ŠTO JE ŠKOLA?

POSTANAK I RAZVOJ ŠKOLE

ODGOJNO-OBRAZOVNI POTENCIJALI
ŠKOLA I DRUŠTVENO OKRUŽENJE
 POSTANAK I RAZVOJ ŠKOLE
 institucionalizacija → odvajanje duhovnog od manualnog
rada, a društvo se dijeli na klase
 prve su škole nastale nastankom prvih civilizacija

Na početku nastajanje škola se diferencira na dvije vrste

obrazovanja:

Praktični cilj →pripremao mlade za potrebe praktičnog radnog života

Duhovni cilj → pripremao mlade za poslove vladajuće klase

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 2

  klasno obrazovanje obilježeno je religioznim sadržajima
(radi reprodukcije svećeničkog kadra) i viteškim
obrazovanjem (za više slojeve)

 kmetovima školovanje nije omogućeno, osim izuzetne

djece kmetova koja su se obrazvala za svećenički kadar
→ javljanje progresivnih ideja:
↓
M. Luther 1524. godine zahtijeva otvaranje škola za svu
djecu bez obzira na spol

J. Komensky → ideja omasovljenja školovanja

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 3

  nastanak cjelovitih školskih sistema uglavnom se veže za
vrijeme industrijske revolucije, iako je i prije u pojedinim
razdobljima bilo uređenih i međusobno povezanih škola

 prve obvezne osnovne škole koje je subvencionirala

država osnovane su u Prusiji i Danskoj u 18. stoljeću; a
vojno-politički motiv osmišljavanja školstva bio je prisutan
i u Engleskoj

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 4

  PRILIKE U HRVATSKOJ; Učiteljski pokret, na čelu Ivan
Filipović – zahtijeva otvaranje javnih škola→
Škola mora biti državna briga i slobodna ustanova!

 značajan napredak je i osnivanje

Hrvatskog pedagoško- književnog zbora 1871.

 prvi školski zakon 1874. / osnovna škola postala državna i

opća javna ustanova
 bogata izdavačka djelatnost HPKZ-a pridonijela je
emancipaciji moderne pedagogije te emancipaciji škole
od utjecaja crkve
HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 5
 ŠTO JE ŠKOLA?
ne postoji općevažeće određenje škole
(problem njenog određenja i funkcija, sadržaja i metode rada te drugih
aspekata uvijek je prisutan i nema perioda u razvoju civilizacije u kojem
škola nije proučavana)
u početcima svoga nastanka → mjesto dokolice;
mjesto masovnog odgoja i obrazovanja
znanstveni pristup određivanju škole, odnosno njene
funkcije u društvu počinje nakon ekspanzije državnog
(odgoja) i obrazovanja ( 20. stoljeće)

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 6

 ŠKOLA je institucija za obrazovanje ( T.Ballanf), odnosno
mjesto stjecanja temeljnih znanja potrebnih za nastavak
školovanja, vještina i navika ali i mjesto stjecanja
profesionalnih znanja.

Škola se određuje kao mjesto učenja i igre!

( E.Weigner, H.Nohl i dr.)

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 7

 Odnos škole i društva→ J. GEBHARDT ‘’O smislu škole’’

Škola se u svojim teorijama škole sagledava kao granično

područje sociologije obrazovanja i pedagogije!

ŠKOLA DRUŠTVO

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 8

 ULOGA ŠKOLE U DRUŠTVU
 FUNKCIONALISTIČKI PRISTUP →ističe pozitivan doprinos
škole održanju društvenog sustava; škola se određuje kao
mjesto socijalizacije mladih naraštaja.
 Kroz školu se osigurava daljnji opstanak i razvoj društva.

 Škola je važno mjesto ‘’državne predstave’’.

 T. Parsons, američki sociolog školu određuje kao
‘’žarišno sredstvo socijalizacije’’ koja se odvija nakon
primarne socijalizacije u obitelji.
U školi se socijalnostatusna diferencijacija vrši na temelju
zasluga i nije biološki bazirana.
HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 9
  Diferencirajući učenike na temelju ocjenjivanja i uspjeha
→škola određuje učenike za buduće poslove koji najbolje
odgovaraju sposobnostima koje učenik ima.
↓
ŠKOLA JE GLAVNI MEHANIZAM PODJELE RADA!
H.Fend → Škola je mjesto planiranog i svrhovitog procesa
učenja u kojem se učenici razvijaju u poželjnom smjeru .
Preduvjeti:
 SISTEMATIZACIJA UVJETA UČENJA
 FORMULIRANJE CILJEVA UČENJA
 STALNO PODIZANJE RAZINE UČENJA
 KONTROLA USPJEHA UČENIKA

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 10

  INTERAKCIONALISTIČKI PRISTUP- škola je ustanova kojoj
obilježje daju njeni članovi svojim interakcijama, a služi
predaji kulturnih dobara.

 Škola je mjesto ‘’kulturne reprodukcije’’ ( P. Bourdie) tj.

kulture vladajuće klase. Što je stil ponašanja više nalik
stilu dominantne klase, veća je mogućnost učenikovog
uspjeha→ŠKOLA →MJESTO DRUŠTVENE ELIMINACIJE!

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 11

  LIBERALNI PRISTUP - škola je mjesto osobnog razvoja
pojednica. U njoj se omogućava razvoj spoznajnih,
duhovnih, tjelesnih i drugih potencijala.
 Besplatno obrazovanje omogućava svima jednake šanse
za razvoj i zauzimanje pozicija u društvu koje nisu
povezane s podrijetlom.

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 12

 ŠKOLA je ustanova u kojoj se
realiziraju:

MATERIJALNI ZADACI

FUNKCIONALNI ZADACI

ODGOJNI ZADACI

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 13

 FUNKCIJE ŠKOLE U DRUŠTVU:
KVALIFIKACIJASKA FUNKCIJA

SELEKTIVNO-ALOKACIJSKA F.

INTEGRACIJSKA FUNKCIJA

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 14

 VRSTE ŠKOLA
 KRITERIJ OBVEZNOSTI: obvezne i neobvezne
Obvezno obrazovanje nije identično s osnovnim
obrazovanjem ( uglavnom traje od 8 do 12 godina)
Neobvezno obrazovanje slijedi nakon obveznog i zbog
nepohađanja (ne)polaznik nema zakonskih sankcija.

 KRITERIJ RAZINE: osnovne, srednje, više i visoke.

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 15

  PREMA KARAKTERU OBRAZOVANJA (SADRŽAJNOJ ORJENTACIJI):
Općeobrazovne škole → u školskim sustavima u svijetu
različito se nazivaju; gimnazije, koledži, liceji, gramatičke
škole i sl. ; Stručne škole i škole koje objedinjuju opće i
stručno obrazovanje ( Comprehensive school; Gesamtschule)

 PREMA DOBI UČENIKA:

škole za mladež (djeca i adolescenti) i škole za odrasle

 PREMA VREMENU ( trajanju) :

stalne i povremene ( sezonske , periodične)

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 16

  PREMA VREMENU RADA (održavanju nastave)
Dnevne i večernje škole, poludnevne škole, cjelodnevne
škole, škole produženog boravka, škole internati i
poluinternati.

 PREMA OSNIVAČU:
državne ,privatne, alternativne, ambulantne ili pokretne
škole, civilne, vojne, svjetovne i vjerske
 Različita je terminologija kojom pojedine zemlje označavaju
privatne škole. U Velikoj Britaniji su u početku nazvane
‘’public schools’’ čime su ukazivale na elitnost i ekskluzivnost
↓
kasnije neovisne škole ili ‘’independent schools’’

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 17

 ŠKOLA

DRUŠTVENO
OKRUŽJE
HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 18
 Škola nije izolirana od okružja u kojem je nastala, u kojem
se razvijala ili stagnirala
 Škola je civilizacijsko- kulturni izraz jednog vremena što
znači da u sebi nosi njegova kulturna, ideološka, politička,
ekonomska i druga obilježja.
 Kakvo je društvo takva je i škola; mijenjajući društvo,
mijenjamo i školu!
 Promjene u društvenom okružju ne idu paralelno s
promjenama škole→raskorak→KRIZA ŠKOLE.
 U društvima gdje postoje bogati pojedinci i siromašna
većina, škole su ‘’podešene’’ prema potrebama bogatih i
služe im kao mehanizmi reprodukcije. (bogati se školuju u
elitnim školama→osigurana elitna mjesta u svijetu rada; siromašnima su
nedostupni viši stupnjevi obrazovanja→zatvorena su im vrata elitnih škola).

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 19

  Carnoy,Levin i Bourdieus osvijetlili su načine na koje škole
reproduciraju postojeću klasnu strukturu društva →
učenicima iz različitih socioekonomskih grupa pružaju
različita znanja (oblike obrazovanja), a odabir sadržaja je
po spolu, klasi ili rasi.
 Bowles i Gintis dokazali su da je sadržaj formalnog
obrazovanja usklađen s klasama učenika, tj. razvijaju se
one sklonosti i vještine koje će biti potrebne za
preuzimanje odgovarajućih položaja među radnom
snagom.
‘’KULTURNI STANDARD’’ predstavlja elemente okružja→
materijalno bogatstvo, struktura društva, vladajuća ideologija, način
proizvodnje, tradicija, religija, tip obitelji i sl.

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 20

 BOGATA
SIROM DRUŠTVA
AŠNA
DRUŠT
VA razvijeniji školski s
ust
obuhvat populacij avi i visok
e obveznim
školovanjem
Nerazvijena mreža
škola
obuhvat stanovništv ;
formalnim obrazov a
anjem je razvijena mreža i d
obra organiziranost
nizak drugih oblika i insti
tucija za
( neformalno obrazo edukaciju
vanje)
nizak standard, ne
razv
tehnologija; ne po ijena
istraživanja; stvara tiču se dobra opremljeno
se zavisnost od suvremenom tehn st škola
bogatih zemalja ologijom, potiču
znantvena istraživ
anja

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 21

 ŠKOLA OBITELJ

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 22

 ŠKOLA I OBITELJ
 društvene zajednice → upućene su jedna na drugu
ŠKOLA kao i OBITELJ funkcionira u okviru
društveno-ekonomsko-kulturnih prilika

 sve promjene u društvu odražavaju se na školu i obitelj

 S obzirom na to da je škola državna institucija, promjene
okružja direktnije se održavaju na školu
( mora ih poštovati)
 obitelj može ostati dijelom zaštićena od vanjskih utjecaja
zbog njene ‘’intimizacije’’
HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 23
 U obitelji se odvijaju procesi:
→ KULTURALIZACIJE
→ SOCIJALIZACIJE
→ PERSONALIZACIJE
Obitelj je izvor odgojnih
utjecaja na cjelokupnu
čovjekovu osobnost.

→ sociologija obrazovanja upućuje na vezu između obitelji i

školskog postignuća učenika
→ visoka povezanost socioekonomskog statusa obitelji i
uspjeha u školi

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 24

 MODELI SURADNJE ŠKOLE I OBITELJI
 udruženje roditelja na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj
razini koje ima savjetodavnu ulogu
 razredni forumi (savjeti) koji čine roditelji i razrednici
 školski forumi (savjeti) koje čine roditelji i svi nastavnici
škole
 udruženja roditelja, nastavnika i učenika
 skupni ili/i pojedinačni sastanci nastavnika, razrednika,
ravnatelja i drugih stručnjaka iz škole i roditelja
 udruženja roditelja kao osnivača škole

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 25

 KRIZA ŠKOLE I KRIZA OBITELJI
 kriza škole iskazuje se u prevelikom broju ‘’prijevremenih
učenika’’, tj. učenika koji su napustili školu prije završetka
obveznog obrazovanja, porastu broja neuspješnih
učenika, porastu ‘’bolesti škole’’, bježanja od škole i drugih
devijacija
 kriza obitelji iskazuje se u porastu maloljetničke
delikvencije, porastu nasilja nad djecom i majkama,
porastu narkomanije i alkoholizma, nepotpunih obitelji i
raste brakova

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 26

 HVALA NA PAŽNJI!!!

HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 27