regionalni poslovni magazin Revicon d.o.o.

Envera Šehovića 14
71000 Sarajevo
Godina X
mart-april
ožujak-travanj
2012.
 CSO je firma specijalizirana za implementaciju mjera i standarda informacijske sigurnosti.
Može Vam pomoći u definisanju oslabljenih područja Vaše informacijske infrastrukture,
te ponuditi najsavremenija rješenja, a u cilju učinkovitije zaštite poslovanja.
Naše usluge obuhvataju sljedeća područja:
IZRADA SIGURNOSNE I AKREDITACIJSKE DOKUMENTACIJE
REVIZIJA INFORMACIJSKE SIGURNOSTI
EDUKACIJA
PCI DSS COMPLIANCE
SECURITY INTELLIGENCE – SISTEM RANOG UPOZORAVANJA
THREAT MENAGEMENT – KONTINUIRANO UPRAVLJANJE PRIJETNJAMA
PRODORNO TESTIRANJE I PROVJERA RANJIVOSTI - EKSTERNO
PRODORNO TESTIRANJE I PROVJERA RANJIVOSTI – INTERNO

Consultants of Security Operations d.o.o. Sarajevo • Envera Šehovića 14 • + 387 (0)33 72 05 84

 prizma
SADRŽAJ 4-11
VIJESTI
Izdavač
REVICON d.o.o.
za istraživačko-razvojne
usluge i poslovni konsalting 13-15
za izdavača AKTUALNO: BIH I EU
Marin Ivanišević
Zašto je Europska unija potrebna BiH
glavni urednik
Željka Vidović

zamjenik glavnog urednika

Dženita Mehmedić
17-19
REGION
uređuje
Uređivački kolegij Kandidatura Srbije za EU i njeni susjedi
adresa uredništva
Envera Šehovića 14,
71000 Sarajevo, BiH 21-25
telefon OSIGURANJE
+ 387 (0)33 720 584, 720 580
telefaks
+ 387 (0)33 720 581
Osiguranje motornih vozila – praksa EU i BiH –
e-mail
revicon@revicon.info 27-29
http://www.revicon.info HRVATSKA: OSIGURANJE
Osiguranja za hr. poduzetnike
pretplata
+387 (0)33 720 587
marketing
+387 (0) 33 720 591
31-34
računovodstvo MENADŽMENT
+387 (0) 33 720 588
Upoređivanje bh. preduzeća sa inostranom konkurencijom
grafičko oblikovanje korištenjem Benchmark alata
Branko R. Ilić

žiro-računi 37-40
INTESA SANPAOLO BANKA BiH
1549995000532995 MENADŽMENT
Nova banka a.d. Bijeljina
5550050001608033 Korporativno upravljanje: Pojam, OECD principi i stanje u BiH
UniCredit Bank
3383202200308627
ProCredit bank d.d. Sarajevo
1941011354700156
43-48
Union banka d.d. Sarajevo EVROPSKA UNIJA
1020500000075755
Raiffeisen Bank BiH d.d. Sarajevo označavanje i izlazak na tržište EU
1610000060920085
Hypo Alpe Adria Bank d.d. Sarajevo
3060350000444164
Volksbank a.d. Banja Luka 50-55
5673831100002975
Sparkasse Bank d.d. EU: MSP
1992400075053168
Podrška Evropske unije programima za mala i srednja preduzeća
PRIZMA je upisana u evidenciju javnih
glasila u Uredu za informiranje
Vlade FBiH dana 26. 11. 2001. godine,
pod rednim brojem 1019. 56-60
ISSN 1512-8156 EU I ZAŠTITA OKOLIŠA
Zdrav okoliš - temelj dugoročnog prosperiteta i privrednog razvitka EU
4 PRIZMA  mart/april 2012.
Vijesti
Evropski ministri
saobraćaja osmislili
mrežu putnih pravaca
vrijednu 500 milijardi €
Evropski ministri saobraćaja
osmislili su mrežu putnih i že-
ljezničkih pravaca širom konti-
nenta, od Švedske do Italije, te
od Portugalije do Pariza koja će,
ukoliko se u potpunosti primije-
ni, do 2020. godine koštati 500
milijardi eura.
Mreža uključuje deset veli-
kih saobraćajnih koridora koji
povezuju 86 glavnih evropskih
luka, 37 aerodroma, moderni-
zovanje 15.000 kilometara že-
ljezničkih pruga kako bi se na
njima ostvarivale velike brzine i
35 prekograničkih projekata ko-
jima bi se smanjivala uska grla u
saobraćaju.
Novac za ovaj projekat po-
treban do 2020. bio bi obezbi-
jeđen od Evropske komisije,
vlada zemalja članica i Evrop-
ske investicione banke, prenose
agnecije. 
6 PRIZMA  mart/april 2012.
EBRD: BiH mora nastaviti evropske integracije
Bosna i Hercegovina mora nasta-
viti približavanje evropskim inte-
gracijama, te puno toga mora da se
reformira u zemlji da bi se mogla
suočiti sa svim izazovima, ukazao
je zamjenik direktora Evropske
banke za obnovu i razvoj (EBRD)
za strategije i politiku Peter Sanfey.
On, je nakon nedavnog prezentira-
nja izvještaja o tranziciji za 2011.
pod nazivom “Kriza i tranzicija:
perspektive ljudi”, rekao na pres-
konferenciji u Banjoj Luci da BiH,
u poređenju s drugim zemljama u
regiji, “stoji poprilično loše”, kada
su u pitanju pokazatelji u smislu po-
slovnog okruženja, pritom podsje-
tivši i na podatke Svjetske banke.
I javni rashodi su veliki u BiH,
u poređenju s drugim zemljama, pa
je jedan od najvećih izazova upravo
reformiranje uvjeta za poslovanje u
BiH, zatim uvođenje efikasnije ad-
ministracije, kao i privlačenje stra-
nih investicija, jer je taj broj opao.
Privatizacija i dalje stoji kao jedan
od prioriteta, posebno u Federaciji
BiH, naveo je Sanfey.
Trenutni podaci pokazuju da je
situacija u jugoistočnoj Evropi, ge-
neralno gledano, prilično teška i da
neće doći do velikog rasta tokom
ove godine.
Za BiH se predviđa u iznosu od
0,5 posto u ovoj godini.
U anketi EBRD-a u kojoj je ispita-
no oko 1.000 domaćinstava u BiH gra-
đani naše zemlje njih 60 posto naveli
su da je na njih kriza uticala u velikoj
mjeri, a u regiji oko 40 posto. 

Mađarska razmišlja o emisiji obveznica u dolarima
Mađarska će možda emitovati dr-
žavne obveznice u dolarima ili nekoj
drugoj valuti dok pregovara o kre-
ditnoj liniji sa Evropskom unijom i
Međunarodnim monetarnim fondom
(MMF), izjavio je čelnik mađarske
državne agencije za dug AKK Ištvan
Toročkei.
“Ukoliko razvoj situacije na fi-
nansijskom tržištu i dalje bude pozi-
tivan, Mađarska bi mogla emitovati
obveznice u stranim valutama prije
nego što bude postignut dogovor s
EU i MMF”, prenio je AFP. Toroč-
kei je dodao da su slične nedavno
održane aukcije obveznica Češke,
Poljske i Rumunije pokazale da
su uslovi “povoljni”, kao i da Ma-
đarska prvenstveno razmatra ideju
emisije obveznica u dolarima, ali i
Vijesti
eurima, kineskim jenima i ruskim
rubljama.
“Postizanje dogovora sa EU i
MMF-om o kreditnoj liniji u vrijed-
nosti od 15 do 20 milijardi eura prije
kraja juna bi bilo u interesu svih”,
istakao je Toročkei.
Mađarska je u te pregovore ušla u
novembru 2011. pošto je njena valuta
forinta naglo oslabila prema euru, dok su
troškovi zaduživanja naglo porasli, a sve
tri glavne svjetske bonitetne agencije oci-
jenile obveznice te zemlje “smećem”.
Angela Merkel
Izlazak Grčke iz eurozone
bila bi katastrofa
Njemačka kancelarka Angela
Merkel ocijenila je da bi bilo
“katastrofično” dopustiti Grčkoj
da napusti eurozonu koja bi time
bila “nevjerojatno oslabljena”, u
televizijskom intervjuu za BBC.
“Donijeli smo odluku da
budemo dio monetarne unije.
Nije to samo monetarna odluka
nego i politička”, kaže Angela
Merkel. “Bilo bi katastrofalno
da kažemo jednoj od zemalja
koja se odluči biti s nama: ‘Više
vas ne želimo’”, dodala je ona.
“Uostalom, europski ugovori to
ne dopuštaju. Ljudi u cijelom
svijetu pitali bi se: ‘Tko će biti
sljedeći?’ Eurozona time bi bila
nevjerojatno oslabljena”, nasta-
vila je ona.
Dodala je da Grčka, dvaput
spašavana, ima pred sobom
“dugi i težak put”, ali da bi bila
“velika politička šteta dopustiti
Grčkoj” da napusti euro. Mer-
Pregovori su, međutim, zašli u
kel je ponovila i podršku pri-
ćorsokak zbog neslaganja između
sustvu Velike Britanije u EU
zvanične Budimpešte i Brisela oko
usprkos odbijanju premijera
novih zakona za koje kritičari tvrde
Davida Camerona da se pridru-
da će omogućiti preveliku moć pre-
ži novom europskom proračun-
mijera Viktora Orbana i njegove par-
skom paktu. 
tije desnog centra, Fidesa. 
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 7
Vijesti
Mario Monti zabrinut zbog Španjolske
Ialijanski premijer Mario Monti
izrazio je zabrinutost zbog stanja
španjolskih javnih financija i na-
pomenuo da ne treba mnogo da se
dužnička kriza u eurozoni ponovno
rasplamsa i oživi rizik njenog šire-
nja na Italiju.
Govoreći na konferenciji održa-
noj na jezeru Como gdje je rasprav-
ljao o novim reformama radnog za-
konodavstva njegove vlade, Monti
je pohvalio napore Španjolske u re-
formi njenog tržišta rada, ali je re-
kao da još nije stavila proračun pod
nadzor. Španjolska je prošlog mje-
seca šokirala tržišta rekavši da nije
ispunila ciljani proračunski manjak
za 2011., a nekoliko dana poslije
Slovenci smanjuju plaće za još 6% i ukidaju sve povlastice
U pokušaju da smanji troškove javne
uprave, slovenska je vlada smislila
sedam mjera, piše poslovni dnevnik
Finance. Na prvom su mjestu plaće
javnih službenika - ministara, čla-
nova vlade, zakonodavaca, sudaca,
predsjednika Republike - koje će se
smanjiti za dodatnih 6%. U odnosu
na prethodni mandat plaće će im
ukupno biti 10% niže.
Drugo, smanjuju se ili ukidaju
privilegije sadašnjih i bivših duž-
nosnika. Nakon prestanka mandata,
naknade više neće moći dobivati 12,
već šest mjeseci. Službenici koji su
angažirani negdje drugdje, primjeri-
ce, ministri koji su predavali na fa-
kultatima, više neće imati pravo na
naknadu. Uređuju se i druge povla-
stice, poput povlaštenih mirovina i
mirovinskih dodataka.
Nadalje, bit će zabranjeno zapo-
šljavanje u javnom sektoru. Moguće
su iznimke, ali uz prethodnu sugla-
snost osnivača i financijera. Spora-
zumi o autorskom djelu, također, će
biti mogući samo na temelju pret-
hodnog odobrenja. Kao četvrtu mje-
ru Finance navode proširenje inter-
8 PRIZMA  mart/april 2012.
Mario Monti
postavila si blaži cilj proračunskog
manjka za 2012. godinu.
“Španjolska je sigurno napravi-
la duboke reforme na tržištu rada
ali nije posvetila jednaku pozor-
nost javnim financijama”, rekao je
Monti.
ventnog zakona tako da će interven-
cije u plaće biti moguće i nakon 1.
srpnja. Pored toga, vlada će donijeti
odluku o smanjenju naknada pove-
zanih s radom. Uvjeti za dobivanje
naknada bit će pooštreni i vrijedit
će jedinstvena pravila za cijeli jav-
ni sektor, smanjit će se otpremnine,
iznosi jubilarnih nagrada i dnevnice
će se prepoloviti, a smanjit će se i
naknade za troškove prijevoza.
Šesto, uvode se manje privilegije
za rad u inozemstvu, poput brisanja
doplatka za udaljenost i složenost
rada u inozemstvu. Na kraju, uvo-
de se nova pravila za sistematizaci-
ju radnih mjesta u javnoj i lokalnoj
upravi, te za sudbenu vlast. Primje-
rice, ograničava se broj podsektora,
a navest će se i rok u kojem se mora
uspostaviti nova struktura, moguće
godina dana.
Finance navode primjer Austrije,
Italije, Češke, Francuske, Slovačke i
Velike Britanije. Austrija, primjeri-
ce, planira do 2016. uštedjeti 1,8 mi-
lijardi eura. Među mjerama koje je
usvojila su zamrzavanje plaća držav-
nih službenika u 2013., umjeren rast
“To uzrokuje veliku zabrinu-
tost, jer njihove kamate rastu i neće
trebati mnogo da se ponovno stvore
trendovi koji bi se posljedično mo-
gli proširiti na nas”, rekao je Monti
i dodao da bi bilo kakva nova eu-
rpcija dužničke krize u eurozoni
mogla izbrisati napredak koji je
Italija ostvarila i “vratiti je mjese-
cima unatrag”.
Monti je donio plan štednje od
33 milijarde eura i pridržava se
ciljanih vrijednosti kako bi 2013.
uravnotežio italijanski proračun.
U međuvremenu je Španjolska re-
vidirala svoj ciljani proračunski
deficit na 5,3 posto BDP-a 2012.
godine, što je više no što je prvotno
dogovoreno mjerama štednje u eu-
rozoni. 
u 2014. godini, zabrana zapošljava-
nja (osim za pravosuđe, obrazova-
nje i policiju). Cilj je smanjiti broj
radnih mjesta u javnoj upravi za 3%,
prije svega u vojsci, obrazovanju i
financijskom upravljanju. U Češkoj
su u državnoj službi smanjene plaće
za 10%, a broj zaposlenih planira se
smanjiti za deset do 15 posto. 
Izvor: http://www.jutarnji.hr

Standard&Poor’s: Kreditni rejting BiH potvrđen, izgledi popravljeni
Međunarodna agencija Standard &
Poor`s potvrdila je kreditni rejting
Bosne i Hercegovine, koji ostaje
B, i definisala izglede kao stabilne,
uklonivši time rejting sa pozici-
je posmatranja na koju je stavljen
zbog mogućih negativnih implika-
cija, navodi se u saopćenju Central-
ne banke BiH.
Agencija Standard&Poor`s sma-
njila je 30. novembra 2011. godine
kreditni rejting BiH sa B+ na B,
uz stavljanje rejtinga na posmatra-
nje zbog mogućih negativnih im-
plikacija. U novom izvještaju,
Standard&Poor`s potvrdio je
kreditni rejting BiH, ali su
izgledi rejtinga uklonjeni
sa pozicije posmatra-
nja zbog negativnih
očekivanja, i po-
pravljeni na sta-
bilne.
Potvrđivanje kre-
ditnog rejtinga i njegovi sta-
bilni izgledi odražavaju mišljenje
Nova pravila
o roamingu u EU
Nova pravila o roamingu najavlje-
na od Europske komisije mogla bi
promijeniti način korištenja mo-
bilnih uređaja na putovanju unutar
zemalja EU. Naime, prema novom
prijedlogu korisnici će moći iza-
brati operatera s kojim će zaključiti
neku vrstu predugovora za kori-
štenje usluga u zemlji koju posje-
ćuju. Zadržali bi svoj vlastiti broj
tijekom cijelog putovanja, a preba-
civanje na mreže u drugoj državi i
dalje bi se odvijalo automatski. Ta-
kođer, korisnici će nakon prelaska
granice moći sami odrediti na koju
se mrežu žele spojiti i tu njihova
briga prestaje.
Za korištenje svih usluga u ro-
amingu, neovisno o mreži koju su
analitičara agencije Standard&Poor`s
da su se politički i fiskalni izgledi ili
očekivanja popravili nakon formira-
nja Vijeća ministara BiH, usvajanja
budžeta za 2011. godinu i usvajanja
globalnog fiskalnog okvira.
ste koristili, dobit ćete samo jedan
račun i to od onog operatera s ko-
jim ste prethodno zaključili ugovor.
Ovakav koncept naplate roaming
usluga trebao bi potaknuti konku-
renciju među operaterima, a kori-
snicima napokon donijeti roaming
s razumnim cijenama korištenja.
Ipak, budući da u EU svaki do-
kument mora proći cijeli labirint
birokratskih procedura i zavrzla-
ma tako će i ovaj čekati odobrenje
Vijesti
Kratkoročni izazovi, poput
budžeta za 2012. godinu i politička
neizvjesnost, ostaju ukoliko vlasti
ne uspiju riješti navedena osjetlji-
va pitanja. Kao dugoročne izazove,
analitičari navode provedbu reformi,
kandidaturu za članstvo u EU, član-
stvo u NATO-u i smanjenje potroš-
nje javnog sektora.
Stabilni izgledi
odražavaju očekiva-
nja analitičara da će
se političko okruženje
stabilizovati nakon što je
uspostavljeno Vijeće mini-
stara BiH, čime će se omogu-
ćiti efikasnije upravljanje javnim
finansijama.
Rejting bi, upozoravaju analiti-
čari, mogao biti smanjen u slučaju
značajnog (dugotrajnog) odgađanja
usvajanja budžeta za 2012. godinu
i odlaganja servisiranja vanjskih
obaveza. 
Izvor: e-kapija
od europskg vijeća i ratifikaciju u
EU parlamentu. Ukoliko korisnik
putuje u zemlje koje nisu članice
EU, tj. one na koje se ova pravila
ne odnose morat će biti obavije-
šten da napušta zonu ugovorenog
roaminga, bilo SMS porukom ili
na neki drugi način. Posebno upo-
zorenje korisnici će dobiti kada im
potrošnja podatkovnog prometa u
roaming dosegne 50 eura.
Paralelno s novim pravilima
koja stupaju na snagu 1. jula 2014.
godine EU će općenito ograničiti
cijene poziva, SMS poruka i paketa
podatkovnog prometa u roamingu.
Tako će najveća dozvoljena cijena
poziva iznositi 0,19 eura po minu-
ti, dolaznog poziva 0,05 eura, SMS
poruke 0,06 eura, a jedan MB po-
datkovnog prometa 0,2 eura. 
Izvor: ceppei.ba
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 9
Vijesti

Zgrade troše više od polovine energije

Najveći potencijal za uštede u potroš-
nji energije u BiH leži u stambeno-
poslovnim zgradama, koje troše više
od polovine ukupne energije, ističu
stručnjaci. Dok vlasti u ekonomski
razvijenim zemljama zajednicama
stanara nude podsticaje za ugrad-
nju izolacionih materijala kojima će
utrošiti manje energije za grijanje
zimi, odnosno za hlađenje u ljetnom
periodu, u BiH su zajednice etažnih
vlasnika prepuštene same sebi.
“U BiH ne postoje poticaji za
energetsku efikasnost stambenog
prostora, bilo na lokalnom, entitet-
skom ili državnom nivou, dok, pri-
mjera radi, u Austriji država plaća 30
do 40 odsto vrijednosti ugradnje ter-
mofasade kroz materijale ili povrat
poreza”, ukazuje na to Hamid Me-
hinović, direktor centra za promoci-
ju energetske efikasnosti “Energis”
iz Sarajeva.
Sporadični projekti energetske nje fonda koji će usmjeravati dio U metalskom sektoru RS daleko
efikasnosti stambenog prostora u sredstava za podsticanje energetske najveće učešće u potrošnji energije
BiH su, kako kaže, podržani isklju- efikasnosti, kako bi se realizovale ima zvornička fabrika glinice “Bi-
čivo od međunarodnih organizacija aktivnosti i mjere koje su isplative rač”, koja je upravo zbog visokih
koje promovišu ciljeve strategije EU za društvo, a u obliku zajmova, sub- troškova proizvodnje nedavno zapo-
“20-20-20 do 2020.” (20 odsto ušte- vencija, povoljnih kamatnih stopa i čela projekat prelaska sa tečnog na
de energije, 20 odsto učešća energije donacija. čvrsto gorivo - ugalj, čime procje-
iz obnovljivih izvora i 20 odsto sma- Očekivana investicija za ulaganje njuje da bi uštedjela tri miliona KM
njenje stakleničkih gasova, sve do u povećanje energetske efikasnosti na mjesečnom nivou.
2020. godine). na prosječnoj zgradi građenoj prije U centru “Energis” kažu da su
U RS je nedavno usvojena Strate- 1987. godine, za postizanje ušteda pozitivni primjeri javnih ulaganja
gija razvoja energetike do 2030. go- od 60 odsto, procjenjuje se na pro- u energetsku efikasnost započeti od
dine u kojoj se navodi da su zgrade, sječno 100 KM po kvadratnom me- nekoliko lokalnih zajednica koje
uključujući domaćinstva i uslužni tru površine, što bi značilo ukupno klasičnu uličnu rasvjetu mijenjaju
sektor, najveći potrošač finalne ener- ulaganje u energetskim obnovama štedljivim LED sistemima. “Opština
gije s učešćem od 51,8 odsto. Koliko do 2030. od oko 1,2 milijarde KM. Goražde je rasvjetu na trgu promi-
je to visok udio, pokazuje i podatak “Uz pretpostavku da bi se podsti- jenila u LED sisteme, dok su Grude
da bi RS dosljednom primjenom calo 30 odsto ukupne investicije, to započele s tim projektom, ali su zbog
mjera energetske efikasnosti nivo bi značilo izdvajanje oko 375 milio- manjka sredstava počele da traže
energetske potrošnje zgrada tek za na KM ili, u prosjeku, 16 do 20 mi- sufinansijera. U Tuzli idu još korak
18 godina mogla svesti na današnji liona godišnje”, ističe se u Strategiji dalje, pa na LED sisteme rasvjete na
evropski prosjek od oko 40 odsto. razvoja energetike RS do 2030. glavnim trgovima i ulicama ugrađu-
Kako bi se postigle planirane Drugi sektor po nivou potrošnje ju solarne panele kojima bi tokom
uštede, procjenjuje se da bi energet- energije je industrija sa učešćem do sunčanih dana potpuno eliminisali
ski trebalo obnoviti 136.960 starih 25 odsto, prije svega, u proizvodnji potrošnju”, kazao je Hamid Mehino-
stambenih jedinica u RS ukupne metala, zatim hemijskoj industriji, vić, direktor “Energisa”. 
površine 12,25 miliona kvadratnih produkciji nemetalnih minerala, ru-
metara. Strategija predviđa osniva- darstvu i kamenolomima. Izvor: Energis

10 PRIZMA  mart/april 2012.

 Vijesti

Žele jedno sjedište

Europskog parlamenta
Većina zastupnika Europskog
parlamenta želi da ova europ-
ska institucija ima samo jedno
sjedište. Četristo dvadeset i de-
vet parlamentaraca glasali su za
rezoluciju kojom se traži da se
ukinu dva sjedišta, tj. u Briselu
i Strazburu, 184 ih je bilo protiv,
a 37 suzdržani.
Dok većina onih koji su bili
za jedno sjedište preferira Brisel,
predsjednik Parlamenta Martin
Šulc preferira Strazbur.
Upozoravajući na znatne
uštede koje bi se mogle ostvariti
radom na samo jednom mjestu,

Dogovoreno povećanje ESM fonda

Ministri financija eurozone su se do-
govorili o podizanju maksimalnog
iznosa zajedničkih zajmodavnih ka-
paciteta za dva krizna fonda na 700
milijardi eura s 500 milijardi, stoji u
njihovoj zajedničkoj izjavi sa sastan-
ka u Kopenhagenu.
Iznos od 700 milijardi eura čine
500 milijardi eura iz stalnog kriznog
fonda, Europskog stabilizacijskog
mehanizma (ESM), te 200 milijardi
eura u sklopu postojećih programa
pomoći za Grčku, Irsku i Portugal iz
privremenog fonda Europskog fon-
da za financijsku stabilnost (EFSF),
zastupnici su pozvali Vijeće da
stoji u današnjem priopćenju mini-
odgovori na njihove zahtjeve da
stara financija.
Parlament ima samo jedno sjedi-
“Postojeći zajednički ‘plafon’
šte. Oni vjeruju da Parlament o
za zajmodavne kapacitete ESM-a i
tome ima pravo sam odlučivati,
EFSF-a bit će podignut na 700 mi-
što sada nije slučaj. 
lijardi eura. Sveukupno će eurozona
mobilizirati sredstva za zaštitu čla-
Izvor: ceppei.ba
nica u iznosu otprilike 800 milijar-
di eura, što je nešto više od 1.000
milijardi dolara”, stoji u izjavi mi-
nistara.
Kako javlja Hina, ministri finan-
cija eurozone postigli su tako ključni
dogovor o povećanju iznosa dvaju
fondova namijenjenih suzbijanju
dužničke krize u eurozoni u kontek-
stu proračunske krize u Španjolskoj,
koja je istaknula potrebu za snažni-
jom zaštitom. Dva fonda namijenje-
na spašavanju zemalja članica euro-
zone, Europski stabilizacijski me-
hanizam (ESM) i Europski fond za
financijsku stabilnost (EFSF), bit će
u paralelnoj primjeni do srpnja iduće
godine, kazala je austrijska ministri-
ca Maria Fekter u obraćanju novina-
rima prije završetka sastanka.
Dvije uplate sredstava u ESM
planiraju se u ovoj godini, dok će
daljnje dvije biti izvršene u idućoj
godini, kazala je Fekter. 

ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 11


Zašto je Europska unija
potrebna BiH
Članstvo u EU, upravo,
malim zemljama poput BiH
donosi mnoge prednosti,
jer one kao, samostalni
polit-ekonomski entiteti,
jednostavno ne mogu da opstanu
u uvjetima globalnih procesa i
konkurencije koju oni donose
 Piše: dr. sci. Mile SADŽAK
S
agledavajući razloge pro et
contra ulaska BiH u EU, treba
istaći da je više pozitivnih as-
pekata koje će za BiH donijeti član-
stvo u EU. Kako kaže Ursula LeGu-
in: “Lijepo je put privesti kraju, no
na kraju je put koji je bitan”, što bi
značilo u kontekstu BiH da je upravo
taj put, istina dosta mukotrpan, koji
BiH prolazi ka punopravnom član-
stvu u EU, jedna velika škola, koja
će donijeti novi kvalitet - standard
života građanima u BiH.
U ovome tekstu analizirati ćemo
pozitivne aspekte koje će članstvo
BiH u EU imati u socijalno-ekonom-
skom kontekstu, naravno, nije moguće
obuhvatiti sve, jer niti jedna lista nije
savršena ili završena, no, ipak, ćemo
nastojati da obuhvatimo one najzna-
čajnije pozitivne aspekte koje će BiH
imati od članstva u EU, prezentirajući
ih u jednom eklektičkom profilu.
Pozitivni aspekti ulaska BiH u EU
a) Geografski aspekt, BiH geograf-
ski pripada Europi, nalazi se na Bal-
Aktualno: BiH i EU
kanskom poluotoku, koji je uvijek
bio značajna poveznica europskog,
azijskog i afričkog kontinenta, te je
stoga i sam njegov značaj u komuni-
kacijskom, strateškom, trgovačkom
itd. smislu, bio veliki. Imajući to u
vidu, EU je nastojala i dalje nastoji da
Balkanski poluotok integrira u svoju
zajednicu, čime se stvaraju objek-
tivne pretpostavke bolje prometne
uvezanosti poluotoka i BiH, planirani
su, a neki su već izgrađeni, prometni
koridori preko regiona. Ne treba na-
pominjati kakve će sve kumulativne
pozitivne efekte imati upravo bolja
geografska integracija poluotoka i
BiH sa EU i ostatkom Europe.
b) Komunikacijski aspekt, pod
ovim prvenstveno mislimo na prenos
informacija i informacijske tehnolo-
gije, jer EU je postavila određene
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 13
Aktualno: BiH i EU
standarde i u toj sferi, tako da i će i
BiH morati da standardizira tu opre-
mu i komunacijske sustave, čime će
postati kompatibilna sa sustavima
EU zemalja, a, također, će se pove-
ćati razina komunikacijske, a time i
poslovne efikasnosti. Isto tako, BiH,
usvajajući suvremene informacijske
tehnološke platforme, postaje država
koja poznaje i koristi suvremenu in-
formacijsku tehnologiju, što je bolje
pozicionira na globalnom tržištu, jer
time povećava razinu svoje konku-
rentnosti, postajući interesantnija i
za investitore, ali i uopće za “global-
ne igrače”.

c) Politički-sigurnosni aspekt, BiH

kao članica EU postaje dio jednog
značajnog regionalnog i svjetskog
bloka, koji u dobroj mjeri upravlja
globalnim političkim procesima,
dakle, BiH postaje dio tih procesa,
na jednoj strani, a, na drugoj strain,
BiH dobija “dupli kišobran”, jer po-
red članstva u NATO-u, članstvo u
EU dodatno učvršćuje BiH poziciju
kao države, tj. kao političkog faktora
međunarodnih odnosa, te povećava
ukupnu sigurnosnu situaciju u BiH.
Takva pozicija omogućava BiH efi-
kasniju borbu protiv terorizma. Na-
ravno, komplementarno članstvima
BiH u EU i NATO jeste izgradnja
političkog sustava demokratskog
parlamentarizma kojim se odlikuju
svi moderni i razvijeni politički su-
stavi u svijetu.
d) Pravni aspekt, harmonizacija
pravnih sustava BiH i EU, koji će
u novoj poziciji postati kompatibil-
ni (i)li komplementarni. Naravno,
sve će to imati pozitivne replike na
ustrojstvo i u krajnjoj konzekvenci
efikasnost pravnih sustava, posebice
pravnog sustava u BiH, koje jeste u
procesu reorganizacije i prilagođa-
vanja sustavima u EU. Novouspo-
stavljeni pravni sustav biti će najbo-
lja i najefikasnija brana svim aktiv-
nostima koje ugrožavaju “vladavinu
prava”, “pravnu državu” i značajna
poluga u borbi protiv serioznih pro-
tivnika suvremenih državnih zajed-
nica, a to su korupcija i terorizam.
d) Demografski aspekt, imajući
u vidu ratna dešavanja i ogromne
(ne)izravne gubitke BiH u ljudskom
potencijalu, smatramo da će član-
stvo BiH u EU znatnije popraviti i
demografsku sliku BiH, jer će se
realno otvoriti veće perspektive za
stanovništvo da gradi svoju buduć-
nost u BiH, koje će kao članica EU
biti i formalno dio razvijene Europe.
Dakle, izravne reperkusije članstva
BiH u EU će se osjetiti i u kvanti-
tavnom smislu, jer se, ipak, očekuje
pozitivan trend i povećanje natalite-
ta, ali i u kvalitativnom smislu, jer
se očekuje i povećanje razine opće
educiranosti stanovništva.
e) Kulturološki aspekt, BiH pripa-
da europskom civilizacijskom-kultu-
rološkom krugu, tako da će članstvo
BiH u EU samo još više ojačati po-
stojeće veze i doprinijeti da se osna-
že europske civilizacijske tekovine,
čiji su temeljni postulati: demokraci-
ja, ravnopravnost, solidarnost, plura-
lizam, tj. kulturološka heterogenost,
te tržište kao poluga suvremene po-
litekonomije. I postojeći talenti koji
su mnogo puta do sada potvrđeni u
raznim sferama umjetnosti dobiti će
bolje mogućnosti da plasiraju svoje
stvaralaštvo u “širem kontekstu”,
jer će i u proceduralnom smislu biti
olakšan dostup njihovom stvaralaš-
tvu svim članicama EU.
f) Psihološki aspekt, zemlje poput
BiH, koje u bližoj povijesti imaju
iskustva sa “negativnom poviješ-
ću”, koje su prošle sve frustracije
tranzicijskih procesa 90-tih godina i
koje su to osjetile u punoj negativ-
noj mjeri, što znači biti u momentu
sam - ratna zbivanja, I te kako imaju
i psihološku potrebu, pored ostalih,
da se u budućnosti ne dovedu u slič-
nu ili identičnu situaciju, da izbjegnu
navedene uzroke i izvore frustracija,
čemu može značajno da pomogne i
članstvo u EU.
g) Znanstveno-razvojni aspekt, član-
stvo u EU pruža raznovrsne moguć-
nosti uključivanja svojih članica, ali
i zemalja kandidata da apliciraju za
određene znanstveno-istraživačke
fondove, programe i projekte. Ima-

14 PRIZMA  mart/april 2012.


jući u vidu realno zaostajanje BiH
u ovom sektoru, sasvim je logično
da se urgentno nameće potreba BiH
za sredstvima iz pobrojanih izvora,
no u ovome kontekstu je i ne manje
bitna mogućnost koja se BiH otvara
kada je u pitanju i razmjena kadro-
va, odnosno njihovo usavršavanje na
vodećim znanstveno-istraživačkim
institucijama unutar EU. Ono što je
značajno jeste mogućnost formira-
nja zajedničkih znanstveno-istraži-
vačkih timova, gdje će se izravno
razmjenjivati ideje i znanja, ali i gra-
diti duh zajedništva unutar europske
znanstvene zajednice.
h) Ekonomski aspekt, svi pobroja-
ni aspekti, zapravo, imaju pozitivan
efekat (ne)izravni na ekonomski ra-
zvoj BiH, nisu svi conditio sine qua
non, no, značajni svakako jesu. Nai-
me, temeljno pitanje koje si možemo
postaviti jeste: kakve ekonomske
prednosti donosi članstvo u EU?
Odgovor, svakako, nije kratak, i jed-
nostavan, ipak, one najbitnije pred-
nosti moguće je precizno izraziti.
Pa tako možemo formirati listu
prednosti slijedećim redom: prva
prednost je, prije svega, pristup EU
tržištu, jer to tržište trenutno ima
preko 400 miliona stanovnika, po-
tencijalnih potrošača, a ako uzmemo
u obzir da je BiH tržište malo i po
svim ekonomskim karakteristikama
tržište koje nema potrebnu veličinu
za uspostavljanje jednog samostal-
nog razvijenog tržišnog gospodar-
stva, onda ta činjenica dolazi još
više do izražaja. Druga prednost bi
bila mogućnost lakšeg pristupa mo-
dernim tehnologijama i njihovom
usvajanju.
Treća prednost bi se očitovala
u mogućnosti bržeg protoka ljudi,
robe, kapitala i informacija, čime
se postižu ogromne uštede (npr. 3%
ušteda troškova prometa, 70 mili-
ona carinskih dokumenata manje,
dva puta povećan obim trgovinske
razmijene, trostruko više investici-
BiH geografski
pripada Europi, nalazi se
na Balkanskom poluotoku,
koji je uvijek bio značajna
poveznica europskog,
azijskog i afričkog kontinenta,
te je stoga i sam njegov značaj
u komunikacijskom,
strateškom, trgovačkom itd.
smislu, bio veliki
ja, dvostruko više fuzija itd). Kao
četvrtu prednost istakli bismo mo-
gućnost da kompanije posluju-trguju
putem jedinstvene valute eura, čime
prestaje potreba za zamjenom valuta
i umanjuju se rizici koji se mogu po-
javiti kod date zamjene, a smanjuju
se transakcijski troškovi, te izravno
povećava konkurentska prednost eu-
ropskih kompanija u odnosu na kon-
kurente.
Peta prednost bi se ogledala u
usvajanju jedinstvenih normi i stan-
darda, odnosno certifikata (npr. 9000
ili 14000), a što, opet, jamči odre-
đenu razinu kvalitete proizvoda, sa
jasnim reperkusijama na njihovu ci-
Aktualno: BiH i EU
jenu i mogućnost plasmana na viso-
korazvijena / diferencirana svjetska
tržišta. Šesta prednost priključenja
BiH gospodarstva u EU ogledala bi
se u mogućnosti “realnog pozicioni-
ranja” BiH poduzeća na EU tržištu,
jer bi usvajanjem jedinstvenih ra-
čunovodstvenih standarda BiH po-
duzeća mogla da objektivno izraze
svoju “vrijednost”, te da precizno
utvrde svoj bonitet na EU tržištu.
Sedma prednost bi se ogledala
u povoljnostima koje se pružaju sa-
mom radu menadžmenta, koji onda
preko usvajanja sustava korporativ-
nog upravljanja, odnosno obrazaca
poslovanja kakvi su uspostavljeni
ili se uspostavljaju u EU može lak-
še da upravlja i kontrolira poslovne
procese unutar poduzeća. A sve ovo
bi, zapravo, imalo izravne pozitivne
refleksije na povećanje kvalitete BiH
menadžmenta, čime bi se on sve više
profilirao kao “moderni europski me-
nadžment”. Osma prednost je razvoj
poslovne kulture kompanija, koja bi
time postala kompatibilnija poslov-
nim kulturama-filozofijama kompa-
nija u EU, odnosno BiH kompanije
bi se i u kontekstu “mekih varijabli”
približile EU kompanijama.
Deveta prednost jeste poboljša-
nje investicijske klime i ukupnog
poslovnog ambijenta, tj. unaprijeđu-
je se “image”, ali i rejting BiH, kao
poslovne destinacije. Deseta pred-
nost, od članstva BiH u EU, jeste
povećanje ukupne makroekonomske
stabilnosti BiH, što je od važnosti,
jer se sada kao i do sada kao njen ga-
rant pojavljuje i EU.
Možemo izravno odgovoriti na
pitanje iz naslova teksta da EU je
potrebna BiH upravo iz razloga koje
smo u tekstu elaborirali i već “površ-
nom matematikom” se može ustano-
viti da članstvo u EU, upravo, malim
zemljama poput BiH donosi mnoge
prednosti, jer one kao, samostalni
polit-ekonomski entiteti, jednostav-
no ne mogu da opstanu u uvjetima
globalnih procesa i konkurencije
koju oni donose. 
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 15

Kandidatura Srbije
za EU i njeni susjedi
Članstvo u Europskoj uniji
donijeti će Srbiji brojne
ekonomske koristi, ona se
kreće prema EU zbog budućih
naraštaja. Region ide istim
putem, neki brže drugi sporije
 Piše: Dženita MEHMEDIĆ
S
dosta pregovora, zatezanja i
uslova Europska komisija je
odobrila Srbiji status kandidata
za članstvo u Europskoj uniji. Kada
su svi mislili da je stvar završena i
kad se samo očekivao pristanak svih
27 članica Rumunija, ali i Litva, od-
bile su dati svoj pristanak.
Rumuni su stavili prigovor kako
Republika Srbija ne poštuje prava
nacionalnih manjina, u ovom slu-
čaju rumunjskih Vlaha koji u Srbiji
čak nemaju status manjinske nacio-
nalnosti. Dramatičan sastanak mini-
stara europskih poslova koji se bave
pitanjima proširenja završio je, ipak,
odlukom da se Srbiji treba dodijeliti
status kandidata na samitu Europske
unije. Napredak je Srbija postigla
tek nedavno, nakon što su Beograd
i Priština normalizirali odnose. Sje-
li za pregovarački stol i dogovorili
početne korake. Iako Srbija ne pri-
znaje svoju bivšu pokrajinu Kosovo
kao nezavisnu državu, pristala je da
Region
se omogući čelnicima Kosova da
zastupaju svoju državu na regional-
nim forumima, kao i na zajedničko
upravljanje granicama između Ko-
sova i Srbije. Rumuni su popustili
pod pritiskom velikih igrača, pri
čemu je odlučnu ulogu odigrala Nje-
mačka, pa je tako Srbija u godini kad
je čekaju parlamentarni izbori dobila
toliko željeni status kandidata.
Sljedeći korak Srbije je otvaranje
pregovara sa Europskom unijom,
a mogli bi uslijediti krajem godine
ako se Beograd obračuna sa korup-
cijom i nastavi poboljšavati suradnju
sa Kosovom.
Švedski premijer Fredrik Rein-
feldt, na pitanje da li će priznanje
Kosova biti uslov za ulazak Srbije
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 17
Region
u EU, odgovorio je kako će Koso-
vo biti u fokusu diskusija, te smatra
da će se iznaći kvalitetno rješenje.
Srbijanski predsjednik Boris Tadić
istaknuo je povodom dobivanja kan-
didature kako će članstvo u Europ-
skoj uniji donijeti brojne ekonomske
koristi, te da se Srbija kreće prema
EU radi budućnosti svoje djece.
Ljiljana Dević Cupara, direktori-
ca bonitetne kuće “Rejting”, smatra
da dobijanje statusa kandidata za
članstvo u EU trenutno neće utica-
ti na poboljšanje kreditnog rejtinga
Srbije, koja je sada među zemljama
sa umjerenim rizikom poslovanja,
ali, dugoročnije gledano, napredak u
procesu europskih integracija donosi
rast rejtinga. Kandidatura i članstvo
su jedan proces koji traje, tako da na
kratke staze ne možemo vidjeti neko

Uprkos mnogobrojnim izazovima, te problemima koji još uvijek nisu riješeni, put ka ulasku zemalja
zapadnog Balkana u EU se sve više definiše. Svim članicama je jasno da se održavanje jedne
“enklave” unutar Europe može negativno odraziti kako na ekonomskom tako i na socijalnom nivou
(Spoljni odnosi Savjeta Evrope 2011). Jednostavno se može reći da i nakon svega evropska budućnost
zapadnog Balkana je sigurna uz ispunjenje postavljenih kriterija i uslova

skorašnje povećanje rejtinga Srbije,
što nije jedini razlog tome, tu je tre-
nutno stanje u EU.
Prema tome, srbijanske prepreke
na putu u EU drugačije su od onih
koje veći dio građana smatra, one
su povezane s bitnijim pitanjima
nego li je ono kosovsko. Prije sve-
ga, Srbija je postigla zadovoljava-
jući napredak u političkom smislu,
u uspostavi vladavine prava. Zatim
je oformila antikorupcijsku agenci-
ju, te su sa radom počeli i Visoko
sudsko i tužilačko vijeće. Treba
vremena dok ove institucije budu
sposobne efikasno raditi. Saradnju
s Haškim sudom Europska komi-
sija prvi put je pozitivno ocijenila.
Mora se istaći da je Srbija aktivno
sudjelovala i u regionalnim inicija-
tivama, te je napravila značajne ko-
rake u cilju pomirenja na prostori-
ma bivše Jugoslavije. Dogovor koji
je postignut s Bosnom i Hercegovi-
nom, Hrvatskom i Crnom Gorom u
sklopu Procesa sarajevske deklara-
cije o trajnim rješenjima za progna-
nike i izbjeglice je veliki napredak.
Liberalizacija viznog režima sa
zemljama EU postignuta je krajem
2009. godine, te je od tog trenutka
EU suočena s velikim prilivom azi-
lanata. Srbijanski imigranti postali
su najveća skupina tražitelja azila u
Evropi, ispred Afgana, Iračana i Ki-
neza. Zemlje kao što su Francuska,
Austrija, Belgija i Švedska bilježe
najveći broj azilanata iz Srbije, ve-
ćina ih je s Kosova, budući da po-
sjeduju srbijanske pasoše. Veliki
problemi očekuju se u političkim
i ekonomskim pitanjima, no naj-
delikatniji izazov jeste i ostaje isti
- budućnost Kosova. Vrijeme koje
je pred Srbijom pokazat će koliko
truda i vremena je potrebno za pu-
nopravno članstvo u EU.
Proces proširenja Europske unije
na Balkan ostaje i za Uniju i za ovo
područje otvoreno pitanje. Srbija
nije sama, tu je područje cijelog re-
giona koji je u čekaonici za EU.
Za razliku od drugih zemalja, Hr-
vatska ima više problema s tehničkim
pitanjima, nego li potrebe za sistem-
skim reformama u okviru procesa
proširenja, navedeno je u izvještaju
o napretku Europske komisije. Iako
je Hrvatska dobila uvjerljivo zeleno
svjetlo Europskog parlamenta, i da-

18 PRIZMA  mart/april 2012.


lje predstoje procesi ratifikacije. Op-
šta očekivanja su da će potvrđivanja
u parlamentima svih zemalja članica
vjerojatno proći glatko. U poređe-
nju s ostatkom Balkana, Hrvatska
je svakako drugačija priča, uradila
je veliki dio poslova, no strukturne
reforme u ekonomiji (privatizacija,
suzbijanje kartela), te posebno borba
protiv duboko ukorijenjene korup-
cije neće biti postignute do trenutka
ulaska zemlje u punopravno član-
stvo u Europskoj uniji 2013. godine.
Dakle, strukturne reforme u privredi
Hrvatske su slabe, a privatizacija je
spora tako da će za dizanje život-
nog standarda zasigurno trebati duže
nego li je predviđeno.
Crna Gora je u regionalnoj per-
spektivi odigrala prilično važnu ulo-
gu zbog svog predsjedavanja Proce-
som saradnje u jugoistočnoj Europi
(SEECP), kao i u okviru Jadransko-
jonske inicijative (AII). Ova zemlja
je i dalje snažno predana regionalnoj
saradnji i igranju konstruktivne regi-
onalne uloge. Odgađanje pregovora
bilo je doživljeno kao veliko razo-
čaranje, no početak pregovora s Cr-
nom Gorom očekuje se polovinom
ove godine.
Makedonija je definitivno u
suprotnoj poziciji od Crne Gore.
Makedonci su očekivali nešto dru-
gačiju desetogodišnjicu Ohridskog
okvirnog sporazuma, no ključni
izazovi i dalje nisu dotaknuti. Po-
litička situacija je kočila rad parla-
menta. A usprkos prilično snažnoj
podršci običnih građana makedon-
skoj vladi i dalje postoji visoka
strukturna nezaposlenost, izazovi u
socijalnoj politici, nedovoljna slo-
boda medija, pitanja pravosudne i
upravne reforme, te, naravno, spor
oko imena zemlje.
Sukob oko imena zemlje dobio
je novi moment nakon mišljenja
Međunarodnog suda (ICJ), koji je
zaključio kako je Grčka prekršila
Privremeni dogovor iz 1995. go-
dine, te stoga nije smjela blokirati
makedonsko članstvo u NATO-u.
Region
Makedonija bi se više trebala usre-
dotočiti na svoje navedene unutraš-
nje probleme u političkim i privred-
nim pitanjima, te ne bi trebala bes-
potrebno trošiti vrijeme na sukob
oko imena zemlje koji će, prije ili
poslije, morati biti riješen.
Bosnu i Hercegovinu i Albaniju
možemo svrstati u jednu, recimo,
slabiju skupinu, koju koči politička
situacija. Albanija je izgubila više
od dvije godine. Negativni politič-
ki utjecaj albanske krize nije donio
zadovoljavajuće rezultate u izbornoj
reformi, antikorupcijskim mjerama i
oporavku ekonomije, iako je rast al-
banske privrede bio najveći u cijeloj
regiji. Jednostavno rečeno, dok se
drugdje novi zakoni postupno (više
ili manje uspješno) implementiraju,
u Albaniji novi zakoni kao prvo mo-
raju biti prihvaćeni.
Veliko “političko” kašnjenje je
spriječilo Bosnu i Hercegovinu da
postigne napredak u nužnim refor-
mama. Nekoordinirane javne politi-
ke zbog manjka saradnje državnih i
entitetskih parlamenata su za rezul-
tat imale apsolutno nedovoljan na-
predak u kritičnim područjima. Neki
od najvažnijih problema s kojima se
Bosna i Hercegovina suočava su so-
cijalna prava, visoka nezaposlenost,
te problem koordinacije policije koja
se ne uspijeva zajednički boriti pro-
tiv organiziranog kriminala. Bosna i
Hercegovina, također, gubi milione
eura iz EU fondova za obnovu zbog
trenutne situacije.
Uprkos mnogobrojnim izazovi-
ma, te problemima koji još uvijek
nisu riješeni, put ka ulasku zemalja
zapadnog Balkana u EU se sve više
definiše. Svim članicama je jasno da
se održavanje jedne “enklave” unu-
tar Europe može negativno odraziti
kako na ekonomskom tako i na so-
cijalnom nivou (Spoljni odnosi Sa-
vjeta Evrope 2011). Jednostavno se
može reći da i nakon svega evrop-
ska budućnost zapadnog Balkana je
sigurna uz ispunjenje postavljenih
kriterija i uslova. 
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 19
 Osiguranje

Osiguranje motornih vozila

– praksa EU i BiH –
Potpisivanjem Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju
Bosna i Hercegovine je preuzela
i obavezu prilagođavanja svog
zakonodavstva pravnoj stečevini
EU. Za djelatnost osiguranja,
interesantno je Poglavlje 9 koje
se odnosi na finansijske usluge
nacionalne ekonomije

 Piše: Mr. sci. Jasmina SELIMOVIĆ

U
prethodnom broju časopi-
sa, aktualizirali smo priču o
djelatnosti osiguranja u Bo-
sni i Hercegovini. Istovremeno, dat
je primjeren osvrt na trenutno sta-
nje u našoj zemlji uz komparativne
deskriptivne pokazatelje o regionu
i zemljama Evropske unije. U kon-
tekstu potpisanog Sporazuma o sta-
bilizaciji i pridruživanju, te našeg
trajnog opredjeljenja za članstvo u
evropskom društvu, kao interesan-
tno (ali i važno) da li je i koliko sek-
tor osiguranja u Bosni i Hercegovini
spreman na takav korak? Na ovakvo
pitanje može se ponuditi dosta od-
govora, u zavisnosti od perspektive
promatranja. Međutim, vjerujemo
da bi generalna poruka svakog od EU. Zemlje koje su posljednje ušle u jenjena svim relevantnim pitanjima,
odgovora bila ista! proces pregovaranja, razmatraju 34 koja se pokažu kao takva tokom tra-
Dakle, nakon ocjene da je zemlja različite teme sa trenutnim članica- janja pregovora).
kandidatkinja spremna za početak ma. Trenutno, acquis communau- Potpisivanjem Sporazuma o sta-
pregovora (kolokvijalno “otvaranje taire je podijeljen na 35 poglavlja bilizaciji i pridruživanju Bosna i
poglavlja”), zemlja ulazi u proces pregovora (gdje su 34 specificirane Hercegovine je preuzela i obavezu
pregovaranja sa trenutnim članicama oblasti i posljednja oblast je nami- prilagođavanja svog zakonodavstva

ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 21

Osiguranje
pravnoj stečevini EU. Za djelatnost
osiguranja, interesantno je Poglavlje
9 koje se odnosi na finansijske uslu-
ge nacionalne ekonomije. Između
ostalih dijelova finansijskog sektora,
odredbe ovog poglavlja su od važno-
sti za djelatnost osiguranja.
Poznato je da je zakonska regu-
lativa pojedine oblasti na jedinstve-
nom prostoru Evropske unije defini-
rana direktivama, koje nude osnovne
principe djelovanja. Na bazi principa
koji su određeni direktivama, zemlja
članica uređuje svoje zakonodav-
stvo. Ista situacija je i sa djelatnošću
osiguranja. Naime, direktive postav-
ljaju osnove djelovanja unutar po-
jedinih segmenata industrije osigu-
ranja, ali su detalji regulacije ostav-
ljeni nacionalnim zakonodavcima.
Pitanja koja se razmatraju u okviru
pregovora o Poglavlju 9 će poslužiti
kao osnovna odrednica zemlji kan-
didatkinji za daljnji tok aktivnosti u
domenu finansijskih usluga.
Regulativa Evropske unije je de-
finirala direktive iz 13 segmenata
osiguranja. Ovdje se ne radi isklju-
čivo o pitanjima koja su vezana za
pojedine vrste osiguranja, već o ak-
tivnostima koje su od vitalnog zna-
čaja za poslovanje osiguravatelja
(što, logično, ne isključuje i neke vr-
ste osiguranja, koje su determinirane
generičkim direktivama).
Analitički prikaz i komparacija
zahtjeva EU i stanja u BiH je dosta
zahtijevan posao, ali koliko god, tre-
nutno, to (pre)ambiciozno izgledalo,
mi ćemo nastaviti tim putem.
Analitički prikaz stanja u Bosni
i Hercegovini i odrednica i zahtjeva
EU počinjemo sa jednom od vrsta
neživotnog osiguranja - automobil-
skim osiguranjem. Razloga za ova-
kvu odluku ima mnogo.
Sa tačke gledišta EU, ova direk-
tiva je jedna od najstarijih. Datira još
iz 1972. godine (tačnije od 24. aprila
1972. godine) i njen prvi naziv je bio
Council Directive on the approxima-
tion of the laws of Member States
relating to insurance against civil li-
22 PRIZMA  mart/april 2012.
ability in respect of the use of motor
vehicles, and to the enforcement of
the obligation to insure against such
liability. Činjenica da je pitanje osi-
guranja motornih vozila regulirano
još prije 40 godina, dovoljno govori
o važnosti problema. Ova direktiva,
iz 1972. godine, istovremeno, je bila
i Direktiva prve generacije iz oblasti
osiguranja motornih vozila. Druga
generacija je uslijedila 1984. godi-
ne, treća generacija 1990. godine,
četvrta 2000. godine i Direktiva pete
generacije je donesena 2005. godi-
ne. Osim pet generacija direktive o
osiguranju motornih vozila, oblast
je dopunjavana nekoliko puta razli-
čitim dokumentima. Danas, osigu-
ranje motornih vozila u EU je pre-
cizirano sa dvije direktive (72/430/
EEC i 2009/103/EC), tri preporuke
(73/185/EEC, 74/165/EEC i 81/76/
EEC), četiri odluke (2003/20/
EC, 2003/564/EC, 2004/332/EC i
2005/849/EC) i jednim obavješte-
njem (2010/C 332/1).
Sa tačke gledišta Bosne i Herce-
govine, razloga za posebna tretman
ove problematike ima mnogo. Ali, o
tome nešto kasnije. Najprije da ka-
žemo nešto o uređenim sistemima
osiguranja motornih vozila.
Trenutno aktuelna direktiva koja
regulira pitanja osiguranja motornih
vozila (2009/103/EC od 16. septem-
bra 2009. godine) nosi naziv Direc-
tive of the European Parliament and
of the Council relating to insurance
against civil liability in respect of
the use of motor vehicles, and the
enforcement of the obligation to in-
sure against such liability. Direktiva
je objavljena u Službenom listu EU
(Official Journal of the EU) 7. okto-
bra 2009. godine. Ova direktiva je od
vitalnog značaja za slobodno kretanje
vozila na prostoru Evropske unije, te
svojim propozicijama daje doprinos
kreiranju jedinstvenog tržišta Evrop-
ske unije. Direktivom je popisano da
svaka zemlja članica mora poduzeti
sve potrebne mjere da bi i civilna od-
govornost koja proizlazi iz upotrebe
motornih vozila bila pokrivena osi-
guranjem na teritoriji zemlje članice.
Osim toga, Direktiva nalaže da sva
motorna vozila u EU moraju biti po-
krivena obaveznim osiguranjem za
štete pričinjene trećim licima.
Dakle, vozilo podliježe regulativi
zemlje članice čije registarske ozna-
ke nosi (bez obzira na to da li se radi
o privremenim ili trajnim registar-
skim tablicama). Od ove odrednice
se izuzimaju štete koje prouzrokuju
vozila koja su neosigurana ili tablice
ne odgovaraju specifikaciji vozila. U
tom slučaju, kao relevantna teritori-
ja se uzima ona gdje je šteta nastala.
Zeleni karton zemljama članicama
služi kao dokaz da će štetu izmiriti
osiguravatelj vozila koje je prouzro-
kovalo štetu, iako je ono porijeklom
iz druge države članice. Također,
vozila sa posebnim registarskim ta-
blicama su izuzeta od odredbi Direk-
tive, a spisak takvih vozila svaka ze-
mlja članica treba javno prezentirati
i dobiti odobrenje za njih.
Direktiva propisuje i minimalna
pokrića za pojedine štete. Naravno,
zemlje članice za obavezna osigura-
nja mogu ove iznose i povećati, ali
su minimalni iznosi sljedeći:
• za slučaj nezgode 1,000,000
EUR po osobi ili 5,000,000 EUR
po šteti (bez obzira na broj osoba
koje su učestvovale u nezgodi),
• za slučaj štete na imovini
1,000,000 EUR po šteti bez
obzira na broj osoba.
Da bi se osigurala stabilnost ovih
iznosa, zaključeno je da se provodi
periodično usklađivanje sa Evrop-
skim indeksom potrošačkih cijena
koji publicira Eurostat. S obzirom
na to da je Direktiva donesena u sep-
tembru 2009. godine, zemljama čla-
nicama je ostavljen prelazni period
do 11. 6. 2012. godine za usklađiva-
nje iznosa (uz obavezu da do 11. de-
cembra 2009. godine iznose postave
najniže na pola definiranih Direk-
tivom). Neke zemlje su se odrekle
prava na tranzicijski period.
 Osiguranje

Zemlja članica Najmanji iznos osiguravateljnog pokrića Prelazni period

Austrija 5,000,000 EUR po šteti —

Belgija Neograničeno —
nesreća sa jednom žrtvom – 1,000,000 EUR
Bugarska 5 godina
nesreća sa 2 ili više žrtava - 5,000,000 EUR
Kipar 30,000,000 EUR po šteti —
Češka 1,000,000 EUR po šteti do 1. 6. 2012.
Danska 12,800,000 EUR po šteti -
Estonija 5,000,000 EUR po šteti 5 godina
Finska Neograničeno —
Francuska Neograničeno —
Njemačka 7,500,000 EUR po šteti —
Mađarska 5,000,000 EUR po šteti —
Irska Neograničeno —
Italija 5,000,000 EUR po šteti 5 godina
Latvija 5,000,000 EUR po šteti do 1. 6. 2012.
Litvanija 5,000,000 EUR po šteti 5 godina
Luksemburg neograničeno —
5,000,000 EUR po šteti na vozilima
Holandija —
10,000,000 EUR po šteti na autobusima
Poljska 5,000,000 EUR po šteti 5 godina
Portugal 5,000,000 EUR po šteti do 1. 6. 2012.
Rumunija 5,000,000 EUR po šteti 5 godina
Slovačka 5,000,000 EUR po šteti do 1.6.2012.
Slovenija 5,000,000 EUR po šteti do 31. 12. 2007.
Španija povrede – 70,000,000 EUR bez obzira na broj žrtava
—
šteta na imovini – 15,000,000 EUR po šteti
Švedska 32,700,000 EUR —
Izvor: http://ec.europa.eu/internal_market/insurance/index_en.htm

Svim povrijeđenim se u svim ze-
mljama članicama mora obezbijediti
isti, pravičan tretman. Jedna od pred-
nosti Direktive je što omogućava po-
kriće za slučaj da štetu prouzrokuje
vozilo koje je neosigurano ili nije
identificirano. Ove štete pokriva po-
sebno tijelo, koje formira svaka od
zemalja članica. Polica obaveznog
osiguranja od autoodgovornosti
pokriva štete u svim zemljama čla-
nicama EU, obuhvatajući i putnike
u vozilu. U prethodnim propisima
putnici nisu bili obuhvaćeni pokri-
ćem, jer se smatralo da mogu uticati
na vozača ukoliko ocijene da je pod
uticajem nedozvoljenih sredstava.
Također, obaveznim osiguranjem su
pokriveni i pješaci, biciklisti i ostali
nemotorizovani učesnici u saobraća-
ju. Iznosi osiguranih suma po osno-
vu civilne odgovornosti su precizi-
rani nacionalnim zakonima. Neki
osiguravatelji su u ugovor o osigu-
ranju unosili i klauzule da osigurano
vozilo ne smije boraviti na teritoriji
druge zemlje duže od specificiranog
perioda, inače, pokriće ne vrijedi.
Novom Direktivom određeno
je da po osnovu ugovora o obave-
znom osiguranju od autoodgovor-
nosti, osiguravatelj, kao protuči-
nidbu osiguraniku za jednokratno
uplaćenu premiju osiguranja, mora
pružiti pokriće, u toku trajanja
ugovora (bez obzira na to da li se

ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 23

Osiguranje
vozilo nalazi u matičnoj zemlji ili
na teritoriji druge zemlje članice).
Također, jednokratno uplaćena pre-
mija je osnova garancije da će biti
isplaćena odšteta u slučaju nastanka
osiguranog slučaja i to onaj iznos
koji je veći (iznos definiran regula-
tivom matične zemlje vozila koje je
prouzrokovalo nesreću ili zemlje na
čijoj se teritoriji nesreća dogodila).
Ukoliko osiguranik želi promi-
jeniti osiguravajuće društvo, mora
posjedovati validnu dokumentaciju
i historiju svojih šteta najmanje za
posljednjih pet godina.
Direktiva propisuje i procedure
prijave šteta, tako da se štete prijav-
ljuju u matičnoj zemlji predstavniku
stranog osiguravatelja vozila koje je
prouzrokovalo štetu.
Svaka zemlja članica treba usta-
noviti i kompenzacijsko tijelo koje
će plaćati odštete za sve nesreće koje
se dese van matične zemlje u sljede-
ćim slučajevima:
• kada od trenutka predaje do-
kumentacije predstavniku ili
osiguravatelju vozila koje je
prouzrokovalo štetu prođe tri
i više mjeseci bez rješavanja
štete i
• ukoliko u zemlji članici ne
postoji predstavnik osigura-
vatelja ili sam osiguravatelj
vozila iz druge zemlje koje je
prouzrokovalo štetu.
Dakle, Direktiva uspješno rješava
probleme nezgoda van matične ze-
mlje (sistemom Zelene karte) i u ma-
tičnoj zemlji prouzrokovane vozilom
iz druge zemlje (kompenzacija).
U Bosni i Hercegovini je osigura-
nje motornih vozila precizirano Za-
konom o osiguranju od odgovornosti
za motorna vozila i ostale odredbe o
obaveznom osiguranju od odgovor-
nosti iz 2005. godine za Federaciju
BiH (Službene novine FBiH, broj
24/05) i Zakonom o osiguranju od
odgovornosti za motorna vozila i
ostalim obaveznim osiguranjima od
odgovornosti iz 2005. i 2006. godine
24 PRIZMA  mart/april 2012.
za Republiku Srpsku (Službeni gla-
snik RS, broj 17/05 i 64/06).
Zakonska regulativa precizira
neke slične elemente kao i ranije spo-
menuta Direktiva. I ovim Zakonom
je definirano obavezno osiguranje za
štete pričinjene trećim licima. Tako-
đer, određena su i posebna vozila na
koja se ne odnose odredbe Zakona
(što je najčešće u praksi slučaj sa voj-
nim i vozilima posebne namjene).
Zakon precizira i minimalne osi-
gurane sume:
• za slučaj nezgode 1,000,000
KM bez obzira na broj osoba
koje su učestvovale u nezgodi,
• za slučaj štete na imovini
350,000 KM po šteti bez ob-
zira na broj osoba.
Rok za izmirenje odštetnih za-
htjeva je 90 dana.
Ovim Zakonom se formira i Za-
štitni fond (za svaki entitet po jedan
fond) koji je obavezan da u slučaju
da nesreću prouzrokuje neosigurano
vozilo, vozilo koje je ostalo nepo-
znato nakon nesreće ili vozilo osigu-
rano kod društva koje je u procesu
likvidacije izmiri štete prema osigu-
raniku. Zaštitni fond se finansira iz
uplata doprinosa članova ZF (Što
su sva društva koja se bave vrstom
osiguranja iz koje proizlaze spome-
nute štete – vrsta 10). Doprinos Fon-
du svake godine utvrđuje entitetska
agencija kao procent ukupne premije
vrste 10 osiguranja.
U kontekstu neživotnih osigura-
nja, koja čine 85% porfolia u BiH
u 2010. godini, pažnja se posvećuje
obaveznim osiguranjima. Osnovno
obavezno osiguranje, prema važe-
ćoj zakonskoj regulativi u BiH, je
obavezno osiguranje od autoodgo-
vornosti. S obzirom na to da podaci
za 2011. godinu još uvijek nisu u ci-
jelosti publicirani, daćemo osvrt na
situaciju godinu dana ranije. U 2010.
godini učešće ove vrste osiguranja je
bilo 48,83% (u 2007. godini isti pa-
rametar je imao vrijednost 52,12%).
Razlika po entitetima je signifikan-
tna. U FBiH učešće ove vrste osigu-
ranja u 2010. godini je bilo 41,76%
(i umanjeno je od 2007. godine na-
ovamo za 2,56%, a u apsolutnom
iznosu, iznos premije je povećan za
više od 14 miliona KM – što implici-
ra tržišni rast koji je u istom periodu
bio veći od 17%). Situacija u RS je
nešto drugačija. Učešće osigura-
nja od autoodgovornosti je u 2010.
godini bilo 69,01% (i u odnosu na
2007. godinu je umanjeno za 5,11%
a u apsolutnom iznosu premija je
povećana za nekih 6,5 miliona KM
– što ukazuje na povećanje tržišnog
kapaciteta za 16,5%). Uzimajući u
obzir činjenicu da je ova vrsta osigu-
ranja obavezna po Zakonu u cijeloj
državi BiH, indirektno, veće učešće
ove grupe osiguranja u ukupnom
portfoliu ukazuje na niži stepen ra-
zvijenosti osiguranja kao djelatnosti.
Inače, standard razvijenih zemalja
je da obavezno osiguranje od auto-
mobilske odgovornosti ima najviše
30% ukupnog portfolia.
Na osnovu svega rečenog, mo-
guće je izvući određene zaključne.
Zakonska regulativa je dijelom, ali
strukturalno ne i suštinski, oslonjena
na odrednice EU. Precizirane su sve
neophodne stavke obaveznog osigu-
ranja (maksimalne osigurane sume,
načini kompenzacije, prijave šteta,
isplate iznosa, rokovi i fondovi kom-
penzacije/zaštite). Dakle, formalno,
reklo bi se, i nismo tako daleko.
Međutim, suštinski, situacija je
bitno različita. Učešće obaveznog
osiguranja je preveliko u ukupnom
portfoliu. Premijski sistem koji je
definiran se ne poštuje, te se osigu-
ranicima neopravdano dodjeljuju
enormni bonusi. Ovakva nelojalna
tržišna utakmica je prisutna duži pe-
riod, i nema naznaka zaustavljanja.
Plaćanje premije osiguranja na rate
je doskoro bila uobičajena praksa.
Trenutne premije koje društva za
osiguranje naplaćuju od osiguranika
u Bosni i Hercegovini za osigura-
nje autoodgovornosti su apsolutno
nedostatne da bi njima mogle biti

pokrivene eskalirajuće štete. Bez
iznošenja egzaktnih podataka, po-
znato je da je omjer šteta i premija
nepovoljan. Također, premije su
već godinama na istom nivou, dok
se štete uvećavaju iz dana, u dan.
Funkcionalna premija, koja u sebi
sadrži tehničku premiju, koja bi mo-
rala biti dovoljna za pokriće obaveza
po osnovu nastale štete, se, za sada,
ne određuje na adekvatnom nivou.
Da bi tehnička premija bila pravilno
kvantificirana, neophodne su kva-
litetne baze aktuarskih i statističkih
podataka na osnovu kojih bi se mo-
gla izvršiti pravilna kvantifikacija
rizika. Kod nas, trenutno, ni društva
za osiguranje, ni nadzorna tijela ne
raspolažu podacima koji bi bili rele-
vantni za adekvatno mjerenje cijelog
spektra rizika kod autoodgovornosti.
Podaci kojima društva trenutno ras-
polažu su interne baze podataka.
Pored toga, druga važna odrednica
ovakvog stanja u BiH je primjena bo-
nus-malus sistema. Ukoliko bi se išlo
na dovoljnost premije, tada bi pravila
primjene sistema trebala biti tačno de-
finirana, ali i tako primjenjivana. Osim
definiranih pravila, neophodno bi bilo
raspolagati i podacima da bi sistem
mogao funkcionirati na pravi način.
Trenutno prisutno davanje maksimal-
nih popusta pri prvom osiguranju je u
praksi uređenih sistema daleko od po-
zitivne poslovne prakse.
Trenutno, premije na ovom nivou
ne zadovoljavaju ni osiguravatelje, ni
osiguranike. Osiguravatelji kod proda-
je svake police imaju dvostruki osje-
ćaj: radost zbog prodate police, ali i
strah od realizacije rizika. Osiguranici
plaćaju nisku premiju, ali u trenutku
kada nastane šteta, nastaju i problemi.
Osiguravateljne tehničke rezerve nisu
dovoljne za isplatu štete, te osigura-
vatelji gotovo redovno prolongiraju
isplate i, nažalost, priča dobija sudski
epilog. Sve skupa doprinosi nepovje-
renju u sektor osiguranja.
Preporuke za poboljšanje stanja
bi se mogle sažeti u sljedećem:
Osiguranje
• analitički i s maksimalnom do-
zom ozbiljnosti i profesional-
nosti pristupiti identificiranju
cijelog spektra rizika koji su
relevantni za ovu vrstu osigura-
nja, te početi pratiti frekvenciju
i stepen njihove realizacije. To
će biti baza za adekvatno kvan-
tificiranje premije;
• ozbiljnije tretirati zakonsku
regulativu i poduzimati sank-
cije za njeno nepoštivanje;
• smanjivati učešće udjela obave-
znih osiguranja ne nauštrb za-
konskih određenja i njihove do-
sljedne primjene, već podizanjem
apsolutnog i relativnog učešća ne-
obaveznih osiguranja u ukupnom
osiguravateljnom portfoliu.
Samo tako se ova vrsta osigura-
nja može postaviti na kvalitetne i si-
gurne osnove, što će nam biti dobar
miraz kada krenemo u EU društvo.
Dakle, formalno - blizu smo, ali su-
štinski - još smo uvijek jako daleko! 
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 25
OBAVEZNA CERTIFIKACIJA
ČLANOVA NADZORNIH ODBORA I UPRAVA
U skladu sa Uredbom Vlade FBiH, nastavlja se obavezna edukacija
za predsjednike i članove nadzornih odbora i uprava privrednih
društava sa udjelom državnog kapitala.

Polaznici koji uspješno završe edukaciju dobijaju odgovarajući certifikat

koji omogućava obavljanje poslova člana nadzornog odbora i uprave.

Za naredni ciklus obavezne edukacije mogu se prijaviti i potencijalni

kandidati za članove nadzornih odbora i uprava.

Program usavršavanja, podrazumijeva edukaciju u okviru četiri osnovna

modula i završni pismeni ispit.

Kratki prikaz tematskih cijelina:

t
Upravljanje kompanijom
t
Uloga nadzornog odbora
t
Računovodstvo u funkciji upravljanja
t
Mikroekonomija
t
Upravljanje marketingom kompanije
t
Međunarodna trgovina i Suvremena prodaja
t
Financijska tržišta i institucije
t
Vrednovanje marke i poduzeća
t
Korporatvne finacije
t
Reinženjering kompanije
t
Pravni aspekt poslovanja kompanije
t
Nadzorni odbori koji stvaraju vrijednost
t
Sistemi nagrađivanja u kompanijama
t
Kompanija i makrookruženje
t
Poslovna strategija, poslovna etika
i društvena odgovornost kompanije.

Dodatne informacije:
Privredna/ Gospodarska komora Federacije BiH
Ul. Branislava Đurđeva br. 10,
71000 Sarajevo
Tel: 033/ 566-333,
www.kfbih.com/loc
e- mail: e.kadic@kfbih.com

Osiguranja
za hr. poduzetnike
Vodeći ljudi iz hr. poduzetništva
osiguranja još ne koriste
kao sredstvo upravljanja rizicima,
već se na njih isključivo gleda
kao na dodatni trošak
 Piše: Nikola PRSKALO
P
rocjene osiguravatelja da čak
90-ak posto malih i srednjih
poduzetnika nije osigurano ili
imaju osiguranje s nedovoljnim po-
krićem, još jedna su potvrda znane
teze da (i) kod njih nije dovoljno ra-
zvijena svijest o prednostima osigu-
ranja. Drugim riječima, vodeći ljudi
iz hr. poduzetništva osiguranja još
ne koriste kao sredstvo upravljanja
rizicima, već se na njih isključivo
gleda kao na dodatni trošak.
Mali broj ugovorenih osigura-
nja i niska premija posljedica su i
složene gospodarske situacije, ali i
odraz tradicije da se uglavnom ne
djeluje preventivno u spriječavanju
mogućih negativnih posljedica. Ma-
nje ugovaranje razotkriva i da oblast
osiguranja malih i srednjih poduzet-
nika u Hrvatskoj ima i značajan po-
tencijal. Osiguravajuća industrija u
tom je segmentu zato i pred velikim
izazovom: kako motivirati poduzet-
ničku branšu da preventivnim ugo-
varanjem polica osiguranja zaštite
ukupan portfelj kojim upravljaju?
Poznavaci prilika kažu kako je
Hrvatska: Osiguranje
kriza ovoj branši donijela i nešto do-
bro. Naime, ukorak s krizom rasla je
i konkurencija, a još važnije - promi-
jenio se i odnos osiguravatelja pre-
ma malim i srednjim poduzetnicima
u smislu raznovrsnosti ponude i po-
sebnih paketa prilagođenih konkret-
nom poduzetniku.
Veći “paket” pojeftinjuje policu
Mali i srednji poduzetnici mogu,
kažu osiguravatelji, osigurati različi-
te dijelove svoga poslovanja; od ne-
kretnina, voznog parka i radnika do
financijskih gubitaka i odgovorno-
sti menadžera. Među rizicima koje
pokrivaju na prvom je mjestu, bez
premca, požar. Tako je, na primjer,
Croatia osiguranje malim i srednjim
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 27
Hrvatska: Osiguranje
poduzetnicima namijenio poseban vine, poslovnih zgrada, strojeva, kargo osiguranje i prijevoznička od-
Poduzetnički paket, u kojem sami transporta i djelatnika, odgovornosti, govornost. Ugovaranjem tog “pake-
biraju osiguranja koja smatraju bit- izgradnje i montaže, financijskih gu- ta” klijent, kažu, ostvaruje i dodatne
nima za poslovanje. Prednost tog bitaka, poljoprivrednih kultura..., s popuste na premiju.
“paketa” je što se jednom policom tim da se pojedine grupe osiguranja Grawe poduzetnicima nudi je-
osiguranja može osigurati komplet- mogu dobiti u “paketu”, uz primjere- dinstvenu policu GraweBiz, koja
na poduzetnička imovina (građevi- ne popuste. Jedan od novih proizvo- “pokriva” razne vrste osiguranja
ne, oprema, zalihe robe, motorna da je “Senzor”. Taj “paket” napose je namijenjene zaštiti poslovnog pro-
vozila i sl) koja služi za obavljanje povoljan za male i srednje poduzetni- stora, imovine i djelatnika. Osim
djelatnosti. Moguće je osigurati i ke kojima može olakšati poslovanje, toga, nudi i mogućnost osiguranja
djelatnike od posljedica nesretnog ali donijeti i znatnu uštedu u financi- od odgovornosti iz djelatnosti, za-
slučaja, te sklopiti osiguranje o od- ranju ili opremanju ureda, trgovina, tim iz posjeda objekta i zemljišta,
govornosti poduzetnika za štete pro- medicinskih prostora, proizvodnih te kolektivno osiguranje zaposle-
uzročene trećim osobama. Prvi su, pogona, tiskara ili građevinskih i nika od nezgode. U Graweu sve
kažu, na hr. tržištu, prije četiri godi- poljoprivrednih mehanizacija. Sam vrste mogu ugovoriti i pojedinač-
ne uveli i osiguranje od odgovorno- paket zamišljen je da osigura podu- no uz uvjet da se uvijek ugovori
sti menadžera. zetnike u cijelosti od zahtjeva koje osiguranje od požara. Novost im
U Croatii, ali i u Euroherc osigu- leasing kuće stavljaju pred njih, ali i je u ponudi i osiguranja od preki-
ranju, u kojem, također, kreiraju pa- od najčešćih štetnih događaja koje ih da rada, tzv. šomažna. Njima se
kete osiguranja prema potrebama i mogu zadesiti u toku svakodnevnog osiguraniku pokrivaju svi fiksni
željama samih poduzetnika, moguće poslovanja. Allianz-ov “Paket Po- troškovi nastali zbog prekida rada
je osigurati i djelatnike od posljedica duzetnik+” namijenjen osiguranju i materijalne štete.
nesretnog slučaja, te sklopiti osigu- malih i srednjih tvrtki omogućava da Za poduzetnike Triglav osigura-
ranje o odgovornosti poduzetnika za klijent na jednoj polici može ugovo- nje najprije nudi osiguranje od poža-
štete prouzročene trećim osobama. riti kombinaciju od čak pet skupina ra za sve vrste zgrada, opreme i zali-
Poduzetnici u paketu kod ova dva osi- osiguranja: imovine (požar, proval- ha, a onima koji rade sa strojevima,
guravatelja mogu ugovoriti osiguranje na krađa i razbojstvo, lom stroja, osiguranje od loma. Njihovo osigu-
od različitih rizika kao što su: požar, lom stakla, prekid rada-šomaž), od ranje od opće odgovornosti poduze-
oluja, poplava, potres, eksplozija, lom odgovornosti (javna i odgovornost ća i obrtnika uključuje odgovornost
stroja, provalna krađa, osiguranje od prema djelatnicima), od nezgode, te proizvođača za proizvod u slučaju
prekida rada, odgovornost i dr.
Kako se u novije vrijeme podu-
zetnici sve češće odlučuju i na naba-
vu opreme putem leasing kuća, Eu-
roherc je, recimo, za ovu vrstu osigu-
ranika razvio i poseban paket kojim
su, uz rizike koje zahtijeva leasing,
“pokriveni” i ostali rizici koji pru-
žaju dodatnu sigurnost poduzetniku.
U ponudi Euroherca su, na primjer,
i osiguranja od odgovornost članova
uprave, članova nadzornog odbora ili
prokurista za štetu pričinjenu isklju-
čivo društvu u kojem je osiguranik
na neku od tih funkcija i imenovan.
To se osiguranje može ugovoriti i na
pokriće za štetu koju osiguranik pri-
čini dioničarima ili udjelničarima u
društvu kao i vjerovnicima društva,
kaže Kornelija Baković, iz Ureda za
odnose s javnošću Agram koncerna.
Jadransko osiguranje, na primjer,
nudi osiguranje voznog parka, imo-

28 PRIZMA  mart/april 2012.


štete i sukladno tome i odštete po-
trošačima, bude li tjelesne ozljede,
oboljenja ili smrti. Rizik je pokriven
ako su takve posljedice nastale zbog
pogrešaka u materijalu od kojeg je
proizvod izrađen, konstrukcijskih
pogrešaka ili zbog nedostataka u
uputama za uporabu.
Ne smije se potcijeniti moguća šteta
Mogućnosti osiguranja, dakako,
su različite kao i pokrića koja se
njima dobivaju, a što je najvažnije,
o njima se i pregovara. Dodatni pro-
blem može biti i to kada se u ugo-
varanju osiguranja često potcjenju-
je moguća šteta, što u praksi može
dovesti i do apsurda. Najbolje se to,
recimo, nedavno vidjelo i na šteti u
tvornici aluminija u Mađarskoj, čija
je polica osiguranja samo pokrivala
štetu do 36.000 eura, dok je požar
prouzročio štetu od vrtoglavnih 36
milijuna eura. Ima, dakako, sličnih
primjera, ali i onih pozitivnih i u hr-
vatskoj praksi.
Tako je poduzetnik koji je dobro
osigurao svoju imovinu za 26.000
kuna godišnje premije dobio osigu-
raninu od pola milijuna kuna, samo
od jedne štete nakon olujnog nevre-
mena. Ili, pak, primjer osiguranja
tiskarskog stroja, za koje je plaćena
godišnja premija od 28.000 kuna,
poduzetniku je osiguranje platilo
popravak stroja u visini od 158.000
kuna. U svezi tih primjera iz prakse,
Drago Klobučar, direktor sektora za
osiguranje imovine Croatia osigura-
nja, je poručio poduzetnicima: kako
(i) oni govore da nijedna premija s
adekvatnom zaštitom nije neade-
kvatna. Dodao je i to da, recimo, u
Croatia osiguranju veći obujam pa-
keta osigurava poduzetnicima i veću
uštedu, s tim da im se troškovi mogu
smanjiti i do 25 posto.
Rigorozne kazne “potiču” ugovaranje
Neka iskustva iz razvijena svi-
jeta, kao što su, recimo, rigorozne
kazne – najčešće imaju i pozitivan
utjecaj na preventivna ugovaranja
osiguranja. Primjerice, zakoni o
zbrinjavanju otpada u zemljama EU
su rigorozni u svojim odredbama o
obvezama vlasnika nekog objekta
kad on izgori ili dođe do ispuštanja
štetnih tvari u okoliš. Obveza je vla-
snika da sanira i tu štetu, što će, uz
nadoknadu vlastitih gubitaka, daka-
ko, sutra teško učiniti bez valjanog
osiguranja.
Javna je tajna da naše tvrtke, za
razliku od onih u razvijenijem svi-
jetu - općenito i ne ugovaraju sve
police koje su im na raspolaganju
za pokriće rizika kojima su izlože-
ni, nego ovisno o financijskim mo-
gućnostima i interesima ugovaraju
tek pojedine police. Tako su i dalje
najzastupljenija osiguranja od ri-
zika požara i ostalih elementarnih
nepogoda. U posljednjih nekoliko
godina primijećen je, recimo, i po-
rast broja polica osiguranja javne
izvanugovorne odgovornosti tvrtki,
što im pruža financijsku sigurnost
za štete koje nastanu trećim oso-
bama tijekom obavljanja poslovne
djelatnosti ili iz vlasništva poslovne
zgrade, radnog stroja ili zbog štete
koju pričine njihovi djelatnici za
koje su zakonski odgovorni kao po-
slodavci.
Na porast tih osiguranja u Hrvat-
skoj su utjecali i zahtjevi stranih par-
tnera i kooperanata koji, na primjr,
ne žele ući u posao bez da im se ne
predoče police takvih osiguranja, s
iznosima daleko većim od prosjeka.
Recimo, kad strane tvrtke dolaze kod
nas tražiti osiguranje odgovornosti ti
se iznosi penju i do nekoliko milijuna
eura, dok je za hrvatske tvrtke prosjek
iznosa osiguranja koje u policama
ugovaraju niti 30 tisuća eura. Napro-
sto, kod nas, kažu analitičari, još nije
dovoljno razvijena i svijest da ljudi
traže, recimo, odštetu od neke tvrtke
ako im ona prouzroči neku štetu. Vani
je normalno da će onaj tko se poskli-
zne u trgovačkom centru tražiti od
vlasnika odštetu, dok kod nas većina
Hrvatska: Osiguranje
ljudi i ne zna u kojem slučaju ima
pravo tražiti odštetu i koja im prava
zakonski pripadaju.
Drugačiji odnos prema riziku
Ponovimo da je, prema Fininim
podacima, krajem prošle godine u
Hrvatskoj bilo oko 95.000 malih,
te 1.400 srednjih tvrtki (i gotovo
88.000 obrtnika). Oni zapošljavaju
oko 65 odsto svih zaposlenih u ze-
mlji. Unatoč tome, većina njih nije
osigurana ili nema odgovarajuću po-
licu osiguranja.
Ako sami, dosad, nismo dovoljno
posvetili pažnje prednostima imo-
vinskih i drugih rizičnih osiguranja,
na to bi nas, kažu stručnjaci, mogla
sutra potaknuti i eu-pravila ponaša-
nja. Pri tome, istine radi, treba reći
da naša osiguravajuća industrija i
sada prati sve trendove u EU, i ima u
ponudi gotovo sve proizvode, ali su
nam zakonska regulativa, pa i odnos
prema riziku znatno drukčiji. Umje-
sto da nepotrebno špekuliramo s ri-
zikom, bilo bi bolje ubuduće to raditi
na eu-način, tj. da se fiksni trošak za
police osiguranja uračuna u trošak
poslovanja, te se pokriva iz marže,
ovisno kojim se poslom poduzetni-
ci bave. Ujedno, naši poduzetnici će
trebati ubuduće više pristupati ugo-
varanju, uz odbitne franšize, gdje
tvrtka zna koliko štete može sama
isfinancirati, a da osiguranje kupuje
samo za preostalu razliku. Podsjeti-
mo, kako su u Europi često prisut-
ne i imovinske “all risk” police koje
nemaju navedene rizike, nego samo
isključenja iz pokrića. Takav bi pri-
stup, kažu, mogao dati bolje učinke i
u hr. praksi, gdje se najčešće ugova-
raju pojedinačni rizici, a zanemaruju
pokriće (i) za dopunske rizike, koji
mogu izazvati velike štete.
Tek sa stvaranjem takva okruže-
nja u domaćoj praksi bit će, kažu,
moguće udobrovoljiti većinu podu-
zetnika na sklapanje daleko većeg
broja kvalitetnih polica imovinskih i
drugih rizičnih osiguranja. 
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 29
Pregledajte Revicon-ova izdanja
na novom mediju
Revicon je uveo nove tehnologije i priključio se
Google Partnerskom programu za knjige

www.revicon.info

Upoređivanje bh. preduzeća
sa inostranom konkurencijom
korištenjem Benchmark alata
Važan elemenat za nastup
domaćih preduzeća na ino-tržištu
jeste sagledavanje vlastitih
snaga i slabosti, te tržišnih šansi i
opasnosti.... U sklopu ove analize
potrebno je uraditi i analizu
direktnih konkurenata obuhvatajući
što veći broj relevatnih pokazatelja
njihovog poslovanja, a sve kako
bismo realno sagledali postojeću
konkurenciju na ovim tržištima te
njihove poslovne performanse i
uspješnost poslovanja. Koristan alat
predstavlja baza podataka razvijena
u sklopu projekta Udruženja
poslovnih savjetnika u BiH
 Piše: mr. Armin AVDIĆ
Z
načajan broj BH preduzeća
nastoji plasirati svoje proizvo-
de na inostrana tržišta, poseb-
no u ovom kriznom periodu kada je
likvidnost poslovanja većine doma-
ćih preduzeća ugrožena, a kupovna
moć potrošača smanjena. Izlazak na
bogatija inostrana tržišta može biti
jedna od realnih poslovnih opcija
za srednja i velika preduzeća koja
imaju i ljudski i proizvodni kapaci-
tet da se pojave na ovim ino-tržišti-
ma. Da bi izlazak na ino-tržište bio
uspješan potrebno je ispunjenje niza
preduslova od čega su među primar-
nim postizanje potrebnog kvaliteta
proizvoda/usluge, kao i prihvatljive
(konkurentne) cijene. Svakako da su
i drugi preduslovi važni, ali ukoliko
Menadžment
nismo u mogućnosti zadovoljiti ova
dva navedena, tada nije racionalno
ni razmišljati o ispunjavanju ostalih.
Jedan vrlo važan elemenat za na-
stup domaćih preduzeća na ino-trži-
štu jeste sagledavanje vlastitih snaga
i slabosti, te tržišnih šansi i opasno-
sti, koje se analiziraju putem tzv.
swot matrice. U sklopu ove analize
potrebno je uraditi i analizu direk-
tnih konkurenata obuhvatajući što
veći broj relevatnih pokazatelja nji-
hovog poslovanja, a sve kako bismo
realno sagledali postojeću konku-
renciju na ovim tržištima te njihove
poslovne performanse i uspješnost
poslovanja. Kupovinom godišnjih fi-
nansijskih izvještaja ovih preduzeća
možemo doći do osnovnih informa-
cija o poslovanju jednog ili nekoliko
konkurenata, ali sagledati relativnu
i realnu poziciju našeg preduzeća u
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 31
Menadžment
odnosu na njih nije adekvatno mo- tada nećemo moći dobiti izvještaj • Finansijska analiza (22 fi-
guće samo na bazi ovih finansijskih zbog zaštite poslovanja tih predu- nansijska pokazatelja poslo-
izvještaja. Potrebno je u obzir uzeti i zeća, jer bi se u tom slučau moglo vanja);
niz dodatnih informacija i pokazate- pretpostaviti o kojim preduzećima • Analiza kupaca (5 pokazate-
lja kako bismo mogli objektivno sa- se radi. lja poslovanja);
gledati poziciju našeg preduzeća. Upoređivanjem po osnovu 52 • Analiza učenja i rasta pre-
Prepoznajući važnost ove anali- koeficijenata poslovanja, domaće duzeća (11 pokazatelja po-
ze, Udruženje poslovnih savjetnika preduzeće dobije automatiziran iz- slovanja);
u BiH – Lespnet (www.lespnet.ba), vještaj od 30-ak strana o tome kolike • Analiza internih procesa
osmislilo je i implementiralo proje- su vrijednosti pojedinih koeficijena- preduzeća (14 pokazatelja
kat koji omogućava da se domaća ta kojim se mjeri uspješnost poslo- poslovanja).
BH preduzeća putem Benchmark si- vanja posmatranog BH preduzeća u
stema mogu uporediti po svim rele- izabranom SKD razredu. Također, Izrada ovog izvještaja kao i oda-
vatnim pokazateljima poslovanja sa dobiju se podaci u kojim rasponima bir ključnih elemenata poslovanja je
direktnom konkurencijom u pojedi- posluju ino-preduzeća iz ove dje- urađen na bazi Balanced Scorecard
nim zemljama EU ali i šire, a u koje latnosti. Na taj način se utvrđuje u modela razvijenog od Roberta Ka-
su zainteresirana izvoziti vlastite kojim pokazateljima domaće predu- plana (Harvard Business School) i
proizvode. Važnost ovog projekta za zeće ima bolje performanse a u ko- Davida Nortona (Balanced Score-
BH preduzeća je prepoznalo Mini- jima lošije. Nakon toga je potrebno card Collaborative).
starstvo vanjskih poslova Norveške pristupiti aktivnostima kojima se Balanced Scorecard model u
koje je finansijski podržalo imple- mogu ta loša područja poslovanja stvari predstavlja sistem upravlja-
mentaciju istog za period od 2011- unaprijediti, te na taj način, ukupno nja koji omogućava organizacijama
2013 godine te omogućilo izradu posmatrano, poboljšati realna kon- da pojasne svoju viziju i strategiju, i
potrebnih alata i stalnu konekciju na kurentnost domaćeg preduzeća. pretoče je u akciju. On daje informa-
međunarodnu bazu podataka koja Performanse koje se prate u jed- cije i o internim poslovnim procesi-
sadrži finansijske i ostale potrebne nom preduzeću spadaju u 4 ključna ma i o rezultatima vanjskog poslova-
podatke za preko 100.000 preduzeća elementa poslovanja preduzeća (per- nja sa ciljem stalnog poboljšavanja
iz 24 zemlje. Baza je razvijena u sa- spektive poslovanja), a to su: strateških performansi i rezultata.
radnji sa najvećim Njemačkim, ako
ne i svjetskim naučnim institutom,
Fraunhofer iz Berlina. Preduzeća u
bazi su razvrstana po SKD razredi-
ma kako bi se omogućila direktna
uporedivost preduzeća iz istih djelat-
nosti. Navedena baza podataka se re-
dovno svake godine ažurira a podaci
iz baze se brišu nakon svake dvije
godine. Ovim projektom je BiH
postala prva zemlja u regionu koja
je postala korisnik ove baze putem
koje je moguće omogućiti kvalitetne
i aktuelne podatke za komparaciju sa
inostranom konkurencijom.
Sistem je postavljen tako da nije
moguće utvrditi koji podaci pripa-
daju kojem preduzeću, ali je mogu-
će posmatrati poslovanje domaćeg
preduzeća u odnosu na minimalne,
prosječne i maksimalne veličine
koje ostvaruju ino-preduzeća po po-
smatranim parametrima poslovanja.
Ukoliko je broj preduzeća sa kojima
se upoređujemo u bazi manji od 10,

32 PRIZMA  mart/april 2012.


Kada se potpuno primijeni, Balan-
ced Scorecard model transformiše
strateško planiranje iz akademske
vježbe u snažan i pragmatičan pri-
stup poboljšavanju poslovnih per-
formansi preduzeća, te je stoga i uzet
kao podloga za izradu ovog sistema.
Shematski prikaz ovog modela je dat
u nastavku:
Nakon unošenja podataka BH
preduzeća u Benchmark sistem ge-
neriše se izvještaj u sljedećem for-
matu:
Po svim pokazateljima koji se
analiziraju kroz ovaj izvještaj (uku-
pno 52 pokazatelja) dobiju se, kao
povratna informacija iz Benchmark
sistema, određeni parametri poslo-
vanja kako tog BH preduzeća, tako
i rasponi poslovanja preduzeća koja
su izabrana kao uzorak za poređenje.
Na slici su prikazana tri pokazatelja
(Rast neto profita, Rast prodaje i Rast
troškova zaposlenih), a rezultirajuća
konkurentnost preduzeća se posma-
tra na način opisan u nastavku.
Relativni pokazatelj nam poka-
zuje položaj BH preduzeća na rela-
tivnoj skali od 1-100 u odnosu na
sva posmatrana preduzeća iz baze
sa kojom smo se poredili. Sa pret-
hodne slike je vidljivo npr. da je ovo
preduzeće po osnovu pokazatelja
rasta neto profita najbolje od svih
preduzeća iz njegovog SKD razre-
da što pokazuje najbolju poslovnu
poziciju po ovom pokazatelju (u
tom slučaju osjenčeno zelenom bo-
jom). Preduzeće koje se upoređuje
može vidjeti iz druge kolone vrijed-
nost svog koeficijenta „Rast neto
profita“ koja iznosi visokih 50% na
godišnjem nivou. U trećoj koloni
je grafički, putem obojene linije,
prikazan raspon ovog koeficijenta
kod konkurentskih preduzeća i to
za najlošijih 5% preduzeća (njihova
vrijednost iznosi -6,69%), za naj-
slabijih 25% preduzeća (vrijednost
3,34%), za preduzeće koje se nalazi
na sredini uzorka (6,08%), za pre-
duzeće koje se nalazi na 75% uzor-
ka (13,40%), te za preduzeće koje
se nalazi na 95% uzorka (50%).
Iz ovog prikaza je moguće vi-
djeti industrijski raspon u kojem
Menadžment
preduzeća ostvaruju pojedini ko-
eficijent, kao i industrijski prosjek
za svaki posmatrani pokazatelj, što
je za domaća preduzeća veoma ko-
ristan podatak da bi mogli odrediti
svoju relativnu poziciju. Ove poka-
zatelje trenutno nije moguće dobiti
u BiH za domaća preduzeća, iako bi
oni predstavljali veliku vrijednost
za njih. Naime, nije dovoljno upo-
ređivati preduzeće sa samim sobom
iz prethodnog perioda, nego je za
cjelovitu analizu potrebno uporediti
to preduzeće i sa konkurencijom da
bi se dobila prava slika konkuren-
tnosti preduzeća kao i promjena u
njegovoj konkuretnosti tokom vre-
mena. Ovi rasponi pokazuju tako-
đer kakve pokazatelje poslovanja
ima naša konkurencija i koliko je
ona bolja ili lošija u odnosu na naše
preduzeće.
Crvenom bojom na sljedećem
grafikonu je predstavljeno loše sta-
nje pokazatelja, žuta boja pokazuje
zadovoljavajuće stanje dok zelena
boja pokazuje veoma dobar nivo po-
smatranog pokazatelja.
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 33
Menadžment
Nakon detaljne komparativne ana-
lize domaćeg preduzeća sa ino-pre-
duzećima koja predstavljaju direktnu
konkurenciju, potrebno je pristupiti
poboljšanju onih koeficijenata za koje
je Benchmark analiza pokazala da su
loši i nedovoljno dobri. Na taj način
se popravljaju loši dijelovi preduzeća
obezbjeđujući bolju ukupnu konku-
rentnost.
Navedenu komparativnu anali-
zu je moguće vršiti za svaku zemlju
koja je u bazi posebno, kao i moguće
je kombinirati SKD razrede ukoliko
preduzeće ostvaruje prihode iz dva
ili više SKD razreda. Također, pre-
duzeće odabire veličinu ino-firmi sa
kojima se želi porediti. Malo predu-
zeće odabire kao uzorak druga mala
preduzeća, dok srednje velike kom-
panije odabiru preduzeća približno
jednake veličine svojoj. Ovu analizu
je moguće ponavljati svake godine
tako da možemo pratiti poboljšanja
koja se dešavaju, ali također da uvi-
dimo i kojim smjerom i tempom se
kreće naša konkurencija na tržištima
34 PRIZMA  mart/april 2012.
Nadamo se
da će navedene informacije
iznešene u ovom članku
makar unekoliko olakšati
poslovanje domaćih
preduzeća koja izvoze
na ino-tržišta i pri tome
se doista susreću sa velikim
brojem različitih problema
na koja izvozimo. Analiza se najče-
šće radi jednom godišnje i to nakon
završetka godišnjih finansijskih iz-
vještaja. Ukoliko se desi da neki od
podataka u preduzeću nije trenutno
poznat, tada bi trebalo početi sa pra-
ćenjem i ovog podatka s obzirom
da se radi o važnoj informaciji za
ukupno poslovanje preduzeća (jer se
prate važni pokazatelji poslovanja).
Za izradu jednog ovakvog izvje-
štaja za BH preduzeća je licencira-
no desetak domaćih konsultanata
koji imaju relevantno i dugoročno
poslovno i konsultantsko iskustvo.
Svaki od analiziranih biznisa ima
određene specifičnosti koje je po-
trebno poznavati kako bi se mogli
unaprijediti pokazatelji koji imaju
lošu i nezadovoljavajuću vrijed-
nost. Preduzeća koja budu zainte-
resovana uraditi jednu ovakvu ana-
lizu mogu više informacija potraži-
ti na zvaničnoj web stranici Udru-
ženja poslovnih savjetnika u BiH-
Lespnet datoj prethodno, te dobiti
vrijedne informacije o poslovanju
konkurenata na ino-tržištima kako
u EU tako i u drugim državama u
kojima je ovaj sistem implementi-
ran. Nadamo se da će navedene in-
formacije iznešene u ovom članku
makar unekoliko olakšati poslova-
nje domaćih preduzeća koja izvoze
na ino-tržišta i pri tome se doista
susreću sa velikim brojem različi-
tih problema. 
siječanj/veljača 2012.  PRIZMA 35
 U PRODAJI

VRIJEDNOSNI PAPIRI
Investicije i instrumenti financiranja
Autor: Silvije Orsag

• Mehanizam
tržišta kapitala
• Financiranje i
financijske strukture
• Osnovne dileme
financiranja
• Financiranja poslovanja
emisijom vrijednosnih papira
• Obveznice
• Dionice
• Izvedenice
• Struktura kapitala
i politika dividendi

CIJENA: 104 KM sa uključenim PDV-om


KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
Pojam, OECD principi
i stanje u BiH
 Pripremio: mr. sci. Emir KURTIĆ
POJAM KORPORACIJE I
KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Prema rječniku Merriam-Webster,
jedno od značenja riječi “Corpora-
tion” kaže da je to “tijelo formirano
i autorizovano od strane zakona da
djeluje kao jedno lice, mada ga čine
jedno ili više lica, te tijelo kome su
osigurana različita prava i obave-
ze uključujući kapacitet trajanja”.
Kako je to postavio John Marshall
(prvi čovjek američkog pravosud-
nog sistema u periodu 1801-1835),
još 1819. godine, korporacija je “…
vještačko biće, nevidljivo, nedodir-
ljivo i koje postoji samo u mislima
pravnika i zakona”. Ono što je važ-
no naglasiti, a što se može izvući
kao zaključak iz ove dvije defini-
cije, posebno iz prve, jeste to da je
korporacija “društvo kapitala”, a ne
društvo osoba.
Korporacije su nesumnjivo jedno
od obilježja kapitalizma, posebno
onog modernog. O njima se govori
u pozitivnom, ali nerijetko i u nega-
Menadžment
tivnom kontekstu. Bilo kako bilo,
one su sveprisutan i dominantan su-
bjekt koji svojim djelovanjem utiču
na živote miliona ljudi širom svije-
ta: kroz proizvode koje nude, radna
mjesta koja obezbjeđuju, tehnološki
progres koji predvode, spregu s poli-
tikom koja je nerijetko njihova pro-
dužena ruka… U kontekstu njihove
statističke zastupljenosti u odnosu
na ukupni broj poslovnih subjekata,
njih nije mnogo. Ipak, to ih ne čini
nimalo manje moćnim. Naprotiv, taj
broj zapravo samo zamagljuje njiho-
vu stvarnu snagu.
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 37
Menadžment
Upravo je ta snaga, reflektovana
kroz prizmu prihoda koje ostvaruju,
a koji su u slučaju onih najmoćnijih
veći od bruto društvenog proizvoda
mnogih zemalja, dovela do potre-
be da se koncept upravljanja ovim
društvima na neki način uobliči, u
nekom smislu standardizira, te što
je moguće više učini transparen-
tnim. Jednostavnije rečeno, potre-
ba da se tu “sirovu” snagu koliko
je moguće ukroti, ali i usmjeri i ka
društveno korisnim pitanjima, po-
stala je nedvojbena.
Taj je uobličeni koncept (ili ko-
rektnije koncept u obličavanju) da-
nas poznat kao korporativno uprav-
ljanje, što je u našem jeziku prevod
od izraza “Corporate Governance”.
Korporativno upravljanje se bavi
upravljačkim strukturama i pro-
cesima u korporacijama, odnosno
dioničarskim/akcionarskim društvi-
ma kao najkompleksnijem obliku
organiziranja poslovnih aktivnosti.
Korporativno upravljanje je (Babić,
Puljić, Simić, Šunje) “velika slika
velikog biznisa, kompleksan mozaik
satkan od brojnih interdisciplinarnih
i transdisciplinarnih dijelova”.
Prema prof. Tipuriću, korpora-
tivno upravljanje je “... sustav nad-
zornih mehanizama kojima svi do-
bavljači krucijalnih inputa trebaju
osigurati povrate na svoja ulaganja
u korporaciji, ne ugrozivši dugoroč-
ni opstanak i prosperitet”.
Konačno, Organizacija za eko-
nomsku saradnju i razvoj, poznatija
po skraćenici OECD, dala je svoju,
danas vjerovatno najčešće citiranu,
definiciju korporativnog upravljanja:
“Korporativno upravljanje sa-
država strukturu odnosa između (1)
top-menadžmenta (uprave) korpora-
cije, (2) odbora, (3) njenih vlasnika
(dioničara-akcionara, engl. share-
holders) i (4) ostalih interesno-uti-
cajnih skupina (engl. stakeholders).
Korporativno upavljanje osigurava
strukturu posredstvom koje se ar-
tikuliraju korporacijski ciljevi, te
ustrojavaju sredstva za ostvarenje
38 PRIZMA  mart/april 2012.
ciljeva i kontinuirano mjerenje kor-
poracijske uspješnosti.”
OECD PRINCIPI KORPORATIVNOG
UPRAVLJANJA
Spomenuta Organizacija za ekonom-
sku saradnju i razvoj (OECD), kao
internacionalna organizacija koja ima
preko 30 zemalja članica koje spadaju
među najrazvijenije, od iznimnog je
značaja kada je u pitanju korporativno
upravljanje i ucrtavanje staze kojom
ovaj važan koncept treba da ide. Nai-
me, prateći (azijsku finansijsku) krizu
iz 1997-1998 godine, temeljne člani-
ce OECD-a su se odlučile za reakciju
u domenu korporativnog upravljanja.
Kao rezultat toga, nastali su principi
korporativnog upravljanja, danas po-
znati kao OECD-ovi principi korpo-
rativnog upravljanja. Objavljeni su
1999. godine, a 2004. godine urađena
je njihova revizija.
Principi predstavljaju (OECD)
“... živi instrument koji pruža neo-
bavezujuće standarde i dobre običa-
je, kao i uputstva za primjenu, što se
može prilagoditi specifičnim uslovi-
ma pojedinih zemalja i regiona”.
Njihova svrha je (OECD) “... da
pomognu vladama zemalja članica
OECD-a i zemalja koje nisu članice
OECD-a u njihovim naporima da pro-
cjene i poboljšaju pravni, institucional-
ni i regulatorni okvir za korporativno
upravljanje u njihovim zemljama, da
obezbijede smjernice i prijedloge za
berze, investitore, korporacije i dru-
ge učesnike u procesu razvoja dobrog
korporativnog upravljanja”. Mada se
fokusiraju i na finansijske i na nefinan-
sijske kompanije čije dionice kotiraju
na tržištu, u određenoj mjeri Principi
mogu predstavljati (OECD) “... kori-
sno sredstvo poboljšanja korporativ-
nog upravljanja u kompanijama čije
dionice nisu ponuđene na tržištu”.
Konačno, Principi po prirodi imaju
evolutivni karakter.
Šest je odjeljaka u koje su raspo-
ređena 32 OECD-ova principa kor-
porativnog upravljanja. To su:
I. OBEZBJEĐENJE OSNO-
VE ZA EFIKASAN OKVIR
K O R P O R AT I V N O G
UPRAVLJANJA. Okvir kor-
porativnog upravljanja treba da
promoviše transparentno i efi-
kasno tržište, da bude u skladu
sa vladavinom prava i da jasno
artikuliše podjelu odgovornosti
među različitim nadzornim i
regulatornim organima i orga-
nima za sprovođenje zakona.
Principi koji čine odjeljak I su:
Sveukupni okvir za korpora-
tivno upravljanje; Pravni okvir
koji je provodljiv/ transparen-
tan; Jasna podjela regulatornih
odgovornosti; Regulatorno tije-
lo, integritet, resursi.
II. PRAVA DIONIČARA I KLJU-
ČNE FUNKCIJE VLASNIŠTVA.
Okvir korporativnog uprav-
ljanja treba da zaštiti i olakša
ostvarenje prava akcionara.
Principi koji čine odjeljak II su:
Osnovna prava dioničara; Prava
učestvovanja u najbitnijim od-
lukama; Prava dioničara vezana
za generalne skupštine dioniča-
ra; Objava podataka o nepro-
porcionalnoj kontroli; Kontrol-
nim aranžmanima dozvoljeno
da funkcioniraju; Olakšano
ostvarivanje vlasničkih prava;
Dioničarima dozvoljeno da se
konsultiraju između sebe.
III. RAVNOPRAVAN TRETMAN
DIONIČARA. Okvir korpo-
rativnog upravljanja treba da
obezbijedi ravnopravan tretman
svih akcionara, uključujući i
manjinske i strane akcionare.
Svi akcionari treba da imaju
mogućnost da obezbijede efi-
kasnu pravnu zaštitu u slučaju
povrede njihovih prava. Princi-
pi koji čine odjeljak III su: Svi
dioničari bi se trebali tretirati
jednako; Zabraniti povlašteno
trgovanje; Odbor/ uprava otkri-
vaju interese.

IV. ULOGA ZAINTERESOVA-
NIH STRANA U KORPORA-
TIVNOM UPRAVLJANJU.
Okvir korporativnog upravlja-
nja treba da priznaje prava za-
interesovanih strana utvrđena
zakonom ili zajedničkim spo-
razumima i da podstiče aktivnu
saradnju između kompanija i
zainteresovanih strana u stva-
ranju bogatstva, radnih mjesta
i održivosti finansijski zdravih
preduzeća. Principi koji čine
odjeljak IV su: Zakonska prava
interesnih strana se poštuju; Za-
štita interesnih strana; Mehaniz-
mi poboljšanja rezultata rada;
Informisanje dioničara; Zaštita
dojavljivača; Zakon i primjena
prava povjerilaca.
V. OBJAVLJIVANJE PODATA-
KA I TRANSPARENTNOST.
Okvir korporativnog upravlja-
nja treba da obezbijedi da se
pravovremeno i tačno objeloda-
njuju sve materijalne činjenice
vezane za kompaniju, uključu-
jući finansijsku situaciju, re-
zultate, vlasništvo i upravlja-
nje kompanijom. Principi koji
čine odjeljak V su: Standardi za
objavu podataka; Standardi za
računovodstvo i reviziju; Go-
dišnja nezavisna revizija; Vanj-
ski revizori bi trebali biti odgo-
vorni; Pravična i pravovremena
distribucija; Istražiti konflikte
interesa.
VI. ODGOVORNOST ODBORA.
Okvir korporativnog upravlja-
nja treba da osigura strateško
vođenje kompanije, efikasno
nadgledanje menadžmenta od
strane odbora, i odgovornost
odbora prema kompaniji i ak-
cionarima. Principi koji čine
odjeljak VI su: Djeluje uz duž-
nu pažnju i obzir; Tretira sve
dioničare pravično; Primjenjuje
visoke etičke standarde; Odbor
bi trebao obavljati određene
ključne funkcije; Objektivno
prosuđivanje; Pristup informa-
cijama.
Menadžment
Mnoge zemlje članice OECD
uključile su ove principe u vlastitu
regulativu, uprkos tome što njiho-
va primjena nije obavezujuća ali
jeste preporučljiva. U kontekstu
primjene ovih principa često se na-
vodi “comply-or-explain” pravilo,
odnosno “povinuj se-ili-objasni”.
Dakle, umjesto klasičnog obave-
zujućeg standarda, kod kojeg ne
postoji mogućnost izbora, ovdje je
ostavljena mogućnost da se stan-
dard ne slijedi, ali se u tom sluča-
ju očekuje pojašnjenje zašto je to
tako. Sve navedeno u smislu ovih
principa ukazuje na to da zapravo
nema jedinstvenog načina za rješe-
nje i primjenu dobrih principa kor-
porativnog upravljanja, odnosno
principi ne moraju biti primijenje-
ni na unikatan način.
STANJE USKLAĐENOSTI
KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
U BiH SA OECD-ovim PRINCIPIMA
Kao dio ROSC inicijative (Reports
on the Observance of Standards
and Codes), Svjetska Banka je us-
postavila program pomoći svojim
članicama u jačanju njihovih okvira
korporativnog upravljanja. Cilje-
vi ovog programa su (prema www.
worldbank.org):
• Usporedba okvira korporativ-
nog upravljanja zemlje i kom-
panijskih praksi sa OECD
Principima korporativnog up-
ravljanja.
• Pomoć zemlji u razvoju i im-
plementaciji akcionog plana
zemlje za unapređenje institu-
cionalnih kapaciteta s ciljem
jačanja okvira korporativnog
upravljanja zemlje.
• Podizanje svjesnosti o do-
brim praksama korporativnog
upravljanja među interesno-
uticajnim skupinama javnog i
privatnog sektora zemlje.
Svjetska Banka provodi ocjenji-
vanje zemlje s aspekta korporativnog
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 39
Menadžment
upravljanja na inicijativu državnih
autoriteta, vlasti te zemlje. U ovom
procesu eksperti Svjetske Banke ko-
riste dijagnostički alat – jedinstveni
forumular, obrazac – razvijen od
strane Svjetske Banke u cilju priku-
pljanja relevantnih informacija za
pripremu Izvještaja o usklađenosti
standarda i kodeksa korporativnog
upravljanja. Izvještaj se objavljuje
na zvaničnom website-u Svjetske
Banke, uz dozvolu vlasti zemlje koja
je “naručila” mjerenje.
U skladu sa ovom procedurom,
Bosna i Hercegovina je “izmjere-
na”, a Izvještaj objavljen u junu
2006. godine. Na taj način naša
zemlja je postala dio kluba od tek
nešto više od 50 zemalja za koje je
izvršena ovakva evaluacija. Prema
podacima sa zvaničnog website-a
Svjetske Banke, ovo je jedini put
da je ovakvo mjerenje provedeno
u Bosni i Hercegovini (ili barem
jedino mjerenje za čiji je konačni
izvještaj Bosna i Hercegovina dala
dozvolu za objavljivanje na websi-
te-u Svjetske Banke), za razliku od korporativnog upravljanja u našoj podataka; VIA Djeluje uz dužnu
nekih zemalja u kojima je to urađe- zemlji sa OECD principima, “čaša pažnju i obzir.
no u nekoliko navrata. Mada je ovo polovično puna”. Ili je tako barem Polazna osnovica 2006. bila je
već stara vijest, ipak, za jedan ova- bilo 2006. godine. Ovakvu tvrdnju solidna. Za prvo mjerenje u kojem
kav opšti pregled korporativnog temeljim na činjenici da je stanje se ne može govoriti o napretku ili
upravljanja, usvojenih principa i po 22 OECD principa (od ukupno nazadovanju, već prije stavljanju
stanja u BiH, a uzimajući u obzir 32), prema tadašnjem Izvještaju zemlje na mapu svijeta korporativ-
neupoznatost autora ovog teksta označeno kao “Djelimično pošti- nog upravljanja, imali smo, čini se
sa eventualnim mjerenjima nakon vanje”. Ako se tome dodaju još prihvatljive, da ne kažem pristojne
toga, vrijedi se vrlo kratko podsje- četiri principa (IIA Osnovna pra- rezultate. Pitanje je u kojoj bismo
titi nekih značajnijih napomena i va dioničara; IIC Prava dioniča- mjeri, odnosno po kojim principi-
preporuka koje su stajale u tadaš- ra vezana za generalne skupštine ma mogli očekivati napredak ukoli-
njem Izvještaju. dioničara; IVB Zaštita interesnih ko bi se sada uradilo jedno ovakvo
Kao jedan generalni komentar strana; IVF Zakon i primjena pra- mjerenje.
može se reći da se ocjene iz Izvje- va povjerilaca) po kojima je stanje Korporativno upravljanje tema
štaja iz 2006. mogu čitati dvojako, označeno kao “Poštivanje u veli- je koja je dovoljno važna da su se
zavisno od toga da li je za onoga koj mjeri”, razloga za prolaznu njom pozabavile i neke EU direk-
koji tumači Izvještaj “čaša polo- ocjenu, može se reći, ne manjka. tive. O EU direktivama neki drugi
vično puna” ili je “poluprazna”. Ipak, na oprez poziva šest prin- put. O Bosni i Hercegovini u kon-
Ne da bismo stvari pokušali prika- cipa tada označenih kao “Materi- tekstu korporativnog upravljanja
zati ljepšim nego što jesu, već pri- jalno nepoštivanje”. U pitanju su: svaki naredni put. Možda ne mo-
je kako bismo stanje gledali kroz IIB Prava učestvovanja u najbitni- ramo čekati da zvaničnici podnesu
prizmu perspektiva i potencijala, jim odlukama; IIIC Odbor/ uprava novi zahtjev za mjerenjem. Možda
a ne slabosti i ograničenja, čini mi otkrivaju interese; IVD Informisa- to, barem “ugrubo”, možemo učini-
se da bismo mogli reći da je, kada nje dioničara; IVE Zaštita dojav- ti i sami. Metodologija nam je do-
je u pitanju stanje usklađenosti ljivača; VA Standardi za objavu stupna na www.worldbank.org. 

40 PRIZMA  mart/april 2012.

 EU BIBLIOTEKA
Knjiga koja na jednom mjestu donosi pregled i tumačenja svih institucija i tijela
Evropske unije, posebno u svjetlu Lisabonskog ugovora, koji preuređuje temelje EU

EVROPSKA UNIJA
INSTITUCIJE
autor
NEVENKO MISITA

• INSTITUCIJE I TIJELA EU
• DONOŠENJE AKATA EU
• FINANSIJSKO POSLOVANJE
I ADMINISTRATIVNO
UPRAVLJANJE EVROPSKOM
UNIJOM
• EKONOMSKO-MONETARNA
POLITIKA EVROPSKE UNIJE
• SOCIJALNA POLITIKA EU

CIJENA: 59,00 KM
sa uključenim PDV-om
 EU BIBLIOTEKA

EVROPSKA UNIJA
OSNIVANJE I RAZVOJ
autor
NEVENKO MISITA

• NASTANAK I RAZVOJ
EVROPSKIH ZAJEDNICA
• KONSTITUISANJE
EVROPSKE UNIJE I DOGRADNJA
USTAVNOG OKVIRA
• STRUKTURA EVROPSKE UNIJE
• ŠIRENJE EVROPSKE UNIJE I
SJEDIŠTE INSTITUCIJA I TIJELA
• EVROPSKA UNIJA KAO
INTEGRACIONI PROCES
• NOVE ZAJEDNIČKE POLITIKE EU

CIJENA: 49,00 KM
sa uključenim PDV-om

i izlazak na tržište EU
Samo proizvod koji je
označen CE znakom i popraćen
Izjavom o usklađenosti koju
izdaje proizvođač ima slobodan
pristup i kretanje širom tržišta
Evropske unije. CE ne predstavlja
niti trgovački znak niti znak
porijekla proizvoda
 Piše: Željka VIDOVIĆ
E
konomska dimenzija je bila
osnov integracija evropskih
država u jedinstvenu zajedni-
cu, sadašnju Evropsku uniju (EU),
označavanje
čime je definisano unutrašnje tržište
kao područje bez granica na kojem
je osiguran slobodan promet robe,
ljudi, usluga i kapitala. Veliku bari-
jeru tom konceptu predstavljalo je
različito zakonodavstvo i tehnički
propisi u smislu zahtjeva koje pro-
izvodi moraju ispunjavati u svakoj
pojedinačnoj državi. Jedinstveni teh-
nički propisi za sve zemlje članice
predstavljali su logičan slijed stvari.
Harmonizacija zakona država
članica se do sredine 1980-ih odvija-
la u skladu sa tzv. direktivama starog
sektorskog pristupa. Ove direktive
su često bile uskog područja primje-
ne, sadržavale su detaljne obavezne
standarde ili tehničke zahtjeve, tip-
sko odobrenje nacionalnih organa
vlasti, nisu imale obavezu primjene,
Evropska unija
te je nerijetko dolazilo do njihove
promjene, a iz razloga tehničkog
progresa. Ovakav slijed je doveo do
potrebe za usvajanjem nove regula-
torne tehnike, koja u tom praktičnom
domenu predstavlja osnov razvoja i
harmonizacije propisa EU.
Ta nova regulatorna tehnika na-
zvana je Novi pristup a utemeljena
je Rezolucijom vijeća u maju 1985.
godine. Svoju reviziju doživjela je u
julu 1993. godine, a njena primjena
obezbijedila je poštivanje sljedećih
principa:
• harmoniziranje legislative og-
raničeno je na usvajanje os-
novnih zdravstvenih i sigur-
nosnih zahtjeva koje proi-
zvodi moraju zadovoljiti prije
plasmana na tržište EU,
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 43
Evropska unija
• detaljne tehničke specifikaci- utakmice. Tzv. horizontalno zakono- nje CE znaka usklađenosti, tada on
je proizvoda koji zadovolja- davstvo pruža zajednički okvir dok ukazuje na to da se proizvod, takođe,
vaju osnovne zdravstvene i vertikalne direktive regulišu speci- smatra usklađenim s odredbama tih
sigurnosne zahtjeve navedene fične rizike ili proizvode. direktiva. U nekim tržišnim nišama
u direktivama date su u har- No, nije svo zakonodavstvo nisu čak niti dostupni, ali se zato do-
moniziranim standardima, usklađeno. Jedan od takvih primjera sta koriste u masovnoj proizvodnji.
• primjena harmoniziranih ili je proizvodnja namještaja. U takvim CE znak usklađenosti nije znak
ostalih standarda ostaje dobro- slučajevima potrebno je konsultirati kvaliteta, nije namijenjen da se ko-
voljna, a njom se stvara pretpo- zakonodavstvo svih zemalja članica, risti u komercijalne svrhe, ne pred-
stavka o usklađenosti sa odgo- a u domenu datog proizvoda. stavlja oznaku porijekla, ne pokazuje
varajućim osnovnim zahtjevi- da je proizvod proizveden u EU i ne
ma primjenjivih direktiva. Primjena CE znaka pokazuje usklađenost sa standardom,
već usklađenost sa svim odredbama
Novi pristup zasniva se na za- CE znak usklađenosti, koji stoji direktive/a EU. Isto tako, lokalnim
konodavstvu EU u formi direktiva na proizvodu, predstavlja, u stvari, proizvođačima, dobijanje CE znaka
Novog pristupa, koje sadrže osnov- izjavu poslovnog subjekta da je pro- će sigurno predstavljati znatnu stav-
ne zdravstvene i sigurnosne zahtje- izvod usklađen sa svim odredbama ku u troškovima.
ve koje proizvod treba ispuniti. Ti direktive/a EU i da su izvršene od- CE označavanje može biti uvede-
zahtjevi posebno tretiraju zaštitu govarajuće procedure ocjene uskla- no u zakonske akte ako se koristi me-
zdravlja i sigurnost potrošača, dok đenosti i da se takvi proizvodi mogu tod potpune harmonizacije (pri čemu
negdje sadrže i druge elemente kao slobodno prodavati u okviru jedin- su zabranjeni svi nacionalni propisi
što su zaštita imovine, domaćih ži- stvenog ekonomskog evropskog koji tretiraju iste javne interese kao
votinja ili okoline. Direktive Novog tržišta, bez daljnjih modifikacija ili i direktiva) ili ako direktiva sadrži
pristupa, kojih do sada ima 29, su testiranja. Proizvode za koje je oba- procedure ocjenjivanja usklađenosti
postepeno stupale na snagu od 1987. vezno postavljanje CE znaka, koji u skladu sa odlukom Vijeća 93/465/
godine, a danas pokrivaju veliki dio isti ne nose, nije moguće prodavati EEC. Pored toga, mogu ga koristiti
potrošačkih, medicinskih i drugih na evropskom tržištu. i proizvođači izvan EU ukoliko žele
proizvoda. Okvirno govoreći, to Ukoliko je proizvod predmet svoj proizvod uvesti na područje dr-
predstavlja pokrivenost 20% proi- drugih direktiva kojima se reguliraju žava članica EU. Tako i BiH može
zvoda ukupne trgovine. drugi aspekti i predviđa postavlja- početi sa upotrebom CE znaka. U
U direktivama Novog pristu-
pa je definisano da države članice
EU ne smiju zabraniti, ograničiti ili
spriječavati stavljanje na EU tržište
proizvoda koji su usklađeni sa za-
htjevima direktive/a i nose CE znak
usklađenosti. CE znak potvrđuje nji-
hovu usklađenost sa svim odredba-
ma direktive/a, uključujući postupke
ocjene usklađenosti proizvoda sa
osnovnim zdravstvenim i sigurno-
snim zahtjevima jedne direktive ili
više direktiva EU, koje se odnose na
određeni proizvod.
One postavljaju nova pravila za
proizvođače koji žele plasirati svoje
proizvode na zahtjevno tržište EU.
Jedan od preduslova za priključenje
Evropskoj uniji jeste prihvaćanje i
implementiranje tehničkog i prav-
nog zakonodavstva u vlastito zako-
nodavstvo, čime će se izjednačiti
prava i obveza svih učesnika tržišne

44 PRIZMA  mart/april 2012.


tom slučaju bi naše državno zako-
nodavstvo zahtijevalo da proizvo-
di budu usklađeni sa oba zahtjeva i
onoga državnog i zahtjeve acquis-a
koji bi bio korektno transponovan.
Sve direktive novog pristupa su
obezbijeđene za postavljanje CE
znaka dok u opravdanim slučajevima
može biti i za druge vrste označava-
nja. CE označavanje je obavezno i
znak mora biti postavljen prije nego
što se proizvod plasira na evropsko
tržište prvi put, i stavi u upotrebu.
Ukoliko je proizvod predmet neko-
liko direktiva, označavanje to mora
pokazati. U tom smislu CE znak
mora biti postavljen na sve nove
proizvode (proizvedene u zemljama
članicama ili trećim zemljama), na
korištene i iz druge ruke proizvode
uvezene iz trećih zemalja, na bitno
izmijenjene proizvode koji su pred-
met direktiva kao novi proizvodi.
Primjena se može isključiti za
određene proizvode, a kao takvi oni
mogu biti predmetom slobodnog pro-
toka ukoliko im je pridružena izjava o
usklađenosti (direktiva o mašinama),
izjava (za medicinske uređaje i uređa-
je za klinička istraživanja), certifikat
o usklađenosti (direktiva za potenci-
jalno eksplozivne atmosfere i gasne
aparate), nosi ime proizvođača i po-
kazatelj o maksimalnom kapacitetu
(nisu predmet usklađenosti sa direk-
tivom o neautomatskim vagama) ili
se proizvodi u skladu sa pouzdanom
inženjerskom praksom (direktiva za
jednostavne posude pod pritiskom).
Tokom prelaznog perioda proi-
zvođač obično ima mogućnost izbo-
ra da zadovolji ili zahtjeve direktive
ili relevantne nacionalne propise.
Odabrana opcija mora biti naznače-
na od proizvođača u EC deklaraciji
o usklađenosti ili dokumentima koji
idu uz proizvod, a gdje je primjenji-
vo na natpisnoj pločici.
Koji su to osnovni zahtjevi?
Osnovni zahtjevi su tako koncipi-
rani da obezbijede visok nivo zaštite.
Oni su obavezujući i, prema tome,
samo onaj proizvod koji zadovoljava
te osnovne zahtjeve se može plasira-
ti i staviti u upotrebu na tržištu EU.
Osnovni zahtjevi definiraju rezultate
koji se trebaju postići, ili rizike (opa-
snosti) sa kojima se treba nositi, ali
ne specificiraju niti predviđaju teh-
nička rješenja za dostizanje rezultata.
Takva fleksibilnost omogućava pro-
izvođačima da izaberu način na koji
će ovi zahtjevi biti zadovoljeni. To
dozvoljava, na primjer, da se izbor
materijala ili dizajn proizvoda može
prilagoditi tehničkom progresu.
Postavljanje oznake
Oznaku mora postaviti proizvo-
đač ili njegov ovlašteni predstavnik
sa sjedištem u EU. Mora biti opisan
u skladu sa odlukom Vijeća 93/465/
EEC, biti postavljena vidljivo, čitko
i neizbrisivo na proizvod ili njegovu
natpisnu pločicu (tamo gdje nije mo-
guće ili je nepouzdano-na pakovanje)
i na prateće dokumente tamo gdje
postoji direktiva za iste, mora biti po-
stavljen ID broj prijavljenog tijela, te
ukoliko je potrebno dijagram ili upu-
te za korištenje proizvoda.
Za usklađenost proizvoda je od-
govoran proizvođač, a ukoliko se
proizvod na tržište plasira preko
ovlaštenog predstavnika, tada on
preuzima odgovornost proizvođača.
Oznaka ne može biti postavljena
dok se ne završi procedura ocjenji-
vanja usklađenosti, a proizvod ne
verificira što se obično radi na kraju
faze proizvodnje što, u principu, ne
predstavlja problem ukoliko se CE
oznaka nalazi na natpisnoj pločici
koja nije postavljena na proizvod.
Međutim, ukoliko jeste neodvojiv
dio proizvoda i može se postavljati u
bilo kojoj drugoj fazi proizvodnje ili
ako se postavlja na pakovanje ili pra-
teće dokumente, proizvod se mora
verificirati u fazi kontrole proizvod-
nje. Pravilo je da se oznaka stavlja
na proizvod ili njegovu natpisnu plo-
čicu, a dodatno na pakovanje ili pra-
Evropska unija
teće dokumente. Ne smije se propu-
stiti označavanje proizvoda kako je
opisano osim u slučaju kada se ova
pravila ne mogu slijediti iz tehničkih
razloga (minimalna veličina znaka,
opasne materije, nije vidljva i čitka i
sl). Vidljivost je zahtjev koji se mora
poštovati zbog tijela nadležnih za
nadzor tržišta, a i distributerima, ko-
risnicima, potrošačima. U zavisno-
sti od uključenja prijavljenog tijela
u različitim fazama proizvodnje i u
skladu sa modulima, pojavljuje se i
ID broj prijavljenog tijela.
CE znak i ID broj prijavljenog
tijela ne moraju biti obavezno po-
stavljeni na teritoriji EU, mogu biti i
u trećoj zemlji ako je proizvod tamo
proizveden a ocjenjivanje uskla-
đenosti, takođe, tamo provedeno.
Mogu biti postavljeni i posebno, do-
kle dok ostaju kombinovani. Oznake
koje ukazuju na upotrebu proizvoda
nadopunjive su na CE znak ali ne
predstavljaju njegov dio.
Samo prijavljeno tijelo (notifi-
ed body) EU država članica mogu
ocijeniti usklađenost. Tijela u BiH
za ocjenu usklađenosti mogu radi-
ti ocjenu samo kada sporazumi o
usklađenosti i prihvatanju industrij-
skih proizvoda stupe na snagu ili
kada BiH postane članica BiH. Ze-
mlje kandidati se nekada odluče za
primjenu vlastitog privremenog zna-
ka kako bi postepeno vršile uskla-
đivanje zakonodavstva i izgradile
potrebnu infrastrukturu, no, to je,
svakako, stvar izbora koji zavisi od
specifičnosti svake pojedine zemlje.
CE znak je jedini koji materijali-
zuje usklađenost proizvoda sa direk-
tivama primjenjivim za njegovo po-
stojanje, a zemlje članice se trebaju
uzdržavati od uvođenja bilo kakvih
nacionalnih propisa koji upućuju
na drugačije označavanje. Proizvod
može nositi i druge oznake dok god
ne uzrokuju zabunu u vezi sa CE
označavanjem i pod uslovom da vid-
ljivost i čitljivost CE znaka nije sma-
njena. CE zamjenjuje sva obavezna
označavanja usklađenosti koja imaju
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 45
Evropska unija
isto značenje, a postojale su u nacio-
nalnom zakonodavstvu prije harmo-
nizacije, i uvijek su nekompatibilne
sa CE, te dovode do kršenja direkti-
va. Stoga, pri preuzimanju direktiva,
zemlje članice moraju uključiti CE
u svoje nacionalne propise i admini-
strativne procedure.
Koje proizvode pokrivaju direktive
starog sektorskog pristupa?
Prije uvođenja Novog pristupa,
propisi za proizvode u Evropskoj za-
jednici donosili su se na sektorskoj
osnovi kroz direktive koje su određi-
vale tehničke specifikacije za određe-
ne kategorije proizvoda, često u kom-
binaciji sa horizontalnim propisima
koji su se odnosili na opšta pitanja
zajednička svim kategorijama.
Direktivama starog sektorskog
pristupa obuhvaćeni su sljedeći pro-
izvodi koji, naravno, ne zahtijevaju
CE označavanje:
• motorna vozila i prikolice;
• motorna vozila sa dva ili tri
točka;
• prehrambeni proizvodi;
• hemijski proizvodi;
• lijekovi za ljudsku upotrebu;
• lijekovi za veterinarsku upo-
trebu.
Kako se ocjenjuje proizvod prije
puštanja na tržište?
Rezolucijom od 21. decembra
1989. godine o globalnom pristupu
certifikaciji i ispitivanju, Vijeće je
postavilo za cilj obezbjeđivanje ho-
mogenog, transparentnog i vjerodo-
stojnog tehničkog okruženja u unu-
trašnjem tržištu, u koga javni organi
vlasti, privredni subjekti i korisnici
mogu imati povjerenje.
Istom rezolucijom ustanovljeni
su i ključni principi politike koja se
odnosi na ocjenjivanje usklađenosti:
• modularni pristup, kojim se
ocjenjivanje usklađenosti di-
jeli na određen broj operacija,
tj. modula;
46 PRIZMA  mart/april 2012.
• uspostava sistema akreditiranja
i korištenje tehnika međusobne
komparacije u ispitnim i kali-
bracionim laboratorijama itd;
• promocija međunarodne tr-
govine između EU i trećih
zemalja (programi tehničke
pomoći i sporazumi o među-
sobnom priznavanju).
Osam je osnovnih modula i isto
toliko varijanti, koji se mogu kom-
binirati pri izboru procedura ocjenji-
vanja usklađenosti. Neki od modula
zahtijevaju uključivanje prijavljenog
tijela. Ocjenjivanje se odnosi na fazu
dizajna (projektovanja) proizvoda,
fazu proizvodnje ili na obje faze.
Države članice mogu odrediti samo
ona prijavljena tijela koja su tehnički
kompetentna. Ona moraju osigurati
da tijela kontinuirano održavaju svoju
kompetentnost. Notifikacija (prijavlji-
vanje) je akt pomoću kojeg javni or-
gani vlasti u državi članici informiraju
Komisiju i druge države članice da je
određeno tijelo odgovorno za ocjenji-
vanje usklađenosti sa odredbama di-
rektiva novog pristupa.
Osnovni zahtjev je da tijela mo-
raju biti akreditovana, što samim tim
znači da to ne moraju nužno biti la-
boratorije.
Kako do CE znaka?
Koraci u dobijanju CE znaka su,
prije svega, izrada nacrta tehničke
dokumentacije, prikupljanje infor-
macija, nacrt priručnika, nacrt izjave
o usklađenosti, te konačno primjena
CE znaka. Proizvođač mora sastaviti
tehnički dosje. Tehnički dosje obe-
zbjeđuje informacije o fazama diza-
jna i proizvodnje proizvoda. Detalji
obuhvaćeni dokumentacijom zavise
od prirode proizvoda, od onoga šta
se smatra neophodnim sa tehničkog
stajališta za demonstriranje usklađe-
nosti proizvoda sa osnovnim zahtje-
vima relevantnih direktiva. Sadržaj
tehničkog dosjea naveden je i u po-
jedinim direktivama.
Tehnički dosje se mora čuvati u
periodu od najmanje 10 godina na-
kon proizvodnje posljednjeg proi-
zvoda, osim ako direktiva ne speci-
ficira drugi period.
Nadzor nad tržištem
Sistem provođenja zakona, pored
ostaloga, mora biti u stanju svojim gra-
đanima pokazati da će neispunjavanje
zahtjeva za sigurnost, zdravlje i okoli-
nu biti otkriveno i sankcionirano. Na
ovaj način nije samo korisnik taj kojeg
se štiti; time su, takođe, donekle zašti-
ćeni i proizvođači od nelojalne konku-
rencije. Kontrola proizvoda na tržištu,
ili nadzor nad tržištem, je nerazdvojivi
dio sistema primjene zakona u oblasti
legislative proizvoda.
Postoji pet oblasti koje su bitne
za nadzor nad tržištem:
• Legislativa: Zakonska osnova
treba definirati kako područje
djelovanja tako i osnovu za
ovlasti organizacija za nadzor
nad tržištem.
• Organizacije za nadzor nad tr-
žištem: Organizacije moraju
imati zakonsku ovlast, kapa-
citet, know-how i sredstva za
efikasnu implementaciju svojih
aktivnosti na nadzoru tržišta.
• Industrija: Razumijevanje no-
vih propisa u privredi je i te
kako značajno. Evropska le-
gislativa za proizvode prvo je
provedena u industriji.
• Struktura za podršku: Ispitne
laboratorije, standardizacija i
 Evropska unija

akreditiranje organizacija za
nadzor nad tržištem, kao i in-
dustrija, moraju koristiti usluge
akreditovanih laboratorija i in-
stituta za certifikaciju, te nacio-
nalne i međunarodne standarde
na koje legislativa upućuje.
• Svijest i zaštita potrošača: Re-
akcija potrošača na proizvode
lošeg kvaliteta i proizvode
sa greškom predstavlja jedan
važan input za tijela koja se
bave nadzorom nad tržištem.
Iz ovoga proizilazi da usklađenost
proizvoda sa osnovnim zdravstvenim
i sigurnosnim zahtjevima svih pri-
mjenjivih direktiva provjeravaju:
• proizvođač - prije plasmana
na tržište,
• carinski službenici - za prozvo-
de sa porijeklom izvan EU,
• ovlaštene organizacije za pro-
vođenje nadzora - nakon pla-
smana proizvoda na unutraš-
nje tržište EU,
• pravosuđe - pri pojavi incidenata.
Nadzor nad tržištem je još uvijek
u nadležnosti država članica, a po-
kriven je regulativom 765/2008/EC.
U tom smislu zemlje bi trebale izmi-
jeniti svoje zakone, te poslati plano-
ve nadzora nad tržištem. Do sada je
njih 12 dostavilo takav plan, a samo
je jedan od njih sveobuhvatan. Pri
tome bitno je pomenuti da državni
sistem nadzora nad tržištem nadzire
i proizvode pokrivene Direktivom o
opštoj sigurnosti proizvoda na koje
se ne postavlja CE znak (npr. običan
drveni namještaj, gimnastička opre-
ma i predmeti za djecu.)
Evropski standardi
(harmonizirani standardi)
Harmonizirani standardi su evrop-
ski standardi, koje su prihvatile evrop-
ske organizacije za standardizaciju,
koji su pripremljeni u skladu sa opštim
smjernicama postavljenim zajednič-
kim dogovorom Evropske komisije i
evropskih organizacija za standardi-
zaciju, te su u skladu sa ovlaštenjima
koje im je dala Komisija nakon kon-
sultacije sa zemljama članicama.
Harmonizirani standardi obezbje-
đuju pretpostavku o usklađenosti sa
odgovarajućim osnovnim zahtjevi-
ma, ukoliko su njihovi osnovni po-
daci objavljeni u Služenom glasniku
(Official Journal) i ako su preuzeti
na nacionalnom nivou, ali ne obave-
zno u svim zemljama članicama.
Definiranje tehničkih specifikaci-
ja i zadovoljavanje zahtjeva iz Direk-
tiva posao je koji i dalje obavljaju in-
stitucije koje donose te specifikacije,
CEN - Evropski komitet za normiza-
ciju, CENELEC - Evropski komitet
za elektrotehničku standardizaciju i
ETSI - Evropski institut za standardi-
zaciju u telekomunikacijama.
Pored međunarodnih organizacija
za standardizaciju (ISO, CEN i sl), na-
cionalnih tijela za standardizaciju, po-
stoje i tehnički komiteti (TC) koji pred-
stavljaju pojedine grane industrije.
NORMAPME je međunarodna
neprofitna organizacija koja je osno-
vana u Briselu i podržana od EK, a
nudi usluge svim evropskim kom-
panijama bez obzira na članstvo i
pokriva sve sektore malog i srednjeg
preduzetništva.
Proizvodači u novim uslovima
provjeravaju imaju li na raspolaga-
nju harmonizirani standard, te ga
primjenjuju.

NEKE OD DIREKTIVA I VEZANIH PROIZVODA

 igračke (smjernica Vijeća 88/378/EZ)
 osobna zaštitna sredstva (smjernica Vijeća 89/686/EZ)
 građevinski proizvodi (smjernica Vijeća 89/106/EZ)
 mašinerija (smjernica Vijeća 89/392/EZ)
 medicinska sredstva (smjernica Vijeća 93/42/EZ)
 aktivna implantabilna medicinska sredstva (smjernica Vijeća 90/385/EZ)
 neautomatski mjerni instrumenti (smjernica Vijeća 90/384/EZ)
 uređaji na gasna goriva (smjernica Vijeća 90/396/EZ)
 in vitro medicinska sredstva za dijagnostiku (smjernica Vijeća 98/79/EZ)
 telekomunikacijska terminalna oprema (smjernica Vijeća 91/263/EZ)
 električni uređaji niskog napona (smjernica Vijeća 2006/95/EZ)
 električni uređaji za korištenje sa određenim
(smjernica Vijeća 73/23/EZ)
ograničenjima napona
 elektromagnetska kompatibilnost (smjernica Vijeća 2004/108/EZ)
 posude pod pritiskom (smjernica Vijeća 87/404/EZ)

ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 47

Evropska unija


 



 



 


"#$'*

<
=>@Q*

QW*
X
>$
Y[\]
W
*^
>*WX{*
|>*}

Proizvodači, uvoznici i distribu-

teri odgovorni za marketing proi-
zvoda izjavom potvrduju da njihov
proizvod odgovara zahtjevima iz Di-
rektiva. To moraju potvrditi izjavom
o usklađenosti sa odgovarajućom di-
rektivom što kvalificira proizvod za
postavljanje CE znaka. Kakav će biti
postupak određuje se pojedinom di-
rektivom, a na raspolaganju je osam
“modula”.
Kada se traži uskladenost s Di-
rektivama, CE označavanje je ob-
vezno. “Moduli” koji su na raspo-
laganju opisuju raspoložive načine
potvrđivanja usklađenosti proizvo-
da. Koji će “modul” biti upotrije-
bljen zavisi od nivoa razvoja proi-
zvoda, tipa procjene koji se koristi


W
Y[\
<
^W
*>*
~${]
~~"*W
XQ

#W^
"Q=
^W=
|*Q*
<X]
(npr. dokumentirane provjere, tipna 
<>*'*Q
^~Q
Y[\
<
^W=
*^Q*
*Q=
Q$=
$Q*>=
X*^<*W=]
W

^
|*Q*
^W

ispitivanja, sistem osiguranja kva- X


^^
X
$
^**^>
X*^<*W
^

XQ=~*Q*
~*
<'$W=
^‚*
^>*
X*^<*W

litete, inspekcija i sl) i ko obavlja 

<W$

=>@Q*
procjenu, proizvodač ili neovisna <W$

=>@Q*
^
X$Q*
>*WX{
>^Q}
“treća strana” u ovom slučaju pri- 
<*$
*
X=
~*<$@'
*>*
W#$#
$>‚Q#
<Q=~*†

~*
>Q*'
~^†
javljeno tijelo. Od osam “modula” 
=~={*$W

^*<*
QXX†
tri se vezuju na certificirane sisteme 
#XW
W
~*>X]
=~={*$W

~"*‡"*W

W

X*
*<W$

=>@Q*†
upravljanja kvalitetom koji nadzire 
*XQ*‡"*W=
~Q~**
W*
W
$>‚Q
<
~=<*^W
|$<
=
*^
~*<$@'
*>*
W#$#
$>
‚Q#
<Q=~*†
“treća strana” - prijavljeno tijelo. 
<XW
X$*W
"*ˆ
#X*
=
WW
W
~Q$>W
Y[\
<
=>@Q*
Sva tri “modula” uključuju danas
najpoznatiju seriju standarda za si-
steme upravljanja kvalitetom prema
ISO 9000, a to su ISO 9003, ISO
9002 i ISO 9001 standard. Neki od korisnih linkova:
CE označavanje, u osnovi, ne zah-
tijeva kvalitet ali on svakako pomaže. Lista CE direktiva: www.newapproach.org
U pretraživanju standarda korisno
Organizacija NORMAPME: www.normapme.eu
je pretraživati po pojmu, po dokumen-
tu ili ICS (International Classification Baza tijela: http://ec.europa.eu/enterprise/newapproach/nando/
for Standards) kodovima. 

48 PRIZMA  mart/april 2012.

 EU BIBLIOTEKA
U ovoj knjizi su obrađeni svi finansijski instrumenti Evropske unije koji su na raspolaganju
aplikantima iz BiH, predstavljeni praktičnim neophodnim koracima, uz korisne savjete
kako na pravi način aplicirati za bespovratna sredstva iz fondova Evropske unije.

Autori
Jelena MISITA
Martina BELIĆ
Gordana STOJANOVIĆ
Dženita MUTAP
Zara HALILOVIĆ
Branka PEURAČA

• O EU FONDOVIMA
• NAČINI KORIŠTENJA PROGRAMA
IPA U BOSNI I HERCEGOVINI
• VRSTE NATJEČAJA I NATJEČAJNA
DOKUMENTACIJA
• RAZVOJ PROJEKTA – UPRAVLJANJE
PROJEKTNIM CIKLUSOM
• IZRADA BUDŽETA
• PRIPREMA PROJEKTNE
DOKUMENTACIJE
CIJENA:
ENA 69,00 KM
sa uključenim PDV-om
EU: MSP

Podrška Evropske unije

programima za mala
i srednja preduzeća
Pregled glavnih mogućnosti
finansiranja dostupnih malim i
srednjim preduzećima iz Evrope
 Priredila: Maja SMRZLIĆ

Uvod

Evropska unija pruža podršku malim

i srednjim preduzećima (u daljem
tekstu MSP) kroz različite oblike po-
moći, kao što su donacije, zajmovi i
u nekim slučajevima garancije. Po-
drška je dostupna bilo direktno, bilo
kroz programe na državnom ili regi-
onalnom nivou, kao što su strukturni
fondovi Evropske unije.
U nastavku teksta možete pro-
naći više informacija o programima
koji stoje na raspolaganju MSP-a,
kao i odgovarajuće web stranice za
svaki program.
Programi pomoći su podijeljeni u
četiri kategorije:

1. Mogućnosti tematskog finansiranja

Ova kategorija finansiranja je, uglav-
nom, tematska sa specifičnim ciljevi-
ma - okoliš, istraživanje, obrazovanje.
MSP-a ili druge organizacije mogu
aplicirati na programe, pod uslovi-
ma da oni predstavljaju samoodržive
projekte, projekte sa dodanom vrijed-
nošću i transnacionalne projekte.
Sufinansiranje je opšte pravilo:
podrška Evropske unije obično se

50 PRIZMA  mart/april 2012.


sastoji od subvencija koje pokrivaju
samo dio troškova projekta.
2. Strukturni fondovi
Strukturni fondovi (Evropski fond za
regionalni razvoj - ERDF) i Evrop-
ski socijalni fond (ESF) su najveći
instrumenti za finansiranje MSP-a
kroz različite tematske programe.
Korisnici strukturnih fondova dobi-
jaju direktan doprinos za finansira-
nje svojih projekata.
3. Finansijski instrumenti
Većina finansijskih instrumenata je do-
stupna samo indirektno, preko nacional-
nog finansijskog posrednika i većinom
upravlja Evropski investicijski fond.
4. Podrška internacionalizaciji MSP-a
Ova kategorija podrške se sastoji od
pomoći posredničke organizacije i/
ili javnih organa u području interna-
cionalizacije kako bi se MSP omo-
gućio pristup tržištima izvan EU.
1. MOGUĆNOSTI FINANSIRANJA
Za zaštitu okoliša, energije i transporta
LIFE +
Ovaj program je podijeljen u tri dijela:
• Priroda i biodiverzitet;
• Politike i upravljanje okolišem;
• Informacije i komunikacije.
Budžet predviđen za LIFE + je
2,1 milijarda eura za 2007 - 2013.
Više informacija možete pronaći
na: http://ec.europa.eu/environment/
life/funding/lifeplus.htm
OKVIRNI PROGRAM
ZA KONKURENTNOST
I INOVATIVNOST (CIP)
Okvirni program za konkurentnost i
inovativnost je koherentan odgovor
na ciljeve obnovljene Lisabonske
strategije za rast i zapošljavanje.
Traje od 2007. do 2012. i ima budžet
od oko 3,6 milijardi eura.
Što se tiče zaštite okoliša i ener-
gije, CIP se sastoji od:
• Programa za preduzetniš-
tvo i inovacije (EIP) za koji
je izdvojeno oko 430 miliona
eura;
• Programa inteligentne ener-
gije (IEE) za koji je izdvoje-
no oko 727 miliona eura;
• Programa podrške informa-
cionim i komunikacionim
tehnologijama (ICT-PSP)
za koji je izdvojeno oko 730
miliona eura.
Više informacija možete pronaći na:
http://ec.europa.eu/cip/index_en.htm
MARCO POLO II
(2007 - 2013.)
Program MARCO POLO ima za
cilj smanjiti zagušenje prometa
na cestama, poboljšati sistem te-
retnog prevoza unutar Zajednice,
te poboljšati intermodalnost čime
se doprinosi učinkovitom i održi-
vom sistemu transporta. Program
ima budžet od 450 miliona eura od
2007. do 2013.
Više informacija možete prona-
ći na: http://ec.europa.eu/transport/
marcopolo/index_en.htm
Za inovacije i istraživanja
SEDMI OKVIRNI PROGRAM
ZA ISTRAŽIVANJE I
TEHNOLOŠKI RAZVOJ
(2007 - 2013.)
Sedmi okvirni program za istraživa-
nje i tehnološki razvoj (FP7) pruža
potporu MSP-a kroz nekoliko pro-
grama:
• Saradnja (budžet oko 32,3
milijarde eura);
• Ideje (budžet oko 7,5 milijar-
di eura);
• Ljudi (budžet oko 4,7 mili-
jardi eura);
• Kapaciteti (budžet oko četiri
milijarde eura).
Više informacija možete prona-
ći na: http://cordis.europa.eu/fp7/
home_en.html
EU: MSP
OKVIRNI PROGRAM
ZA KONKURENTNOST
I INOVATIVNOST (CIP)
Okvirni program za konkurentnost i
inovativnost je koherentan odgovor
na ciljeve obnovljene Lisabonske
strategije za rast i zapošljavanje.
Traje od 2007. do 2013. i ima budžet
od oko 3,6 milijardi eura.
Što se tiče inovacija i informaci-
onih tehnologija, CIP se sastoji od:
• Programa za preduzetniš-
tvo i inovacije (EIP),
• Programa podrške informa-
cionim i komunikacionim
tehnologijama (ICT-PSP).
Više informacija možete pronaći na:
http://ec.europa.eu/cip/index_en.htm
EUREKA - EVROPSKA
MREŽA ZA TRŽIŠNO
ORIJENTISAN RAZVOJNO-
-ISTRAŽIVAČKI RAD
EUREKA je panevropska mreža za
tržišno orijenitisane, industrijske, ra-
zvojno-istraživačke organizacije, koja
podržava konkurentnost evropskih
kompanija, stvarajući veze i mreže za
inovacije širom 36 zemalja.
Više informacija možete pronaći
na: http://www.eurekanetwork.org/
Za obrazovanje i trening
INTEGRISANI AKCIONI
PROGRAM ZA
CJELOŽIVOTNO UČENJE
Integrisani akcioni program za cje-
loživotno učenje od 2007. do 2013.
obuhvata četiri specifična programa:
• COMENIUS - za opšte obra-
zovne aktivnosti (osnovno
obrazovanje i srednjoškolsko
obrazovanje);
• ERASMUS - za obrazova-
nje i treninge na višem nivou
obrazovanja;
• LEONARDO DA VINCI -
za sve ostale aspekte obrazo-
vanja i treninga;
• GRUNDTVIG - za obrazo-
vanje odraslih.
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 51
EU: MSP
LEONARDO DA VINCI pro-
gram je najrelevantniji za preduzeća
budući da podržava inovativne tran-
snacionalne incijative za promovisa-
nje znanja, stavova i vještina.
Više informacija možete pronaći na:
http://ec.europa.eu/education/lifelong-
learning-programme/doc78_en.htm
ERASMUS ZA MLADE
PODUZETNIKE
Ovaj program je 2009. godine po-
krenula Evropska unija. Program
pruža praktičnu i finansijsku pomoć
za nove preduzetnike koji žele da
provedu neko vrijeme u preduzeću
u drugoj zemlji EU i da na taj na-
čin uče od iskusnih preduzetnika.
Ciljevi programa su da se razmijene
ideje, iskustva i informacije između
preduzetnika, da se poboljša pristup
tržištu i da se identifikuju potencijal-
ni partneri. Program je sufinansiran
od EU, a ukupan budžet programa
je oko 4,3 miliona eura, što pokriva
troškove putovanja i smještaja za
vrijeme boravka.
Više informacija možete prona-
ći na: http://ec.europa.eu/enterprise/
entrepreneurship/support_measures/
erasmus/index.htm
http://www.erasmus-entreprene-
urs.eu
Za kulturu i medije
KULTURA 2007 - 2013.
Program KULTURA 2007 - 2013.
daje grantove za kulturne projek-
te saradnje u svim umjetničkim i
kulturnim oblastima (književnost,
nasljeđe itd). Program ima budžet
od 400 miliona eura. Program ima
tri glavna cilja: da promoviše pre-
kograničnu saradnju onih koji rade
52 PRIZMA  mart/april 2012.
u kulturnom sektoru, da podstiče
transnacionalno kretanje kulturnih i
umjetničkih proizvoda i da poboljša
interkulturalni dijalog.
Više informacija možete pronaći
na: http://ec.europa.eu/culture/our-pro-
grammes-and-actions/doc411_en.htm
Mogućnosti za finansiranje kul-
turnih projekata u drugim programi-
ma EU možete pronaći ovdje:
http://ec.europa.eu/culture/eu-
funding/doc2886_en.htm
MEDIA 2007 - 2013.
Ovaj program ima budžet od 755 mi-
liona eura od 2007. do 2013. i bavi se
obukom medijskih profesionalaca,
razvojem produkcijskih projekata i
kompanija, distribucijom i promo-
cijom kinematografskih radova i au-
diovizuelnih programa i podrškom
kinematografskih festivala. Program
obezbjeđuje grantove za MSP koji
su aktivni u ovim područjima.
Više informacija možete pronaći
na: http://ec.europa.eu/information_
society/media/index_en.htm
2. STRUKTURNI FONDOVI
Strukturni fondovi su dizajnirani
da pomognu u smanjenju disparite-
ta u razvoju regiona i da promovišu
ekonomsku i socijalnu koheziju u
Evropskoj uniji. Evropska komisi-
ja sufinansira regionalne projekte u
državama članicama. Ipak, važna je
činjenica da direktna pomoć MSP-a
za sufinansiranje njihovih investicija
je moguća samo u ekonomski manje
razvijenim regionima (tzv. konver-
gencija regioni).
Strategija i resursi kohezione po-
litike (Evropski regionalni razvojni
fond - ERDF, Evropski socijalni fond
- ESF i Evropski kohezioni fond) za
period 2007 - 2013. su grupisane u
tri prioritetna cilja sa ukupnim izno-
som na raspolaganju od 347,41 mili-
jardi eura:
• Konvergencija - ubrzati eko-
nomsku konvergenciju manje
razvijenih regiona (81,54%
budžeta);
• Regionalna konkurentnost
i zapošljavanje - jačati regi-
onalnu konkurentnost i atrak-
tivnost i pomoć radnicima i
preduzećima da se prilagode
ekonomskim promjenama
(15,94% budžeta);
• Evropska teritorijalna sa-
radnja - jačati prekogranič-
nu, transnacionalnu i interre-
gionalnu saradnju (2,52%
budžeta).
EVROPSKI REGIONALNI
RAZVOJNI FOND (ERDF)
ERDF je najveći finansijski instru-
ment koji pruža potporu MSP. Nje-
gov cilj je da se smanji disparitet
u razvoju regiona i da podrži eko-
nomsku i socijalnu koheziju u okvi-
ru Evropske unije. U cilju stvaranja
i konkurentnosti MSP-a, ERDF
sufinansira aktivnosti u sljedećim
oblastima:
• Preduzetništvo, inovacije i
konkurentnost MSP-a;
• Unaprijeđenje regionalnog i
lokalnog okruženja za MSP-a;
• Interregionalna i prekogranič-
na saradnja MSP-a;
• Ulaganje u ljudske resurse
Više informacija možete pronaći
na: http://ec.europa.eu/regional_po-
licy/funds/feder/index_en.htm

EVROPSKI SOCIJALNI
FOND (ESF)
Evropski socijalni fond za peri-
od 2007 - 2013. pruža podršku za
predviđanje i vođenje ekonomskih
i društvenih promjena, sa brojnim
mogućnostima za podršku MSP-a.
Četiri ključne oblasti su:
• Povećanje adaptibilnosti rad-
nika i preduzeća;
• Poboljšanje pristupa zaposle-
nju i učešće na tržištu rada;
• Jačanje socijalne inkluzije
kroz borbu protiv diskrimi-
nacije i olakšavanje pristupa
tržištu rada ljudima sa poseb-
nim potrebama;
• Promovisanje partnerstva za
reforme u oblasti zapošljava-
nja i uključivanja.
Više informacija možete pronaći
na: http://ec.europa.eu/employment_
social/esf
FOND ZA RURALNI RAZVOJ
Fond za ruralni razvoj za period
2007 - 2013. se fokusira na tri temat-
ske oblasti:
• Poboljšanje konkurentnosti po-
ljoprivrede i šumarstva;
• Poboljšanje životne sredine i
okoliša;
• Poboljšanje kvaliteta života i
diverzifikaciju ruralne ekono-
mije.
Za svaki set prioriteta, zemlje
članice pripreme nacionalne strate-
gije ruralnog razvoja na osnovu slje-
dećih šest strateških smjernica:
• Poboljšanje konkurentnosti
poljoprivrednog i šumarskog
sektora;
• Poboljšanje životne sredine i
okoliša;
• Poboljšanje kvaliteta života u
ruralnim oblastima i podstica-
nje diverzifikacije;
• Izgradnja lokalnih kapaciteta za
zapošljavanje i diverzifikaciju;
• Prevođenje prioriteta u pro-
grame;
• Komplementarnost između
instrumenata Zajednice.
Više informacija možete pronaći
na: http://ec.europa.eu/agriculture/
rurdev/index_en.htm
3. FINANSIJSKI INSTRUMENTI
Ovi programi ne osiguravaju direk-
tno finansiranje MSP-a, ali ih podr-
žavaju putem finansijskih posredni-
ka kao što su banke, kreditne institu-
cije ili investicijski fondovi.
OKVIRNI PROGRAM
ZA KONKURENTNOST
I INOVATIVNOST (CIP)
Za period 2007 - 2013, 1.130 mili-
ona eura je izdvojeno za finansijske
instrumente pod CIP programom.
Oni su podijeljenji u tri oblasti
kojima upravlja Evropski investicij-
ski fond (EIF):
• Rizični kapital za inovativna MSP
u početnoj fazi i ekspanziji;
• Mogućnost garancija za MSP;
• Jačanje kapaciteta finansij-
skih posrednika.
Više informacija možete pronaći na:
http://ec.europa.eu/cip/index_
en.htm
http://ec.europa.eu/enterprise/
policies/finance/cip-financial-instru-
ments/index_en.htm
http://eif.europa.eu/
ZAJEDNIČKI EVROPSKI
RESURSI ZA MIKRO DO
SREDNJIH PREDUZEĆA
(JEREMIE)
JEREMIE je zajednička inicijativa
Evropske komisije i Evropskog in-
EU: MSP
vesticijskog fonda sa Evropskom
investicijskom bankom, a ima za cilj
poboljšanje pristupa finansijama mi-
kro, malih i srednjih preduzeća.
Više informacija možete pronaći na:
http://eif.europa.eu/jeremie/
http://ec.europa.eu/regional_po-
licy/funds/2007/jjj/jeremie_en.htm
ZAJEDNIČKA AKCIJA ZA
PODRŠKU INSTITUCIJAMA
ZA MIKROFINANSIRANJE
U EVROPI (JASMINE)
JASMINE je inicijativa Evropske
komisije koja nadopunjava inicijati-
vu JEREMIE, te omogućava država-
ma članicama i regijama da dio sred-
stava strukturnih fondova usmjeri u
finansijske proizvode namijenjene
isključivo malim i srednjim predu-
zetnicima.
Više informacija možete pronaći na:
http://ec.europa.eu/regional_po-
licy/funds/2007/jjj/micro_en.htm
http://www.eif.org/what_we_do/
microfinance/JASMINE/index.htm
EVROPSKI INVESTICIONI
FOND (EIF)
EIF zasniva aktivnosti na dva instru-
menta:
• EIF instrumenti rizičnog kapi-
tala koji se sastoje od kapital-
nih ulaganja u fondove rizič-
nog kapitala i poslovnih inku-
batora koji podržavaju MSP;
• EIF instrumenti garancija koji
se sastoje od pružanja garancija
finansijskim institucijama koje
pokrivaju kredite za MSP.
Više informacija možete pronaći
na: http://www.eif.europa.eu/
EVROPSKA INVESTICIJSKA
BANKA (EIB) krediti
Krediti će biti dodijeljeni preko po-
srednika kao što su komercijalne
banke i usmjereni su na materijalna
ili nematerijalna ulaganja MSP-a.
Trajanje kredita je između dvije i 12
godina, a maksimalan iznos kredita
je 12,5 miliona eura.
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 53
EU: MSP
Više informacija možete pronaći na:
http://eib.europa.eu
http://eib.europa.eu/projects/to-
pics/sme/index.htm
http://eib.europa.eu/projects/to-
pics/sme/intermediaries/index.htm
MIKROFINANSIRANJE
ZA ZAPOŠLJAVANJE I
SOCIJALNU UKLJUČENOST
- PROGRESS (EPMF)
PROGRESS (EPMF) je program
Unije na području zapošljavanja, so-
cijalne uključenosti te zaštite, uslova
rada, ravnopravnosti spolova i borbe
protiv diskriminacije za razdoblje
2007. - 2013.
Više informacija možete pronaći na:
http://ec.europa.eu/social/main.
jsp?langId=en&catId=836
http://www.eif.org/what_we_do/
microfinance/progress/index.htm
4. PODRŠKA INTERNACIONALIZACIJI MSP-a
Ovi programi ne osiguravaju direktno
finansiranje MSP-a, ali ih podržavaju
putem posrednika i/ili javnih organa.
INSTRUMENT
PRETPRISTUPNE
POMOĆI (IPA)
Od januara 2007 pa nadalje, Instru-
ment za pretpristupnu pomoć zamje-
njuje niz instrumenata za zemlje kan-
didate (PHARE, ISPA, SAPARD...).
Sastoji se od pet komponenti: po-
moć u tranziciji i institucionalna iz-
gradnja, regionalna i prekogranična
saradnja, regionalni razvoj, razvoj
ljudskih potencijala i ruralni razvoj.
Zemlje korisnice su podijeljene u
dvije kategorije:
• Zemlje kandidati kojima stoje
na raspolaganju svih pet kom-
ponenti;
• Zemlje potencijalni kandidati
kojima stoje na raspolaganju
samo prve dvije komponente.
Više informacija možete pronaći
na: http://ec.europa.eu/regional_po-
licy/funds/ipa/index_en.htm
54 PRIZMA  mart/april 2012.
EVROPSKA POLITIKA
SUSJEDSTVA
Cij Evropske politike susjedstva je
uspostavljanje privilegovane sarad-
nje sa susjedima EU kroz političke
i ekonomske integracije. Ukupan
budžet je 12 milijardi eura za period
2007. do 2013.
Nekoliko inicijativa podržava MSP:
FOND ZA INVESTICIJE
U ZEMLJAMA POLITIKE
SUSJEDSTVA
Za period 2007 - 2013. ukupan
budžet za ovu inicijativu je od 745
miliona eura koji je dopunjen direk-
tnim doprinosima iz država članica
i fonda a kojim upravlja Evropska
investiciona banka.
Više informacija možete pronaći na:
http://ec.europa.eu/world/enp/in-
dex_en.htm
http://ec.europa.eu/europeaid/
where/neighbourhood/regional-coo-
peration/irc/investment_en.htm
PROGRAM “ISTOČNO
PARTNERSTVO”
Cilj ovog programa je da podrži eko-
nomski razvoj regiona (Jermenija,
Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija,
Moldavija i Ukrajina) i da omogući
razvoj poslovnog okruženja. Ukupan
budžet programa je sedam miliona
eura za period 2010 - 2013.
Više informacija možete pronaći na:
http://ec.europa.eu/europeaid/
work/ap/aap/2010_en.htm
http://www.enpi-info.eu/
http://www.enpi-info.eu/maine-
ast.php?id=315&id_type=10
PROGRAMI EVROPSKE
BANKE ZA OBNOVU
I RAZVOJ
Finansijska podrška:
EU/EBRD MSP-a
Program obezbjeđuje finansiranje
MSP-a u 11 zemalja centralne Evro-
pe, uključujući i zemlje u procesu
pridruživanja i nove države članice.
Na raspolaganju je 847 miliona eura
od EBRD uz doprinos Evropske ko-
misije od 130 miliona eura.
Više informacija možete pronaći na:
http://www.ebrd.com/pages/sec-
tor/financial/sme.shtml
http://www.ebrd.com/pages/abo-
ut/policies/msme.shtml
Nefinansijska podrška:
Programi TAM i BAS
Kroz programe TAM i BAS EBRD
pomaže privatnim preduzećima da
se prilagode zahtjevima tržišne eko-
nomije i doprinosi razvoju MSP-a
Više informacija možete pronaći na:
http://www.ebrd.com/pages/wor-
kingwithus/tambas.shtml

http://www.ebrd.com/pages/wor-
kingwithus/tambas/guide.pdf
KREDITI EVROPSKE
INVESTICIJSKE BANKE
ZA MSP U ZEMLJAMA
ISTOČNE EVROPE
U okviru istočnog partnerstva, Ev-
ropska investiciona banka je po-
krenula program kredita za MSP u
zemljama istočne Evrope, čime je
proširena pokrivenost na zemlje van
Evropske unije i zapadnog Balkana.
Više informacija možete pro-
naći na: http://www.eib.europa.eu/
projects/regions/eastern-neighbours/
index.htm?lang=en
KREDITI EVROPSKE
INVESTICIJSKE BANKE
ZA MSP U ZEMLJAMA
MEDITERANA (FEMIP)
FEMIP daje kredite za MSP u zemlja-
ma Mediterana (Alžir, Egipat, Izrael,
Jordan, Liban, Maroko, Sirija i Tunis),
uglavnom, preko lokalnih posrednika
za projekte za povećanje ekonomske
infrastrukture u tim područjima.
Više informacija možete pronaći
na: http://www.eib.org/projects/regi-
ons/med/
KORISNE INFORMACIJE
EVROPSKA
PREDUZETNIČKA MREŽA
Evropska preduzetnička mreža je
najveća mreža za podršku malim i
Izvor: http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/_getdocument.cfm?doc_id=7264
srednjim preduzećima u oblastima
međunarodne poslovne saradnje,
inovacija, prenosa znanja i tehno-
logija, te saradnje i učešća u EU
programima. Mrežu čini preko 600
partnerskih organizacija u preko 40
zemalja, članica EU, kandidata i po-
tencijalnih kandidata, ali i drugih ze-
malja Evrope i svijeta.
Jedna od osnovih aktivnosti mre-
že je informisanje preduzeća o za-
konodavstvu EU, programima i mo-
gućnostima finansiranja, kao i slanje
povratnih informacija od MSP-a ka
Evropskoj komisiji kako bi se obez-
bijedilo da buduće zakonodavstvo
reaguje na potrebe MSP-a.
Članovi mreže su stručni u obla-
stima koje su od posebnog značaja
za MSP: javne nabavke, poslovna
saradnja, finansiranje, inovacije,
transfer tehnologije, istraživanje
tržišta i prava intetelektualne svoji-
ne. Takođe, članovi mreže pomažu
preduzećima da se prijave na istra-
živačke projekte koje finansira EU i
da ispune administrativne zahtjeve
koji se pred njih postavljaju. Infor-
macije se prenose komanijama kroz
aktivnosti podizanja svijesti (učešće
u sajmovima, organizovanje semi-
nara, predavanja, radionice...) i kroz
niz publikacija koje se objavljuju na
lokalnim jezicima (vodiči, bilteni,
web stranice itd).
Više informacija možete pronaći na:
http://ec.europa.eu/enterprise-europe-
network
EU: MSP
EVROPSKI PORTAL
ZA MALI BIZNIS - sadrži
važne informacije koje EU ima,
za i o MSP.
Više informacija možete pro-
naći na: http://ec.europa.eu/small-
business
Baza podataka “UGOVORI
I GRANTOVI” na web strani-
ci “Europa” daje pregled svih EU
programa i instrumenta.
Više informacija možete pronaći
na: http://ec.europa.eu/contracts_
grants/index_en.htm
Portal “YOUR EUROPE BU-
SINESS” daje poduzetnicima i
menadžerima firmi jednostavan
pristup svim informacijama po
svim aspektima poslovnih aktivno-
sti u svakoj od zemalja članica EU.
Ova web stranica, sa proširenim
obimom informacija, ima namje-
nu pomaganja poduzetnicima da
ostvare napredak u mogućnosti tr-
govine ili ponude svoje usluge u
sklopu jedinstvenog tržišta.
Više informacija možete pronaći
na: http://ec.europa.eu/youreurope/
business/index_en.htm
TENDERS ELECTRONIC
DAILY (TED) je baza podataka o
procedurama javnih nabavki koje
objavljuje Evropska komisija i
druge institucije širom EU.
Više informacija možete pronaći
na: http://ted.europa.eu/
GENERALNI DIREKTO-
RAT ZA PREDUZETNIŠTVO
I INDUSTRIJU - EVROPSKA
KOMISIJA - ova stranica sadrži
informacije o javnim politikama iz
oblasti MSP-a kao i informacije o
finansiranju.
Više informacija možete pronaći
na: http://ec.europa.eu/enterprise/in-
dex_en.htm
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 55
EU i zaštita okoliša
Zdrav okoliš - temelj
dugoročnog prosperiteta
i privrednog razvitka EU
Zaštita okoliša nalazi se visoko
na listi prioriteta Europske unije s
obzirom na to da se adekvatnim
politikama i aktivnostima u
ovom području istovremeno
štiti kvaliteta života građana i
osigurava njen održivi razvoj. Za
ekološke projekte od 2008. do
2013. namijenjena su sredstva
u iznosu od gotovo 200 milijuna
eura, a samo programom LIFE
tokom zadnja dva desetljeća
financirano je više od 3.500
projekata s ukupnim iznosom
potpore od oko 2,5 milijardi eura
56 PRIZMA  mart/april 2012.
 Piše: Anesa ZELJKOVIĆ
P
očetkom ove godine Danska je
preuzela presjedavanje Evrop-
skom unijom i tom prilikom je,
između ostalog, istakla da će u sredi-
šte programa staviti održivi, ekološ-
ki rast i brigu da EU zadrži vodeću
svjetsku poziciju u pitanjima veza-
nim za zaštitu okoliša, energetiku i
borbu protiv klimatskih promjena, te
progurati nove zakone o energetskoj
učinkovitosti, putokaz za energetiku
do 2050. i sedmi akcijski program
EU za zaštitu okoliša, a sama priča
na početku stvaranja EU je izgledala
mnogo drugačije.
Cilj udruživanja europskih ze-
malja bio je prvenstveno jačanje
gospodarstva stvaranjem zajednič-
kog tržišta, ali s proširenjem Unije,
postavljeni su novi ciljevi prema
kriterijima koji podržavaju održivi
razvoj zemalja članica i tu se pored
stvaranja jedinstvenog tržišta, jedin-
stvenog monetarnog sustava, ravno-
pravnih uvjeta zapošljavanja unutar
zemalja Unije za sve njene građane,
zajedničke vanjske politike i obrane,
stvaranja mira i stabilnosti unutar
Unije kao cilj postavila i zaštita oko-
liša kao osnovni preduvjet održivog
razvoja.
Od 1972. godine, kada je Europ-
sko vijeće, nakon Konferencije UN
o ljudskom okolišu održane u Stock-
holmu, odlučilo ustanoviti zajednič-
ku politiku zaštite okoliša, postignut
je znatan napredak. Danas je zdrav
okoliš prepoznat u EU kao temelj
dugoročnog prosperiteta i kvalitete

življenja, te kao osnova za budući
privredni razvitak.
Jedan od temeljnih strateških
dokumenata za djelovanje u zaštiti
okoliša bio je Šesti akcijski program
zaštite okoliša u EU, “Okoliš 2010:
Naša budućnost, naš izbor”. Ovaj
akcijski program sastoji se od četiri
prioritetna područja: klimatske pro-
mjene, očuvanje prirodnih sustava i
biološke raznolikosti, utjecaj okoliša
na ljudsko zdravlje, te održivost pri-
rodnih resursa i upravljanje otpadom.
Temelji se na: poboljšanju provedbe
postojećeg zakonodavstva, integri-
ranju ciljeva zaštite okoliša u druge
politike EU, poticanju participacije i
sinergijske suradnje svih društvenih
subjekata kako bi se došlo do najbo-
ljih rješenja za okoliš, te promicanju
Jedan od temeljnih strateških dokumenata za djelovanje u zaštiti okoliša bio je Šesti akcijski program
zaštite okoliša u EU, “Okoliš 2010: Naša budućnost, naš izbor”. Ovaj akcijski program sastoji se od
četiri prioritetna područja: klimatske promjene, očuvanje prirodnih sustava i biološke raznolikosti,
utjecaj okoliša na ljudsko zdravlje, te održivost prirodnih resursa i upravljanje otpadom
najbolje prakse na području urba-
nističkog i prostornog planiranja i
korištenju zemljišta. Trenutno je na
snazi Sedmi akcijski program zaštite
okoliša u EU.
Strategija EU 2020.
Zatim, za samo ekologiju EU bit-
na je i Strategija EU 2020. usvojena
u lipnju 2010. godine, zajedno sa no-
vim EU akcijskim planom za klimat-
ske promjene kojim se predviđaju
mjere vezane uz prioritetno područje
klimatskih promjena kao što je sma-
njenje emisije stakleničnih plinova u
Europi za 20 posto do 2020. godine
radi usporavanja globalnog zagrija-
vanja. Ciljevi obuhvaćeni Strategi-
jom EU 2020. koji se tiču klimatskih
promjena su:
- smanjenje stakleničkih plino-
va za 20% (ili čak 30%),
- 20% povećanje energije iz
obnovljivih izvora,
- 20% povećanje energetske
efikasnosti.
U spomenutoj Strategiji je inte-
resantan sustav trgovanja emisijama
štetnih plinova Europske unije, jer
je prvi te vrste u svijetu. On pomaže
Uniji u održanju obećanja o smanje-
nju emisija ugljičnog dioksida i osta-
lih tzv. stakleničkih plinova za 8% u
odnosu na razinu iz 1990. godine, od
2008. do 2012., na što se obavezala
potpisivanjem Protokola iz Kyota.
Unutar sustava trgovanja ovim
emisijama, Vlade EU industrijskim
i energetskim poslovnim subjektima
izdaju kvote koje ograničavaju koli-
činu ugljičnog dioksida koju smiju
emitirati. Poduzeća koja ne iskori-
ste svoje kvote u potpunosti mogu
prodati višak tvrtkama čije emisije
premašuju kvote. Kupnjom prava na
kvote, tvrtke koje premašuju granicu
emitiranja štetnih plinova izbjegava-
ju plaćanje skupih globa. Prodajom
svojih kvota tvrtke osiguravaju sred-
stva za ulaganje u tehnologiju koja
je manje štetna za okoliš. Svaka tvrt-
ka u sustavu donosi svoje odluke na
temelju onoga što je najbolje za nje-
zino poslovanje, bez interveniranja
Vlade, sve dok se postigne cilj sma-
njenja emitiranja štetnih plinova.
U budućnosti će u program trgova-
nja kvotama se uključivati više poduze-
ća, uključujući i zrakoplovne kompani-
je, budući da su one jedan od najbrže
rastućih izvora emisija. Osim toga,
postupno se povećavaju ograničenja za
emisije iz automobila. Bolji standardi
gradnje, kojima je cilj smanjiti gubitak
EU i zaštita okoliša
topline kroz zidove i prozore, doprinijet
će smanjenju emisija u budućnosti.
Ciljevi i načela politike okoliša EU
Cilj okolišne politike EU je pro-
micanje održivog razvoja i očuvanje
okoliša za sadašnje i buduće gene-
racije. Zasnovana je na preventivnoj
borbi protiv onečišćenja na izvoru,
po načelu “onečišćivač plaća”, za-
jedničkoj odgovornosti i integraciji
okolišne politike u ostale politike
EU. Poglavlje okoliš jedno je od naj-
većih poglavlja EU acquis communa-
utaire-a u odnosu na druge sektore.
Pravna stečevina u ovom području
sadrži preko 200 glavnih propisa koji
obuhvaćaju horizontalno zakonodav-
stvo, kvalitetu vode i zraka, klimatske
promjene, gospodarenje otpadom,
zaštitu prirode, kontrolu industrij-
skog onečišćenja, kemikalije i genet-
ski modificirane organizme (GMO),
zaštitu od buke i zaštitu šuma. Pri-
lagodba uvjetima propisanim prav-
nom stečevinom Europske zajednice
zahtijeva velika ulaganja, te snažnu
i osposobljenu upravu na državnoj i
lokalnoj razini za primjenu propisa.
Svaka država koja želi postati člani-
com Europske unije mora prihvatiti
odluke iz osnivačkih ugovora i uskla-
diti svoje zakonodavstvo s pravnom
stečevinom Europske unije.
Tako se i Hrvatska u svom putu
ka primanju u EU morala prilogoditi.
Od 2001. do 2005. godine Europska
unija je kroz program CARDS za
zaštitu okoliša u Hrvatskoj izdvojila
12,5 milijuna eura. Kroz pretpristu-
pni fond ISPA Hrvatska je za zaštitu
okoliša za 2005. i 2006. godinu
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 57
EU i zaštita okoliša
dobila 30 milijuna eura, a od 2007.
do 2013. kroz Instrument pretpristu-
pne pomoći IPA čak 96,7 milijuna
eura. Drugim riječima, od 2001. do
2013., Europska unija je za zaštitu
okoliša u Hrvatskoj izdvojila 137,2
milijuna eura, ne računajući ulaga-
nje u regionalne projekte i pokre-
tanje ekološke mreže Natura 2000
financirane iz fonda PHARE.
Osnovni problem svih država na
putu ka EU, pa tako i BiH, su veliki
troškovi primjene pravne stečevine
na području zaštite okoliša. Za usva-
janje postojećih propisa pravne ste-
čevine EZ potrebno je uskladiti za-
konodavstvo, bilo donošenjem novih
propisa ili izmjenom dosadašnjih.
Da bi osigurale pravilnu primjenu
ovih propisa, države kandidatkinje
trebaju razviti svoju administraciju.
Sama primjena europskih standarda
u području okoliša zahtijeva ulaga-
nja države, ali i privatnih poduzeća,
međutim, dio sredstava se može osi-
gurati iz pretpristupnih fondova.

Načela zaštite okoliša

Provedba politike zaštite okoliša

temelji se na načelu opreza i načelu
preventivnog djelovanja, odnosno na
načelima da se šteta nanesena okoli-
šu popravlja prvenstveno na samom
izvoru i da je plaća zagađivač.
U pripremi svoje politike za oko-
liš, Unija mora voditi računa o:
• dostupnim znanstvenim i teh-
ničkim podacima,
• uvjetima okoliša u različitim
regijama Unije,
• potencijalnim koristima i
troškovima akcije ili nedo-
statku akcije,
• ekonomskom i socijalnom
razvoju Unije kao cjeline i
uravnoteženog razvoja svoje
regije.
Instrumenti politike zaštite okoliša
S ciljem provođenja politike za-
štite okoliša, EU je razvila brojne
instrumente za potporu projektima
zaštite okoliša. Glavni financijski in-
strument je program LIFE koji omo-
gućava financiranje projekata zaštite
prirode i okoliša u članicama EU,
državama kandidatkinjama i u tre-
ćim državama. Osim toga, sredstva
osigurava i Europska investicijska
banka, te države članice kroz vla-
stite fondove. Za praćenje okolišne
politike u Europi osnovana je Europ-
ska agencija za okoliš sa sjedištem u
Kopenhagenu. Njena je uloga isklju-
čivo savjetodavna, no zbog podataka
kojima raspolaže postaje sve važnija
za donošenje novih i procjenu učin-
ka postojećih mjera. Zbog velikih
troškova primjene europskih stan-
darda zaštite okoliša, državama kan-
didatkinjama za članstvo na raspola-
ganju su do 2007. bili pretpristupni
fondovi PHARE i ISPA, koji su od
2007. do 2013. zamijenjeni IPA-om
(Instrument for Pre-Accession Assi-
stance).
Dobre prakse Europe - Njemačka
Jedan od pozitivnih primjera
u Europi je Njemačka kao zemlja
koja za zaštitu okoliša izdvaja velike
sume novca. Taj iznos se kreće oko
35 mlrd. eura. Planovi su i u buduć-
nost usmjereni na daljnje smanjenje
emisije štetnih tvari i plinova u oko-
liš, na razvoj ekološke poljoprivre-

58 PRIZMA  mart/april 2012.


de, značajnija ulaganja u rješavanje
problema otpadnih voda i zaštite
podzemnih voda, te kontrole ugrad-
nje sustava za pročišćavanje voda i
zraka u industrijskom sektoru.
Unutar javnih ulaganja važnu
ulogu imaju porezi za okoliš (envi-
ronmental taxes), pa je bitno da je
u Njemačkoj samo od 01. 04. 1999.
do 01. 01. 2003. ekoporez na benzin
porastao sa 531,74 eura/1000 litara
na 654,50 eura/1000 litara ili za oko
23%. Ekoporez na dizel-gorivo je u
istom razdoblju povećan za 35%, a
porez na električnu energiju za čak
100,5%. Na ovaj način se značajna
financijska sredstva izravno ulažu u
zaštitu okoliša, s obzirom na to da
potrošnja svih oporezivanih energe-
nata svake godine sve više raste (što
je izravno povezano s gospodarskim
razvojem).
Po ukupnim javnim izdvajanjima
za okoliš Njemačka prednjači unutar
zemalja članica EU. U prosjeku, u
posljednjem desetljeću 20. stolje-
ća samo iz sredstava javnog sekto-
ra ulagano je oko 6,1 mlrd. eura. I
Francuska visoko kotira sa oko dvi-
je mlrd. eura. Također, svake godi-
ne raste udio novca koji se izdvaja
iz BND-a i ulaže izravno u zaštitu
okoliša. Zemlje Europske unije, u
prosjeku, izdvajaju oko 1% sredsta-
va iz BND za okoliš, s tim da je taj
udio, uglavnom, manji kod zemalja
s većim ukupnim BND i obratno.
Njemačka je još davne 1998. godi-
ne za zaštitu okoliša izdvojila oko
18 mlrd. eura što je bilo 1,02% od
ukupnog BND koji je iznosio 3641,8
mlrd. DEM. Udio od 1,02% rezultat
je sume potrošnje javnog sektora,
koji je sudjelovao sa 0,60% ukupnog
BND i potrošnje industrije koja je za
okoliš izdvojila 0,42 ukupnog do-
hotka.
U Njemačkoj je zabilježeno i
znatno povećanje udjela električne
energije dobivene od obnovljivih
izvora. Ukupno gledajući, u zadnja
dva desetljeća količina električne
energije dobivena iz tih izvora pove-
ćala se za oko 100 %, od čega naj-
više otpada na energiju dobivenu u
HE, a potom na energiju dobivenu
od vjetra. Zatim je znatno smanje-
na i emisija štetnih tvari i plinova u
cestovnom prometu, unatoč pove-
ćanju potrošnje goriva. Kvaliteta tla
povećava se smanjenim unošenjem
sintetičkih kemijskih tvari (pestici-
da, herbicida, mineralnih gnojiva),
te promoviranjem razvoja ekološ-
ke poljoprivrede. Udio farmi koje
se bave ekološkom poljoprivredom
svake se godine povećava usporedno
sa brojem ekoloških domaćinstava.
Njemačka je još jedna od europskih
zemalja koja je dokazala da se gos-
podarstvo i ekologija mogu uspo-
EU i zaštita okoliša
redno razvijati, ali samo uz znatna
financijska ulaganja i razvoj ekološ-
ke svijesti stanovništva, što je onda
i glavni preduvjet održivog razvoja.
Zalaganja EU na polju
zaštite okoliša
Ekološke oznake
Kako bi pomogla građanima da
budu ekološki osviješteni i kupuju
na taj način, EU je uvela ekološke
oznake. Ekološke oznake se mogu
naći na širokom spektru robe i uslu-
ga. Svi koji žele saznati posluju li
s ekološki osviještenim organiza-
cijama mogu provjeriti je li njihov
dobavljač ili klijent uključen u pro-
gram EMAS koji je financiran od
Europske unije (Program ekološkog
upravljanja i revizije).
EU Program ekološkog upravlja-
nja i revizije - EMAS je upravljački
program koji omogućuje tvrtkama
i drugim organizacijama procjenu,
izvješće i poboljšanje svojih ekološ-
kih performansi. Izvorno je EMAS
na raspolaganju od 1995. godine bio
ograničen samo na poduzeća u sek-
torima industrije, dok je od 2001.
EMAS otvoren za sve gospodarske
sektore, uključujući javne i privatne
usluge. U 2009. Uredba za EMAS
je bila revidirana, te je nova Ured-
ba (EC) broj 1221/2009 Evropskog
parlamenta i Vijeća stupila na snagu
u 2010.
Zabrana fosfata u deterdžentima
Države članice EU postigle su
dogovor o zakonskim prijedlozi-
ma kojima se želi smanjiti uporaba
fosfata u deterdžentima za perilice
posuđa i rublja. Europska komisija
predložila je 2010. zabranu fosfa-
ta i drugih fosfatnih spojeva u de-
terdžentima za pranje rublja. Nova
ograničenja, koja nisu bila uklju-
čena u prvobitni prijedlog Europ-
ske komisije, odnose se na zabranu
uporabe fosfata u deterdžentima za
ožujak/travanj 2012.  PRIZMA 59
EU i zaštita okoliša
perilice posuđa, ne samo rublja, što
je pozdravio Europski parlament. Iz-
mjena propisa ima za cilj smanjenje
razina fosfatnih spojeva u otpadnim
vodama koji uzrokuju eutrofikaciju,
odnosno potiču bujanje algi u jezeri-
ma i rijekama zbog čega ribe ostaju
bez kisika.

Novi automobili za manja

zagađenja okoliša

U sklopu europskog cilja sma-

njenja emisija CO2, proizvođači au-
tomobila moraju ostvariti cilj od 130
grama po kilometru do 2015. za nove
automobile registrirane u EU. Taj
cilj postupno će se provoditi od idu-
će godine. 32 proizvođača, na koje
otpada gotovo 80 posto registriranih
automobila u EU 2010., ostvarilo je
svoje ciljeve, a 2012. dvije godine
prije. Emisije CO2 novih automo-
bila registriranih u Europskoj uniji
smanjile su se. Proizvođači koji ne
ispune dogovorene ciljeve za pet go-
dina mogli bi biti kažnjeni čak s de-
set milijardi eura. Prosječne emisije
novih automobila u EU smanjile su
se 2010. za gotovo 4% u odnosu na
2009., po podacima EEA-e. Mnogi
proizvođači na pravom su putu da
ispune ciljeve za 2012.
Europska komisija u suradnji s 42
europska partnera podupire projekt
električnih vozila, Green eMotion, ko-
jemu je svrha olakšati komercijaliza-
ciju električnih automobila u Europi.
Emisije ugljičnog dioksida u Europ-
skoj uniji (8,2 tona po stanovniku) ma-
nje su od polovice emisija po stanov-
niku u SAD-u (19,3 tone), Australiji
(17,7 tona) i Kanadi (16,9 tona).
Zelena shema letenja
Od 1. januara sljedeće godine
avio-kompanije koje lete do i sa
aerodroma Europske unije mora-
će posjedovati posebne dozvole
za zagađenje kao dio proširene
europske sheme o trgovanju emi-
sijama (ETS - Emissions Trading
System). Ovaj zakon doveo je do
oštrog protivljenja kod zemalja
poput Kine, Rusije i SAD.
Oko 23 zemlje koje su potpisale
deklaraciju protiv ETS inicijative u
Moskvi tvrde da je ova inicijativa
preskupa, da krši sklopljene ugovo-
re o avijaciji, ali i da sputava njihov
suverenitet. Kina je već zabranila
svojim avio-kompanijama da na bilo
koji način učestvuju u sprovođenju
ovog zakona, dok SAD i Rusija pla-
niraju da slijede primjer Kine. Pro-
tivnici ovog zakona čvrsto su uvjere-
ni da se pitanjima avio-emisija treba
baviti Internacionalna Civilna Avio
Organizacija (ICAO - International
Civil Aviation Organization). Dok
mnogi koji se suprotstavljaju ovom
zakonu tvrde da on ne samo da krši
njihova suverena prava nego i pred-
stavlja dodatne namete za avio-kom-
panije, EU tvrdi da ova inicijativa
nije protiv međunarodnih zakona i
da je pokrenuta samo iz razloga što
ICAO nije uspjela da se sama nosi
sa efektima staklene bašte proizve-
denih avio-zagađenjem. Pored toga,
novi zakon bi trebao dodati tek dva
eura na cijenu avionskih karata.
Avionski gasovi trenutno su
“krivci” tek za oko 3% ukupnog
efekta staklenika, ali je predviđe-
no da ta cifra dostigne čak 15% do
2050. godine. Borba “zelene EU” sa
ostatkom svijeta se i dalje nastavlja.
Solarna energija
Kada je u pitanju solarna energija,
Europska unija potiče istraživanje i ra-
zvoj projekata o fotoćelijama već više
od 30 godina. Od 2003. do 2006. kroz
Šesti okvirni program EU-a za istraži-
vanje i tehnološki razvoj s više od 100
milijuna eura financirani su projekti
istraživanja korištenja sunčeve energi-
je, a taj se trend nastavio i kroz aktual-
ni Sedmi okvirni program. Usvojeno
je i nekoliko direktiva EU-a o promo-
ciji korištenja obnovljivih izvora ener-
gije 2001., 2003. i 2009. koje prepo-
ručaju financiranje takvih projekata iz
strukturnih fondova. Prioritet EU-a je
korištenje obnovljivih izvora energije
od 20% do 2020. godine. 

60 PRIZMA  mart/april 2012.

 N
O
VO
Revicon-ova

!!!
elektronska biblioteka
Ostvarite uštedu godišnjom pretplatom!
Svi sadašnji i novi korisnici naših elektronskih izdanja
sada imaju i mogućnost korištenja elektronske biblioteke!

Sve publikacije iz oblasti računovodstva, poreza i dr.

Brz i lak pristup putem svih elektronskih uređaja
Jednostavno pretraživanje
Pristup ranijim izdanjima

Vaša članska karta je korisničko ime i šifra!

Preuzmite Vaš seminarski materijal u elektronskom obliku!
www.revicon.info

Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH broj: 09/12

Elektronska biblioteka se priznaje kao 5 bodova KPE računovodstvene profesije u BiH