You are on page 1of 123

Program za tablično

računanje
Microsoft Excel
Funkcije - 6. dio

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 1


Funkcije

 Funkciju možemo opisati kao pravilo ili postupak


kojim se određuje jednoznačan rezultat ako je
zadani skup ulaznih podataka.
 Takvo pravilo (funkcija) obično ima ime kojim se
razlikuje od ostalih pravila.
 Npr. funkcija sin(x) jednoznačno određuje rezultat
ako je zadan ulazni podatak x.
 Program Excel sadrži približno 300 funkcija
podijeljenih u više skupina.
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 2
Funkcije - kategorije
 Excel razlikuje sljedeće skupine funkcija:
 matematičke i trigonometrijske,
 statističke,
 za rad sa tekstom,
 za rad s podacima u obliku datuma i vremena,
 logičke,
 za rad s informacijama o operacijskom sustavu,
za rad s bazama podataka, za pretraživanje
podataka, za rad s financijama itd.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 3


Funkcije

 U programu Excel svaka funkcija započinje


znakom jednakosti (isto kao i formula).
 Nakon znaka jednakosti navodi se ime
funkcije.
 Iza imena, unutar para okruglih zagrada,
upisuju se argumenti (ulazni podaci).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 4


Funkcije - argumenti

 Argumenti funkcije su vrijednosti (ulazni podaci)


za koje se pojedina funkcija izvršava.
 Funkcija može imati jedan ili više argumenata.
 Ako argumenata ima više, odvajaju se znakom ;.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 5


Funkcije - argumenti

 Argument funkcije može biti:


 broj (konstanta),
 adresa ćelije ili adresa skupine ćelija,
 druga funkcija.
 Argument mora biti točno određene vrste
podataka propisana funkcijom.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 6


Upis funkcije

 Funkcija upisuje:
 Insert/Function
ili
 gumbom iz vrpce s podacima .

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 7


Upis funkcije

 Posljedica je
pojava prozora u
kome prvo treba
izabrati željenu
skupinu funkcija.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 8


Kategorije funkcija

skup najčešće
sve rabljenih funkcija
funkcije
skup matematičkih
skup statističkih i trigonometrijskih
funkcija funkcija

skup funkcija za
rad s tekstom

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 9


Upis funkcije
skupina

 Po odabiru skupine
funkcija, bira se
željena funkcija.
odabrana
 Program za svaku funkcija
odabranu funkciju
ispisuje objašnjenje.

objašnjenje odabrane funkcije

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 10


Upis funkcije

 Po odabiru željene funkcije, valja zadati


argumente, tj. vrijednosti za koje će se funkcija
izvršiti.
 Argumenti se unose u za to predviđene okvire
(broj okvira ovisi o odabranoj funkciji).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 11


Upis funkcije

 Osim što se mogu upisati, argumenti se mogu


unijeti i tako da se odabere oznaka sa desne
strane okvira (povratak na radnu tablicu).

 U radnoj tablici se označi željeno.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 12


Upis funkcije
 Po odabiru željenih podataka, za povratak u
postupak zadavanja funkcije potrebno je odabrati
istu oznaku.

 U okviru Function Arguments bit će zabilježeno


odabrano.
 Nakon klika na gumb OK izračunat će se
vrijednost zadane funkcije.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 13


Vježba f1

 Otvoriti novu radnu tablicu.


 Dati joj naziv Funkcije1.
 U stupac A upisati zadane podatke.
 Svaku od funkcija koje će biti objašnjene na sljedećim
prozirnicama isprobati u posebnom stupcu, argumenti
su podaci iz stupca A.
 Kod kopiranja rabiti oznaku ispune.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 14


Matematičke i trigonometrijske
funkcije

 Excel sadrži mnogo


matematičkih i
trigonometrijskih funkcija.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 15


ABS (broj)

 Funkcija ABS računa apsolutnu vrijednost broja


(vrijednost bez obzira na predznak).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 16


Vježba – redoslijed
4

5
2

6
3

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 17


INT(broj)

 Funkcija INT zaokružuje broj na najbliži manji


cijeli broj.

(obratiti pažnju na negativne brojeve!)

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 18


ROUND (broj;broj znamenaka)

 Funkcija ROUND zaokružuje broj na zadani


broj znamenaka.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 19


ROUND (broj;broj znamenaka)
 Ako je zadani broj znamenaka veći od 0, program će broj
zaokružiti na zadani broj znamenaka desno od
decimalnog zareza.

 Ako je taj broj manji od 0, program će broj zaokružiti na


zadani broj znamenaka, ali lijevo od decimalnog zareza.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 20


ROUND (broj;zadani broj znamenaka)

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 21


SQRT(broj)

 Funkcija SQRT računa kvadratni korijen broja.

Uočiti pogrešku koja


se javlja kod
računanja kvadratnog
korijena negativnog
broja (#NUM!).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 22


Pogreške u formulama #NUM!

 Poruka #NUM! upozorava da:


 korisnik unosi pogrešnu vrstu argumenta,
(potrebno je unijeti argument brojevnog oblika),
ili
 rezultat proračuna nije iz dozvoljenog raspona
(dozvoljeni raspon [-1*10307; 1*10307]).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 23


POWER (broj;eksponent)

 Funkcija POWER računa n-tu potenciju broja


(broj na n).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 24


POWER (broj;eksponent)

 Funkcija računa i n-ti korijen


(za vrijednost eksponenta valja odabrati 1/n).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 25


MOD (djeljenik;djelitelj)

 Funkcija MOD računa ostatak dijeljenja dva


broja.

djeljenik
djelitelj

jer je:
123/12=10 cijelih i 3 ostatka

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 26


SUM (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...)

 Funkcija SUM zbraja podatke iz odabranih


skupina ćelija (moguć je odabir do 30 različitih
skupina ćelija).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 27


SUM (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...)

 Zbroj skupine ćelija A2:A7 je:

skupina
ćelija
A2:A7

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 28


PI()

 Funkcija PI računa vrijednost konstante PI.

 Ova funkcija nema argumenata pa je par


okruglih zagrada prazan.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 29


RAND()

 Funkcija RAND ispisuje slučajni broj veći ili


jednak 0 a manji od 1.
 Funkcija nema argumente.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 30


Funkcija kao argument

 Argument funkcije može biti druga funkcija.

Vježba f2.:
 Potrebno je ispisati 12 cijelih slučajnih brojeva
koji su veći ili jednaki 0, a manji od 100.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 31


Funkcija kao argument

 Slučajne brojeve ispisuje funkcija RAND().

 Pošto ti brojevi moraju biti iz zadanog raspona


[0;100) slučajni broj valja pomnožiti sa 100.

(Rezultat su realni brojevi iz zadanog raspona.)

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 32


Funkcija kao argument

 Pošto se traže cijeli brojevi, valja rabiti funkciju


INT.

rezultat

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 33


Funkcija kao argument

Vježba f3.:
 Potrebno je ispisati 12 cijelih, slučajnih brojeva
koji su veći ili jednaki 1, a manji od 39.
Za rješavanje ovog zadatka prethodni primjer
valja nadopuniti na sljedeći način:

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 34


Statističke funkcije
 Excel sadrži mnogo statističkih funkcija.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 35


AVERAGE (1.skupina ćelija;2.skupina
ćelija;...)

 Funkcija AVERAGE računa srednju vrijednost


podataka iz odabranih skupina ćelija (moguć je
odabir do 30 različitih skupina ćelija).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 36


AVERAGE (1.skupina ćelija;2.skupina
ćelija;...)

 Srednja vrijednost podataka iz skupine ćelija


A2:A7 je:

skupina
ćelija
A2:A7

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 37


MIN (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...)

 Funkcija MIN računa najmanju vrijednost iz


odabranih skupina ćelija (moguć je odabir do 30
različitih skupina ćelija).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 38


MIN (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...)

 Najmanja vrijednost iz skupine ćelija A2:A7 je:

skupina
ćelija
A2:A7

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 39


MAX (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...)

 Funkcija MAX računa najveću vrijednost iz


odabranih skupina ćelija (moguć je odabir do 30
različitih skupina ćelija).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 40


MAX (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...)

 Najveća vrijednost iz skupine ćelija A2:A7 je:

skupina
ćelija
A2:A7

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 41


Vježba f4

 Otvoriti novu radnu tablicu.


 Dati joj naziv Funkcije2.
 U stupac A počevši od ćelije
A2 upisati ove podatke
 Svaku od funkcija koje će biti objašnjene na
sljedećim prozirnicama isprobati u posebnom
stupcu.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 42


COUNT (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...)

 Funkcija COUNT prebrojava u odabranim


skupinama ćelija, ćelije u kojima se nalaze
brojevni podaci (moguć je odabir do 30 različitih
skupina ćelija).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 43


COUNT (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...)

 U skupini ćelija A2:A7 šest je brojčanih podataka:

 Ako je podatak
datum i on će biti
skupina prebrojen (datum
ćelija se sprema kao
A2:A7 broj!).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 44


COUNT (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...)
 Skupinu ćelija A2:A7 kopirati u stupac C,
C, od retka 2.
2.
 Umetnuti ćeliju C4.
C4. Ćelija je prazna.
prazna.

 U skupini ćelija
C2:C8 ponovo
je prebrojeno
šest brojčanih
podataka.

skupina
ćelija
C2:C8

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 45


COUNT (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...)
 Skupinu ćelija C2:C8 kopirati u stupac E, od retka 2.
2.
 Umetnuti ćeliju E5.
E5. U ćeliju upisati tekst ana.
ana.

 U skupini ćelija
E2:E9 ponovo
je prebrojeno
šest brojčanih
podataka.

skupina
ćelija
E2:E9

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 46


COUNT (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...)

 Primjeri su pokazali da funkcija COUNT broji


samo ćelije u koje su pohranjeni brojčani
podaci.
 Prazne ćelije i ćelije s tekstualnim sadržajem se
ne broje.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 47


COUNTA (1.skupina ćelija;2.skupina
ćelija;...)

 Funkcija COUNTA broji u odabranim


skupinama ćelija, sve ćelije bez obzira na
sadržaj (moguć je odabir do 30 različitih
skupina ćelija).
 Ne broje se prazne ćelije.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 48


COUNTA (1.skupina ćelija;2.skupina
ćelija;...)

 Potrebno je na prethodno prikazanim


skupinama ćelija, u retku 2, primijeniti funkciju
COUNTA, pa usporediti dobivene rezultate.

prazna
ćelija nije
prebro-
jena ćelija s
tekstom je
prebrojena

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 49


COUNTIF (skupina ćelija;uvjet)

 Funkcija prebrojava u odabranoj skupini ćelija, sve


ćelije koje zadovoljavaju postavljeni uvjet. Uvjet može
biti broj, skup znakova, izraz. (npr. 32, <32, jabuka).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 50


COUNTIF (skupina ćelija;uvjet)
 Skupinu ćelija E2:E9 kopirati
u stupac G, od retka 2.
 Na skupinu ćelija G2:G9
primijeniti funkciju COUNTIF.
 Uvjet je da su podaci
vrijednosti manje od 200. skupina
 U skupini ćelija G2:G9 tri su ćelija
podatka vrijednosti manje od G2:G9
200.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 51


COUNTBLANK (skupina ćelija)

 Funkcija COUNTBLANK broji koliko je praznih


ćelija u odabranoj skupini ćelija.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 52


COUNTBLANK (skupina ćelija)
 U skupini ćelija G2:G9 jedna je ćelija
prazna.

skupina
ćelija
G2:G9

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 53


MODE (1.skupina ćelija;2.skupina
ćelija;...)

 Funkcija mode u odabranim skupinama ćelija


traži brojčanu vrijednost koja se najčešće
pojavljuje (moguć je odabir do 30 različitih
skupina ćelija).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 54


MODE (1.skupina ćelija;2.skupina
ćelija;...)

 U skupini ćelija
G2:G9 najčešće se
pojavljuje broj -2.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 55


MODE (1.skupina ćelija;2.skupina
ćelija;...)

 U skupini ćelija G2:G8 niti


jedan broj se ne pojavljuje
više puta.
 Zbog toga se pojavljuje
poruka #N/A.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 56


Funkcije za rad s tekstom

 Excel sadrži mnogo funkcija za rad s


tekstom.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 57


LEN(tekst)

 Funkcija LEN broji znakove tekstualnog


niza (broje se i praznine između riječi )

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 58


UPPER(tekst)

 Funkcija UPPER pretvara sva slova


tekstualnog niza u velika tiskana.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 59


PROPER(tekst)

 Funkcija PROPER pretvara prvo slovo svake


od riječi tekstualnog niza u veliko tiskano.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 60


LEFT (tekst;zadani broj znakova)

 Funkcija LEFT iz odabranog teksta ispisuje


zadani broj znakova počevši s lijeve strane.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 61


LEFT (tekst;zadani broj znakova)

 U primjeru je iz odabranog teksta ispisano prvih


12 znakova s lijeve strane.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 62


MID (tekst;redni broj početnog
znaka;zadani broj znakova)

 Funkcija MID iz odabranog teksta ispisuje


zadani broj znakova počevši od željenog
početnog znaka.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 63


MID (tekst;redni broj početnog
znaka;zadani broj znakova)

 U primjeru je iz odabranog teksta ispisano 10


znakova sa početkom od četrnaestog znaka.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 64


CHAR (broj)

 Funkcija CHAR ispisuje znak koji u kodnoj


tablici odgovara zadanom broju.
 Vrijednost broja može biti iz raspona od 1 do
255.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 65


CHAR (broj)

 U primjeru se vidi da je kodni broj slova C 67.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 66


CHAR (broj)
Vježba f5.:
 Otvoriti novu radnu tablicu.
 Dati joj naziv Funkcije3.
 Korištenjem oznake ispune
načiniti 4 niza brojeva kao na
slici.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 67


CHAR (broj)

 U ćeliju B1 upisati
funkciju CHAR, pa je
korištenjem oznake
ispune kopirati u ostale
ćelije u stupcu.
 Postupak ponoviti za
svaki od stupaca.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 68


Unos vremena

 U radnu se tablicu mogu unositi i podaci koji


prikazuju vrijeme.
 Da bi ti podaci bili pohranjeni točno, potrebno
ih je unositi na način koji Excel prepoznaje kao
vrijeme.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 69


Unos vremena

 Da bi se vidjeli oblici zapisa podataka koje


Excel prepoznaje kao vrijeme, potrebno je:
 Format/Cells,
 Number,
 Time.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 70


Unos vremena

 Kod unosa podataka u obliku vremena, Excel


vrijeme pretvara u decimalni broj iz raspona od
0 do 0,999999, što predstavlja vrijeme od
0:00:00 do 23:59:59.
 Vrijeme se sprema kao broj, a prikazuje se na
način koji je korisnik odabrao.
 Vrijeme uneseno na ispravan način poravnava
se udesno.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 71


Unos vremena

 Podatku unesenom tako da prikazuje vrijeme


može se proizvoljno promijeniti oblik prikaza.
 Oblikovanje se zadaje:
 Format,
 Cells/Number,
 odabrati željeno
oblikovanje.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 72


Funkcije za rad s podacima u
obliku datuma i vremena

 Pošto program Excel pamti podatke u obliku


datuma i vremena kao brojeve, moguće je
jednostavno računanje sa podacima te vrste.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 73


Funkcije za rad s podacima u
obliku datuma i vremena
 Excel sadrži više funkcija za rad s
vremenskim podacima:

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 74


NOW()
 Funkcija NOW prikazuje trenutni datum i
vrijeme.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 75


TODAY()
 Funkcija TODAY prikazuje trenutni datum.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 76


DATEVALUE (datum u datumskom
obliku prikaza)

 Funkcija DATEVALUE pretvara datum iz


datumskog oblika prikaza u cijeli broj (broj dana
od 01.01.1900. do navedenog datuma).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 77


TIMEVALUE(vrijeme u vremenskom
obliku prikaza)

 Funkcija TIMEVALUE pretvara vrijeme iz


vremenskog oblika prikaza u decimalni broj
(broj iz raspona od 0 do 0,999999).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 78


DAY(datum u brojčanom obliku prikaza)

 Funkcija DAY iz brojčanog prikaza datuma


izdvaja redni broj dana u pripadajućem mjesecu.

Broj 23.195
predstavlja
datum u
kome je
redni broj
dana 3.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 79


YEAR(datum u brojčanom obliku prikaza)

 Funkcija YEAR iz brojčanog prikaza datuma


izdvaja redni broj godine.

Broj 23.195
predstavlja
datum u
kome je redni
broj godine
1963.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 80


WEEKDAY (datum u brojčanom
obliku prikaza;oznaka dana)

 Funkcija WEEKDAY iz brojčanog prikaza


datuma izdvaja naziv dana (nazivi dana su
kodirani brojevima na jedan od tri ponuđena
načina).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 81


WEEKDAY (datum u brojčanom
obliku prikaza;oznaka dana)

 Broj 23.195 predstavlja


datum 3.7.1963. Tog je
dana bila srijeda (oznaka
dana je 3, odabran je
način kodiranja označen
brojem 2).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 82


HOUR(vrijeme u brojčanom obliku prikaza)

 Funkcija HOUR iz brojčanog prikaza vremena


izdvaja sate.

Broj
0,545138889
predstavlja
vrijeme u
kome je broj
sati 13.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 83


Logičke funkcije
 Excel sadrži nekoliko
logičkih funkcija.

 Rezultat rada logičkih funkcija može poprimiti


samo jednu od dvije vrijednosti:
 true ili false (da ili ne, istina ili laž).
 Argumenti logičkih funkcija su uvjeti koji nakon
obrade daju rezultat true ili false.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 84


Vježba f6

 Otvoriti novu radnu tablicu.


 Dati joj naziv Funkcije4.
 U stupac A upisati zadane
podatke.
 Svaku od funkcija koje će biti objašnjene na sljedećim
prozirnicama isprobati u posebnom stupcu.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 85


AND(uvjet1;uvjet2;…)

 Rezultat funkcije AND je TRUE ako su


zadovoljeni svi zadani uvjeti. Ako nije
zadovoljen jedan
ili više uvjeta rezultat
funkcije je FALSE.
 Moguće je postaviti
najviše 30 raznih
uvjeta.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 86


AND(uvjet1;uvjet2;…)

 Prva funkcija AND ispisuje TRUE jer je sadržaj


ćelije A3 veći od 100 i manji od 300.
 Druga funkcija AND ispisuje FALSE jer sadržaj
ćelije A1 nije manji od 100.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 87


OR(uvjet1;uvjet2;…)

 Rezultat funkcije OR je TRUE ako je


zadovoljen bar jedan zadani uvjet. Ako
nije zadovoljen niti
jedan uvjet rezultat
funkcije je FALSE.
 Moguće je postaviti
do 30 raznih uvjeta.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 88


OR(uvjet1;uvjet2;…)

 Rezultat prve funkcija OR je FALSE jer je sadržaj ćelije


A3 veći od 100 i manji od 300.
 Rezultat druge funkcije OR je TRUE. Prvi uvjet (A1<100)
nije ispunjen, ali je ispunjen drugi uvjet (A5>0).

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 89


Važno!

 Ako se uvjeti zadaju za skupine ćelija, nakon


upisane funkcije potrebno je pritisnuti
kombinaciju tipki:

CTRL + SHIFT + ENTER


 Posljedica je pojava para vitičastih zagrada.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 90


OR(uvjet1;uvjet2;…)

 U ovom primjeru funkcija OR provjerava da li je


bar jedan od sadržaja skupine ćelija od A1 do
A5 jednak 200.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 91


IF(uvjet;vrijednost za ispunjen uvjet;
vrijednost za neispunjen uvjet)

 Funkcija IF ispituje uvjet.


 Ako je uvjet ispunjen ispisat će se jedna
vrijednost, a ako nije druga.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 92


IF(uvjet;vrijednost za ispunjen uvjet;
vrijednost za neispunjen uvjet)

 Potrebno je provjeriti da li je sadržaj


svake od ćelija iz skupine ćelija
A1:A5 veći ili manji od 150.

 U ćeliju valja upisati


funkciju IF s
argumentima kao na
slici.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 93


IF(uvjet;vrijednost za ispunjen uvjet;
vrijednost za neispunjen uvjet)

 Uporabom oznake ispune popuniti ćelije do 5. retka.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 94


Vježba f7/a

 Kopirati iz datoteke
Primjeri koja se
nalazi na CD-u
radnu tablicu
Ocjene u svoju
datoteku.
datoteku

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 95


Vježba f7

 U radnoj tablici su podaci o učenicima jednog


odjeljenja, njihovom uspjehu po predmetima i
izostancima.
 Potrebno je izračunati niz podataka.
 Ako je moguće, formule kopirati korištenjem
oznake ispune.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 96


Vježba f7/b
 U stupcu P izračunati srednju ocjenu za svakog
učenika.
 U stupcu R izračunati opći uspjeh za svakog
učenika.
 U stupcu U izračunati ukupan broj sati izostanaka
za svakog učenika.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 97


Vježba f7/b - rješenje

 Da bi se izračunala srednja ocjena za svakog


od učenika, prvo je potrebno provjeriti da li je
neka od ocjena 1.
 Ako je, uspjeh je negativan i srednju ocjenu ne
treba računati.
 Ako učenik nema negativnih ocjena, treba
izračunati srednju ocjenu i taj iznos zaokružiti
na dvije decimale.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 98


Vježba f7/b - rješenje

 Kako je potrebno načiniti složenu funkciju


(funkcija kao argument), bit će jednostavnije
ako se problem rasčlani.
 Stoga će svaka od funkcija biti izvedena
zasebno u pomoćnim stupcima X, Y, Z.
 U stupcu P će biti ispisan krajnji rezultat.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 99


Važno!

 Ako se uvjeti zadaju za skupine ćelija, nakon


upisane funkcije potrebno je pritisnuti
kombinaciju tipki :

CTRL + SHIFT + ENTER


 Posljedica je pojava para vitičastih zagrada.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 100


Vježba f7/b - rješenje

 Funkcijom OR u stupcu X valja provjeriti postojanje


negativne ocjene u navedenoj skupini ćelija. Npr.:
{=OR(C2:O2=1)}
 Funkcija AVERAGE u stupcu Y računa srednju
ocjenu. Npr.:
=AVERAGE(C2:O2)

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 101


Vježba f7/b - rješenje
 Funkcija ROUND u stupcu Z zaokružuje iznos
srednje ocjene na dvije dec. znamenke. Npr.:
=ROUND(Y2;2)
 Na kraju, funkcija IF u stupcu P ispisuje srednju
ocjenu ako učenik nema negativne ocjene. Ako ih
ima, bit će ispisana ocjena 1. Npr.:
=IF(X2;1;Z2)

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 102


Vježba f7/b
rješenje

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 103


Vježba f7/b - rješenje

 Opći uspjeh svakog od učenika izračunat će


funkcija ROUND. Valja zaokružiti realni broj koji
pokazuje srednju ocjenu (rezultat je cijeli broj).
Npr.:
=ROUND(P2;0)
 Ukupan broj sati izostanaka za svakog učenika
lako je izračunati. Npr.:
=S2+T2

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 104


Vježba f7/c
 U retku 27 izračunati ukupan broj negativnih
ocjena za svaki od predmeta.
 U ćeliji P27 izračunati ukupan broj svih negativnih
ocjena.
 U retku 28 izračunati srednju ocjenu za svaki od
predmeta.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 105


Vježba f7/c - rješenje

 Ukupan broj negativnih ocjena prebrojit će


(u retku 27) funkcija COUNTIF. Uvjet je da je
sadržaj ćelije 1. Npr.:

=COUNTIF(C2:C25;1)
 Ukupan broj svih negativnih ocjena računa
funkcija SUM u ćeliji P27:

=SUM(C27:O27)

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 106


Vježba f7/c - rješenje

 Funkcija AVERAGE u retku 28 računa srednju


vrijednost ocjene za svaki od predmeta. Npr.:

=AVERAGE(C2:C25)

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 107


Vježba f7/d

 U ćeliji S27 izračunati ukupan broj opravdanih


sati izostanaka.
 U ćeliji T27 izračunati ukupan broj neopravdanih
sati izostanaka.
 U ćeliji U27 izračunati ukupan broj svih sati
izostanaka.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 108


Vježba f7/d - rješenje

 Sva tri podatka lako je izračunati funkcijom


SUM. Npr.:
=SUM(S2:S25)

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 109


Vježba f7/e

 U ćeliji G30 izračunati srednju vrijednost


neopravdanih izostanaka po učeniku.
 U ćeliji F29 izračunati srednju vrijednost
opravdanih izostanaka po učeniku.
 U ćeliji E31 izračunati srednju vrijednost
ukupnog broja izostanaka po učeniku.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 110


Vježba f7/e - rješenje

 Sva tri podatka lako je izračunati funkcijom


AVERAGE. Npr.:
=AVERAGE(S2:S25)

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 111


Vježba f7/f

 U stupcu V označiti koji učenici trebaju


dobiti kaznu. Kazna se dobiva ako je broj
neopravdanih izostanaka veći od 6.
 U ćeliji V27 izračunati ukupan broj kazni.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 112


Vježba f7/f - rješenje

 Broj neopravdanih izostanaka provjerava


funkcija IF. Ako je taj broj veći od 6 ispisuje se
riječ: kazna, a ako nije, ne ispisuje se ništa.
Da bi ćelija ostala prazna (ne
želimo ispis riječi FALSE),
potrebno je dva puta upisati
znak navodnika. Npr.:
=IF(T2>6;"kazna";"")

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 113


Vježba f7/f - rješenje

 Ukupan broj kazni prebrojit će funkcija


COUNTIF. Ona prebrojava ćelije čiji je
sadržaj tekst: kazna.
=COUNTIF(V2:V25;"kazna")

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 114


Vježba f7.
rješenje

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 115


Vježba f7 - rješenje

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 116


Vježba f8
 Kopirati iz datoteke Primjeri koja se nalazi na
CD-u tablicu Kašnjenje u svoju tablicu:
tablicu

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 117


Vježba f8/a
 Ovisno o tome koliko dana računi kasne, treba
ih razvrstati u dvije skupine.
 U jednu skupinu upisati iznose računa koji
kasne do 15 dana.
 U drugu skupinu upisati iznose račune koji
kasne više od 15 dana.
 Pripadajuće iznose upisati u odgovarajuće
stupce.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 118


Vježba f8/a - rješenje

 U stupcu F od 3-13 reda treba izdvojiti račune


koji kasne od 1 do 15 dana.
 Valja uporabiti funkciju AND na sljedeći način:
=AND(E3>=1;E3<=15)
 Ako je uvjet ispunjen, ispisati iznos računa, a
ako nije, ne ispisati ništa:
=IF(AND(E3>=1;E3<=15);C3;"")

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 119


Vježba f8/a - rješenje

 U stupcu G od 3-13 reda treba izdvojiti račune


koji kasne više od 15 dana.
 Ako je uvjet ispunjen, ispisati iznos računa, a
ako nije, ne ispisati ništa:
=IF(E3>15);C3;"")

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 120


Vježba f8/b

 Funkcije valja upisati u


ćelije trećeg retka, a
ostale ćelije popuniti
kopiranjem korištenjem
oznake popune.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 121


Vježba f8/c

 U ćelijama F15 i G15 izračunati ukupne iznose kašnjenja


za svaku od skupina.
 U ćeliju F18 ispisati najveći iznos svih kašnjenja.
 U ćeliju F20 ispisati najmanji iznos svih kašnjenja.
 U ćeliju F22 ispisati srednju vrijednost iznosa svih
kašnjenja.
 U ćeliju F24 ispisati koliko računa ima.

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 122


Vježba f8/c - rješenje

 Formule i rezultati:

(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2005. 123

You might also like