Skener

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

Ulazni ureaj

Skener je ulazni ureaj koji pretvara sliku s predloka u oblik prihvatljiv raunalu.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

Graa skenera
Grau skenera moemo podijeliti u nekoliko osnovnih cjelina:

a) Kuite sa zatitnim poklopcem i staklenom plohom na koju se polae predloak.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

Graa skenera
b) Izvor svjetlosti za osvjetljavanje predloka. c) Sustav ogledala, lea i filtara za usmjeravanje

reflektirane svjetlosti.
d) Glava za skeniranje koja objedinjuje pogonski

motor s pripadajuim remenom za pokretanje glave ispod predloka i osjetilo svjetla.

e) Pripadajui elektroniki sklopovi.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

Naelo rada
Predloak se postavlja na staklenu plohu slikom prema dolje i poklopi poklopcem. Ispod staklene plohe kree se izvor bijele svjetlosti.
(Potrebna je bijela svjetlost jer sadri sve valne duljine.)
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 5

Izvor svjetlosti

Kao izvor svjetlosti koristi se fluorescentna lampa.

Kod novijih tipova skenera koristi se (engl. cold cathode) fluorescentna lampa (CCFL) ili Xenon lampa.
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 6

Osnovni elementi predloka

Predloak se daljnjim postupkom dijeli na konaan broj osnovnih elemenata (to ih je vie, kvaliteta skenirane slike bit e bolja). Kada se bilo koji od osnovnih elemenata predloka osvijetli, svjetlost se od njega reflektira.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

Osjetilo svjetla

Reflektirana svjetlost preko sustava ogledala, lea i filtara dolazi do osjetila svjetla.

Osjetilo svjetla (fotoelement) je sklop koji pretvara reflektiranu svjetlost u elektinu struju.
Osjetila svjetla su uglavnom integrirani poluvodiki krugovi tipa CCD (engl. charged coupled device).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

Glava za skeniranje

Glava je privrena na vodilicu (engl. stabilizer bar) koja se protee kroz tijelo skenera.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

Korani motor

Glava za skeniranje kree se du predloka kako bi se svi dijelovi slike osvijetlili i prenijeli do osjetila svjetla.

Glavu za skeniranje pokree korani (engl. step) motor s remenom.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 10

Analogno-digitalna pretvorba

Nakon to osjetilo svjetla energiju svjetla pretvori u elektrinu struju, analogno-digitalni pretvara je pretvara u digitalni oblik. Krajnji razultat su razliiti intenziteti reflektirane svjetlosti predoeni razliitim binarnim brojevima.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

11

Naelo rada skenera

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

12

RGB komponente

Kod skeniranja predloka u boji mora se zabiljeiti odgovarajua nijansa boje svakog od osnovnih elemenata predloka.
Svaka se boja moe prikazati kombinacijom tri osnovne boje: crvene (engl. red, R), zelene (engl. green, G) i plave (engl. blue, B).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

13

RGB komponente

Da bi se boja svakog od osnovnih elemenata predloka prikazala pomou tri osnovne komponente, potrebno je reflektiranu bijelu svjetlost rastaviti prolaskom kroz filtre na crvenu, plavu i zelenu komponentu.
Nakon to se bijela svjetlost rastavi na komponente, potrebno je posebno zabiljeiti intenzitet svjetla svake od te tri komponente.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

14

Vrste skenera
Postoji vie vrsta skenera. U upotrebi su:

stolni (engl. flatbed), runi (engl. hand held), rotacijski (engl. drum).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

15

Runi skeneri

Slue za unos malih slika.

Osjetljivi su na pravocrtnost i brzinu pokretanja. U irokoj uporabi je posebna vrsta runih skenera koji itaju crtini (linijski) kd s proizvoda u trgovinama (engl. bar code).
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 16

Rotacijski skener

Rotacijski skeneri spadaju u najkvalitetnije skenere; koriste se u grafikoj industriji.

Predloak se stavlja na stakleni valjak koji rotira velikom brzinom. Glava za skeniranje se nalazi u unutranjosti valjka.
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 17

Kvaliteta skenera

O kvaliteti skenera govore dva podatka:

razluivost, broj boja.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

18

Razluivost

Razluivost skenera je podatak o broju osnovnih elemenata predloka koje skener moe prepoznati. Izraava se brojem tokica po inu (palcu) (engl. dot per inch, dpi).
Palac (in, engl. inch) je engleska mjera za duinu: 1 palac = 2,54 cm.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

19

Vrste razluivosti
Razlikuju se dvije vrste razluivosti.

Sklopovska ili stvarna razluivost. Programska razluivost.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

20

Sklopovska razluivost
Sklopovska, optika ili stvarna razluivost ovisi:

u poprenom smjeru o znaajkama osjetila svjetla,

u uzdunom smjeru o znaajkama pogonskog mehanizma glave skenera i o znaajkama osjetila svjetla. U uporabi su skeneri s razluivosti 600x600,
600x1200, 1200x2400 i sl.
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 21

Programska razluivost

Programska razluivost omoguava prividno poveanje kvalitete skeniranog predloka. Dodatne tokice stvaraju se programski izmeu stvarno oitanih, tako da se procjenjuje (izraunava) njihova vrijednost. Taj postupak stvara dojam vee razluivosti od sklopovske (npr. 2.400 x 2.400, 9.600 x 9.600 i sl.).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

22

Broj boja
Broj boja je podatak koji govori o broju boja koje skener moe prepoznati.
Izraava se brojem bitova.

Za prikaz svake od osnovnih boja rabi se treina ukupnog broja bitova.

Danas gotovo svi skeneri upotrebljavaju 36 (ili vie) bitova za prikaz boja.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

23

Proraun ukupnog broja boja

Broj boja koje moe prepoznati 36-bitni skener:

12 bitova za svaku osnovnu boju (kanal) 36 : 3 = 12,

svaku od osnovnih boja moe se kodirati na:

212 = 4096 naina,

ukupan broj boja je 4096 3 = 68.719.476.736 boja.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 24

Prikljuivanje skenera

Na paralelni prikljuak.

Na USB prikljuak

suvremen, brz i jednostavan nain spajanja.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

25

TWAIN

TWAIN (engl. technology without an interesting name) je komunikacijski (upravljaki) program koji omoguava razmjenu podataka izmeu programa za obradu slike koji podrava TWAIN normu i TWAIN sukladnog skenera.

TWAIN omoguava da bilo koji TWAIN program za obradu slike moe raditi s bilo kojim TWAIN sukladnim skenerom.
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 26

TWAIN

Ovisno o odabranoj vrsti predloka, program podeava parametre skeniranja koje proizvoa smatra najboljima za tu vrstu predloka. Tako skenirana slika ide izravno u program za obradu slike, bez potrebe da se posebno rabi program za skeniranje, a nakon toga program za obradu slike (to je nuno ako se ne koristi TWAIN tehnologija).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

27

Naini skeniranja

Skeniranje u boji (engl. full color, true color).

Skeniranje u nijansama sive boje (engl. gray scale).

Jednobojno skeniranje (engl. line art).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

28

Jednobojno skeniranje

Rezultat ovog skeniranja je crnobijela slika bez polutonova.

Pogodno je za skeniranje teksta ili tehnikih crtea.

Zauzee memorije je najmanje.

56 KB
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 29

Skeniranje u nijansama sive boje

Pogodno je kada boja nije potrebna (npr. pri ispisu na pisau koji nije u boji). Datoteke su po zauzeu memorije vee od datoteka nastalih jednobojnim skeniranjem.
444 KB uz 8-bitni prikaz nijansi sive
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 30

Skeniranje u boji

Skeniranje u boji daje najvjerniji prikaz predloka. Ovako nastale datoteke su po zauzeu memorije najvee.
1325 KB uz 24-bitni prikaz boje
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 31

Grafike datoteke

Datoteke koje nastaju kao rezultat skeniranja esto su vrlo velike jer sadre informacije o boji svakog osnovnog elementa predloka.
Velike datoteke su nepodesne za uporabu i zauzimaju mnogo memorije zbog ega su razvijeni razni naini saimanja takvih datoteka.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

32

Vrste saimanja

Postoje dvije vrste saimanja.

Saimanje s gubicima u kvaliteti (engl. lossy compression). Saimanje bez gubitaka u kvaliteti (engl. lossless compression).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

33

Saimanje s gubicima u kvaliteti

Kod ove se vrste saimanja gubi dio sadraja, to se oituje smanjenjem kvalitete slike ali i bitnim smanjenjem veliine datoteke. Kod ovog postupka korisnik moe birati stupanj gubitaka podataka. to se vie smanjuje kvaliteta slike, to je datoteka manja. Veliina datoteke je posebice vana kod prijenosa slika Internetom.
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 34

Saimanje bez gubitaka u kvaliteti

Saimanje bez gubitaka u kvaliteti pri saimanju uva cjelokupan sadraj slike.
Nema smanjenja kvalitete, ali je datoteka znatno vea nego kod saimanja s gubicima.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005.

35

Grafike datoteke
Najei formati grafikih datoteka nastalih saimanjem su:

TIFF BMP

(saimanje bez gubitaka ), (saimanje bez gubitaka ),

GIF

(saimanje bez gubitaka, do 256 boja),

JPEG (saimanje s gubicima, danas najei format datoteka za skenirane slike i fotografije, posebice na Internetu).
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 36

Optiko raspoznavanje znakova

esto se javlja potreba pretvorbe dokumenta ispisanog na papiru u digitalni oblik, i to ne u oblik slike ve u oblik teksta koji e se moi ureivati u programu za obradu teksta. Program za optiko raspoznavanje znakova (engl. OCR, optical character recognition) pretvara skeniranu sliku slova u raunalno itljiv tekst.
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 37

OCR
Program za optiko raspoznavanje znakova raspoznaje znakove:

usporeivanjem
ili

raspoznavanjem glavnih znaajki slova.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 38

OCR usporeivanjem

Prvi nain raspoznavanje znakova temelji se na usporeivanju skeniranih znakova s podacima iz vlastite baze podataka. Programi koji rade na taj nain imaju u memoriji pohranjene razne fontove u obliku bitmapa.

Ovako rade loiji programi za optiko raspoznavanje znakova. Glavna im je mana ograniena baza uzoraka zbog ega imaju i manju uspjenost.
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 39

OCR raspoznavanjem

Drugi nain raspoznavanje znakova temelji se na raspoznavanju glavnih obiljeja slova.

Analiziraju se zaobljenja i oblici crta da bi ih se moglo pretvoriti u znakove.

Ovakav nain prepoznavanja nije ogranien vrstom i veliinom slova. Uspjenost raspoznavanja znakova je vrlo dobra.
(c) S.utalo i D.Grundler, 2005. 40