Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili

mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više

sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je
namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti.
U Hrvatskoj ima 8 nacionalnih parkova:

Brijuni Paklenica

Kornati Plitvička jezera

Krka Risnjak

Mljet Sjeverni Velebit

Položaj: Istarska županija
Površina: 3635 ha
Datum zaštite: 27.10.1983. godine

Brijuni su otočje i nacionalni park, a nalaze se na jugozapadnom

dijelu istarske obale, nasuprot mjesta Fažana . Sastoje od 14 otoka i otočića
ukupne površine 734,6 ha, a dva najveća otoka su Veliki Brijun i Mali Brijun.
Veći dio površine pripada okolnom moru (2900 ha).
Otoci su prekriveni bujnim šumama crnike i uređenim perivojima
nekad ekskluzivnog ljetovališta. Tu su naseljene brojne neautohtone vrste
životinja (jeleni lopatari, aksis, mufloni). Podmorje NP obiluje brojnim
vrstama spužvi, školjkaša, ježinaca, rakova i riba.
Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi
ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada
su na Brijunima živjeli nama nažalost etnički nepoznati stanovnici koji su se
bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali
su od kamena, kostiju i pruća...za velike Egejske seobe naroda u prvom
tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je
kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli Kelti i Rimljani i u VI. stoljeću
Hrvati. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su
najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama,
Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz V.-VI.
stoljeća, crkva Sv. Germana iz XV. stoljeća.
Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i
fauni Brijune znaju zvati "raj na Zemlji”.
Položaj: Šibensko-kninska županija
Površina: 22375 ha
Datum zaštite: 24.07.1980. godine

Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati,

Kornati, a nalazi
se u srednjoj Dalmaciji, južno od Zadra. Sastoji se od 101 otoka, otočića i
hridi ukupne površine 5100 ha. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno,
dok je preostali dio morski ekosustav.
Obiluje prirodnim i kulturnim posebnostima. Okomite litice
“klifovi" kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji
su fenomen ovoga parka. One su i staništa rijetkih vrsta .
Vegetacija Kornata procijenjena je na 700 do 800 biljnih vrsta.
Više od 18 posto površine NP pripada moru, čije biocenoze idu u red
najbogatijih u Jadranu.
Specifična endemska vegetacija Kornata je dubrovačka zečina,
drvenasta mlječika i dr.
Položaj: Šibensko-kninska županija
Površina: 14200 ha
Datum zaštite: 24.01.1985. godine

Nacionalni park Krka je dobio ime po rijeci Krki koja je dio parka.
Nacionalni park je lociran u središnjoj Dalmaciji, samo par kilometara
sjeveroistočno od grada Šibenika.
Poznat je po velikom broju jezera i slapova. Rijeka Krka s
uglavnom kanjonskom dolinom, mjestimično slikovito urezana u
vapnenačku zaravan. Krka na svom toku gradi sedam slikovitih sedrenih
slapova: Bilušića buk, Brljan, Manojlovački slap, Rošnjak, Miljacka slap,
Roški slap i Skradinski buk. Biološki sustav NP čine mediteranske i
submediteranske biljne i životinjska vrste. Tu obitava 860 samoniklih vrsta i
podvrsta biljaka, medu kojima su i brojne endemske vrste.
Položaj: Dubrovačko-neretvanska županija
Površina: 3100 ha
Datum zaštite 12.11.1960. godine

Nacionalni park Mljet nalazi se na zapadnom dijelu istoimenog

"zelenog" otoka bujne vegetacije, koju čine šume alepskog bora i makije
crnike, a okružuju ih dva slana takozvana jezera (potopljene krške depresije
- duboki zaljevi).
Oko 57 posto površine NP čini kopno, a 43 posto more. Zanimljiv
je i svijet u podmorju Mljeta.
Položaj: Zadarska i Ličko-senjska županija
Površina: 3617 ha
Datum zaštite: 19.10.1949. godine

Nacionalni park Paklenica je prostor neobičnog dodira mora i

planine, bogat prirodnim šumama bukve, crnoga bora i bora krivulja.
Poznat je nadaleko po dubokim bujičnim klancima Velike i Male Paklenice
koji su se okomito urezali u glavni greben planine Velebita. Najviši vrhovi
su Vaganski vrh (1757m) i Sveto brdo (1753m).
U NP ima oko 90 speleoloških objekata, među kojima su
najljepše špilja Manita peć i jama Vodarica. Bogata i raznolika flora (oko 800
vrsta) s brojnim endemičnim vrstama (Pljeskarica) i drugih biljnih i
životinjskih rariteta, prepun krških oblika. Dominiraju autohtone reliktne
šume crnog bora, termofilne šume i šikare bijelog i crnoga graba s hrastom
meduncem. Osobito je bogata ornitofauna s do sad utvrđenih 216 vrsta.
Položaj: Karlovačka i Ličko-senjska županija
Površina: 29482 ha
Datum zaštite: 08.04.1949. godine

Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i

hidrogeološka krška pojava. To je šumovit planinski kraj smješten na
području između Male Kapele i Plješivice u Lici . Fenomen krške hidrografije
očituje se u 16 kaskadno nanizanih manjih i većih jezera kristalne
modrozelene boje s brojnim sedrenim slapištima u živom biodinamičnom
procesu koja vodu dobivaju od brojnih rječica i potoka, a međusobno su
spojena pjenušavim kaskadama i šumnim slapovima. Odvojena sedrenim
barijerama, za koje je bilo odlučno razdoblje od posljednjih desetak tisuća
godina, temeljna je osobitost NP.
Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i
slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja,
šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline
koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom.
Više od 2/3 površine NP pod šumama je bukve i jele, dijelom u
prašumskom obliku (prašumski rezervat Čorkova uvala) s bogatom faunom
(smeđi medvjed, vuk, ris).
Položaj: Primorsko-goranska županija
Površina: 3198 ha
Datum zaštite: 15.09.1953. godine

Nacionalni park "Risnjak", smješten u Gorskom kotaru . Osnovu

parka čini masiv planine Risnjak, s vrhom na 1528 metara, a 1997. godine
površina parka povećana je na 6400 ha i danas je na području parka izvor
rijeke Kupe. Proširenjem površine NP pod zaštitu su uključeni i lokaliteti
izvor rijeke Kupe sa gornjim tokom te planinaski masiv Snježnika.
NP je izrazit primjer visinskog raščlanjenja dinarskoga
planinskoga sustava u reljefnom, geološkom, hidrološkom i klimatskom
pogledu, biljnom pokrovu i životinjskom svijetu. Područje je podijeljeno u
dvije zone: zonu stroge i zonu usmjerene zaštite - u užoj zoni mnogo je
prirodnih znamenitosti rijetke ljepote zbog kojih je ono i uvršteno u najviši
stupanj zaštićene prirode.
Na razmjerno malom prostoru mnogo je prirodnih - geoloških,
vegetacijskih, pedoloških i mikroklimatskih fenomena. Posebno su vrijedne
goranske šume s 15 šumskih zajednica visinskog rasporeda. Uz bogatstvo
vegetacije usko je vezana i raznolikost životinjskog svijeta. Ovdje obitavaju
zvijeri ris, vuk i smeđi medvjed. Hidrološki rezervat čini izvor Kupe, koji
okružuju bukove i bukovo-jelove šume. Tu živi više od 130 vrsta leptira.
Položaj: Ličko-senjska županija
Površina: 10 900 ha
Datum zaštite: 02.06.1999. godine

Područje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit osobito je po

raznolikosti krških oblika, reprezentativnih oblika florističke i faunističke
zajednice, krajobraza na relativno malom prostoru. Raznovrsnost krških
fenomena te biljnoga i životinjskoga svijeta samo su dio posebne slike ove
prirodne cjeline. Unutar NP nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski
kukovi, Lukina jama - jedna od najdubljih jama na svijetu , botanički rezervat
"Visibaba" s nalazištem endemične hrvatske sibireje, botanič ki rezervat
“Zavižan - Balinovac - Velika kosa” koji obiluje bogatom visokoplaninskom
florom te glasoviti Velebitski botanički vrt u kojem se mogu vidjeti
najznačajniji primjerci flore čitavog Velebita.
NP je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je
najpoznatija Premužićeva staza.
Veći dio parka pokriven je šumama bukve, jele i smreke. U NP
obitavaju smeđi medvjed, ris i vuk, suri orao i tetrijeb gluhan.