D. Mrvoš-Sermak, I.

Radanović,
D. Garašić, M. Toljan
Konstruktivistički pristup nastavi i učenju temelji se na
pretpostavci da je kognicija (učenje) rezultat "mentalne
konstrukcije".
konstrukcije"

Drugim riječima, učenici uče uklapajući nove informacije,

zajedno s onim što već znaju, pri čemu je učenje pod
utjecajem konteksta u kojem su se ideje prezentirale, kao i
učenikoviha vjerovanja i stavova.

Konstruktivistička nastava se temelji na istraživanju

ljudskog mozga i onom što je poznato o tome kako se
odvija učenje.
  
  1. "U mozgu se odvija usporedno obrađivanje svih primljenih podataka“
Mozak istovremeno obrađuje više različitih vrsta podataka,
uključujući i misli, emocije, i kulturna znanja. Učinkovito
podučavanje zapošljava različite strategije učenja.
    2. "Učenje angažira cijelu psihu“ Nastavnici ne mogu aktivirati
samo razum.
    3. “Potraga za značenjem je urođena“ Učinkovito poučavanje
uključuje prepoznavanje osobnosti i jedinstvenosti, te da se
učenikovo razumijevanje temelji na vlastitim jedinstvenim
iskustvima.
    4. “Potraga za značenjem javlja se preko upotrebe modela i obrazaca“
Učinkovito poučavanje povezuje izolirane ideje i informacije s
globalnim konceptima i temama. ama
   

   
 5. "Emocije su kritične za stvaranje obrasca“ Učenje je pod
utjecajem emocija, osjećaja i stavova.
 6. "Mozak obrađuje dijelove i cjeline istovremeno“ Ljudi imaju
poteškoća pri učenju ako su previdjeli ili dijelove ili
cjeline.
7. "Učenje uključuje usmjeravanje pažnje i percepciju periferije“
Učenje je pod utjecajem okoline, kulture i klime.
 8. "Učenje uključuje uvijek i svjesni i nesvjesni proces“ Učenici
trebaju vremena da se proces 'kao i' poveže s onim što
uče.
 9. “Postoje najmanje dvije različite vrste pamćenja: prostorni sustav
memorije, te niz sustava za učenje napamet“ Iskustvo u nastavi
ističe da je teško učiti napamet ako se ne primjeni
prostorno, iskustveno učenje i može doći do inhibiranja
razumijevanja.
  10. "Razumijemo i zapamtimo najbolje kada su
činjenice i vještine ugrađene u prirodne, prostorne
memorije“ Iskustveno učenje je
najučinkovitije.
 11. “Motivacija će povećati izazov, a prijetnja ga
inhibirati“ Nastavna klima treba biti
izazovna, ali ne prijetiti učenicima.
 12. "Svaki je mozak jedinstven“ Nastava mora
biti višeznačna i omogućiti učenicima da
izraze i upotrijebe osobne preferencije.
 Osnovni koncepti za razumijevanje mnogih životnih
procesa
◦ Ulaz vode u biljku
◦ Ravnoteža vode kod terestričkih i akvatičkih organizama
◦ Transport tvari kod živih organizama
◦ …
 Ponavljaju se pri učenju različitih sadržaja tijekom
školovanja
 Povezani su s ključnim konceptima u fizici i kemiji
(kapilarnost, permeabilnost, otopina, partikulirana priroda
materije - čestice)
 Iskustvo ukazuje da je to težak sadržaj, vjerojatno vezano
uz sposobnost apstraktnog razmišljanja i ovisi o još
mnogim drugim faktorima
 Razumijevanje zahtijeva formalno razmišljanje
 Traži više razine razmišljanja kao što je razumijevanje
odnosa mikro i makro sistema u fenomenima kao što su
koncentracija, membrana, smjer kretanja molekula
 Učenici trebaju nove naučene koncepte i termine
istovremeno upotrebljavati uz učenje novih koncepata kao
što je plazmoliza, turgor, selektivna membrana
 Neki predkoncepti zahtijevaju znanja iz fizike i kemije
(otopine, topljivost, koncentracija, razrjeđenje, čestićna
priroda tvari)
 Zbunjujuća upotreba termina u udžbenicima i od strane
nastavnika
 Zabuna uzrokovana razlikom između svakodnevne
upotrebe i znanstvenog značenja koncepata (tlak,
koncentracija-količina)
 Sklonost nastavnika i učenika objašnjenjima poput: voda
se kreće prema van zato da bi se izjednačile koncentracije
 Istraživanje – učenici obično u grupama rade
pokus, mjerenje ili promatranje
 Uvođenje koncepta – učenici uz nastavnika

raspravljaju o rezultatima i odnosima među njima

 Primjena koncepta – prema uočenim

problemima i bitnim točkama, učenici primjenjuju

znanje i provjeravaju konceptualno znanje
izvedbom novog pokusa ili simulacije, nakon čega
slijedi rasprava koja vodi do zajedničkog zaključka
koji se ugrađuje u koncept
 Cilj studije je ispitivanjea učenikova razumijevanja u znanstveno prihvatljivom
sadržaju znanja - istraživati odnos između poznavanja difuzije i osmoze te
sigurnost učenika u njihovom znanju. Podaci su prikupljani na nastavi biologije
nakon obrade nastavnih tema difuzije i osmoze uz pomoć Diffusion and Osmosis
Diagnostic Test (DODT) i Certainty of Response (CRI) ljestvici.
 Visoka učestalost netočnih odgovora na DODT upućuje na uporne miskoncepcije o
konceptima difuzije i osmoze.
 Niska sigurnost u neispravne ili ispravne odgovore na DODT naznačena je
odabirom odgovora moguće, i stoga upućuje na ne razumijevanje ili konfuziju o
njihovom razumijevanju.
 Značajno veći broj učenika pokazuje odmak od željenog znanja o sadržaju koji
obuhvaća:
◦ utjecaj životnih sila na difuziju i osmozu
◦ membrane
◦ partikularna priroda tvari
◦ proces difuzije i osmoze
 Većina učenika pokazala je miskoncepciju uz svako pitanje koje se odnosi
na koncept tonicitet u osmozi.
 ISTRAŽIVAČKI
KONCEPT ISTRAŽIVAČKI TRADICIONALNA CIKLUS UČENJA
MAPA CIKLUS UČENJA NASTAVA + KONCEPT
MAPA
partikularna
60,86 61,83 48,2 69,84
priroda tvari
koncentracija
49,5 47,45 43,35 54,15
i tonicitet
utjecaj
životnih sila
27,6 21,5 11,0 47,5
na difuziju i
osmozu
membrane 81,9 81,8 63,4 84,1
proces
37,25 12,1 11,5 15,95
difuzije
proces
42,5 35,95 33,15 49,8
osmoze
kinetička
energija tvari 91,8 97,0 92,0 100
Preliminarni rezultati istraživanja
retencije nastavnih sadržaja biologije
kod učenika OŠ i gimnazije
Preliminarni rezultati istraživanja retencije kemijskih
koncepata u nastavnim sadržajima biologije
kod učenika OŠ i gimnazije
 %
razred Pitanje
točnih
Ako slatkovodnu algu stavimo u
morsku vodu biljne stanice naći će
se u:
1.gim 57,5
a)hipertoničnom mediju (okolini)
b)hipotoničnom mediju (okolini)
c)izotoničnom mediju (okolini)
 %
razred Pitanje
točnih

Učenik je trebao napraviti pokus

osmoze. Napravio je nekoliko pokusa,
ali mu je uspio samo jedan. Koji?
5.OŠ 12 a)u izdubljenu mrkvu stavio je šećer
b)u čašu vode stavio je tintu
c)u izdubljeni krumpir stavio je
komadić mrkve
d)u izdubljeni krumpir stavio je kredu
Konceptualni krugovi
 Konceptualni krugovi su dvodimenzionalne

imenovane geometrijske strukture (Venn-ovi

dijagrami i objašnjenja odnosa skupova u
matematici). Sličnog su oblika kao osobno
razumijevanje konceptualne strukture malih,
grozdova koncepata (5 ili manje), koji se mogu
povezivati s drugim grozdovima pri daljnjem
ostvarivanju konceptualne promjene
 Može biti prvi korak pri sistematiziranju

koncepta
Naslov koncepta

Zaključak
Termometri u nastavi prirode i biologije

živin
termometar

“elektronski“
termometar

alkoholni
infracrveni
termometar
termometar

U nastavi prirode i biologije koristi se živin, alkoholni i

elektronski (tekući kristal) termometar.
 Difuzija

veći broj čestica

po jedinici
volumena

kretanje
kap tinte čestica voda

manji broj
čestica po
jedinici
volumena

Difuzija je kretanje čestica iz područja gdje je veći broj čestica po

jedinici volumena u područje gdje je manji broj čestica po jedinici
volumena.
 Osmoza
veći broj
čestica vode po
jedinici volumena

šećer selektivna
otopljen difuzija voda
membrana
u vodi

manji broj
čestica vode po
jedinici
volumena

Osmoza je difuzija kroz selektivnu membranu, pri čemu se čestice

vode kreću iz područja gdje ih je više po jedinici volumena u
područje gdje ih je manje po jedinici volumena.
 Kapilarnost uska cjevčica

veći broj više

ukupnih se
čestica podiže
vode

stjenka cjevčice privlačenje voda

manji
broj manje
ukupnih se
čestica podiže
vode

široka cjevčica

Čestice se međusobno privlače i odbijaju. Privlačenje stjenke i čestica vode

snažnije je od međusobnog privlačenja čestica vode. Kapilarnost je podizanje
tekućine u tankim cjevčicama zbog privlačenja čestica stjenke i vode. U užoj
cjevčici voda se više podiže nego u široj, jer je veći broj ukupnih čestica vode u
dodiru sa stjenkom.
 Koncept mapa prikazuje organizacijsku
strukturu teme u kompaktnom obliku, a time
se promiče zadržavanje i razumijevanje
sadržaja.
 Koristeći pojmove koji međusobno povezani

stvaraju izjave, gradnjom koncept mapa

prikazuju se odnosi i karakteristike
koncepata koji su uključeni u odabranu temu.
 Detalji koncepta jednostavno se dodaju

osnovnoj strukturi.
 KARTIRANJE
ZNANJA

upotrebljavaju se za
ORGANIZIRANJE REKONSTRUKCIJA
INFORMACIJA IDEJA

pomoću PRISJEČANJE
BIRANJE
POZNATIH
KLJUČNIH
STVARANJE INFORMACIJA
RIJEČI
VEZA

ANALIZIRANJE
u cilju
ANALIZIRANJE ZNANJA
PROBLEMA
STVARANJE
PRIKAZA
  uključuje
 koja se odnosi
 koji je podijeljen
 što uključuje
 koja sadrži
 kao što su
 koji se sastoji od
 koji su uključeni u
 izrađene od
 su podijeljeni u
 na kategorije
 u/preko
 koji je od
 kontrolira
 je rezultat
 se dešava u

 … i bilo koje druge odredbe koje povezivanje može

stvoriti ...
 karta je uredna, jasna i razumljiva samostalno,
neovisno od verbalnog objašnjenja
 sve riječi povezivanja su jasne i odgovarajuće,

te u potpunosti povezuju korištene pojmove

 korišteni pojmovi u potpunosti objašnjavaju

potrebne koncepte
 korištene boje pridonose poboljšanju

razumljivosti
 dodane su slike ili ilustracije
 3. razred
1. razred

5. razred

7. razred 6. razred

8. razred
The Visual Understanding Environment (VUE) is an Open Source project based at
Tufts University. The VUE project is focused on creating flexible tools for managing
and integrating digital resources in support of teaching, learning and research. VUE
provides a flexible visual environment for structuring, presenting, and sharing
digital information.
 Aktivnu ulogu učenika. (Odom & Kelly , 2000)
 U oba, učenici aktivno sudjeluju u izgradnji znanja. Tijekom
svake faze u ciklusu učenja,
učenja učenici su aktivno manipulirali
materijalom, prikupljalipodatke, ili analizirali rezultate.
 Učenici se potiču da razmišljaju o rezultatima u grupama i u
razredu. Učitelj djeluje kao facilitator.
 Isto tako, s kartiranjem koncepta učenici su aktivno uključeni u
stvaranje veza između koncepta. Tijekom grupnog kartiranja,
učenici raspravljaju i argumentiraju odnose između pojmova i
koncepata prikazanih na karti.
 Ciklus učenja nudi konkretna iskustva sa konceptima, a
kartiranje koncepta pruža mogućnost da se napravi veza
između koncepta.
 Međutim, nastavnici često koriste samo jednu od
metodologija (ili ciklus učenja ili kartiranje
koncepta) jedno bez drugoga, čime omogućuju
učeniku sa samo djelomično zaokruži i
sistematizira svoje znanje.
 Poučavanje nastavnika treba odražavati efektivnu
pouku i smisleno učenje koje naizgled zahtijeva
verbalne i na procese orijentirane pristupe.
 Strategija ciklusa učenja uz kartiranje koncepata
mogu biti korisni u promicanju učenja
prirodoslovlja.