Historijski razvoj

statistike kao discipline

Doc dr sci med Aida Ramić-Čatak
Historijski razvoj statistike (1)

• Naziv statistika potiče od latinske riječi status što znači stanje, država.
• Kao posebna nauka, statistika se pojavljuje još u 17. stoljeću, mada
postoje dokazi o statističkim metodama još iz vremena najstarijih
civilizacija.
• Na tlu Evrope, statistiku prvi koristi naučnik Gotfrid Ahenval,
• Osnivačem pravca „Univerzitetska statistika” smatra se prof. Conring
• U 19. stoljeću,kroz radove Laplasa i Fouriera ,počinje razvoj statističkih
metoda korištenjem računa vjerovatnoće
• Značajan doprinos belgijskog fizičara i astronoma Ketlea, na čiju se
inicijativu održava više statističkih kongresa u zemljama srednje
Europe.
Historijski razvoj statistike (2)

• Od 19. stoljeća do danas, statistika se snažno afirmirala kao pristup i

metoda u ekonomiji, fizici, tehnici, sociološkim naukama i medicini.
• Kroz razvoj biometrije, ekonometrije i sociometrije, pa preko
disciplina kao što su kibernetika, teorija informacija, teorija veza
do razvoja, kao posebne naučne discipline, na kojoj se temelje
savremena teorija, praksa i naučno istraživački rad.
Razvoj statistike kao discipline

• Skup numeričkih podataka (status – stanje)

• Prvi začeci statistike datiraju nekoliko vjekova prije nove ere (Kina
4000 g.p.n.e)
• Razvoj statistike se odvijao zajedno sa razvojem i korištenjem
informacionih tehnologija , ali statistika i informatika su zasebne
discipline
Definicija statistike (1) ***
• Naučna disciplina koja proučava metode prikupljanja, obrade, analize
i tumačenja podataka.
• Statističke metode i modeli su naučno dokazani i standardizirani
postupci prikupljanja i analize podataka o trendu pojave određenog
pojma ili problema.
Definicija statistike (2) ***
• Naučno analitična metoda.
• Naučna disciplina koja proučava masovne pojave primjenjujući na njih
odgovarajuće statističke metode i koristeći pritom brojčani i grafički
način izražavanja.
Značaj statistike ***
• Koristeći međunarodno prihvaćene standarde, statistika predstavlja
metodu na kojoj se zasnivaju sve vrste istraživanja u zdravstvenoj
nauci.
• Statističke metode osnova svih analiza koje se rade u teorijama,
praksi i istraživanjima u zdravstvu i drugim srodnim naukama i
disciplinama .
Predmet proučavanja statistike (1) ***

• Statistika je naučna disciplina koja se ne bavi se pojedinačnim

slučajevima, statistika proučava varijabilnosti obilježja masovnih
pojava.
• Predmet proučavanja statistike predstavlja promatranje pojave,
prikupljanje podataka o pojavi, obrada podataka, analiza podataka te
predviđanje određenih pojava .
Predmet proučavanja statistike (2)

• Po Petzu, statistika se bavi obradom brojčanih podataka radi jasnijeg

prikazivanja a predmet proučavanja statistike predstavlja promatranje
pojave, prikupljanje podataka o pojavi,obrada podataka, analiza
podataka te predviđanje određenih pojava.
• Statistika je naučni metod kvantitativnog istraživanja masovnih pojava
koje mogu biti prirodne, društvene, medicinske i sl., a po svojoj prirodi
su promjenljive djelovanjem različitih faktora.
• Statistika proučava varijabilne masovne pojave i/ili obilježja i od
velikog je značaja za razvoj savremene teorije i prakse zdravstvenih i
drugih srodnih nauka.
Najčešća podjela statistike ***

U odnosu na predmet izučavanja, statistika se dijeli na:

• Deskriptivnu koja obuhvata postupke prikupljanja, obrade, analize
podataka, te izračunavanje statističkih pokazatelja.
• Inferencijalnu koja se temelji na teoriji vjerojatnosti i proučava
metode kojima se pomoću dijela informacija (uzorak) donose zaključci
o cjelini (populacija).
 Vrste statistike značajne za
istraživanja u zdravstvenoj nauci ***
• Demografska statistika
• Vitalna statistika