FAKULTET ZA DRUTVENE NAUKE

Ekonomija i poslovanje

S E M I NAR S K I R AD
IZ MATEMATIKE

Neodreeni integral

Ime i prezime profesora:

Ime i prezime studenta:

Prof. dr Marinko Marki

Filip Banjac
Broj indeksa:EP-054/14
Banja Luka, (18.12.2014.)

SADRAJ
Uvod .......................................................................................................................................................... 3
1. Pojam neodreenog integrala i tablica osnovnih integrala .................................................................. 4
1.1. Definicija i osnovne osobine neodreenog integrala .......................................................................... 4
1.2. Primjena neodreenog integrala u ekonomiji....................................................................................... 5
2. Metoda zamjene (supstitucije) za izraunavanje neodreenog integrala ............................................ 6
3. Metoda pacijalne integracije ................................................................................................................ 8
4. Integracija racionalnih funkcija ........................................................................................................... 10
5. Zakljuak ............................................................................................................................................ 15
6. Literatura ............................................................................................................................................ 16

Uvod
U ovom seminarskom radu e se obraivati tema Neodreeni integral.Objasniemo pojam i osobine
neodreenog integrala, njegovu primjenu u ekonomiji, kao i naine rjeavanja integrala uz pomo tablice
osnovnih integrala, metodom zamjene (supstitucije), metodom parcijalne integracije i integraciju racionalnih
funkcija. Radi lakeg shvatanja, objanjenja e ii uporedo sa primjerima gdje e se svako objanjenje moi
primjetiti.

1. Pojam neodreenog integrala i tablica osnovnih integrala.

1.1. Definicija i osnovne osobine neodreenog integrala
Neka su funkcije f i F definisane na nekom intervalu a, b . Ukoliko je funkcija F diferencijabilna na
tom intervalu i ukoliko za sve x a, b vrijedi F x f x tada je za funkciju F kaemo da je
primitivna funkcija funkcije f . Imajui u vidu da je, za neku konstantu C

F x C F x f x

vidimo da je i funkcija F x C takoer primitivna funkcija funkcije f .

Skup svih primitivnih funkcija funkcije f na intervalu (a, b) zovemo neodreenim integralom funkcije f
i u ovom sluaju piemo:
f ( x)dx F ( x) C ,
gdje je C proizvoljna konstanta iz skupa realnih brojeva.

Iz definicije neodreenog integrala vidimo da su operacije diferenciranja i integriranja jedna drugoj inverzne
operacije: drugim rijeima, izvod integrala jednak je podintegralnoj funkciji i obrnuto, integral izvoda
funkcije jednak je toj funkciji.
Neodreeni integral ima slijedee osnovne osobine:
d f ( x) dx f ( x )dx ;
1.

2.

d ( f ( x)) f ( x) C ;
a f ( x)dx a f ( x)dx , gdje je a konstanta;
f ( x) g ( x)dx f ( x)dx g ( x)dx .

3.
4.
Ne postoji nain za izraunavanje integrala proizvoda ili integral kolinika, kao to je to sluaj sa izvodima.
Mi emo govoriti o nekim jednostavnijim metodama integracije. Napomenimo na poetku da neke
neodreene integrale nije mogue napisati pomou elementarnih funkcija.
Pri izraunavanju neodreenih integrala, koristiemo se slijedeom tablicom osnovnih integrala.
Tablica osnovnih integrala
1.

dx x C ;

3.

5.
7.
9.
11.

xn 1
C , n 1 ;
n1

2. x ndx

dx
ln x C ;
x
ax
x
a
dx

C ; a 0

ln a

4.

6.

sin xdx cos x C ;

cos xdx sin x C ;

8.

dx
cos 2 x tgx C ;
dx
1 x 2 arctgx C ;

sin

10.
12.

dx
x 1
2

dx e x C ;

dx

dx

1 x2

ctgx C ;

arcsin x C1
;
arccos x C2

ln x x 2 1 C

1.2. Primjena neodreenog integrala u ekonomiji

Integrali imaju svoju primjenu u ekonomiji. Integrale u ekonomiji moemo primijeniti za odreivanje
nepoznate ekonomske funkcije ukoliko je poznata marginalna funkcija te funkcije uz neki poetni (ili
neki drugi) uslov. Poetni uslov nam je neophodan kako bismo na jedinstven nain odredili nepoznatu
ekonomsku funkciju, jer neodreeni integral nije jedinstvena funkcija, tako da moramo jednoznano
odrediti konstantu koja se u njemu javlja.
2
Primjer 1. Ukoliko je funkcija marginalnog troka MC Q Q Q , odredi funkciju ukupnog troka, ako
je poznato da fiksni trokovi proizvodnje iznose 15.
Rjeenje. Kako je MC Q C ' Q , to je C Q MC Q dQ , pa imamo

1
1
C Q Q 2 Q dQ Q 3 Q 2 C , gdje je C neka konstanta koju emo odrediti iz poetnog uslova.
3
2
Naime, poznato nam je da fiksni trokovi proizvodnje iznose 15. Kako su fiksni trokovi proizvodnje
trokovi koje imamo kad ne proizvodimo nita, tj. kad proizvodimo Q 0 jedinica proizvoda, to znai da je
1
1
C 0 15. Kako je C Q Q 3 Q 2 C , to je C 0 C , odakle imamo da je C 15 , pa je traena
3
2
1 3 1 2
funkcija ukupnihn trokova data sa C Q Q Q 15 .
3
2

1.3.

Rjeavanje integrala neposredno koristei tablice i osnovna svojstva neodreenog

integrala (direktna integracija)

Koritenje tablice osnovnih integrala moemo ilustrovati slijedeim primjerima.

Primjer 1.

Izraunati integral

Rjeenje. Podintegralnu funkciju

xdx .
x

moemo napisati kao

1
) imamo
2

x2
x2
2 3
xdx
C
C x2 C .
1
3
3
1
2
2

Primjer 2.

x x 2 , pa primjenjujui tablicu integrala (

Izraunati integral

x 3 x dx .

Rjeenje. U ovom sluaju podintegralna funkcija je oblika

2
3

x 3 x 6 x 3 x x , pa imamo

2
3

x 3 x dx x dx

2
1
3

5
3

x
x
3 5
C
C x3 C .
2
5
5
1
3
3

Primjer 3.

x 1

dx .
x
Rjeenje. Nakon kvadriranja izraza u brojniku, integral moemo napisati u obliku sume tri tablina integrala.
Imamo:

x 1

dx

Primjer 4.

x2 2 x 1
1
x2
dx xdx 2dx dx 2 x ln x C.
x
x
2

Izraunati integral

3 x dx .
x

2
x

2x
3
2

x
x
2 3 dx 3 dx 2 C 3x ln 2 ln 3 .
ln
3

Rjeenje.

2.

Izraunati integral

Metoda zamjene (supsitucije) za izraunavanje neodreenog integrala.

Ukoliko primitivnu funkciju funkcije f ne moemo nai direktnom integracijom moemo pokuati
metodom zamjene tj. uvoenjem nove promjenljive. Nakon uvoenja nove promjenljive moramo i
diferencijal stare promjenjive izraziti preko diferencijala te nove promjenljive. Vano je zapamtiti da stara
promjenljiva ne moe ni u kom obliku biti pod integralom. Kada naemo traenu primitivnu funkciju
trebamo se vratiti na staru promjenljivu.
Uz pretpostavku diferencijabilnosti funkcije , generalno vrijedi :
x (t )
f ( x)dx dx (t )dt f ( (t )) (t )dt .
U ovom sluaju kaemo da smo promjenljivu x zamijenili nekom funkcijom t nove promjenljive t .
Primjer 1.

Izraunati integral 3 2x dx .
9

Rjeenje. U ovom integralu emo uvesti zamjenu (supstituciju) t 3 2 x . Sada je potrebno da dx izrazimo
preko dt. To emo uiniti tako to emo diferencirati jednakost t 3 2 x , pa je dt 2dx , odakle je
1
dx dt . Cjeli opisani postupak uvoenja smjene je uraen izmeu dvije uspravne crte pored integrala. To
2
emo initi i u ostalim primjerima, zato posebno obratite panju na postupak unutar dvije uspravne crte.

3 2x

3 2x t
1
1 t 10
1
dx 2dx dt t 9 dt
C (3 2 x)10 C .
2
2 10
20
1
dx dt
2

Primjer 2.

Izraunati integral

1 x 2 dx .
6

Rjeenje. U ovom integralu bi bilo zgodno uvesti zamjenu 1 x 2 t . Kako bi mogli uvesti tu zamjenu,
moramo biti u mogunosti izraziti i ostatak podintegralne funkcije kao funkciju od nove promjenljive t i dt .
1
2
To je mogue, jer je dt d 1 x 2 xdx , pa je xdx dt . Dakle, imamo
2
1 x2 t
2 xdx dt

1
1 t2
1
x
1

x
dx

tdt

C (1 x 2 ) 1 x 2 C .

2
2 3
3
1
2
xdx dt
2
2

Primjer 3.

Izraunati integral

dx

.
(2 5 x)
Rjeenje. U ovom zadatku je najbolje uvesti smjenu t 2 5 x , a zatim postupati analogno kao u prvom
zadatku ovog paragrafa. Postupak smjene objanjen je izmeu dvije uspravne crte:
2 5x t
3

5
dx

dt

dx
1 dt
1 t 2
2

5
C (2 5 x) 2 C ;
5

3
1
5
5
15

(2 5 x) 2 dx dt
t2
2
5
5
2

1
1
2

t
Napomena: konstantu smo izvukli pred integral, a zatim koristili injenicu da je 5
.
5
t2
dx
Primjer 4.
Izraunati integral 2
.
x a2
Rjeenje. U ovom integralu emo uvesti zamjenu x at , jer je u tom sluaju
x 2 a 2 a 2 t 2 1 , pa imamo

x at
dx
adt
1
dt
1
1
x

dx
adt 2

arctgt C arctg C.
x2 a2
2
2
a
a
a 1 t a 1 t a
x
t
a
Zapamtiti kao tablini integral:
dx
1
x
x 2 a 2 = a arcrg a C .

Primjer 5.

Izraunati integral

dx

.
x2 4
Rjeenje. U ovom integralu je nazivnik podintegralne funkcije oblika x 2 a 2 , a 0 . Kod integrala ovog
tipa emo uvesti zamjenu x at , dx adt . U ovom konkretnom sluaju je a 2 , pa zamjenu uvodimo
onako kako je naznaeno unutar dvije uspravne crte. Nakon izvlaenja konstante i skraivanja dobijamo
tablini integral. Imamo:
7

x 2t
dt
dt
dx 2dt 2

ln t t 2 1 C
2
2
2
x 4
4(t 1)
t 1
x
t
2
dx

x
x
x2 4
1
x
ln 1 C ln
C ln
x x 2 4 C.
2
2
4
2
2

1
x x 2 4 C ln x x 2 4 ln 2 C , kao i injenicu da je C ln 2 takoer
2
realna konstanta, dobijamo
dx
2
x 2 4 ln x x 4 C .
Analogno bi postupali i u sluaju kada bi u imeniocu imali sabiranje pod korijenom.
Imajui u vidu da je ln

Zapamtite kao tablini integral:

dx
2
2
x 2 a 2 ln x x a C .

3.

Metoda parcijalne integracije

Neka su nam date dvije funnkcije u i v , koje su diferencijabilne i iji izvodi su integrabilne funkcije.
Diferencijal proizvoda funkcija u=u(x) i v=v(x) je:
d (u v) vdu udv ,
a integral diferencijala ovog proizvoda je:
d (u v) vdu udv .
Iz ove jednakosti dobijemo formulu koja glasi:
udv u v vdu .
Na ovoj formuli se zasniva metod parcijalne integracije, koji ima dva koraka. Prvi korak se sastoji u
tome da funkciju f ( x) dx u integralu f ( x)dx napiemo u obliku u ( x)dv( x) , pri emu smo funkcije u i v
pogodno odabrali. Tada se izraunavanje integrala

f ( x)dx

svodi na izraunavanje integrala

v( x)du ( x) .

Izraz pogodno odabrane funkcije u i v znai da je integral v( x)du ( x ) jednostavniji za izraunavanje od

polaznog integrala, kao i to da iz datih uslova moemo egzaktno odrediti funkciju v , jer u suprotnom metoda
parcijalne integracije nema smisla.
Postoje neka okvirna pravila ta odabrati za funkciju u a ta za funkciju v , pri emu ta pravila nisu
strogo matematika jer imaju i svoje izuzetke. Ipak emo ih navesti.
Ukoliko je funkcija f proizvod logaritamske funkcije, ili inverzne trigonometrijske funkcije i neke
druge funkcije, treba pokuati rijeiti taj integral uzimajui da je u jednako toj logaritamskoj funkciji ili toj
inverznoj trigonometrijskoj funkciji, a za dv uzimajui ostatak.
Ukoliko je funkcija f proizvod neke eksponencijalne funkcije i neke druge funkcije, treba pokuati
rijeiti integral uzimajui za dv da je jednako proizvodu te eksponencijalne funkcije sa dx , a za u uzimajui
ostatak.

Ukoliko je funkcija f proizvod funkcije sin ili cos i neke druge funkcije, tada uzimamo da je
dv sin xdx ili dv cos xdx , a ostatak uzimamo za u .
Jo jednom napominjemo da ova pravila imaju i svoje izuzetke, te da ih treba uzimati samo kao
putokaz pri rjeavanju datog problema.
Primjer 1.
Izraunati integral x ln xdx .
Rjeenje. Stavljamo u ln x . Ostatak je xdx , pa uzimamo da je dv xdx . Iz ove jednakosti trebamo
izraunati funkciju v koja zadovoljava jednakost. To emo uiniti integraljenjem:
1
v xdx x 2 (ovdje ne dodajemo konstantu). Skraeni postupak parcijalne integracije dat je izmeu
2
dvije uspravne crte. Dakle,
u ln x
dv xdx
dx
x 2 1 2 dx
du

u v vdu ln x x
x ln xdx
x
2 2
x
2
x
v
2
2
x
1
x2
= ln x x 2 C (2 ln x 1) C.
2
4
4
Primjer 2.

Izraunati integral

x ln( x

1)dx .

Rjeenje. U ovom integralu emo, kao i u prethodnom primjeru staviti u ln( x 2 1) , xdx dv , odakle je
1
v x 2 . Imamo:
2
u ln( x 2 1)
2x
du 2
dx
2
3
2
x 1 x ln( x 2 1) x dx.
x
ln(
x

1)
dx

x2 1
dv xdx
2
2
x
v
2
Kako bi izraunali posljednji integral, podijelit emo (sa ostatkom) x 3 sa x 2 1 . Dobijamo:
x 3 : ( x 2 1) x
3
x x
x
To znai da je kolinik pri dijeljenju jednak x , kao i da je ostatak upravo x . Sada podintegralnu funkciju
moemo napisati u obliku:
x3
x
, odakle je
x 2
2
x 1
x 1
x3
x
1 2
x
x 2 1dx xdx x 2 1 dx 2 x x 2 1 dx .
1
Posljednji integral emo izraunati uvoenjem zamjene t x 2 1 , jer je tad xdx dt , pa je
2
x
1 dt 1
1
2
x 2 1 dx 2 t 2 ln t 2 ln x 1 C .
9

Sada smo izraunali sve integrale, pa se moemo vratiti unazad. Imamo:

x2
x2 1
x2 1
x2
2
2
2
2
x
ln(
x

1)
dx

ln(
x

1)

ln(
x

1)

ln(
x

1)

C.

2
2 2
2
2
Primjer 3.

Izraunati integral

x e

2 x

dx .

Rjeenje. U datom integralu imamo eksponencijalnu funkciju, pa emo uzeti dv e x dx , u x 2 . Odavde je

v e x dx e x , pa imamo:
u x2
du 2 xdx
2 x
2 x
x
x e dx dv e x dx x e 2 xe dx.
v e x
U integralu na desnoj strani emo ponovo primijeniti parcijalnu integraciju, stavljajui dv e x dx i u x .
Imamo:
ux
du
dx
x
x
x
x
x
xe dx dv e x dx xe e dx xe e C.
v e x
Uvrtavajui ovo u polazni integral dobijamo
2 x
2 x
x
x
2
x
x e dx x e 2( xe e C ) ( x 2 x 2)e C .

4.

Integracija racionalnih funkcija

Pn ( x)
, gdje su Pn ( x ) i Qm ( x) neki polinomi stepena n i m . Ukoliko
Qm ( x )
je n m , tada polinom Pn ( x ) moemo podijeliti polinomom Qm ( x) i dobiti neki kolinik i ostatak iji
stepen je manji od n . Zbog toga moemo smatrati da kada govorimo o racionalnoj funkciji govorimo o
funkciji koja je kolinik dva polinoma pri emu je stepen polinoma u brojiocu manji od stepena polinoma u
imeniocu ( n m ). Poznato je da svaku takvu racionalnu funkciju moemo napisati u obliku zbira prostih
(parcijalnih) razlomaka, odnosno racionalnih funkcija koje imaju sljedea dva oblika:
A
a)
k gdje je k neki prirodan broj, a A i a su neke realne konstante i
x a
Racionalna funkcija je funkija oblika

b)

Ax B

px q

, gdje je m neki prirodan broj, gdje su A , B , p i q neke realne konstante, pri emu

pretpostavljamo da trinom x2+px+q nema realnih nula (jer u suprotnom bismo racionalnu funkciju ovog
oblika mogli napisati kao sumu funkcija oblika a).
Ranije smo vidjeli kako metodom smjene ( t x a ) izraunati integrale oblika a). Podsjetimo se,
A
dx A ln x a C ,
za k 1 je
xa
A
A
dx
( x a )1m C .
za k 2 je
m
1 m
x a
10

Pogledajmo sada kako se izraunavaju integrali oblika

Ax B

px q

. Integral ovog oblika se rjeava u

sljedeih nekoliko koraka:

1. Izraunamo izvod imenioca podintegralne funkcije, tj.
x 2 px q 2 x p

2. Odredimo konstante M i N takve da vrijedi

Ax B M 2 x p N .
3. Integral rastavimo na sumu dva integrala:
Ax B
2x p
dx
x 2 px qdx M x 2 px q dx N x 2 px q MI1 NI 2 .
U integralu I1 funkcija u brojiocu je izvod od imenioca i njega izraunavamo metodom zamjene.
Objasnimo kako izraunati integral I 2 .
Kao prvo, imenilac podintegralne funkcija emo svesti na:
p

x 2 px q x
2

p2
,
4

p
p
t , x t , dx dt i dobiti
2
2
dt
p 2 .
q
4

a potom uvesti zamjenu x

I2

dx

x px q
2

t2

p2
pozitivan ili negativan. Dakle, polazni
4
integral se svodi na integrale koji su tablini ili ih rjeavamo metodom zamjene. Ukoliko trinom x 2 px q
Ax B
Ax B

ima realne nule, odnosno vrijedi: 2

,
x px q x x1 x x2
ovaj razlomak moemo rastaviti na zbir prostih razlomaka oblika,
Ax B
A1
B1

=
x x1 x x2 x x1 x x2 .
U prva dva primjera emo pokazati kako se izraunavaju integrali kod kojih je A=0.

Integral na desnoj strani je tablini integral, u kojem je izraz q

dx
.
x2
Rjeenje. Jedini problem sa kojim se susreemo pri rjeavanju ovog integrala jeste kako napisati trinom
x 2 x 2 u kanonskom obliku. Posmatramo koeficijent uz x , koji je jednak 1 , pa e puni kvadrat koji se
Primjer 1.

Izraunati integral

javlja u kanonskom prikazu biti jednak x . Da bi dobili jednakost sa polaznim izrazom potrebno je jo
2

1
1
1

1
oduzeti drugi lan na kvadrat, tj. . Dakle, x 2 x 2 x 2 x
2
4
2

2
smjenu na nain kako smo objasnili gore.
Imamo:

7
. Sada uvodimo
4

11

1
dt
x t

2
2

7
2
1
7
dx dt
t
x
4
2
4

1
t
2
2x 1

arctg
C
arctg
C.
7
7
7
7
2
2
dt

Primijetimo da je integral 2 7 koji je preostao za izraunavanje zapravo integral tipa

t
4
7
7
, kojeg smo izraunali u 1.3.
a

4
2
dx
x2 x 2

dx

Pogledajmo sada kako rjeavati integral oblika

dt
, gdje je
a2

Ax B
dx u sluaju kada je A 0.
px q

5x 2
dx .
2 x 10
Rjeenje. U ovom integralu emo prvo izraz u brojiocu napisati kao sumu dva izraza kao to je navedeno u
prva dva koraka.
Imamo:
1. x 2 2 x 10 2 x 2 .
Primjer 3.

Izraunati integral

2. Trebamo odrediti brojeve M i N tako da vrijedi

5 x 2 A(2 x 2) B; odnosno 5 x 2 2 Ax (2 A B) .
Izjednaavanjem koeficijenata uz x i slobodan lan u posljednjoj jednakosti dobijamo sistem
5
2 A 5; 2 A B 2 , odakle se A i B 3 . Dakle, dobili smo da je
2
5
5 x 2 (2 x 2) 3 , pa integral moemo napisati kao sumu dva integrala kao to je objanjeno u koraku 3.
2
Imamo:
5x 2
5
2x 2
dx
5
x 2 2 x 10dx 2 x 2 2 x 10dx 3 x 2 2 x 10 2 I1 3I 2 .
Integral I1 se rjeava kao u paragrafu 1.3. smjenom
t x 2 2 x 10 pomou koje se dobije
I1 ln( x 2 2 x 10) .
Ostaje da se rijei integral I 2 . Integrale ovakvog oblika smo rjeavali u prva dva primjera. Nakon svoenja
imenioca
na
kanonski
oblik
i
uvoenja
smjene
imamo:
dx
dx
dt
1
t
1
x

1
t x 1
I2 2

arctg C arctg
C.
x 2 x 10 x 1 2 9 dx dt t 2 9 3
3
3
3
Konano dobijemo:
5x 2
5
x 1
2
x 2 2 x 10dx 2 ln( x 2 x 10) arctg 3 C .

12

xdx
.
2x 3
Rjeenje. Pri rjeavanju ovog integrala postupamo kao u prethodnom zadatku. Imamo:
x2 2x 3 2 x 2 .
Primjer 4.

Izraunati integral

Sada odreujemo M i N iz uslova

x M 2 x 2 N 2 Mx N 2M .
Izjednaavanjem koeficijenata dobijamo 1 2M i 0 N 2M , odakle je M

1
i N 1.
2

1
2 x 2 1 , pa imamo:
2
xdx
1 2 x 2 dx
dx
1
x 2 2 x 3 2 x 2 2 x 3 x 2 2 x 3 2 I1 I 2 .
2
Lako se uvjeravamo da je I1 ln x 2 x 3 .
Dakle, x

Integral I 2 emo izraunati na uobiajeni nain. Kao prvo, pokaimo kako se izraunavaju integrali oblika
dx
x2 a 2 . Oigledno je da se funkcija u imeniocu moe rastaviti na faktore, pa imamo
1
A
A
1 2 .
2
2
x a
xa xa
1
1
Mnoenjem sa ( x a )( x a ) i izjednaavanjem koeficijenata dobijamo da je A1
, A2
. Sada je
2a
2a
dx
1
dx
1
dx
1
1
xa
x 2 a 2 2a x a 2a x a 2a ln x a ln x a C 2a ln x a C.
Ovaj integral moemo zapamtiti kao tablini. Dakle:
dx
1
xa
x 2 a 2 2a ln x a C.
Sada moemo nastaviti sa rjeavanjem polaznog integrala. Nakon svoenja na kanonski oblik
2
2
dobijamo x 2 2 x 3 x 1 1 3 x 1 4 , pa je:
I2

dx
dx
dt
1
t 2
1 x 3
t x 1

ln
C ln
C.
2
dx

dt
x 2x 3
t 4 2 2 t 2
4 x 1
x 1 4
2

Slijedi nekoliko primjera u kojima emo pokazati kako rastavljati racionalnu funkciju na parcijalne razlomke
i primijenjivati metode integracije objanjene u specijalnim sluajevima.
To emo uraditi na slijedeim primjerima:
x3 1
Primjer 5.
Izraunati integral 2
dx .
x 3x 2
Rjeenje. U podintegralnoj funkciji stepen polinoma u brojiocu je vei od stepena polinoma u imeniocu, pa
emo prvo podijeliti (sa ostatkom) brojilac i imenilac. Imamo

13

( x 3 1) : ( x 2 3 x 2) x 3
(oduzmemo)
x3 3x 2 2 x
_________________

3x 2 2 x 1
3x 2 9 x 6

__________________

(oduzmemo)

7x 5
(ostatak)
Dakle, kolinik pri dijeljenju je x 3 , dok je ostatak 7 x 5 , pa imamo
x3 1
7x 5
. Sada integral moemo pisati u obliku:
x 3 2
2
x 3x 2
x 3x 2
x3 1
7x 5
x2
dx

3
dx

x 2 3x 2
x 2 3x 2 2 3x I1 .
Diskriminanta kvadratnog trinoma u imeniou je pozitivna, a njegove nule su x1 1 i x2 3 , pa je
x 2 3 x 2 ( x 1)( x 3) . Sada moemo podintegralnu funkciju u integralu I1 rastaviti na parcijalne
razlomke. Imat emo dva parcijalna razlomka iji imenioci su ( x 1) i ( x 3) :
7x 5
A
B

.
( x 1)( x 2) x 1 x 2
Nakon mnoenja sa ( x 1)( x 2) i grupisanja konstanti dobijamo
7 x 5 A( x 2) B ( x 1) ( A B) x (2 A B) .
Izjednaavanjem koeficijenata uz odgovarajue stepene dobijamo sistem jednaina
A B 7
2 A B 5 , ije rjeenje je A 2 i B 9 .
__________________

Sada imamo
7x 5
2
9

, pa je
( x 1)( x 2) x 1 x 2
7x 5
7x 5
dx
dx
I1 2
dx
dx 2
9

x 3x 2
( x 1)( x 2)
x 1
x2

x 2
2 ln x 1 9 ln x 2 C ln
2
x 1

C .

Sada konano rjeenje moemo izraziti u obliku

9
x 2

x3 1
x2
x 2 3x 2dx 2 3x ln x 1 2 C .

14

Zakljuak
U ovom seminarskom radu su objanjeni pojam neodreenog integrala i njegova primjena u
ekonomiji. Takoe su objanjeni naini rijeavanja integrala putem metode zamjene (supstitucije) i metode
parcijalne integracije, kao i integracija racionalnih funkcija. Objanjenja su propraena primjerima zadataka.

15

Literatura

1. Nevanka Skaki i Ratko Kravarui, Matematika 1, Ekonomski fakultet, Banja Luka, 2000

16