Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova

Okrugli sto
“Značaj i mogućnosti poboljšanja sigurnosti saobraćaja”

Prof.dr. sc. Osman Lindov

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za saobraćaj i komunikacije

Značaj i mogućnosti poboljšanja

sigurnosti saobraćaja

Sarajevo, april 2009.

 STANJE CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA I
SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA U BIH/FBIH

IZVORI NESIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAĆAJA

ZNAČAJ POBOLJŠANJA CESTOVNE SIGURNOSTI U FBIH/BIH

MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U

CESTOVNOM SAOBRAĆAJU BIH/FBIH
Umjesto uvoda
ZAPALJENJE VOZILA
SUDAR
SUDAR
Izgorjela osoba u vozilu
NALET VOZA NA DJEVOJČICU
STANJE MOTORNIH VOZILA I SIGURNOSTI
SAOBRAĆAJA U BIH/FBIH
 Stanje cestovnih motornih vozila u BiH

 Udio ukupnog broja registrovanih vozila

5 5
5
10

Motocikli
75 Teški kamioni
Laki kamioni
Automobili
Autobusi
 Stanje cestovnih motornih vozila u BiH

 Broj motornih vozila u BiH za period 1971–2008.

800000 798000
778000
vozila u BIH
700000 689567

600000 578778 588456

500000 488121
420581
400000

300000
248425
200000 190134 178713

100000

0
1971 1976 1981 1986 1990 1995 2002 2006 2007 2008
 Stanje cestovnih motornih vozila u BiH
 Starosna struktura vozila u BiH

do 3 godine
od 3 do 5 godina
od 5 do 10 godina
5%
preko 10 godina
30% 15%

50%
 Upravljanje sigurnošću saobraćaja na području
jedne države treba da se oslanja na tri međusobno
ovisna elementa i to:

Institucionalno upravljačka funkcija koja treba da

osigura preduslove za usvajanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva
sigurnosti saobraćaja i koja treba biti promotor mjera za postizanje
rezultata,

Intervencije i mjere povećanja sigurnosti u saobraćaju, koje

trebaju da osiguraju dostizanje zacrtanih ciljeva, koje uključuju sve
faktore sigurnosti saobraćaja i planiranje, standarde i propise iz
oblasti sigurnosti saobraćaja i

Rezultati, koji trebaju da prikažu efekte koji su mjerljivi i

izmjerljivi i koji trebaju da osiguraju ocjenu zacrtanih ciljeva i
preuzetih mjera i njihovu eventualnu korekciju.
Trenutno u BiH nemamo definisanu institucionalnu
upravljačku funkciju sigurnosti u saobraćaju niti na
jednom nivou organizacije države (pojedine
institucije imaju odjeljenja koja broje jednu ili dvije
osobe koje se bave sigurnošću u saobraćaju).
 Intervencije i mjere povećanja sigurnosti u saobraćaju

Trenutno u BiH imamo dvije entitetske strategije

sigurnosti u saobraćaju bez državne strategije, koje
nemaju zajedničkih elemenata gledano kroz jasno
definisane intervencije i mjere.
Rezultati, koji trebaju da prikažu efekte koji su mjerljivi i
izmjerljivi.

Još u cjelosti nemamo niti entitetske niti državne baze podataka

o saobraćajnim nezgodama
 Analiza saobraćajnih nezgoda i posljedica u BiH/FBiH u periodu
od 2004. do 2008. godine

 Prikaz podataka o saobraćajnim nezgodama u BiH/FBiH

Ukupno Broj teže Broj lakše

Broj poginulih
Saobraćajnih Povrijeđenih Povrijeđenih
osoba
nezgoda osoba osoba
2004. 34.910 (22.207) 417 (542)* (251) 2.241 7.147
2005. 34.520 (24.156) 377 (490)* (199) 1.993 7.140
2006. 35.344 (25.301) 414 (538)* (208) 2.051 7.905
2007. 39.899 (28.561) 430 (559)* (236) 2.417 9.469
434 (564)*
2008. 40.859 (28601) 2.385 9.499
(239)
UKUPNO 185.532 2.072 (2.693)* 11.087 41.160
 Analiza saobraćajnih nezgoda i posljedica u BiH u periodu
od 2004. do 2008. godine

 Saobraćajne nezgode po kategoriji ceste u BiH

Magistralna cesta Regionalna cesta Lokalna cesta Cesta u naselju

2004. 10.859 4.090 3.561 14.711

2005. 10.312 3.240 3.617 14.876
2006. 9.959 4.088 3.384 16.361
2007. 9.406 (6.719) 4270 (3.050) 3613 (2.581) 20.046 (14.319)
2008. 11.261(7.381) 3955 (2.8259 4209 (3.007) 19.650 (15.173)

UKUPNO 51.797 19.643 18.384 85.644

 Analiza saobraćajnih nezgoda i posljedica u BIH u periodu
od 2004. do 2008. godine

 Nastradale osobe u saobraćajnim nezgodama

po starosnoj strukturi u BiH

Nepoznata
 6 god 7-14 15-17 18-24 25-49 50-64 65 i više starosna dob

2004. 154 594 268 1.769 3.378 124 329 371

2005. 166 539 281 1.834 3.473 128 343 154
2006. 153 543 307 1.679 3.402 139 451 781
2007. 164 544 323 1.678 3.456 143 456 790
2008. 158 549 345 1.690 3.486 149 468 796

UKUPNO 795 2769 1524 8.650 17.195 683 2047 2892

 Analiza saobraćajnih nezgoda i posljedica u BiH u periodu
od 2004. do 2008. godine

 Struktura vozila u saobraćajnim nezgodama u BiH

PA TV AUTOBUS MOTOCIKL BICKL TRAKTOR ZAPREGA UKUPNO

2004. 23.452 3.423 764 209 234 210 50 28.342

2005. 25.474 3.418 762 211 229 219 53 30.366
2006. 24.472 3.480 594 245 232 181 43 29.247
2007. 25.482 3.589 694 275 242 204 49 30.287
2008. 26.492 3.680 723 295 252 234 53 31.147

UKUPNO 125.372 17.590 3537 1235 1189 1048 248 146.449

 Elementi cestovnog saobraćaja u BiH u
usporedbi sa zemljama EU

Gustoća
Broj
Ukupna dužina drumske Pog. na Pog. i ozlj.
Stanovništvo Površina mot.
Država javnih cesta mreže 100 000 na 100.000
(u 1.000) (km2) vozila
(km) (km/100 stanovnika stanovnika
(u 1.000)
km2)
Belgija 10 263 30 518 149 018 488.3 5 737 14.5 462
Danska 5 368 43 094 71 951 166.9 2 476 8.6 133
10.7
BiH 3 864 51 209 22759 44.4 731.8 (13.9)
268

Francuska 59 344 544 000 996 118 183.1 35 396 12.9 178
Njemačka 82 440 357 020 626 248 175.4 53 306 8.3 439
Slovenija 1 964 20 253 20 250 100 1 046 13.7 523
Švedska 8 909 411 000 212 000 51.6 4 936 6.0 178
IZVORI NESIGURNOSTI CESTOVNOG
SAOBRAĆAJA
U preporukama UN-a za zemlje u razvoju koje se oslanjaju i na
smjernice Svjetske banke za osnove upravljanja sigurnošću
saobraćaja navedeno je sljedeće:

 država mora biti svjesna važnosti sigurnosti saobraćaja

kao i troškova koji nastaju kao posljedica saobraćajnih nezgoda,

 država mora da organizuje i da financira interministarsko tijelo

visokog nivoa ili nacionalni savjet za sigurnost saobraćaja sa
stručnim službama,

 informacije i baze podataka o stanju sigurnosti saobraćaja

moraju biti prikupljane i sistematizovane tako da
omogućavaju svestranu analizu sigurnosti saobraćaja,

 faktori sigurnosti saobraćaju moraju biti planirani da razvijaju i

unapređuju nivo svijesti i da budu sastavni dio definisanih
strategija sigurnosti saobraćaja.
 Čovjek kao izvor nesigurnosti u saobraćaju

 vozač,
 pješak,
 biciklista,
 motociklista
 osoba koja upravlja saobraćajem,
 osoba koja nadzire saobraćaj i
 osoba koja reguliše saobraćaj

U svim navedenim ulogama čovjeka kao izvora nesigurnosti u saobraćaju

treba posmatrati kroz njegovu prethodnu educiranost i pripremljenost u
obavljaju navedenih poslova koji u dobroj mjeri danas u BiH predstavljaju
izvor koji ima veliko učešće u svim izvorima nesigurnosti u saobraćaju.
 Cesta kao izvor nesigurnosti u saobraćaju

Mjere za poboljšanje stanja cestovne infrastrukture

BiH/FBiH a samim tim i sigurnosti saobraćaja su:

 dogradnja pravno-institucionalnog okvira,

 razvijanje sistema menadžmenta, monitoringa i zaštite
cesta,
 revitalizacija i modernizacija cestovne mreže i
 osiguranje financijskih sredstava za zadovoljavanje
finansiranja cestovne infrastrukture.
 Cesta kao izvor nesigurnosti u saobraćaju

Primjeri izmjene cestovne

infrastrukture u pojedinim
segmentima:
 Cesta kao izvor nesigurnosti u saobraćaju

Primjeri izmjene cestovne

infrastrukture u pojedinim
segmentima:
 Cesta kao izvor nesigurnosti u saobraćaju

Primjeri izmjene cestovne

infrastrukture u pojedinim
segmentima:
 Cesta kao izvor nesigurnosti u saobraćaju

Primjeri izmjene cestovne

infrastrukture u pojedinim
segmentima:
 Vozilo kao izvor nesigurnosti u saobraćaju

 Tehnička ispravnost motornih i priključnih vozila

 Kriterijum sigurnosti i tehničke ispravnosti vozila

 Tehnički pregledi i vrste tehničkih pregleda vozila

 Uloga kontrole tehničkog stanja vozila

 Razvoj i kvalificiranje sigurnosti u saobraćaju

 Vozilo kao izvor nesigurnosti u saobraćaju

U okviru međunarodnih propisa od posebnog značaja za

cestovna motorna vozila su jednoobrazni uslovi o
homologaciji motornih vozila i dijelova opreme vozila.

Homologacija vozila je postupak ispitivanja i utvrđivanja

podudarnosti vozila tehničkim propisima koji važe u datoj
državi.

Nemamo u BiH trenutno instituciju za provođenje

postupka homologacije motornih vozila
 Okolina kao izvor nesigurnosti u saobraćaju

Pod okolinom sa aspekta saobraćaja podrazumijeva se

prostorno – ambijentno okruženje odvijanja saobraćaja.

Aspektu okoline i njenom uticaju na sigurnost u

saobraćaju na našim prostorima gotovo nikako se ne vodi
računa niti se analizira kao eventualni uzročnik nastanka
“opasnih situacija”, odnosno uzročnika saobraćajnih
nezgoda.
 Okolina kao izvor nesigurnosti u saobraćaju

Osnovni propusti saobraćajne okoline koji su

karakteristični za gradske sredine su:

 postavljanje svjetlećih reklama i video displeja

neposredno uz cestu,
 parkiranja na cesti i na trotoaru,
 nedovoljna širina trotoara,
 postavljanje “tendi” i izloga na trotoare,
 nedovoljna uočljivost i veličina saobraćajne
signalizacije,
 nedovoljna fizička zaštita ceste,
 neadekvatna zaštita i izvođenje stajališta,
 neadekvatno osvjetljenje ceste i dr.
 Elementi saobraćajne okoline koji mogu doprinijeti
nesigurnom odvijanju saobraćaja

Parking na trotoaru i na kolovozu

Video displej na raskrsnici

 Elementi saobraćajne okoline koji mogu doprinijeti
nesigurnom odvijanju saobraćaja

Reklamni pano uz površine ceste

na trotoaru

“Sakriveni” signalni uređaj

Prodaja na trotoaru

Kante za smeće na površini

namijenjenoj za kretanje pješaka
 Promjena ulja na parking površini

Parking može biti svugdje

“Sakriveni” signalni uređaj

“Reklamno” upozorenje za pivo

 Elementi saobraćajne okoline koji mogu doprinijeti
nesigurnom odvijanju saobraćaja

“Novi” saobraćajni znak

Pano “skriveni pješak”

ZNAČAJ POBOLJŠANJA CESTOVNE
SIGURNOSTI U FBIH/BIH
Shema strategija neophodnih za poboljšanje sigurnosti
saobraćaja u BiH

DRŽAVNA STRATEGIJA
SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA
STRATEGIJA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA
Ministarstva komunikacija i transporta
STRATEGIJA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA (entitetska)
Ministarstva prometa i komunikacija
Ministarstva unutrašnjih poslova
Ministarstva obrazovanja
Ministarstva zdravstva
AKCIONI
PLANOVI
Realizacije zacrtanih ciljeva i mjera
 Kretanje ukupnog broja saobraćajnih nezgoda u BiH sa i bez
poduzimanja mjera

60000 kretanje broja SN

bez poduzimanja
47363 49731
50000 45108 ciljeva i mjera
42960
38966 40914
37111
40000 34520
35344 kretanje broja SN
s ostvarenjem
34520 35344
30000 33577
31898 predviđenog cilja
30303 28788
27349 25981 24682
20000

10000

0
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
 Kretanje broja poginulih u saobraćajnim nezgodama u BiH
sa i bez poduzimanja mjera

povećanje broja
700 poginulih u SN bez
600 545 572 poduzimanja cilja i
495 519 mjera
500 450 472 smanjenje broja
429
414 poginulih u SN s
400 377
414 429 407 ostvarenjem
377 386 366
300 347 329 312
zacrtanog cilja

200
100
0
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
 Koliko godišnje košta BiH cestovna nesigurnost

TU  420  1441900  3000  16830  5500  1320 

 117 .348.000 ( EURA )ili 229.512.738( KM )

bez 30.000 saobraćajnih nezgoda u kojima je

nastupila samo materijalna šteta
MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI
U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU BIH/FBIH
 MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM
SAOBRAĆAJU BIH/FBIH

Primjena Direktive 2008/96/EC Evropskog parlamenta i

vijeća od 19. novembra 2008. o sigurnosti cestovne
infrastrukture, posebno je potencirano u sljedećem:

u segmentu usvajanja institucionalnog

organizovanja i usvajanju procedura,
 sastavljanje tehničkih vodiča koji se odnose na
sigurnost infrastrukture
 revizije cestovne sigurnosti na infrastrukturnim
projektima i
 kontrole sigurnosti.
 MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM
SAOBRAĆAJU BIH/FBIH

Neophodno je na osnovu Direktive 2008/96/EC Evropskog

parlamenta usvojiti načela i procedure obuhvata koje su
definisane kroz četiri Aneksa date direktive i to:

 Aneksu I, ocjena uticaja infrastrukturnih projekata na

cestovnu sigurnost;

 Aneksu II, revizija cestovne sigurnosti na

infrastrukturnim projektima;

 Aneksu III, rangiranje dionica sa velikim brojem

saobraćajnih nezgoda i rangiranje sigurnosti unutar
mreže, te

 Aneksu IV, o podacima koji se upisuju u izvještaje o

saobraćajnim nezgodama.
 MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM
SAOBRAĆAJU BIH/FBIH

Osnovna područja u okviru Evropskog akcionog

programa za sigurnost u saobraćaju koji ima za cilj
smanjenje broja poginulih u saobraćajnim nezgodama u
svim zemljama EU su:

 Segment zaštite ozljeđenih u saobraćajnim nezgodama;

 Segment brzine kretanja motornih vozila;

 Segment sigurnosti cestovnih vozila;

 Segment sigurnosti cesta.

 MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM
SAOBRAĆAJU BIH/FBIH

Segment zaštite ozljeđenih u saobraćajnim nezgodama:

U današnjem razvoju mjera zaštite ozlijeđenih u saobraćajnim

nezgodama na području Bosne i Hercegovine evidentna je
neuvezanost sistema službi hitne pomoći na različitim nivoima
ustroja države, što doprinosi neefikasnosti ovog sistema, a može
proizvesti veća stradanja od onih kojima bi se adekvatnom brzom
intervencijom mogli umanjiti. Nekoliko hiljada života bi moglo biti
spašeno u EU ako bi se smanjilo vrijeme reagovanja hitnih službi i
ako bi se poboljšalo zbrinjavanje žrtava nakon saobraćajne
nezgode.
 MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM
SAOBRAĆAJU BIH/FBIH

Segment brzine kretanja motornih vozila:

Smanjenje prosječne brzine vozila za 3 km/h dovelo bi do

smanjenja broja smrtnih slučajeva za 5000 do 6000, svake godine u
Evropi, a bilo bi izbjegnuto 120 000 do 140 000 saobraćajnih
nezgoda, što bi dovelo do uštede od 20 milijardi eura. Instaliranje
kamera za automatsko praćenje smanjilo bi prosječnu brzinu vožnje
za 9 km/h. Ako bi se ove kamere postavile po ukupnoj cestovnoj
mreži u Evropskoj uniji, bilo bi moguće izbjeći trećinu saobraćajnih
nezgoda i prepoloviti broj osoba koji izgube život u cestovnom
saobraćaju.
 MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM
SAOBRAĆAJU BIH/FBIH

Segment sigurnosti cestovnih vozila:

Svaka zvjezdica koju doznači EuroNCAP ispitivanjima može se

povezati sa smanjenjem od najmanje 10% u broju smrtonosnih
saobraćajnih nezgoda korisnika vozila. Automobili sa pet zvjezdica
imaju za 36% manji rizik od smrtonosnih saobraćajnih nezgoda
nego oni koji su projektovani samo kako bi zadovoljili zakonski
standard. Za Švedsku važi najveća stopa korištenja sigurnosnih
pojaseva u Evropi čak oko 95%, a polovina od ukupnog broja osoba
koji izgube život u saobraćajnim nezgodama nisu koristili sigurnosni
pojas.
 MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM
SAOBRAĆAJU BIH/FBIH

Segment sigurnosti cesta:

Poboljšanja cestovne infrastrukture i uvođenje procedura mogu u

velikoj mjeri doprinijeti smanjenju učestalosti teških saobraćajnih
nezgoda. Danas u većini evropskih zemalja imamo razvijene
programe menadžmenta cestovne sigurnosti u koje se ubrajaju
revizija i inspekcija cestovnih saobraćajnica u projektu, u
eksploataciji i rekonstrukciji i obnavljanju.
 MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM
SAOBRAĆAJU BIH/FBIH

Nemamo državnu niti entitetsku niti kantonalnu instituciju

koja je potpisnik EVROPSKE POVELJE O SIGURNOSTI
CESTOVNOG SAOBRAĆAJA, trenutno u BiH potpisnik ove
povelje je automotoklub BIHAMK, Sarajevo i od prošle
godine udruženje za zaštitu djece „DjeCa- Dječije carstvo“.

Zašto nemamo potpisnika institucije BiH ove povelje može se

tražiti kako u neznanju za ovu povelju tako i iz obaveza koje
proističu iz povelje koje se obavezujuće u dosta segmenata i
treba je sprovoditi a to je teško jer se mora raditi....
 MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM
SAOBRAĆAJU BIH/FBIH

Tekst Evropske povelje o sigurnosti cestovnog saobraćaju je

sljedeći: Svjestan da postupci za promovisanje sigurnosti
cesta zahtijevaju dosta male troškove u poređenju sa ljudskim,
društvenim i ekonomskim troškovima nesigurnih cesta.

CILJ POVELJE JE RAD NA PRIMJENI, PROAKTIVNOM

PODUZIMANJU MJERA U SFERI MOJE ODGOVORNOSTI
I MOJIH AKTIVNOSTI, SVE U CILJU UBRZANJA
NAPRETKA U OBLASTI SIGURNOSTI CESTA. POSEBNO
RAD NA, U OKVIRU GRANICA MOJIH ODGOVORNOSTI I
SPECIFIČNOSTI, I KADA JE POTREBNO, U SKLADU SA
DODATKOM OVE POVELJE, ..........
 ZAKLJUČAK
 U BiH/FBiH nemamo definisanu institucionalnu upravljačku
funkciju sigurnosti u saobraćaju niti na jednom nivou
organizacije države;

 Edukacija vozača i ostalih učesnika u saobraćaju mora

doživjeti kroz ministarstvo obrazovanja znatno više
standarde koji podrazumijevaju znatno bolju i svestraniju
edukaciju i post edukaciju svih učesnika u saobraćaju;

 Poboljšanje stanja cestovne infrastrukture Bosne i

Hercegovine a samim tim i sigurnosti saobraćaja potrebno je
da se posebno izdvoji:
• dogradnja pravno-institucionalnog okvira,
• razvijanje sistema menadžmenta,
• monitoringa i zaštite cesta,
• revitalizacija i modernizacija cestovne mreže i
• osiguranje financijskih sredstava za zadovoljavanje
finansiranja cestovne infrastrukture
 Neophodno je usvajanje i primjena direktiva EU na
državnom/entitetskom nivou, o načelima i procedurama koje
se odnose na:
• ocjenu uticaja infrastrukturnih projekata na cestovnu
sigurnost,
• revizije cestovne sigurnosti na infrastrukturnim
projektima,
• rangiranje dionica sa velikim brojem saobraćajnih
nezgodama i rangiranje sigurnosti unutar mreže te
• o podacima koji se upisuju u izvještaje o saobraćajnim
nezgodama.

 Saobraćajna okolina i njen uticaj na sigurnost u saobraćaju

mora biti adekvatno vrednovani i razmatrani kao uticajni
faktor sigurnosti u saobraćaju;

 U okviru međunarodnih propisa od posebnog značaja za

cestovna motorna vozila su jednoobrazni uslovi o
homologaciji motornih vozila i dijelova opreme vozila da se
što hitnije apliciraju na BH prostore kroz adekvatan nadzor i
institucije koje mogu biti kompetentne u ovoj oblasti.
Hvala!