Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.

000 kilometara krvnih

žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana
enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi
naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.

a krvnih Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih
nizam žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
strirana čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana
van i enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
ako radi pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi
emijski i naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
elu. biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.

© 2008 Brijbasi Art Press Limited © 2008 Brijbasi Art Press Limited © 2008 Brijbasi Art Press Limited © 2008 Brijbasi Art Press Limited
India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301
E-mail: info@hellofriendbooks.com E-mail: info@hellofriendbooks.com E-mail: info@hellofriendbooks.com E-mail: info@hellofriendbooks.com
Code: KEB-11 Code: KEB-11 Code: KEB-11

© 2008 Brijbasi Art Press Limited

India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301
E-mail: info@hellofriendbooks.com
Code: KEB-11
Ljudsko tijelo
I m u n o l o š k i , e n d o k r i n i
i r e p r o d u k t i v n i s u s t a v
 Imunološki i limfni sustav bukalni
Autoimune bolesti
Ponekad imunološki sustav ne
čvorovi prepoznaje tjelesne stanice. Stoga
parotidni
čvorovi cervikalni ih počinje uništavati. To može
Imunološki se sustav bori protiv čvorovi dovesti do autoimune bolesti kao
što su multipla skleroza, artritis i
bolesti i infekcija koje napadaju torakalni dijabetes.
tijelo. Proizvodi antitijela koja čvorovi

uništavaju antigene i druge

uzročnike bolesti, poput bakterija, kubitalni interkostalni
čvorovi
čvorovi
virusa i patogenih organizama. Dijelovi imunološkog
sustava
proširenje
palmarni i dorzalni
cisterna
Imunološki se sustav dijeli na
Limfni je sustav dio imunološkog kanal
chyli tri dijela: specifični, nespecifični
sustava. Sastoji se od limfnih žila, i stečeni. Specifični imunološki
limfnih čvorova i limfnih organa. sustav djeluje protiv određenih
antigena. Nespecifični
imunološki sustav funkcionira
vanjski kroz tijelo. Stečeni imunološki
ilijačni sustav pamti antigene s kojima
čvorovi
ilijačni čvorovi se već prije susreo i ponovno
unutarnji se bori protiv njih.
ilijačni čvorovi
Limfa i masnoće
Tekućina pod nazivom limfa, poplitealni
koja teče limfnim žilama, čvorovi
apsorbira masnoću iz crijeva. površinski
Limfa pomiješana s masnoćama ingvinalni
plantarni i čvorovi
naziva se mliječ. Te se
dorzalni kanal
masnoće transportiraju u krv.

Imunološki i limfni sustav

2 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 3

 Limfa
čvorovi
Limfa je blijeda tekućina koja teče
limfnim žilama. Njezina je glavna
funkcija održavati balans tekućina i
ukloniti bakterije iz tjelesnih tkiva.
Limfna tekućina sadrži bijela krvna zrnca, nešto
crvenih, plazmu, proteine i masti. Ta bijela krvna
zrnca, limfociti, pomažu tijelu da se bori protiv
infekcija.
limfni
limfne kapilare Limfa: tekuća plazma
Limfa je tekućina koja neprestano kruži
tijelom, a sastoji se od međustanične
tekućine i krvne plazme koja sadrži
proteine. Krvna plazma istječe iz kapilara
noseći kisik, proteine, glukozu i bijela
krvna zrnca. Oko 90 posto plazme vraća
plućna se u kapilare. Ostatak funkcionira kao
cirkulacija
limfa.

limfne žile

Limfatična filarijaza srce

Limfatična filarijaza
(elefantijaza) je bolest
koju uzrokuje valjkasti
crv Wuchereria bancrofti.
Pri limfatičnoj se filarijazi
onemogući normalan protok
limfne tekućine. To izaziva
oticanje i infekcije. Područja
koja su najčešće zahvaćena
bolešću su noge i prepone.
Bolest je najraširenija u Africi,
Indiji, jugoistočnoj Aziji, na
tihooceanskom otočju, u
Južnoj Americi i na Karibima.
Funkcija limfe
vena
Limfna tekućina dostavlja hranjive sastojke
u tjelesne stanice. Također skuplja
arterija
otpadne produkte, što uključuje mrtve
krvne stanice te patogene i kancerogene
stanice. Limfa također prikuplja i upija
rastopljene proteine između stanica.
krvna plazma
tkivna
Filtriranje limfe
tekućina Limfna se tekućina filtrira u slezeni.
Slezena izbacuje stara krvna zrnca iz limfe.
limfa Ta se crvena krvna zrnca uništavaju i
sistemska tekućina
nadomještaju novima.

Protok limfe
4 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 5
limfne kapilare
 folikul trabekula

Limfni čvorovi i žile

korteksa

kapilara

Limfni su čvorovi organi koji imaju

oblik poput graha i filtriraju limfnu
medularni
tekućinu. Postoji oko 500 limfnih sinus
čvorova u tijelu. kapsula
Limfne žile su žile sa tankim stijenkama. Limfna
tekućina protiče iz tkiva kroz limfne žile. subvapsularni
sinus
Torakalna limfna žila (Ductus Thoracicus)
najveća je od svih limfnih žila. Ona odnosi vena

limfnu tekućinu nazad u krv. zalistak

endotelijska
stanica Presjek limfnog čvora arterija

Protok limfe
Desni limfni kanal nosi limfnu
tekućinu iz određenih područja, iz
desnog gornjeg trupa, desne strane
glave, vrata i desne ruke. Limfa iz
tih područja ulazi nazad u krvotok
kroz desnu subklavijalnu venu.
Limfa iz ostatka tijela prenosi se
kroz torakalne vodove u lijevi limfni
čvor koji je onda vraća u krvotok
kroz lijevu subklavijalnu venu.
Limfni čvorovi
u tijelu
Limfni su čvorovi na
zatvoren
zalistak nekoliko područja u
tijelu: u pazušnoj jami,
u bedrima, u vratu, u
abdomenu, u zdjelici i u
prsima.
Presjek limfne žile
eferentna
limfna žila
Limfni čvorovi
i limfna tekućina
Limfni čvorovi filtriraju limfnu tekućinu.
Sadrže velik broj leukocita koji se zovu
bijela krvna zrnca. Ti čvorovi uništavaju
bilo koju infekciju i toksični materijal koji
se nađe u limfi. Također proizvode fagocite
koji uništavaju bakterije i otrovne tvari.
Limfni se čvorovi povećaju za jačih infekcija.
Razlog je za to pojačana proizvodnja
fagocita koji „proždiru“ sve strane tvari i
ostatke raspadnutih stanica na koje naiđu.

6 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 7

 Tonzile i adenoidi
Limfni organi tonzile
Tonzile su smještene na stražnjem
dijelu ždrijela. Adenoidi su na
stražnjem dijelu nosa. Tonzile
Limfni se sustav sastoji od nekoliko i adenoidi bore se protiv
opasnih mikroba i bakterija te
organa kao što su prsna žlijezda štite probavni sustav i pluća od
(timus), koštana moždina, slezena, limfni čvorovi infekcija.
tonzile (krajnici) i adenoidi. Ti
organi sadrže limfna tkiva koja
proizvode limfocite.
timus

Limfne organe dijelimo na primarne

(središnje) i sekundarne (periferne).
Primarni limfni organi, poput timusa i
koštane moždine sadrže limfne matične
stanice koje proizvode limfocite.
slezena
Sekundarni su limfni organi, poput
slezene, tonzila i adenoida, organi gdje
su ti limfociti najaktivniji.

koštana srž

Timus Slezena
Timus je smješten odmah ispod vrata u Slezena je ispod rebara na lijevoj
torakalnoj šupljini. U njemu sazrijevaju strani tijela. Sadrži T-limfocite,
T-limfociti. Te stanice imaju mogućnost makrofage i stanice plazme koji
prepoznavanja tjelesnih stanica i tkiva antigena. se bore protiv infekcija dok se
filtrira limfna tekućina.
limfni čvor

Limfni organi

8 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 9

 Stanični imunitet Humoralni imunitet
Limfociti Mastocitna
stanica
antigen B-limfociti se ne bore izravno
protiv antigena. Ti limfociti
pomažu tijelu da se bori protiv
antigena tako što nakon dodira s
Limfociti su jedna vrsta bijelih T-limfocit njima stvaraju i izlučuju antitijela
krvnih zrnaca. Postoje dvije osnovne u krvni serum. Antitijela su topive
tvari. Ta je vrst imuniteta poznata
skupine limfocita: T-limfociti i
kao humoralni imunitet.
B-limfociti. Memorijski
T-limfocit
Limfociti se proizvode u koštanoj moždini. Oni
T-limfocit
limfociti koji sazrijevaju u koštanoj moždini ubojica Stanični imunitet
poznati su kao B-limfociti, dok su oni koji supresorski T-limfociti prepoznaju i uništavaju
sazrijevaju u timusu poznati kao T-limfociti. virus
T-limfocit antigene. Bore se protiv napada
bakterija i virusa tako što
T-limfocit prepoznaju napadnutu stanicu.
pomoćnik Vežu se potom s patogenim
krvna žila organizmima i omogućuju imunitet
Receptori makrofagi stanicama tijela na te viruse i
Limfociti se mogu bakterije. Ta se vrsta imuniteta
grupa T-limfocita naziva staničnim imunitetom.
međusobno raspoznavati
uz pomoć posebnog
receptora na njihovoj
površini. T-limfociti
imaju receptor koji se antigeni
zove T-limfocit receptor
(T-Cell receptor, B-limfociti
TCR). B-limfociti imaju proteini
receptor koji se zove
B-limfocit receptor
B-limfocit antitijelo
(B-cell receptor, BCR).
Tih je receptora na memorijski
tisuće. B-limfocit
plazma T-stanica
makrofagi B-limfocita

10 Ljudsko tijelo Homoralni imunitet Ljudsko tijelo 11

 Endokrini sustav
Endokrini sustav je sustav
hipofiza
žlijezda s unutrašnjim
izlučivanjem. One se zovu
endokrine žlijezde.
Funkcija
Endokrine žlijezde specijalizirane
su za proizvodnju hormona.
Hormoni reguliraju više
procesa u tijelu. Kontroliraju
rast i razvoj tijela, aktivnosti
metabolizma, reprodukciju i
druge tjelesne funkcije.

Endokrine žlijezde proizvode

i luče hormone u krv ili
limfni sustav. Endokrine
žlijezde su: hipofiza,
štitna (tiroidna) žlijezda,
štitna žlijezda
paratiroidne žlijezde,
nadbubrežne žlijezde,
Langerhansovi otočići u
gušterači te reproduktivne
žlijezde - testisi i jajnici. paratiroide

timus
Langerhansovi otočići Vrste hormona
Hormone se, prema kemijskoj
strukturi, može podijeliti na tri
glavne kategorije. To su:
gušterača
nadbubrežne • steroidni hormoni
žlijezde
• amino hormoni
(derivati masnih kiselina)
• peptidni hormoni.

testisi Endokrine
žlijezde
12 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 13
 neurosekretorne

Endokrine žlijezde
stanice
Hipotalamus
Žlijezda hipotalamus je smještena

hipotalamus
u mozgu. Kontrolira hipofizu. Neki
Hipofiza od hormona hipotalamusa su:
Hipofiza je smještena u dnu mozga. Sastoji se od • tireotropin otpuštajući
dvaju dijelova: od prednjeg i stražnjeg režnja. Neki hormon (TRH)
hormoni koje luči hipofiza su: • kortikotropin otpuštajući
• adrenokortikotropni hormon (ACTH) hormon (CRH)
• tireotropni ili tireostimulacijski hormon (TSH) mamilarno • gonadotropin otpuštajući
• luteinizacijski hormon (LH) tijelo hormon (GnRH)
• folikulstimulacijski hormon (FSH) • otpuštajući hormon rasta
akson
• hormon rasta (GH) optička (GHRH).
hijazma
• antidiuretski hormoni (ADH)
hipofizni portalni sustav
• oksitocin Štitnjača
• prolaktin. infundibulum
- držak hipofize (tiroidna žlijezda)
držak
Štitna žlijezda smještena je uz
hipofizna arterija
Reproduktivne žlijezde hipofize dušnik, neposredno ispod grkljana.
Luči hormon tiroksin i jodtironine.
Reproduktivne žlijezde luče spolne
hormone. Ženske reproduktivne
žlijezde su jajnici koji luče estrogen i Paratiroidne žlijezde
progesteron. Muške spolne žlijezde Paratiroidne (doštitne) žlijezde
su testisi i luče testosteron. četiri su malene žlijezde
smještene iza štitnjače. One
luče paratiroidne hormone
(parathormone).
vena
Pinealna žlijezda
Nadbubrežne žlijezde Presjek hipofize
(epifiza)
prednji režanj
Nadbubrežne žlijezde smještene
Pinealna žlijezda smještena je u
su na vrhu bubrega. Proizvode
sredini mozga i luči melatonin.
kortizol, aldosteron i adrenalin. Gušterača
Gušterača luči inzulin,
glukagon i somatostatin.
14 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 15
 Hormoni
Hormoni su kemijski spojevi. Proizvode ih razne
endokrine žlijezde.
Hormoni su odgovorni za rast, razvoj i reprodukciju ljudi. Imaju
važnu ulogu u tome da se tjelesni procesi obavljaju bez teškoća.
Hipotalamus
luči hormone koji kontroliraju rad hipofize
Hipofiza
poznata i kao glavna žlijezda; luči hormone
koji utječu na lučenje hormona drugih žlijezda
poput štitnjače, gušterače, nadbubrežnih
žlijezda i reproduktivnih žlijezda
Štitnjača
luči hormone koji kontroliraju
brzinu metabolizma
Nadbubrežne
žlijezde
luče hormone koji su aktivni u budnom
stanju i za vrijeme spavanja
Hipotalamus
Hormoni koje luči hipotalamus
stimuliraju ili smanjuju proizvodnju
hormona hipofize.
Hipofiza
Adrenokortikotropni hormon
(ACTH): stimulira aktivnost
nadbubrežnih žlijezda da luči
adrenokortikalne steroide.
Folikulstimulacijski hormon
(FSH): stimulira proizvodnju spolnih
stanica u spolnim žlijezdama.
Hormon rasta (GH): potiče rast.
Prolaktin: stimulira razvoj žlijezda
dojki i stvaranje mlijeka u dojilja.
Antidiuretski hormon (ADH):
nadzire ravnotežu vode u tijelu.
Oksitocin: kontrolira mišićne
kontrakcije u maternici.
Šitnjača
Tiroksin i trijodotironin: glavni su
metabolički hormoni koji potiču rast i
koordiniraju sazrijevanje kroz godine.
Nadbubrežne žlijezde
Aldosteron: regulira volumen
izvanstanične tekućine u tijelu te
koncentraciju kalija.
Kortizol: povisuje razinu glukoze u
krvi.
Adrenalin: povisuje krvni tlak i
brzinu otkucaja srca u stresnim
situacijama.
Reproduktivne žlijezde
Žene
Estrogen: nadzire razvoj
reproduktivnih organa.
Progesteron: regulira menstruaciju i
trudnoću.
Muškarci
Testosteron: regulira razvoj
reproduktivnih organa.
Gušterača
Inzulin: snižava razinu glukoze u krvi.
Glukagon: povisuje razinu glukoze u
krvi.
Somastatin: regulira energiju i
metabolizam tijela.

Reproduktivne
Paratiroidne žlijezde
žlijezde Paratiroidni hormon: kontrolira
luče hormone koji su uključeni u razvoj razinu kalcija u krvi.
sekundarnih spolnih karakteristika i
reprodukciju

Hormoni koje luče

endokrine žlijezde

16 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 17

 Genetika DNK
Geni su građeni od deoksiribonukleinske kiseline ili DNK. DNK
je dvostruki spiralni lanac koji povezuju nukleotidi. Nose kôd svih
Genetika je znanost o genima. genskih informacija.
Objašnjava kako se osobine i bolesti
prenose s jednog naraštaja na drugi. telomer

stanica
Osobine, bolesti i sve druge nasljedne Genetika i ljudsko
informacije nose geni. Geni tijelo
su kemijske jedinice takvih nukleus
Genetika pomaže razumjeti
informacija. Prisutni su (jezgra) osnovne životne procese, kao
što su rast, razvoj i starenje.
u kromosomima unutar Također pomaže razumjeti
stanice. kako se liječe nasljedne bolesti.
centromer
kromosom
kromatida
adenin
Nasljedne bolesti
DNA-the molecule of life Bolesti gena su uzrokovane
greškom u čovjekovim genima.
Neke od uobičajenih nasljednih
citozin
jedinice šećera gvanin
timin bolesti su anemija srpastih
i fosfata stanica, Downov sindrom,
cistična fibroza, hemofilija,
mišićna distrofija i daltonizam.

Genetički inženjering
Genetički inženjering bavi se
modifikacijom genske strukture
ljudskih bića..

DNA
gen

18 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 19

 Muški reproduktivni intervertebralni

sustav
disc
mokraćovod
prostata debelo
crijevo

Reprodukcija je ključna da bi se održao križna

kost
život neke vrste. To je biološki proces u
kojem jedan organizam stvara drugi.

Reprodukcija ljudi zahtijeva dvije vrste sjemenski

spolnih stanica, gameta. Muške spolne mjehurići

stanice su sperma, a ženske jajašca. corpus

cavernosum
ejaculacijski
kanal
Muški reproduktivni organi
Muški reproduktivni organi smješteni su unutar i izvan zdjelice. Ti organi penis
uključuju:
• testise (sjemenike), pubična kost
• spolni sustav koji se sastoji od epididimisa (pasjemenika) i sjemenovoda mokraćna
cijev
• pomoćne žlijezde koje uključuju sjemenske mjehuriće i prostatu
• penis (spolni ud). testis
kremasterni
mišić epididimis
Testisi proizvode milijune
spermija. Epididimis je mošnja
skup cjevčica u kojima se Presjek muškog
reproduktivnog sustava
sperma skladišti i sazrijeva.
Sjemenovod je mišićna Presjek testisa
cijev koja služi za odvodnju
sjemenovod
tekućine sa spermijima, Proces reprodukcije
a naziva se sjemenom
tekućinom. Izlazi iz tijela kroz epididimis
Proces reprodukcije počinje kad muškarac ispusti spermu u ženino tijelo. Sperma
penis. testis tada oplođuje jajašce u ženskom tijelu što postupno dovodi do razvoja fetusa.
koža mošnji

20 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 21

 Ženski reproduktivni
sustav mokraćovod

Ženski reproduktivni jajovod

sustav je skup endometrij jajnik
organa koji jajnik
vrat maternice
su nužni za (cerviks) vagina
reprodukciju.
Jajnici
Uključuje maternica
Jajnici su dva organa ovalna oblika koji
jajnike, jajovode proizvode i ispuštaju jajašca u jajovode.
(Fallopijeve Taj se proces naziva ovulacijom. Jajnici
tube), maternicu mjehur također proizvode hormone, estrogen i
i rodnicu progesteron.
(vaginu).
Jajovodi
mokraćna cijev
Postoje dva jajovoda. Povezuju maternicu
i jajnike. Svaki je izravno spojen s
Ženski reproduktivni maternicom.
klitoris
sustav omogućava ženama
Maternica
da rode dijete. Proizvodi
Maternica štiti i njeguje fetus u ženskom
jajašca te štiti i njeguje oplođeno tijelu punih devet mjeseci.
jajašce dok se potpuno ne razvije. usne genitalija

Rodnica
vagina Rodnica je mišićna cjevasta šupljina.
perineum
Proteže se do maternice do vagine.

Presjek ženskog
reproduktivnog sustava
22 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 23
 Sadržaj
Imunološki i limfni sustav … 2
Limfa … 4
Limfni čvorovi i žile … 6
Limfni organi … 8
Limfociti … 10
Endokrini sustav … 12
Endokrine žlijezde … 14
Hormoni … 16
Genetika … 18
Muški reproduktivni sustav … 20
Ženski reproduktivni sustav … 22

Izdavač: 24sata d.o.o.

Prijevod: Jasmina Sarić Čedić
Lektura: Snježana Babić Višnjić
Tisak: Radin print d.o.o.
Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8
Ljudsko tijelo 4 - Imunološki, reproduktivni i endokrini sustav - 978-953-323-152-5
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran,
reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom
za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.