu
– u kopnenom području izgradnje i očekivanog utjecaja;

- Posebno treba uzeti u obzir i zaštićene prirodne vrijednosti.

POSTOJEĆI I PLANIRANI ZAHVATI
(UMJETNA PRIRODA)

- Evidentna je potreba poznavanja izgrađenosti prostora

kako sa stajališta mogućnosti unošenja novih zahvata
tako i sa stajališta utjecaja novog zahvata na postojeće i planirane zahvate.

- Posebna se briga posvećuje i kulturnim i povijesnim vrijednostima u prostoru.

- Također je važno poznavanje postojećih hidrotehničkih sustava i građevina

te mogućnosti zadovoljenja potreba ili dijela potreba poboljšanjem, dogradnjom
ili rekonstrukcijom tih sustava.
 Strategija upravljanja

Strategija prostornog uređenja Države

Strategija zaštite okoliša

Dokumenti na
državnoj razini Planske osnove gospodarenja šumama na državnoj razini

Plansko osnove razvoja sustava unutarnje plovidbe

...

Plan upravljanja vodnim područjima / Plan upravljanja vodama

Dokumenti prostornog uređenja

Dokumenti na
Program zaštite okoliša
nižoj razini
Planski dokumenti za gospodarenje šumama na slivnim područjima

...

USKLAĐENOST PLANSKIH DOKUMENATA ZA GOSPODARENJE VODAMA S OSTALIMA

 Usklađenost planskih dokumenata za gospodarenje vodama s ostalim učesnicima razvoja društva:

Strategija upravljanja
Strategija prostornog uređenja Države
Strategija zaštite okoliša
Dokumenti na
Planske osnove gospodarenja šumama na državnoj razini
državnoj razini
Planske osnove razvoja sustava unutrašnje plovidbe
….

Plan upravljanja vodnim područjem / Plan upravljanja vodama

Dokumenti prostornog uređenja

Program zaštite okoliša
Dokumenti
niže razine Planski dokumenti za gospodarenje šumama na slivnim područjima
….