Pregled HR

02
br.

Mjere EU-a za odgovor

na nisku razinu
digitalnih vještina

2021
 2

Sadržaj
Odlomak

Sažetak I. – VII.

Uvod 01. – 06.

Cilj i opseg ovog pregleda te pristup njegovoj izradi 07. – 11.

Analiza 12. – 55.

Trenutačno stanje 12. – 21.
Potrebe za digitalnim vještinama u EU-u 12. – 13.
Razina digitalnih vještina u EU-u 14. – 17.
Usporedba razina digitalnih vještina u svijetu 18. – 21.
Mjere EU-a do 2020. 22. – 45.
Strateške inicijative za potporu digitalnim vještinama 22. – 33.
Program Erasmus+ i ESF bili su glavni izvori financiranja za digitalne
vještine 34. – 42.
Učinak mjera Komisije za ublažavanje krize uzrokovane bolešću
COVID-19 na programe za razdoblje 2014. – 2020. (operativni programi
za Erasmus i ESF) povezane s digitalnim vještinama 43. – 45.
Prijedlozi EU-a za budućnost (razdoblje 2021. – 2027.) 46. – 55.
Program vještina za Europu 46. – 47.
Mehanizam za oporavak i otpornost 48. – 49.
Europski socijalni fond plus (ESF+) 50. – 51.
Novi program Erasmus za razdoblje 2021. – 2027. 52.
Akcijski plan za digitalno obrazovanje 53.
Preporuka Vijeća o jačanju Garancije za mlade 54.
Ažuriranje pokazatelja digitalnih vještina 55.

Zaključne napomene 56. – 66.

Glavna pitanja istaknuta u pregledu 56. – 61.
Izazovi za budućnost 62. – 66.

Pojmovnik, pokrate i skraćeni nazivi

 3

Prilozi
Prilog I. – Mjerenje razine digitalnih vještina
Prilog II. – Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta
Prilog III. – Financijske informacije o provedbi programa ESF-a za
pojedinačne države članice prema stanju od kraja 2019.

Revizorski tim
 4

Sažetak
I. Sve veća digitalizacija u svijetu sa sobom donosi potrebu za određenom razinom
digitalnih vještina, i u privatnom i u poslovnom životu. U EU-u su 2019. godine jednu
trećinu odraslih osoba koje su zaposlene ili traže posao – tj. više od 75 milijuna ljudi –
činile osobe koje nemaju barem osnovne digitalne vještine ili koje se tijekom
posljednja tri mjeseca uopće nisu služile internetom. Taj je udio bio veći za osobe s
niskim razinama obrazovanja, starije osobe i nezaposlene.

II. Kad je riječ o povećanju razine digitalnih vještina, uloga je EU-a pružati potporu
nacionalnim mjerama iznošenjem smjernica i preporuka, pružanjem potpore mrežama
suradnje te financiranjem mjera usmjerenih na tu temu. Međutim, primarnu
odgovornost za obrazovne sustave i strukovno osposobljavanje snose države članice
EU-a.

III. Ovo izvješće nije rezultat revizije, nego je riječ o pregledu koji se uglavnom
temelji na javno dostupnim informacijama. U njemu se ne procjenjuju mjere koje je
Komisija poduzela u tom području, kao ni preporuke koje je iznijela. Sud opisuje
nedavna kretanja u području osnovnih digitalnih vještina među radnom snagom u dobi
od 25 do 64 godina u kontekstu mjera EU-a u tom području od 2010. godine nadalje,
a posebice tijekom posljednjih pet godina. Početak novog programskog razdoblja EU-a,
2021. – 2027., pravi je trenutak za skrenuti pozornost na važnost tog pitanja i utvrditi
potencijalne izazove na visokoj razini za one koji na početku 2021. godine osmišljavaju
programe i odabiru projekte za to razdoblje.

IV. Ovaj pregled pokazuje da EU već dulje vrijeme potvrđuje važnost osnovnih
digitalnih vještina za sve građane te je riječ o pitanju koje je obuhvaćeno strategijom
EU-a Europa 2020. EU je od 2010. uveo niz različitih inicijativa usmjerenih na digitalne
vještine, često kao dio širih mjera. Riječ je o širokoj temi koja uključuje brojne dionike
na mnogim razinama. Rezultat je niz mjera na razini EU-a koje se provode usporedno i
djelomično su međusobno povezane. Od 2016. godine stavlja se veći naglasak na
digitalne ili osnovne vještine, iako su mjere često usmjerene na druge vještine, razine
vještina ili ciljne skupine.
 5

V. Do 2015. mjere EU-a nisu bile posebno usmjerene na osnovne digitalne vještine
odraslih. Otad su mjere za povećanje postotka radne snage s osnovnim digitalnim
vještinama dobile na važnosti. Komisija je definirala međunarodno priznati okvir
digitalnih kompetencija, pružala potporu izradi nacionalnih strategija za digitalne
vještine i pomogla u osnivanju nacionalnih koalicija za digitalne vještine i radna mjesta
u gotovo svim državama članicama. S druge strane, Komisija je 2019. zaključila da broj
projekata financiranih sredstvima EU-a namijenjenih usavršavanju niskokvalificiranih
odraslih osoba nije dovoljan. Povrh toga, iako se u Digitalnoj agendi za Europu digitalna
pismenost i kompetencije predlažu kao prioritet Europskog socijalnog fonda u
razdoblju 2014. – 2020., za projekte usmjerene posebno na osposobljavanje u
području digitalnih vještina u državama članicama izdvojeno je oko 2 % sredstava iz
ESF-a za to razdoblje.

VI. Prema pokazateljima koje upotrebljava Komisija posljednjih godina nije

ostvareno mnogo napretka u pogledu osnovnih digitalnih vještina na razini država
članica EU-a u cjelini. Iako se, u slučajevima u kojima postoje usporedivi podatci,
države članice EU-a s najboljim rezultatima ubrajaju u skupinu vodećih zemalja
u svijetu, države članice s najslabijim rezultatima nisu uspješnije od zemalja koje se
nalaze na dnu ljestvice zemalja izvan EU-a. Za potonju se skupinu država članica stanje
postupno pogoršavalo u razdoblju 2015. – 2018., što upućuje na to da „digitalni jaz”
nije samo problem među društvenim skupinama unutar određene države članice, nego
i između zemalja koje postižu dobre rezultate u tom pogledu i onih koje postižu lošije
rezultate.

VII. Za novo razdoblje 2021. – 2027. Komisija je prvi put utvrdila konkretan cilj
povećanja udjela građana s osnovnim digitalnim vještinama, i to s 56 % 2019. godine
na 70 % 2025. godine. Kad je riječ o postizanju tog cilja, Sud je utvrdio određene
izazove, koji posebice obuhvaćaju dodjeljivanje posebnih sredstava u okviru budućih
programa EU-a, definiranje podciljeva i ključnih etapa za postizanje tog cilja,
utvrđivanje projekata usmjerenih na osnovne digitalne vještine odraslih te usklađeno
procjenjivanje digitalnih vještina tijekom duljeg vremenskog razdoblja u digitalnom
okruženju koje se brzo mijenja.
 6

Uvod
01. U EU-u su 2019. godine 35 % radne snage – tj. onih koji rade ili traže posao – u
dobi od 25 do 64 godina, odnosno više od 75 milijuna ljudi, činile osobe koje nisu imale
barem osnovne digitalne vještine (ili njihove vještine nije bilo moguće procijeniti jer se
u posljednja tri mjeseca nisu služili internetom). Unutar EU-a postoje znatne razlike
među državama članicama (slika 1.).

Slika 1. – Postotak aktivne radne snage koja 2019. nije imala barem
osnovne digitalne vještine

Napomena: podatci se temelje na skupini EU-28 i uključuju i one građane čije se vještine nisu mogle
procijeniti jer se u posljednja tri mjeseca nisu služili internetom.
Izvor: Eurostat.
 7

Okvir 1.

Što su „osnovne digitalne vještine”

Postoje različite definicije digitalnih vještina ili kompetencija te se nekoliko
pojmova, kao što su „digitalna pismenost”, „digitalne kompetencije”, „vještine
povezane s IKT-om” i „e-vještine”, često upotrebljavaju kao sinonimi. Prema
definiciji Europskog vijeća iz svibnja 2018. digitalna kompetencija „uključuje
sigurnu, kritičnu i odgovornu upotrebu digitalnih tehnologija i rukovanje njima za
učenje, na poslu i za sudjelovanje u društvu. Ona uključuje informatičku i
podatkovnu pismenost, komunikaciju i suradnju, medijsku pismenost, stvaranje
digitalnih sadržaja (uključujući programiranje), sigurnost (uključujući digitalnu
dobrobit i kompetencije povezane s kibersigurnošću), pitanja povezana s
intelektualnim vlasništvom, rješavanje problema i kritičko razmišljanje.”

Kad je riječ o razini digitalnih vještina, u ovom se pregledu kao referentne razine
upotrebljavaju ponajprije one iz europskog Okvira digitalnih kompetencija za
građane (vidjeti odlomak 09.), u skladu s kojim je za osnovne razine kompetencija
potrebno moći obaviti jednostavne zadaće u svim područjima koja je navelo
Vijeće.

02. Posljedica je tog „digitalnog jaza” da se odrasle osobe s nižim razinama takvih
vještina češće suočavaju s problemima u pronalasku posla, a kad uđu u radni odnos,
zarađuju manje od odraslih osoba s većim razinama digitalnih vještina 1. Analiza koju je
proveo OECD pokazuje da se potražnja za osnovnim digitalnim vještinama u većini
zemalja povećala. Mnogi radnici redovito upotrebljavaju informacijske i
komunikacijske tehnologije, a da pritom nemaju odgovarajuće vještine: u prosjeku više
od 40 % radnika koji svakodnevno upotrebljavaju uredski softver nema dostatne
vještine za njegovu djelotvornu upotrebu 2. U veljači 2020. Komisija je u svojoj
komunikaciji pod nazivom „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” 3 naglasila da su za
više od 90 % radnih mjesta već potrebne barem osnovne digitalne vještine, ali potreba
za digitalnim vještinama nipošto nije ograničena na tržište rada.

1
„Does having digital skills really pay off?”, Adult skills in focus, OECD, 2015.
2
„Skills for a Digital Word”, ministarski sastanak o digitalnom gospodarstvu održan 2016.,
dokument s pregledom osnovnih informacija, OECD, 2016., str. 6.
3
COM(2020) 67 final.
 8

03. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je naglasila važnost osnovnih digitalnih

vještina za građane. U lipnju 2020. Komisija je izjavila sljedeće: „Kriza uzrokovana
koronavirusom pokazala je da je nužno da građani i poduzeća budu povezani i da mogu
međusobno komunicirati na internetu. Nastavit ćemo surađivati s državama članicama
kako bismo utvrdili u koja je područja potrebno dodatno ulagati kako bi svi Europljani
mogli imati koristi od digitalnih usluga i inovacija.” 4

04. EU već neko vrijeme potvrđuje da postoji potreba za time da građani steknu
digitalne vještine. Dugoročna strategija EU-a na visokoj razini, Europa 2020., koja se
primjenjivala od 2010. do 2020. godine, uključivala je Digitalnu agendu za Europu kao
jednu od sedam „vodećih inicijativa”. Time je potvrđeno da će Komisija raditi na
„promicanju toga da svi europski građani imaju pristup internetu i da se njime služe,
posebice provedbom mjera koje doprinose digitalnoj pismenosti i pristupačnosti” te se
digitalne vještine posebno navode kao nešto što države članice moraju razviti 5. Od
uvođenja te strategije 2010. EU je osmislio niz inicijativa kojima se u različitoj mjeri
obuhvaćaju digitalne vještine, kako je navedeno u tekstu ovog izvješća.

05. Države članice snose primarnu odgovornost za obrazovne sustave i strukovno

osposobljavanje. Politika EU-a u tim područjima osmišljena je kao potpora mjerama u
državama članicama 6. Stoga je zadaća EU-a ujedno da pomogne državama članicama u
suočavanju sa zajedničkim izazovima, kao što su starenje društva, manjak vještina,
tehnološki razvoj i tržišno natjecanje na globalnoj razini.

06. U sklopu tog okvira, kao i pružanjem potpore za strukturne reforme i ciljane
projekte iz fondova EU-a, EU ujedno može donijeti smjernice i preporuke te pružati
potporu mrežama suradnje. Međutim, s obzirom na to da su inicijative EU-a u području
osnovnih digitalnih vještina odraslih osoba obično dio širih inicijativa, općenito nije
moguće odrediti ukupan iznos sredstava EU-a potrošenih u konkretnom području
osnovnih digitalnih vještina odraslih osoba.

4
Vidjeti Komisijino priopćenje za tisak od 11. lipnja 2020., Bruxelles.
5
„Europe 2020: A strategy for smart, sustainable and inclusive growth”,
COM(2010) 2020 final.
6
Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), članci 165. i 166.
 9

Cilj i opseg ovog pregleda te pristup

njegovoj izradi
07. S obzirom na važnost osnovnih digitalnih vještina u mnogim područjima
gospodarstva i velik broj odraslih osoba koje nemaju takve vještine, cilj je ovog
pregleda prikazati i analizirati različite načine na koje EU pruža potporu nastojanjima
država članica da poboljšaju tu situaciju – vidjeti sliku 2. Ovaj se pregled nadovezuje na
prethodna izvješća Suda u tom području 7. U njemu se razmatra što je učinjeno od
2010. nadalje i opisuju se namjere Komisije za sljedeće programsko razdoblje
2021. – 2027. Cilj je Suda na početku novog programskog razdoblja EU-a 2021. – 2027.
skrenuti pozornost na važnost tog pitanja i utvrditi potencijalne izazove na visokoj
razini za one koji na početku 2021. godine osmišljavaju programe i odabiru projekte za
to razdoblje.

08. Sud je član projektne skupine EUROSAI-ja za suradnju pod nazivom

„Workforce 2030 – Challenges and opportunities” 8, u okviru koje se razmatraju
globalne, tehnološke i demografske promjene s kojima će se svijet suočiti u budućnosti
i njihov utjecaj na radnu snagu. Vrhovne revizijske institucije započele su s provedbom
niza usporednih revizija te će ovaj pregled biti dio završnog izvješća radne skupine.

7
Tematska izvješća br. 19/2020, br. 22/2018, br. 5/2017 i br. 3/2015.
8
U projektnoj skupini sudjeluju vrhovne revizijske institucije Bugarske, Finske, Izraela, Italije,
Poljske, Republike Koreje, Republike Sjeverne Makedonije i Sud.
 10

Slika 2. – Opseg pregleda

Napomena: opsegom ovog pregleda obuhvaćena su polja označena zelenom bojom i kvačicama.
Izvor: Sud.

09. Komisija je 2013. objavila europski Okvir digitalnih kompetencija za građane

(DigComp) 9 kao referentni okvir kojim se objašnjava što znači biti „digitalno
kompetentan”. Najnovija inačica tog okvira 10 obuhvaća sveobuhvatan opis znanja,
vještina i stavova koje bi osobe trebale imati u pet područja kompetencija:
informacijska i podatkovna pismenost, komunikacija i suradnja, stvaranje digitalnog
sadržaja, rješavanje problema te sigurnost. Tim se okvirom utvrđuje i osam različitih
razina stručnosti, nadovezujući se na strukturu i termine iz Europskog kvalifikacijskog
okvira, koje se kreću u rasponu od osnovnog znanja pa sve do visoke razine
specijaliziranosti.

9
Ferrari, Anusca: „DIGCOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital
Competence in Europe”, JRC, 2013.
10
Carretero, S.; Vuorikari, R. i Punie, Y. (2017.). „DigComp 2.1: The Digital Competence
Framework for Citizens with eight proficiency levels and examples of use”, EUR 28 558 EN,
doi:10.2760/38 842.
 11

10. Od 2015. Eurostat je svake godine (uz iznimku 2018.) objavljivao kompozitni
pokazatelj kojim se mjere digitalne vještine u četirima područjima (poznat kao
pokazatelj digitalnih vještina), koja su u skladu s pet područja kompetencija utvrđenih
okvirom DigComp, uz iznimku područja sigurnosti (do 2020.). U podatcima Eurostata
osobe se kategoriziraju kao osobe bez vještina, s niskom razinom vještina, s osnovnom
razinom vještina ili s razinom vještina koja je iznad osnovne (ili kao osobe za koje nije
moguće obaviti procjenu). U središtu su ovog pregleda mjere EU-a usmjerene na
povećanje razine digitalnih vještina odraslih osoba s razine bez vještina ili niske razine
vještina na osnovnu razinu ili razinu koja je iznad osnovne. Takve mjere često su dio
opširnijih inicijativa usmjerenih na osnovne vještine, digitalne vještine ili cjeloživotno
učenje. Druge mjere u području digitalnih vještina obuhvaćene analizom u ovom
izvješću uključuju indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), međunarodni
indeks DESI i istraživanje o vještinama provedeno u okviru Programa OECD-a za
međunarodnu procjenu kompetencija odraslih. Ti različiti pokazatelji nemaju iste
rezultate i nisu uvijek usporedivi zbog razlika u metodološkim pristupima. Detaljan opis
pokazatelja i metodologija na kojima se oni temelje dostupan je u Prilogu I.

11. Budući da ovo nije revizijsko izvješće, nego pregled, informacije u ovom izvješću
uglavnom se temelje na javno dostupnim informacijama ili materijalima koji su
posebno prikupljeni u tu svrhu u suradnji s Komisijom, u što su uključene brojne glavne
uprave (GU-ovi): EMPL, CNECT, EAC, ESTAT, i GROW (puni nazivi tih uprava dostupni su
u pojmovniku). Te informacije uključuju javne dokumente povezane s osnovnim
digitalnim vještinama te analizu raspodjele proračunskih sredstava EU-a, kao i rashode
EU-a za povećanje razine digitalnih vještina odraslih osoba na najmanje osnovnu
razinu. Kad je riječ o ESF-u, Sud je analizirao upotrebu tematskog cilja obrazovanja i
osposobljavanja za osnovne digitalne vještine u svrhu prikaza načina na koji su u sklopu
operativnih programa uvedene inicijative EU-a i kako su oni usmjereni na osnovne
digitalne vještine. Sud je također ispitao različite načine na koje Komisija EU-a i OECD
mogu procijeniti i mjeriti digitalne vještine.
 12

Analiza

Trenutačno stanje

Potrebe za digitalnim vještinama u EU-u

12. Rast digitalizacije na tržištu rada posljednjih je godina doveo do povećane

potražnje za digitalnim vještinama, a očekuje se da će ona u budućnosti i dalje rasti. U
europskom istraživanju o digitalnim vještinama iz 2017. 11 navodi se da su „u nekim
kategorijama radnih mjesta posebne vrste digitalnih vještina potrebne na više od 90 %
radnih mjesta. Osnovne digitalne vještine uglavnom su potrebne u svim zanimanjima.”
U predmetnom istraživanju utvrđeno je da je područje u kojem postoji potreba za
digitalnim vještinama mnogo šire od tradicionalnih uredskih poslova te primjerice
obuhvaća i radna mjesta tehničara ili kvalificiranih poljoprivrednih radnika.
Specijalizirane digitalne vještine bile su potrebne u mnogo manjoj mjeri i bile su
povezane s određenim sektorima. U okviru istraživanja o vještinama i radnim mjestima
u Europi provedenom 2014. 12 više od 70 % zaposlenika u EU-u izjavilo je da im je za
obavljanje posla potrebna osnovna (19 %) ili srednja razina (52 %) vještina u području
IKT-a 13. Na slici 3. prikazano je stanje u svakoj od država članica EU-a.

11
„ICT for work: Digital skills in the workplace”, završno izvješće, 2017.: ISBN 978. – 92.-
79. – 67. 761. – 8..
12
„European skills and jobs survey (ESJS)”, Cedefop.
13
Cedefop (2016.), „The great divide: Digitalisation and digital skill gaps in the EU workforce”,
#ESJsurvey Insights, br. 9, Solun: Grčka.
 13

Slika 3. – Razina vještina u području IKT-a potrebnih za obavljanje posla

Napomena: razine digitalnih vještina definirane su kako slijedi: osnovna razina u području IKT-a
(upotreba osobnog računala, tableta ili mobilnog uređaja za slanje e-pošte ili pretraživanje interneta);
srednja razina u području IKT-a (obrada teksta ili izrada dokumenata i/ili tablica) i napredna razina
vještina u području IKT-a (izrada softvera, aplikacija ili programa te upotreba programske sintakse i
paketa za statističku analizu).
Izvor: „European skills and jobs survey”, Cedefop, 2014.

13. Europsko istraživanje o digitalnim vještinama također je pokazalo da u slučaju

15 % radnih mjesta u EU-u postoje nedostatci u digitalnim vještinama relevantne radne
snage. Nedostatci povezani s osnovnim vještinama bili su učestaliji među tehničarima
(22 %), osnovnim zanimanjima (21 %), prodajnim radnicima (20 %) i administrativnim
radnicima (17 %) 14, što pokazuje da su osnovne digitalne vještine važne za širok raspon
zanimanja.

14
Curtarelli, Maurizio i Gualtieri, Valentina u suradnji sa Shater Jannati, Maryam i
Donlevy, Vicki, „ICT for work: Digital skills in the workplace”, završno izvješće, 2016., str. 8.
i 95.
 14

Razina digitalnih vještina u EU-u

14. Prema kompozitnom pokazatelju Eurostata razina osnovnih digitalnih vještina

posljednjih se godina na razini EU-a i u većini država članica postupno povećava. Na
slici 4. prikazan je razvoj digitalnih vještina 15 u razdoblju 2015. – 2019. za gospodarski
aktivne odrasle osobe u svim državama članicama. U sedam država članica udio
odraslih osoba koje imaju barem osnovne digitalne vještine u razdoblju 2015. – 2019.
neznatno se smanjio.

Slika 4. – Postotak radne snage u dobi od 25 do 64 godina s barem

osnovnim digitalnim vještinama

Napomena: prema podatcima Eurostata za Češku, Italiju, Latviju i Luksemburg metoda prikupljanja
podataka promijenila se u razdoblju 2015. – 2019. Podatci za Švedsku za 2019. niske su pouzdanosti.
Izvor: Eurostat.

15. Komisija je 2014. godine uvela indeks gospodarske i društvene digitalizacije

(DESI), kompozitni indeks u kojem se objedinjuju relevantni pokazatelji uspješnosti
Europe u području digitalizacije i kojim se prati napredak država članica u području
digitalne konkurentnosti. Jednu od pet „dimenzija” indeksa DESI čini „ljudski kapital”.
Njome se uzimaju u obzir i osnovne i napredne digitalne vještine jer su obje skupine
vještina ključne za europsko gospodarstvo. Na slici 5. prikazan je položaj koji države
članice zauzimaju kad je riječ o dimenziji ljudskog kapitala u okviru indeksa DESI, pri
čemu postoje razlike u razinama osnovnih i naprednih digitalnih vještina.

15
Vidjeti Prilog I.
 15

Slika 5. – Dimenzija ljudskog kapitala u okviru indeksa DESI za 2019. –

osnovne i napredne vještine

Napomena: Sud je za potrebe analize kategoriju vještina upotrebe interneta smatrao istovrijednom
kategoriji osnovnih vještina, a kategoriju naprednih vještina i razvoja istovrijednom kategoriji naprednih
digitalnih vještina.
Izvor: GU CNECT.

16. Postoji niz čimbenika koji doprinose određenoj razini digitalnih vještina. Oni
uključuju fizičku infrastrukturu: dostupnost računala i dobre internetske veze. Jedna
analiza koju je proveo OECD 16 pokazala je da rodne razlike nisu osobito izražene, ali
stupanj obrazovanja i dob utječu na digitalne vještine. U većini zemalja mnoge odrasle
osobe s niskom razinom obrazovanja nisu imale osnovnu razinu stručnosti u primjeni
IKT-a, dok su gotovo sve visokoobrazovane odrasle osobe posjedovale te vještine. Kad
je riječ o dobi, razina vještina osoba starijih od 30 godina u uzorku postupno se
smanjuje. Podatci Eurostata potvrđuju te trendove (slika 6.).

16
Rezultati publikacije OECD-a (2019.), „Skills Matter: Additional Results from the Survey of
Adult Skills”, OECD Skills Studies, OECD Publishing, Pariz.
 16

Slika 6. – Postotak osoba u EU-u s barem osnovnim digitalnim vještinama

prema dobi i razinama obrazovanja

Izvor: Eurostat.

17. Na slici 7. prikazane su različite razine vještina radne snage iz drukčije

perspektive. Na njoj je vidljivo da postoje jasne i sve veće razlike u razinama digitalnih
vještina između zaposlenih i nezaposlenih osoba. Stoga je vrlo važno da se nezaposlene
osobe ne izostave iz napora koji se ulažu u povećanje razine digitalnih vještina kako bi
se maksimalno povećale njihove mogućnosti za uspješno (ponovno) uključivanje na
tržište rada.
 17

Slika 7. – Postotak osoba bez digitalnih vještina ili s niskom razinom

digitalnih vještina prema njihovu statusu zaposlenja u EU-u

Napomena: grafikon ne uključuje one osobe čije digitalne vještine nije bilo moguće procijeniti.
Izvor: Eurostat.

Usporedba razina digitalnih vještina u svijetu

18. Međunarodnom inačicom indeksa DESI (I-DESI) pruža se opća procjena položaja
EU-a u odnosu na određena druga gospodarstava izvan EU-a 17. U okviru indeksa I-DESI
rezultati indeksa DESI proširuju se na zemlje izvan EU-a upotrebom pokazatelja kojima
se mjere slične varijable. Za razliku od indeksa DESI, za koji se upotrebljavaju primarni
izvori, indeks I-DESI oslanja se na niz sekundarnih izvora dokaza. Indeks I-DESI manje je
sofisticiran od indeksa DESI, ali njime se pruža širok pregled položaja koji određene
zemlje zauzimaju u usporedbi s ostalima.

17
Vidjeti „I-DESI 2020: How digital is Europe compared to other major world economies?”.
(Obuhvaćene su sljedeće zemlje: EU-28, Australija, Brazil, Kanada, Čile, Kina, Island, Izrael,
Japan, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Republika Koreja, Rusija, Srbija, Švicarska, Turska,
Sjedinjene Američke Države).
 18

19. Na slici 8. prikazan je položaj koji države članice EU-a u cjelini te četiri najviše i
četiri najniže rangirane države članice zauzimaju u odnosu na usporedive zemlje izvan
EU-a u području osnovnih digitalnih vještina u razdoblju 2015. – 2018. Cjelokupno
gledajući, procjene za države članice EU-a u skladu su s onima za druge zemlje:
prosječne vrijednosti tih dviju skupina bile su 2018. vrlo blizu, a tijekom relevantnog
razdoblja položaji četiriju najviše i četiriju najniže rangiranih država članica bili su u
skladu s položajima usporedivih zemalja izvan EU-a s najboljim i najlošijim rezultatima.
Prema pokazatelju I-DESI niz zemalja – devet od 28 država članica EU-a i pet od
17 zemalja izvan EU-a – ostvarilo je 2018. lošije rezultate nego prethodnih godina.
 19

Slika 8. – Indeks I-DESI: međunarodna usporedba stanovništva koje je

imalo barem osnovne digitalne vještine za razdoblje 2015. – 2018.

Napomena: pokazatelj I-DESI za osnovne digitalne vještine temelji se na pokazateljima i izračunima

OECD-a. Više pojedinosti dostupno je u Prilogu I. Četiri najviše i četiri najniže rangirane zemlje, tj. zemlje
s najboljim i najlošijim rezultatima – razlikuju se od godine do godine. Prema navodima izvođača koji je
proveo studiju podatci za 2018. temelje se na najboljim dostupnim metodama izvođenja vrijednosti koje
nedostaju.
Izvor: Sud, na temelju skupa podataka za izvješće I-DESI za 2020.
 20

20. Još jedan izvor podataka o razinama digitalnih vještina zemalja čini Program
OECD-a za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih. Riječ je o procjeni koja se
temelji na istraživanju kojim se mjeri stručnost odraslih osoba u području ključnih
vještina obrade informacija – jezična pismenost, matematička pismenost i rješavanje
problema (odnosno digitalne vještine) – te način na koji se služe svojim vještinama kod
kuće, na poslu i u široj zajednici kako bi riješili probleme s kojima se obično suočavaju
kao korisnici IKT-a u suvremenim društvima. Središnji cilj procjene čine kognitivne
dimenzije rješavanja problema, dok upotreba IKT-a ima sporednu ulogu. Za razliku od
indeksa DESI, nije riječ o samoprocjeni, nego o procjeni koja uključuje testiranje, zbog
čega se njome može pružiti objektivniji rezultat. Od 21 države članice EU-a (ili regija
država članica) koje su sudjelovale, njih 17 sudjelovalo je i u dijelu o digitalnim
vještinama (slika 9.).
 21

Slika 9. – Stručnost odraslih osoba u rješavanju problema, postotak

stanovništva

Napomene: istraživanje je provedeno u tri kruga: 2011./2012., 2013./2014. i 2017. (Prilog I.).
Cipar, Francuska, Italija i Španjolska sudjelovali su u testovima matematičke i jezične pismenosti, ali
odlučili su da neće sudjelovati u dijelu testa koji se odnosi na rješavanje problema.
Kategorije „1. razina” i „ispod 1. razine” okvirno odgovaraju osnovnim digitalnim vještinama.
Izvor: grafikon Suda na temelju podataka OECD-a.

21. Rezultati istraživanja koje je proveo OECD uglavnom su u skladu s

indeksom DESI, što pokazuje da nordijske zemlje općenito ostvaruju najbolje rezultate
u području digitalnih vještina te da je pet najuspješnijih zemalja EU-a među najboljima
u svijetu. Slično tome, one države članice koje u okviru indeksa DESI ostvare lošiji
rezultat nalaze se u toj procjeni ispod prosjeka OECD-a.
 22

Mjere EU-a do 2020.

Strateške inicijative za potporu digitalnim vještinama

22. EU već gotovo dva desetljeća potvrđuje da postoji nedostatak vještina u

području IKT-a 18. U tom kontekstu, zaključcima Vijeća od 12. svibnja 2009. 19
uspostavljen je strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i
osposobljavanja (ET 2020.), a strategija Europa 2020. iz 2010. 20 uključivala je element
digitalnih vještina u okviru Digitalne agende za Europu (odlomak 04.). Strategija
Europa 2020. uključivala je i „Program za nove vještine i radna mjesta”, osmišljen s
ciljem osuvremenjivanja tržišta rada i osnaživanja ljudi razvojem njihovih vještina
tijekom cjelokupnog životnog vijeka radi većeg sudjelovanja na tržištu rada i boljeg
usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada, među ostalim s pomoću mobilnosti
radne snage.

23. EU je od 2010. uveo niz različitih inicijativa usmjerenih na digitalne vještine,

često kao dio širih mjera. Riječ je o širokoj temi koja uključuje brojne dionike na
mnogim razinama, kao što su velik dio stanovništva, različite razine vlasti, obrazovanje
i industrija. Rezultat je niz mjera na razini EU-a koje se provode usporedno i djelomično
su međusobno povezane. U tablici 1. prikazan je pregled mjera iznesenih u odjeljcima
u nastavku, uključujući Preporuku Vijeća iz 2018. o ključnim kompetencijama za
cjeloživotno učenje (okvir 1.) i najnoviju inačicu okvira DigComp (odlomak 09.). Iz
tablice je ujedno vidljivo da se od 2016. stavlja veći naglasak na digitalne ili osnovne
vještine, iako su mjere često usmjerene na druge vještine, razine vještina ili ciljne
skupine, a ne posebno na osnovne digitalne vještine odraslih.

18
Vidjeti „eEurope 2002: Impact and Priorities – A communication to the Spring European
Council in Stockholm, 23. – 24. March 2001” (COM(2001) 140 final) ili Ministarsku
deklaraciju od 11 lipnja 2006, Riga, Latvia.
19
Zaključci Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u području
obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020.”).
20
Komunikacija Komisije: „Europe 2020 – A strategy for smart, sustainable and inclusive
growth”; COM(2010) 2020 final.
 23

Tablica 1. – Mjere EU-a koje su u tijeku te područja vještina, razine

vještina i dobne skupine koje su njima obuhvaćene

Dobna
Mjere EU-a Područje vještina Razine vještina
skupina
Sedam prioritetnih
Digitalna agenda za područja, uključujući Dobne skupine
Sve vrste razina
Europu (2010.) digitalne vještine i 16 – 74
uključenost
Okvir digitalnih
Sve razine Sve dobne
kompetencija za Digitalne vještine
vještina skupine
građane (2013.)
Posebno se
spominju digitalne Sve vrste razina,
Strategija jedinstvenog
vještine i stručno ali posebno se Sve dobne
digitalnog tržišta
znanje, ali spominju skupine
(2015.)
obuhvaćena su i osnovne vještine
druga područja
Digitalizacija europske Naglasak se stavlja Sve dobne
Sve vrste razina
industrije (2016.) na digitalizaciju skupine
Oblici usavršavanja Sva područja Odrasle
Osnovna razina1
(2016.) vještina osobe2
Koalicija za digitalne
Sve razine Mlade i
vještine i radna mjesta Digitalne vještine
vještina odrasle osobe
(2016.)
Preporuka Vijeća o
ključnim Osam kompetencija Naglasak se
Sve dobne
kompetencijama za uključujući digitalne stavlja na
skupine
cjeloživotno učenje kompetencije osnovne vještine
(2018.)
1
Cilj je pružiti odraslim osobama priliku da dođu do razine koja odgovara 3. ili 4. razini Europskog
kvalifikacijskog okvira (razina srednjoškolskog obrazovanja).
2
Ne ispunjava uvjete za potporu u okviru Garancije za mlade.
Izvor: Sud.
 24

U razdoblju 2010. – 2015. nije bilo mjera koje bi bile posebno usmjerene na osnovne
digitalne vještine odraslih osoba

24. Jedan od ciljeva okvira ET 2020. bio je povećanje kreativnosti i inovativnosti na

svim razinama obrazovanja i osposobljavanja. Odnosio se na to da svi građani trebaju
steći opće vještine, kao što su digitalne kompetencije. U Zajedničkom izvješću Vijeća i
Komisije iz 2015. o provedbi okvira ET 2020. 21 navodi se da bi se tim okvirom trebala
pružiti bolja potpora za odgovor na dugoročne izazove, uključujući digitalno doba.

25. Digitalna agenda za Europu bila je prije svega usmjerena na ubrzavanje

22

uvođenja interneta velike brzine i iskorištavanje prednosti koje jedinstveno digitalno

tržište donosi domaćinstvima i poduzećima. Opći ciljevi te agende bili su povećati
redovitu upotrebu interneta sa 60 % na 75 % do 2015. i s 41 % na 60 % za osobe u
nepovoljnom položaju te do 2015. smanjiti udio stanovništva koji se nikad nije služio
internetom za pola (na 15 %). Obje su ciljne vrijednosti dosegnute. U Digitalnoj agendi
za Europu ujedno je prepoznat nedostatak digitalne pismenosti te je predloženo da se
digitalna pismenost i kompetencije utvrde kao prioritet Uredbe o Europskom
socijalnom fondu (2014. – 2020.) te da se do 2012. godine razviju alati za utvrđivanje i
priznavanje kompetencija stručnjaka i korisnika u području IKT-a.

26. U okviru Programa za nove vještine i radna mjesta utvrđena su četiri ključna
23

prioriteta u području politika, uključujući jedan usmjeren na sveobuhvatno cjeloživotno

učenje. Njegov je cilj bio do 2012. predložiti pristup i instrumente na razini EU-a za
potporu državama članicama u uključivanju kompetencija u području IKT-a i digitalne
pismenosti u temeljne politike cjeloživotnog učenja. Osnovne digitalne vještine nisu se
posebno spominjale u ključnim mjerama tog programa.

21
Službeni list C417 od 15.12.2015.
22
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i
socijalnom odboru i Odboru regija: „A Digital Agenda for Europe”; COM(2010) 245 final.
23
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i
socijalnom odboru i Odboru regija – „An Agenda for new skills and jobs: A European
contribution towards full employment”; COM(2010) 682 final.
 25

Komisija je potvrdila da se potražnja na tržištu rada povećava i stavila veći naglasak

na osnovne digitalne vještine

27. Nakon provjere napretka u provedbi strategije Europa 2020. Komisija je 2015.
24

objavila Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta . U toj je strategiji naglašeno da

25

odgovornost za obrazovne programe u prvom redu snose države članice, ali se navodi i
sljedeće: „Digitalne vještine i znanja imat će ključno mjesto u budućim Komisijinim
inicijativama usmjerenima na stjecanje vještina i osposobljavanje.” Također je
potvrđeno da unatoč povećanju udjela stanovništva koje ima osnovne digitalne
vještine i dalje treba učiniti mnogo toga kako bi se dosegnula potrebna razina
stanovništva s takvim vještinama (odlomci 01. i 14.).

28. U okviru inicijative za digitalizaciju europske industrije iz 2016. navodi se da

26

digitalne vještine imaju ključnu važnost za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta, ali
se naglašava i porast potražnje za drugim komplementarnim vještinama, kao što su
poduzetničke, upravljačke i inženjerske vještine. Jedna od ključnih mjera u okviru
inicijative za digitalizaciju europske industrije za daljnji razvoj tih vještina bila je
iskoristiti iskustvo stečeno uspostavom Velike koalicije za radna mjesta u digitalnom
sektoru, ranije inicijative uvedene 2013. godine.

29. Nakon uvođenja inicijative za digitalizaciju europske industrije u Novom

programu vještina iz 2016. 27 potvrđena je potreba da svi građani posjeduju barem
osnovne vještine, uključujući digitalne vještine, te su utvrđene posebne mjere za
povećanje razine digitalnih vještina u Europi. Ključne mjere iz tog programa usmjerene
na osnovne digitalne vještine bile su inicijativa za oblike usavršavanja i Koalicija za
digitalne vještine i radna mjesta. Komisija je istodobno nastavila surađivati s

24
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i
socijalnom odboru i Odboru regija: „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan,
održiv i uključiv rast” – COM(2014) 130 final.
25
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i
socijalnom odboru i Odboru regija: „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu”,
COM(2015)192 final.
26
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i
socijalnom odboru i Odboru regija: „Digitalizacija europske industrije – iskorištavanje svih
prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta”; COM(2016) 180 final.
27
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i
socijalnom odboru i Odboru regija: „Novi program vještina za Europu”; COM(2016) 381 final
i Rezolucija Vijeća o Novom programu vještina za uključivu i konkurentnu Europu.
 26

relevantnim dionicima na razvoju alata za ocjenjivanje i potvrđivanje kompetencija

kako bi pomogla javnim i privatnim tijelima da poboljšaju usluge savjetovanja,
osposobljavanja i mentorstva koje nude.

30. Inicijativa za oblike usavršavanja usmjerena je na odrasle osobe s niskom

razinom vještina, a cilj joj je pomoći im da steknu minimalnu razinu jezične i
matematičke pismenosti te digitalnih vještina. Riječ je o programu za koji se može
pružati potpora sredstvima EU-a, uključujući iz ESF-a, Europskog fonda za regionalni
razvoj (EFRR) i u okviru programa Erasmus+, iako za osnovne digitalne vještine nisu
dodijeljena nikakva posebna financijska sredstva. U jednom izvješću o provedbi iz
veljače 2019. 28 utvrđeno je da je nekoliko država članica utvrdilo digitalne vještine kao
prioritet i da sredstva iz ESF-a upotrebljavaju za potporu provedbi mjera. Međutim, u
tom se izvješću ujedno navodi da broj mjera nije odgovarao razmjeru izazova jer je tim
mjerama obuhvaćeno tek nekoliko tisuća osoba od njih otprilike 61 milijun u ciljnoj
skupini niskokvalificiranih odraslih osoba. Osim toga, unatoč stavljanju sve većeg
naglaska na digitalne vještine, mjere sufinancirane sredstvima EU-a uglavnom nisu bile
usmjerene na takve vještine, nego na strukovne vještine i zapošljavanje, iako se
digitalne vještine mogu integrirati u osposobljavanje za stjecanje strukovnih vještina.
Nakon tog izvješća Vijeće 29 je izrazilo svoju kontinuiranu potporu inicijativi za oblike
usavršavanja i pozvalo Komisiju da s pomoću namjenskih poziva na podnošenje
prijedloga pruži potporu provedbi te inicijative.

31. U Koaliciji za digitalne vještine i radna mjesta (Koalicija) okupljaju se države

članice, poduzeća, socijalni partneri, neprofitne organizacije i pružatelji usluga
obrazovanja kako bi se riješio problem nedostatka digitalnih vještina u četirima
područjima: digitalne vještine za sve, digitalne vještine za radnu snagu, digitalne
vještine za stručnjake u području IKT-a i digitalne vještine u obrazovanju. Uz cilj
pružanja potpore državama članicama kako bi do sredine 2017. osmislile sveobuhvatne
nacionalne strategije za digitalne vještine, Koalicija je imala sljedeće ciljeve koje je
trebalo ostvariti do 2020.:

o osposobljavanje 1 milijuna nezaposlenih mladih osoba za slobodna radna mjesta u

digitalnom sektoru;

28
Radni dokument službi Komisije: „Council Recommendation on Upskilling Pathways: New
Opportunities for Adults – Taking stock of implementation measures”, SWD(2019) 89 final.
29
Zaključci Vijeća o provedbi Preporuke Vijeća o oblicima usavršavanja: nove prilike za
odrasle, (2019/C 189/04).
 27

o pružanje potpore usavršavanju i prekvalifikaciji radne snage te posebice

poduzimanje konkretnih mjera za potporu malim i srednjim poduzećima (MSP);

o osuvremenjivanje obrazovanja i osposobljavanja kako bi se svim učenicima i

nastavnicima pružila prilika da se u poučavanju i učenju koriste digitalnim alatima
i materijalima;

o preusmjeriti i iskoristiti dostupna sredstva u svrhu pružanja potpore za digitalne

vještine i podizanje svijesti o važnosti digitalnih vještina.

32. Prema navodima Komisije gotovo sve države članice izradile su do lipnja 2019.
nacionalne strategije kojima su obuhvaćene digitalne vještine, a do sredine 2020.
25 država članica osnovalo je nacionalne koalicije. Početkom 2021. Koalicija je imala
više od 550 članova, zahvaljujući kojima je u razdoblju od prosinca 2016. do srpnja
2018. gotovo 11 milijuna Europljana iz svih dobnih skupina (otprilike polovica njih bili
su učenici u osnovnim i srednjim školama) dobilo priliku da poboljša svoje digitalne
vještine 30. Pregled napretka u provedbi nacionalnih strategija i aktivnosti nacionalnih
koalicija za četiri ciljne skupine 31 dostupan je u Prilogu II. Međutim, nisu dostupni
podatci o mjeri u kojoj su takve aktivnosti usmjerene na osnovne digitalne vještine
odraslih osoba. Komisija s pomoću posebnog alata prati obveze koje su preuzele
nacionalne koalicije 32, ali ne raspolaže sustavom za praćenje ostvarenja posebnih
ciljeva Koalicije.

Praćenje razine digitalnih vještina u okviru europskog semestra

33. Komisija prati razinu digitalnih vještina u državama članicama EU-a i u okviru
europskog semestra. U tablici 2. vidljivo je da se od 2017. količina upućivanja na
digitalne vještine i preporuka o njima općenito povećala. Digitalne vještine spominjale
su se 2020. godine za sve države članice, a za njih devet iznesene su preporuke u vezi s
takvim vještinama 33, međutim, nijedna od preporuka nije bila posebno povezana s
digitalnim vještinama. U okviru 2. prikazan je odgovor jedne države članice na nedavnu
preporuku iznesenu u okviru europskog semestra.

30
Vidjeti internetske stranice EU-a o Koaliciji za digitalne vještine i radna mjesta.
31
Vidjeti informativne članke o nacionalnim koalicijama za digitalne vještine i radna mjesta
(stanje od 30. listopada 2020.).
32
Internetske stranice Koalicije o preuzetim obvezama.
33
Austrija, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Mađarska, Luksemburg, Portugal i Ujedinjena
Kraljevina.
 28

Tablica 2. – Broj država članica za koje su iznesene preporuke u okviru

europskog semestra

Preporuke državama članicama 2017. 2018. 2019. 2020.

Države članice u slučaju kojih se

27 27 28 28
spominju vještine

Države članice za koje su iznesene

5 9 18 10
preporuke o vještinama

Države članice za koje su iznesene

0 3 6 9
preporuke o digitalnim vještinama
Izvor: Sud, na temelju publikacija EU-a u okviru europskog semestra.

Okvir 2.

Odgovor Finske na jednu preporuku u okviru europskog semestra

Finska ostvaruje visoke rezultate u pogledu digitalnih vještina i u okviru
indeksa DESI i u okviru pokazatelja OECD-a. Nije izradila strategiju koja je posebno
usmjerena na osnovne digitalne vještine, ali odlučila je primijeniti sveobuhvatan
pristup.

Finska je 2018. reformirala svoj sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja,

čime je uspostavljen zajednički pravac u okviru strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja, dostupnog mladima i odraslima neovisno o njihovoj dobi i
prethodnom obrazovanju. Potaknuta preporukom iznesenom 2019. u okviru
europskog semestra 34 u skladu s kojom je potrebno „povećati poticaje za
prihvaćanje zaposlenja i poboljšati vještine i aktivnu uključenost, uglavnom putem
dobro integriranih uslug[a] za nezaposlene i neaktivne osobe”, finska vlada
priprema reformu okvira za kontinuirano učenje kako bi se povećao broj građana
sa srednjoškolskim i visokoškolskim obrazovanjem.

34
Preporuka za preporuku Vijeća o Nacionalnom programu reformi Finske za 2019. i davanje
mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Finske za 2019., COM(2019) 526 final.
 29

Program Erasmus+ i ESF bili su glavni izvori financiranja za digitalne

vještine

34. EU nije dodijelio posebna sredstva za inicijative opisane u prethodnom odjeljku,

koje su obuhvaćene postojećim izvorima financijskih sredstava. Komisija ne izdvaja
posebna namjenska sredstava za osnovne digitalne vještine, što je u skladu s njezinim
ciljem pružanja potpore sustavima poučavanja i osposobljavanja koji su usmjereni na
različite ciljne skupine i kompetencije, uključujući digitalne vještine, uz, na primjer,
osposobljavanje povezano s poslom, kreativnost i kritičko razmišljanje. Komisija smatra
da zbog mnoštva ciljeva programa izdvajanje posebnih namjenskih iznosa ne bi bilo
dovoljno fleksibilno da se omogući prilagodba programa lokalnim potrebama.

35. Sud je analizirao financijska sredstva upotrijebljena za osnovne digitalne vještine

u kontekstu obrazovanja i osposobljavanja odraslih osoba. Glavni su izvori financiranja
program Erasmus+ (kojim se upravlja na razini EU-a, i to u okviru Komisije i njezine
Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu) i ESF, koji je pod
podijeljenim upravljanjem. Kad je riječ o programu COSME, više pojedinosti dostupno
je u okviru 3.

Okvir 3.

COSME – program za mala i srednja poduzeća

COSME je program EU-a pod izravnim upravljanjem koji je usmjeren na MSP-ove i
čiji je proračun za razdoblje 2014. – 2020. iznosio 2,3 milijarde eura. MSP-ovi čine
ključni dio gospodarstava EU-a: od svakih 10 poduzeća njih su devet MSP-ovi te
radna mjesta u MSP-ovima čine dva od svaka tri radna mjesta u Europi. U okviru
programa COSME ne postoje projekti koji bi bili posebno usmjereni na osnovne
digitalne vještine, nego su projekti u pravilu usmjereni na digitalne vještine za
stručnjake specijalizirane u području IKT-a.
 30

36. Iz programa Erasmus+ pruža se potpora za mjere u područjima obrazovanja i

osposobljavanja te mladih i sporta te je njegov ukupni proračun za razdoblje
2014. – 2020. iznosio 16,45 milijardi eura. Njime se studentima, voditeljima
osposobljavanja i nastavnicima pružaju mogućnosti za obrazovnu mobilnost te mu je
cilj povećati kvalitetu obrazovanja i poticati inovacije, i to uspostavom suradnje i
pružanjem potpore reformama politika. Za strukovno obrazovanje i osposobljavanje
dodijeljeno je 17 % njegova proračuna, a za obrazovanje odraslih dodijeljeno je
3,9 % 35. U zakonodavstvu o programu Erasmus+ digitalne vještine ne spominju se
izričito, ali u njemu se utvrđuje potreba za unaprjeđenjem razine ključnih kompetencija
i vještina, „posebno u odnosu na njihovu važnost za tržište rada i njihov doprinos
kohezivnom društvu, osobito širenjem mogućnosti za mobilnost u svrhu učenja te
jačanjem suradnje između svijeta obrazovanja i osposobljavanja i svijeta rada” 36.
Digitalne vještine spominju se u svim godišnjim programima rada za posljednjih
sedam godina.

37. Međutim, u godišnjim izvješćima o provedbi i izvješću u sredini programskog

razdoblja digitalne vještine (osnovne ili napredne) ne spominju se izričito jer ne postoji
poseban pokazatelj ostvarenja/rezultata koji bi se na njih odnosio. S evaluacijom
programa u vezi s digitalnim vještinama najuže je povezan pokazatelj „Postotak
sudionika koji su izjavili da su poboljšali svoje ključne kompetencije” 37, pri čemu je riječ
o subjektivnom mjerilu jer se „uglavnom temelji na osobnim dojmovima sudionika” 38
iznesenima u okviru razgovora i anketa. Prema evaluaciji programa Erasmus+ u sredini
provedbenog razdoblja 89 % svih polaznika programa strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja smatralo je da su poboljšali svoje profesionalne vještine 39.

35
Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi
programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport;
članak 18.
36
Uredba br. 1288/2013, članak 5. stavak 1. točka (a).
37
Prilog I. Uredbi br. 1288/2013, „Pokazatelji za evaluaciju programa”.
38
Tematsko izvješće br. 22/2018 „Mobilnost u okviru programa Erasmus+ već je donijela
koristi za nekoliko milijuna sudionika te je ostvarena višedimenzionalna dodana vrijednost
EU-a, no potrebno je usavršiti mjerenje uspješnosti”, odlomak 74.
39
Radni dokument službi Komisije: „Mid-term evaluation of the Erasmus+ programme
(2014. – 2020.)”, SWD(2018) 40 final, str. 138., „Overview of results”.
 31

38. Na kraju 2019. u okviru programa Erasmus+ provodilo se oko 16 000 projekata
povezanih s područjem „IKT – nove tehnologije – digitalne kompetencije”, uključujući
oko 4 300 projekata za obrazovanje odraslih te strukovno obrazovanje i
osposobljavanje 40. Većina tih projekata doprinosi stjecanju velikog broja različitih
vještina, uključujući osnovne digitalne vještine za sve dobne skupine. Na primjer,
projektom o novim tehnologijama u poučavanju stranih jezika ne rješava se problem
niske razine digitalnih vještina, nego se uvode digitalne metode u poučavanje. Analiza
koju je proveo Sud pokazala je da se od tih projekata njih 133 odnosilo isključivo na
digitalne vještine te je samo 18 projekata bilo ograničeno na stjecanje osnovnih
digitalnih vještina za odrasle. Drugi projekti uključivali su, primjerice, stjecanje
specijaliziranih vještina u području IKT-a ili uvođenje novih metoda obrazovanja kao
što su internetske platforme za učenje. To znači da je od projekata u okviru programa
Erasmus+ kojima se pruža potpora isključivo za digitalne kompetencije približno
njih 14 % usmjereno na stjecanje osnovnih digitalnih vještina među odraslim
stanovništvom. Ako se uzmu u obzir svi projekti za koje se pruža potpora iz programa
Erasmus+, taj je udio manji od 0,1 %. U okviru 4. navedeni su primjeri dvaju različitih
načina pružanja potpore za osnovne digitalne vještine.

40
Internetske stranice Komisije EU-a o rezultatima projekata u okviru programa Erasmus+.
 32

Okvir 4.

Projekti za poboljšanje osnovnih digitalnih vještina u okviru

programa Erasmus+

Projekt TICTac+55 41
Projekt kombiniranih tehnika učenja za osobe u dobi od 55 godina i više uključuje
osposobljavanje nastavnika koji žele potaknuti i osnažiti svoje starije učenike u
najvećoj mogućoj mjeri kako bi mogli odgovoriti na izazove koje donosi IKT. To se
postiže poticanjem upotrebe IKT-a, ali na kritički način, te uzimajući u obzir životne
prilike i potrebe učenika. Kako bi se postigli ti ciljevi, planiraju se programi
razmjene nastavnika u nizu zemalja EU-a (Finska, Nizozemska, Slovačka, Mađarska,
Ujedinjena Kraljevina i Estonija). Obuhvaćene teme uključuju sljedeće: vještine u
području svakodnevne uporabe uređaja, osposobljavanje u području inovacija i
kreativnosti s pomoću IKT-a te uvođenje internetskih aplikacija za poboljšanje
tečajeva jezika.

Projekt IDEAL – integriranje digitalnog obrazovanja u pismenost

odraslih osoba 42
Projekt IDEAL strateško je partnerstvo Finske, Belgije, Irske, Italije, Nizozemske i
Norveške u kojem sudjeluje pet pružatelja usluga obrazovanja odraslih i jedna
nevladina organizacija. Projekt je usmjeren na poboljšanje digitalnih vještina
nastavnika u obrazovanju odraslih koji rade sa skupinama osoba u nepovoljnom
položaju kako bi se povećala zapošljivost niskokvalificiranih odraslih učenika te
unaprijedilo njihovo strukovno osposobljavanje i obučavanje u zajednici.

Projektni tim istražio je koje su vještine potrebne u različitim kontekstima i na koji

bi se način razmjenom znanja, iskustava i primjera dobre prakse mogle razviti
kompetencije nastavnika. Kao rezultat projekta nastavnici i voditelji
osposobljavanja postali su kvalificiraniji i pouzdaniji u integraciji inovativnih
digitalnih metoda u svakodnevno poučavanje, uključujući upotrebu multimedijskih
aplikacija, videozapisa, okruženja za virtualno učenje, društvenih medija i
videoigara.

41
Internetske stranice o projektu TICTac+55 u okviru programa Erasmus+: Kombinirane
tehnike učenja za osobe u dobi od 55 godina i više.
42
Internetske stranice o projektu IDEAL u okviru programa Erasmus+ – integriranje digitalnog
obrazovanja u pismenost odraslih osoba.
 33

39. Iz ESF-a se pruža potpora za mjere povezane s nizom ciljeva, uključujući

zapošljavanje te unaprjeđenje obrazovanja i osposobljavanja. U zakonodavstvu za
razdoblje 2014. – 2020. digitalne vještine 43 navode se kao područje kojem bi ESF
mogao doprinijeti u okviru svojih prioriteta ulaganja, uključujući prioritete povezane s
cjeloživotnim učenjem te strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem. Na slici 10.
vidljivo je da su za te prioritete dodijeljeni četvrti i peti po redu najveći iznosi sredstava
iz ESF-a, i to ukupno 14,6 milijardi eura.

Slika 10. – Planirani iznosi sredstava dodijeljenih iz ESF-a za različita

područja intervencija

Izvor: izračuni Suda na temelju platforme otvorenih podataka o ESI fondovima.

40. U slučaju fondova pod podijeljenim upravljanjem, kao što je ESF, države članice
imaju slobodu odlučivanja o tome kako će dodijeliti financijska sredstva u o okviru
sporazuma o partnerstvu i operativnih programa (programi). U kontekstu pripreme tih
dokumenata Komisija je u svojim dokumentima o stajalištu iz 2012. napomenula da bi
niz zemalja trebao razmotriti utvrđivanje digitalnih vještina kao prioriteta – tablica 3.

43
Članak 3. stavak 2. točka (b) Uredbe br. 1304/2013.
 34

Tablica 3. – Prioriteti u području digitalnih vještina u Komisijinim

dokumentima o stajalištu iz 2012.

Tematski ciljevi u okviru kojih se spominju

Države članice
digitalne vještine
Poboljšanje pristupa informacijskoj i
komunikacijskoj tehnologiji te njezine uporabe i BG, CZ, EE, ES, HR, IT, LV, PT
kvalitete
Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i
AT, DE
podrška mobilnosti radne snage
Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i
strukovno osposobljavanje za vještine i HU, RO, SE, SI
cjeloživotno učenje
BE, CY, DK, EL, FR, FI, IE, LT; LU,
Ne spominju se digitalne vještine/kompetencije
MT, NL, PL, SK, UK
Izvor: Sud, na temelju Komisijinih dokumenata o stajalištu iz 2012.

41. Sud je analizom sredstava dodijeljenih državama članicama utvrdio da je od

187 programa ESF-a u 28 država članica u 29 programa u deset država članica bilo
planirano osposobljavanje povezano s IKT-om u području obrazovanja odraslih ili
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (tablica 4.). Ukupan iznos planiranih
dodijeljenih sredstava za 28 država članica u okviru tematskog cilja ESF-a za
obrazovanje i osposobljavanje čini manje od 0,6 % ukupnih dodijeljenih sredstava iz
ESF-a za razdoblje 2014. – 2020.
 35

Tablica 4. – Programi ESF-a za potporu osposobljavanju odraslih u

području digitalnih vještina u državama članicama

Ukupni rashodi
Planirani iznos za Dodijeljena koje su korisnici
osposobljavanje potpora EU-a za prijavili
odraslih operacije koje je upravljačkom
Država članica povezano s IKT- odabralo tijelu i o kojima je
om upravljačko tijelo obaviještena
(u milijunima (u milijunima Komisija
eura) eura) (u milijunima
eura)
Poljska 154,7 201,3 148,4
Slovačka 132,5 5,8 3,7
Italija 58,7 26,5 31,5
Estonija 55,5 30,7 18,1
Mađarska 51,6 134,8 41,6
Finska 16,9 5,9 7,5
Španjolska* 5,0 25,2 13,7
Luksemburg 0,3 1,2 0,8
nije navedeno u
Francuska
programima 1,5 3,0
nije navedeno u
Ujedinjena Kraljevina
programima 5,5 4,6
Ukupno 475,3* 438,4 272,8
Napomene: svi podatci odnose se na stanje od 31. prosinca 2019. „Ukupnim” iznosom nisu obuhvaćene
informacije o „planiranom iznosu” za Francusku i Ujedinjenu Kraljevinu, ali te dvije zemlje uzete su u
obzir u „dodijeljenom” iznosu.
*Za španjolski program – 2014ES05SFOP016 – Extremadura – nisu dostupne informacije za 2019., stoga
ukupni iznos uključuje samo objedinjene podatke za razdoblje do 2018. godine.
Izvor: platforma otvorenih podataka o ESI fondovima.

42. U tablici 4., koja se temelji na godišnjim izvješćima koja su države članice
dostavile Komisiji, vidljivo je da je do kraja 2019. deset država članica koje su planirale
upotrebljavati ESF za digitalne vještine u okviru tematskog cilja obrazovanja i
osposobljavanja ukupno preuzelo obveze za financiranje projekata za 92 % sredstava, a
potrošilo 57 % sredstava (za pojedinosti vidjeti Prilog III.). Postoje znatne razlike među
državama članicama: u okviru nekih programa još nisu bili nastali nikakvi troškovi, dok
su u okviru nekih drugih već bili odabrani projekti za potporu uz znatno veći trošak od
 36

planiranog. Predmetne države članice dodijelile su ukupno 439 milijuna eura iz ESF-a za
potporu stjecanju digitalnih vještina u okviru cjeloživotnog učenja te strukovnog
obrazovanja i osposobljavanja, što čini 0,5 % ukupnih dodijeljenih sredstava iz ESF-a za
razdoblje 2014. – 2020. ESF-om se može doprinijeti stjecanju digitalnih vještina i u
sklopu drugih tematskih ciljeva, kao što su oni koji se odnose na zapošljavanje,
socijalnu uključenost ili izgradnju institucionalnih kapaciteta, čime se ukupan iznos
potpore povećava na otprilike 2 % ukupnih sredstava dodijeljenih iz ESF-a.

Učinak mjera Komisije za ublažavanje krize uzrokovane bolešću COVID-

19 na programe za razdoblje 2014. – 2020. (operativni programi za
Erasmus i ESF) povezane s digitalnim vještinama

43. U odgovoru na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 uredbama o Investicijskoj

inicijativi kao odgovor na koronavirus (CRII) i inicijativi CRII+ državama članicama
omogućuje se fleksibilnost kako bi iskoristile postojeća nepotrošena sredstva i
preusmjerile ih tamo gdje su najpotrebnija. Do kraja studenoga 2020. 22 države članice
(i Ujedinjena Kraljevina) zatražile su 151 izmjenu svojih programa ESF-a na temelju
fleksibilnih mogućnosti koje nude CRII i CRII+. U nekim slučajevima to je uključivalo
prijenos sredstava iz projekata u vezi s digitalnim vještinama u druga područja.

44. Predloženi paket Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-

EU) 44 uključuje 47,5 milijardi eura dodatnih sredstava koja će se staviti na raspolaganje
za programsko razdoblje 2014. – 2020. za fondove u okviru kohezijske politike,
uključujući ESF. U slučaju ESF-a mjere financirane iz programa REACT-EU mogle bi
uključivati digitalne vještine.

44
Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u
pogledu izvanrednih dodatnih sredstava i provedbenih mehanizama u okviru cilja „Ulaganje
za rast i radna mjesta” za pružanje pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti
COVID-19 i pripremi zelenog, digitalnog i otpornog gospodarskog oporavka (REACT-EU),
COM(2020) 451 final.
 37

45. U okviru programa Erasmus+ objavljeni su i izvanredni pozivi na podnošenje

prijedloga za pružanje potpore spremnosti za digitalno obrazovanje, pri čemu je
dodijeljeno 100 milijuna eura za potporu projektima u području školskog obrazovanja,
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te visokog obrazovanja. Rok za prijavu na te
pozive bio je 29. listopada 2020. te u trenutku dovršavanja ovog pregleda rezultati nisu
bili dostupni. Međutim, s obzirom na to da pozivi na podnošenje prijedloga nisu bili
usmjereni na obrazovanje odraslih, prema mišljenju Komisije nije vjerojatno da će biti
projekata kojima se pruža potpora za osnovne digitalne vještine odraslih.

Prijedlozi EU-a za budućnost (razdoblje 2021. – 2027.)

Program vještina za Europu

46. Programom vještina za Europu utvrđuju se mjerljivi ciljevi u području

45

usavršavanja (poboljšanja postojećih vještina) i prekvalifikacije (osposobljavanja za

nove vještine) koje je potrebno ostvariti u sljedećih pet godina. Riječ je o prvom
prijedlogu koji uključuje konkretnu ciljnu vrijednost povećanja udjela građana s barem
osnovnim digitalnim vještinama, i to s 56 % 2019. godine na 70 % 2025. godine.
Predmetni program ne uključuje ključne etape za postizanje tog cilja.

47. Komisija procjenjuje da je za ostvarenje ciljeva tog programa na godišnjoj razini

potrebno 48 milijardi eura iz javnog i privatnog sektora zajedno. U programu se kao
mogući izvor financiranja za razdoblje 2021. – 2027. navodi devet fondova EU-a. Glavni
su fondovi Mehanizam za oporavak i otpornost s ukupnim predloženim proračunom od
673,3 milijarde eura, ESF+ s predloženim proračunom od 87,9 milijardi eura i Erasmus s
predloženim proračunom od 23,4 milijarde eura.

Mehanizam za oporavak i otpornost

48. U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost stavit će se na raspolaganje

673,3 milijarde eura u obliku zajmova i bespovratnih sredstava za potporu reformama i
ulaganjima država članica. U sklopu tog mehanizma od država članica traži se da
pripreme nacionalne planove za oporavak i otpornost u kojima se utvrđuje usklađen
paket reformi i projekata javnih ulaganja. Tim bi se planovima trebao pružiti odgovor

45
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i
socijalnom odboru i Odboru regija: „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost,
socijalnu pravednost i otpornost”, COM(2020) 274 final
 38

na izazove utvrđene u okviru europskog semestra, posebice na preporuke državama

članicama koje je donijelo Vijeće, kojima su obuhvaćene digitalne vještine
(odlomak 33. i tablica 2.). U tom kontekstu Komisija potiče države članice da u svoje
planove za oporavak i otpornost uključe ulaganja i reforme usmjerene na digitalne
vještine te obrazovanje i strukovno osposobljavanje za sve dobne skupine kako bi se
do 2025. dosegnula ciljna vrijednost od 70 % (odlomak 46.) 46.

49. Stajalište je Vijeća da bi se najmanje 20 % sredstava (144,8 milijardi eura)

47

trebalo potrošiti na „digitalnu tranziciju”, koja uključuje digitalne vještine na svim

razinama. U tom se kontekstu u zaključcima Vijeća od 2. listopada 2020. 48 posebno
upućuje na unaprjeđenje digitalnih vještina u obrazovnim sustavima.

Europski socijalni fond plus (ESF+)

50. Ciljevi ESF-a plus uključuju digitalne vještine, iako ne nužno i osnovne digitalne
49

vještine. Cilj je tog fonda ujedno doprinijeti relevantnim aspektima drugih ključnih
inicijativa i aktivnosti EU-a, posebno „Programu vještina za Europu” i inicijativi za oblike
usavršavanja. Njegov planirani proračun za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 87,9 milijardi
eura, ali nisu dodijeljena posebna sredstva za „digitalne vještine”.

51. U izvješćima za pojedinačne zemlje u okviru europskog semestra iz 2019. 50

Komisija je iznijela preliminarna stajališta o prioritetnim područjima ulaganja i okvirnim

uvjetima za djelotvornu provedbu kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. To je
poslužilo kao temelj za dijalog između država članica i Komisije o izradi programa za
upotrebu sredstava u okviru kohezijske politike (uključujući ESF+). Komisija je smatrala
da bi 23 države članice od njih 27 u svojim programima trebale uzeti u obzir digitalne
vještine.

46
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i
socijalnom odboru, Odboru regija te Europskoj investicijskoj banci: „Godišnja strategija
održivog rasta 2021.”, COM(2020) 575 final.
47
Vidjeti napomenu 11 538/20 Glavnog tajništva Vijeća od 7. listopada 2020.
48
Vidjeti napomenu EUCO 13/20 od 2. listopada 2020.
49
Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+),
COM(2018) 382 final.
50
2019.: Europski semestar: izvješća za pojedinačne zemlje, Prilog D.
 39

Novi program Erasmus za razdoblje 2021. – 2027.

52. Komisija je predložila novi program Erasmus za razdoblje 2021. – 2027. , kojim
51

su obuhvaćene i osnovne i napredne digitalne vještine i kojim se u osnovi nastavlja s

provedbom programa iz prethodnog razdoblja. Iz novog programa pružat će se
potpora i za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, digitalnu pismenost i
obrazovanje odraslih te se izričito spominju digitalne vještine – iako s posebnim
naglaskom na napredne digitalne vještine.

Akcijski plan za digitalno obrazovanje

53. Komisija je u rujnu 2020. predložila novi Akcijski plan za digitalno obrazovanje za
razdoblje 2021. – 2027. 52 U tom se akcijskom planu kao jedno od vodećih načela
navodi da je digitalna pismenost od presudne važnosti za život te da bi osnovne
digitalne vještine trebale postati dio temeljnih prenosivih vještina koje bi svatko trebao
imati. U skladu s tim vodećim načelima predlaže se niz mjera, kao što su upotreba
programa Erasmus za potporu planovima za digitalnu transformaciju obrazovnih
ustanova, izrada europske potvrde za digitalne vještine koju bi vlade, poslodavci i drugi
dionici u Europi priznavali i prihvaćali te se predlaže preporuka Vijeća o poboljšanju
prenošenja digitalnih vještina u obrazovanju i osposobljavanju.

51
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”: programa
Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU)
br. 1288/2013, COM(2018) 367 final.
52
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i
socijalnom odboru i Odboru regija: „Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. –
Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu”, COM(2020) 624 final.
 40

Preporuka Vijeća o jačanju Garancije za mlade

54. Garancija za mlade EU-a obveza je država članica da će zajamčiti da sve mlade
osobe u dobi do 25 godina prime kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja,
naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od prelaska u nezaposlenost ili
prestanka formalnog obrazovanja. Vijeće je u studenome 2020. doradilo svoju
preporuku iz 2013., među ostalim proširenjem dobne skupine kako bi se obuhvatile sve
mlade osobe mlađe od 30 godina. Vijeće je preporučilo i da bi države članice trebale
upotrebljavati okvir DigComp (odlomak 09.) za procjenu digitalnih vještina svih mladih
koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju i koji se prijave u sklopu
Garancije za mlade kako bi se svim mladima kojima je to potrebno ponudilo posebno
osposobljavanje u svrhu poboljšanja njihovih digitalnih vještina 53.

Ažuriranje pokazatelja digitalnih vještina

55. Komisija će uvesti ažuriranu metodologiju za pokazatelj digitalnih vještina.

Pokazatelj će se prilagoditi na način da se četirima postojećim područjima trenutačnog
okruženja u području IKT-a pridoda peto područje kompetencija, naime „sigurnost”.
Tom će se izmjenom Eurostatov kompozitni pokazatelj digitalnih vještina uskladiti s
ažuriranom Preporukom Vijeća iz 2018. o okviru „ključnih kompetencija za cjeloživotno
učenje”, te će se u njemu ujedno bolje odražavati Okvir digitalnih kompetencija od
2021. nadalje.

53
Preporuka Vijeća od 30. listopada 2020. o lakšem prelasku u svijet rada – jačanje Garancije
za mlade te o zamjeni Preporuke Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade
(2020/C 372/01).
 41

Zaključne napomene
Glavna pitanja istaknuta u pregledu

56. Osnovne digitalne vještine postaju sve važnije i važnije za radnu snagu te su već
sada često potrebne u mnogim zanimanjima. Odrasle osobe koje ne posjeduju te
osnovne vještine suočit će se s problemima i na radnom mjestu i u privatnom životu.
To je posebno problem s kojim se suočavaju starije, slabije obrazovane i nezaposlene
odrasle osobe (odlomci 12. – 17. te slika 4. i slika 7.).

57. Iako države članice snose primarnu odgovornost za razvoj vještina, EU već dugo
vremena potvrđuje postojanje tog izazova te je poduzeo niz koraka za pružanje
potpore državama članicama u rješavanju problema nedovoljne razine osnovnih
digitalnih vještina. To je učinio s pomoću smjernica i preporuka te pružanjem potpore
mrežama suradnje. U tom je kontekstu Komisija definirala međunarodno priznati okvir
digitalnih kompetencija, pružala potporu izradi nacionalnih strategija za digitalne
vještine i pomogla u osnivanju nacionalnih koalicija za digitalne vještine i radna mjesta
u gotovo svim državama članicama EU-a. Međutim, prema pokazateljima koje je
upotrebljavala Komisija, unatoč postojanom povećanju raspona i opsega mjera EU-a u
posljednjih pet godina, razine osnovnih digitalnih vještina u državama članicama nisu
zabilježile znatno povećanje (odlomci 05., 06., 09., 14. te slika 4. i slika 6.).

58. Postoje znatne razlike u razinama vještina unutar država članica i među njima.
Razine vještina u državama članicama u skladu su s onima u zemljama izvan EU-a za
koje postoje usporedivi podatci: države članice EU-a s najboljim rezultatima ubrajaju se
u skupinu vodećih zemalja u svijetu, a države članice na drugoj strani ljestvice nisu
uspješnije od država članica izvan EU-a s najlošijim rezultatima. Za tu se skupinu država
članica stanje postupno pogoršavalo u razdoblju 2015. – 2018., što upućuje na to da
digitalni jaz nije samo problem među društvenim skupinama unutar određene države
članice, nego i između zemalja koje postižu dobre rezultate u tom pogledu i onih koje
postižu lošije rezultate (odlomci 18. – 21. te slika 8. i slika 9.).

59. EU je od 2010. uveo niz različitih inicijativa usmjerenih na digitalne vještine,

često kao dio širih mjera. Riječ je o širokoj temi koja uključuje brojne dionike na
mnogim razinama, kao što su velik dio stanovništva, različite razine vlasti, obrazovanje i
industrija. Rezultat je niz mjera na razini EU-a koje se provode usporedno i djelomično
su međusobno povezane (odlomak 23. i tablica 1.).
 42

60. Iako se u Digitalnoj agendi za Europu digitalna pismenost i kompetencije

predlažu kao prioritet ESF-a u razdoblju 2014. – 2020., za projekte usmjerene posebno
na osposobljavanje u području IKT-a u državama članicama izdvojeno je oko 2 %
sredstava iz ESF-a. Komisija je zaključila da broj mjera koje su posebno usmjerene na
usavršavanje odraslih nije dovoljan. Slično tome, financijska sredstva izdvojena u
okviru programa Erasmus+ za projekte koji su usmjereni na osnovne digitalne vještine
odraslih činila su tek mali postotak ukupnih financijskih sredstava (odlomci 25., 30., te
34. – 41.).

61. Za razdoblje nakon 2020. EU je postavio jasan cilj u skladu s kojim bi postotak
građana koji imaju barem osnovne digitalne vještine trebao dosegnuti 70 % do 2025. u
odnosu na referentnu vrijednost od 56 % iz 2019. godine. Prema navodima Komisije za
to će na godišnjoj razini biti potrebna ulaganja u iznosu od 48 milijardi eura, koja se
moraju izvršiti i iz privatnih izvora i iz nacionalnih i međunarodnih javnih izvora.
Uzimajući u obzir taj cilj EU je uveo niz inicijativa i dodijelio financijska sredstva
usmjerena na osnovne digitalne vještine odraslih osoba (odlomci 46. – 55.).

Izazovi za budućnost

62. Kad je riječ o postizanju ciljeva utvrđenih za predstojeće programsko razdoblje

EU-a, Sud je utvrdio određene ključne izazove:

63. Izdvajanje odgovarajućeg iznosa financijskih sredstava za povećanje razine

digitalnih vještina ima važnu ulogu. Vjerojatnost da će se ciljevi politika ostvariti veća je
ako se utvrde izvori i iznosi financijskih sredstava, čak i ako su samo okvirni. Iako se u
Programu vještina za Europu navode različiti fondovi EU-a iz kojih bi se mogla pružiti
potpora provedbi, u njemu se ne navode iznosi o kojima je riječ.

64. U Programu vještina za Europu nisu utvrđene ključne etape za postizanje

njegova općeg cilja, kao ni, primjerice, minimalna razina koju trebaju dostići sve zemlje.
Takvi konkretni ciljevi i ključne etape pomogli bi primjerice u praćenju provedbe
politike u svrhu smanjenja digitalnog jaza između zemalja s dobrim i slabim
rezultatima.
 43

65. Kad je riječ o praćenju, kompozitni pokazatelj Eurostata koristan je alat za

procjenu razine digitalnih vještina građana EU-a te će ujedno poslužiti za praćenje
napretka u dosezanju ciljne vrijednosti prema kojoj bi do 2025. 70 % osoba trebalo
posjedovati barem osnovne digitalne vještine. Ažuriranjem tog pokazatelja i
proširenjem njegova opsega kako bi se od 2021. nadalje uključio element „sigurnosti”
taj se pokazatelj na koristan način usklađuje s okvirom DigComp, ali time će se njegove
vrijednosti promijeniti. Komisija poduzima mjere za smanjenje povezanog učinka, ali
izmjena izračuna pokazatelja i dalje može utjecati na mogućnost dosezanja ciljne
vrijednosti za 2025. godinu.

66. Kad je riječ o praćenju, Komisija se suočila s poteškoćama pri utvrđivanju

projekata financiranih sredstvima EU-a tijekom razdoblja 2014. – 2020. koji su
osmišljeni s ciljem doprinosa usavršavanju odraslih osoba kako bi njihove digitalne
vještine dosegnule barem osnovnu razinu te u procjenjivanju mjere u kojoj su ti
projekti mogli doprinijeti ostvarenju tog cilja. Mogućnost praćenja takvih projekata u
razdoblju 2021. – 2027. pomogla bi EU-u da ocijeni jesu li mjere bile uspješne ili ne.

Ovaj je pregled usvojilo II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda
Iliana Ivanova, u Luxembourgu 20. siječnja 2021.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne
predsjednik
 44

Pojmovnik, pokrate i skraćeni nazivi

Bolest COVID-19: koronavirusna bolest

Cedefop: Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja

Cjeloživotno učenje: sve aktivnosti učenja tijekom života s ciljem unaprjeđivanja

znanja, vještina i kompetencija.

COSME: program EU-a za konkurentnost malih i srednjih poduzeća

DESI: indeks gospodarske i društvene digitalizacije

DigComp: Europski Okvir digitalnih kompetencija za građane

Dokument o stajalištu: dokument u kojem se utvrđuje okvir za dijalog između Komisije

i određene države članice u vezi s pripremom sporazuma o partnerstvu i operativnih
programa.

DSI: pokazatelj digitalnih vještina

Erasmus+: program EU-a za pružanje potpore u području obrazovanja,

osposobljavanja, mladih i sporta u Europi, ponajprije pružanjem prilike sveučilišnim
studentima da studiraju i steknu iskustva u inozemstvu.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR): fond EU-a kojim se jača gospodarska i
socijalna kohezija u EU-u financiranjem ulaganja kojima se smanjuju nejednakosti
među različitim regijama.

Europski socijalni fond (ESF): fond EU-a čiji je cilj stvoriti prilike za obrazovanje i
zapošljavanje te poboljšati situaciju u kojoj se nalaze osobe izložene riziku od
siromaštva.

Europski socijalni fond plus (ESF+): fond koji nasljeđuje Europski socijalni fond u
razdoblju 2021. – 2027.

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi): pet glavnih fondova EU-a iz
kojih se pruža potpora gospodarskom razvoju cijeloga EU-a: Europski fond za regionalni
razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni
razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

EUROSAI: Europska organizacija vrhovnih revizijskih institucija – jedna od regionalnih

skupina Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), čiji su
članovi 49 vrhovnih revizijskih institucija europskih država i Europski revizorski sud.
 45

GU CNECT: Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije

GU EAC: Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu

GU EMPL: Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje

GU ESTAT: Glavna uprava Eurostat (europska statistika)

GU GROW: Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove

I-DESI: međunarodni indeks gospodarske i društvene digitalizacije

IKT: informacijska i komunikacijska tehnologija

Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus (CRII): paket mjera kojima se

omogućuje fleksibilna upotreba europskih strukturnih i investicijskih fondova u
odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19.

Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi): pojam kojim se prema kriteriju veličine nazivaju
određena društva i druge organizacije, na temelju broja zaposlenika i određenih
financijskih kriterija. Mala poduzeća imaju manje od 50 zaposlenika i promet ili bilancu
koji ne prelaze 10 milijuna eura. Srednja poduzeća imaju manje od 250 zaposlenika i
promet koji ne prelazi 50 milijuna eura, odnosno bilancu koja ne prelazi 43 milijuna
eura.

Mehanizam za oporavak i otpornost: fond EU-a za ublažavanje socijalnih i

gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 te za povećanje održivosti i
otpornosti gospodarstava i društava država članica, kao i njihove pripravnosti za zelene
i digitalne tranzicije.

Obrazovanje odraslih: aktivnosti učenja nakon dovršetka početnog obrazovanja, dio

politike EU-a o cjeloživotnom učenju.

OECD: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

Operativni program: osnovni okvir za provedbu kohezijskih projekata financiranih

sredstvima EU-a u zadanom razdoblju, u koji su ugrađeni prioriteti i ciljevi utvrđeni u
sporazumima o partnerstvu između Komisije i pojedinačnih država članica.

PIAAC: Program za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih

Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU): instrument iz kojeg

se pružaju dodatna financijska sredstva za nastavak i proširenje investicijskih inicijativa
kao odgovor na koronavirus (CRII i CRII+).
 46

Radna snaga: svaka osoba koja je zaposlena ili aktivno traži posao u svrhu izravne
proizvodnje robe i pružanja usluga.

Strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja

(ET 2020.): forum namijenjen državama članicama kako bi raspravljale o politikama
obrazovanja, razmjenjivale primjere najbolje prakse i učile jedne od drugih.

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: obrazovanje i osposobljavanje čija je svrha

omogućiti osobama da steknu znanje i vještine potrebe za sudjelovanje na tržištu rada.
 47

Prilozi

Prilog I. – Mjerenje razine digitalnih vještina

Sud upućuje na četiri izvora informacija o razinama digitalnih vještina:

(1) Eurostatov pokazatelj digitalnih vještina (DSI) osmišljen je u suradnji sa

Zajedničkim istraživačkim centrom i GU-om CNECT te su njegove vrijednosti prvi
put objavljene 2015. godine. Taj se pokazatelj temelji na Okviru digitalnih
kompetencija, opće prihvaćenom okviru kompetencija za digitalne vještine
osmišljenom na temelju znanstvenih spoznaja. Pokazatelj se temelji na odabranim
aktivnostima povezanima s upotrebom interneta ili softvera među pojedincima u
dobi od 16 do 74 godina u četirima posebnim područjima (informacije,
komunikacija, rješavanje problema i vještine rada sa softverom). Podatci se
objavljuju prema četirima razinama vještina: osobe bez vještina, osobe s niskom
razinom vještina, osobe s osnovnom razinom vještina i osobe s razinom vještina
koja je iznad osnovne. Razine digitalnih vještina osoba koje se nisu služile
internetom u posljednja tri mjeseca nije bilo moguće procijeniti (kategorija koja se
brzo smanjuje).

Pokazatelj digitalnih vještina dostupan je za 2015., 2016., 2017. i 2019. godinu.

Temelji se na istraživanju Zajednice o korištenju IKT-a u kućanstvima i među
građanstvom. Podatke prikupljaju nacionalni zavodi za statistiku u svakoj od
država članica te ih šalju Eurostatu kako bi potvrdio njihovu valjanost i objedinio
ih. Eurostat objavljuje vrijednosti tog pokazatelja na svojim internetskim
stranicama uz niz različitih detaljnih prikaza (u odnosu na dob, spol, obrazovanje,
kvartil prihoda i gospodarsku djelatnost).

(2) Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) kompozitni je indeks u kojem

se objedinjuju relevantni pokazatelji uspješnosti Europe u području digitalizacije i
kojim se prati razvoj digitalne konkurentnosti država članica EU-a. U okviru
dimenzije ljudskog kapitala u sklopu indeksa DESI mjeri se razina digitalnih
vještina uzimajući u obzir vještine korisnika interneta (na temelju Eurostatova
pokazatelja digitalnih vještina, kako je prethodno navedeno) i napredne vještine u
području IKT-a (čija se razina izračunava na temelju broja zaposlenih stručnjaka u
području IKT-a i osoba s diplomom u području IKT-a).
 48

(3) U sklopu međunarodnog indeksa DESI indeks DESI proširuje se kako bi se

obuhvatilo 18 zemalja izvan EU-a i time omogućila šira usporedba rezultata u
pogledu razine digitalnih vještina. Budući da za neke zemlje nisu dostupni podatci
Eurostata povezani s indeksom DESI, za dimenziju ljudskog kapitala upotrebljavali
su se različiti pokazatelji. Za mjerenje razine barem osnovnih vještina upotrijebljen
je pokazatelj „Pojedinci koji su se služili softverom za obradu teksta u posljednjih
12 mjeseci” na temelju statističkih podataka OECD-a o informacijskoj i
komunikacijskoj tehnologiji iz 2019. Stoga je metodologija za međunarodni
indeks DESI manje složena i sofisticirana od metodologije za indeks DESI.

(4) Program za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC) program je

OECD-a za procjenu i analizu vještina odraslih. Glavno istraživanje koje se provodi
u okviru PIAAC-a čini Istraživanje o vještinama odraslih. U okviru tog istraživanja
mjeri se stručnost odraslih u pogledu ključnih vještina obrade informacija –
jezična pismenost, matematička pismenost i rješavanje problema – te se
prikupljaju informacije i podatci o tome kako odrasli upotrebljavaju svoje vještine
kod kuće, na poslu i u široj zajednici. Mjerenjem stručnosti odraslih osoba u
rješavanju problema u tehnološki naprednim okruženjima tim se istraživanjem
nastoji obuhvatiti više od isključivo praktičnih vještina povezanih s poznavanjem i
upotrebom digitalnih tehnologija. Središnji element procjene čine kognitivne
dimenzije rješavanja problema, dok upotreba IKT-a ima sporednu ulogu. Osim
toga, nije riječ o samoprocjeni, nego o procjeni koja uključuje testiranje, što nije
slučaj s istraživanjem Eurostata. Istraživanje u okviru programa PIAAC obavljeno je
u tri kruga u 32 zemlje OECD-a i u trima podnacionalnim tijelima OECD-a, kojima
su obuhvaćene Flandrija (Belgija), Engleska (Ujedinjena Kraljevina) i Sjeverna Irska
(Ujedinjena Kraljevina).
 49

Razine stručnosti procjenjuju se kako slijedi:

o Ispod 1. razine (prosjek OECD-a: 14,6 %): zadatci se temelje na jasno definiranim
problemima koji uključuju upotrebu samo jedne funkcije unutar generičkog
sučelja.

o 1. razina (prosjek OECD-a: 28,3 %): na toj razini zadatci obično zahtijevaju
upotrebu široko dostupnih i poznatih tehnoloških aplikacija, kao što su softver za
elektroničku poštu ili internetski preglednik. Problem se može riješiti neovisno o
tome je li ispitanik upoznat s određenim alatima i funkcijama i upotrebljava li ih
(npr. funkcija sortiranja). Zadatci uključuju nekoliko koraka i minimalan broj
operatora.

o 2. razina (prosjek OECD-a: 24,7 %): na toj razini zadatci obično zahtijevaju
upotrebu i generičkih i specifičnijih tehnoloških aplikacija. Zadatak može
uključivati više koraka i operatora. Zadatak može zahtijevati evaluaciju
relevantnosti skupa stavki radi eliminacije ometajućih čimbenika. Može biti
potrebna određena razina integracije i izvođenja zaključaka.

o 3. razina (prosjek OECD-a: 5,1 %): na toj razini zadatci obično zahtijevaju upotrebu
i generičkih i specifičnijih tehnoloških aplikacija. Za napredak prema pronalaženju
rješenja potrebna je upotreba alata (npr. funkcija sortiranja). Zadatak može
uključivati više koraka i operatora. U pravilu je potrebna visoka razina praćenja.
Vjerojatno je da će doći do neočekivanih ishoda i pojavljivanja prepreka. Zadatak
može zahtijevati evaluaciju relevantnosti i pouzdanosti informacija radi
eliminacije ometajućih čimbenika.
 50

Glavne razlike između kompozitnog pokazatelja Eurostata, indeksa DESI, i istraživanja

PIAAC koje je proveo OECD prikazane su u tablici 5. u nastavku.

Tablica 5. – Usporedba mjerenja razine digitalnih vještina

Dimenzija GU ESTAT (DESI) OECD – PIAAC

Definicija digitalnih
vještina
Razine stručnosti
Metoda istraživanja
Usporedivost podataka
tijekom vremena i prema
zemljopisnim područjima
Cilj
Vremenski okvir
Zemljopisna pokrivenost
Dob obuhvaćenog
stanovništva
Izvor: Sud, na temelju informacija Eurostata, Gu-a CNECT i OECD-a.
Kombinacija vještina u području
Temelji se na okviru
IKT-a i kognitivnih elemenata
DigComp
(rješavanje problema)
Bez vještina /
osnovna razina
vještina / razina 1. – 3. razina, ispod 1. razine
vještina koja je iznad
osnovne
Računalni test, započinje
Samoprocjena u
upitnikom o osnovnim
okviru istraživanja o
informacijama i testom
upotrebi IKT-a u
osnovnih vještina u području
kućanstvima
IKT-a
Da Ne, samo jedan ciklus
Usporedba, potpora Temelj za nacionalne strategije
politikama EU-a za vještine, usporedba
Jedanput tijekom 2011. ili 2014.
2015. – 2017., 2019.
ili 2017.
2011./2012.: Austrija, Belgija
(Flandrija), Češka Republika,
Danska, Estonija, Finska,
Francuska, Njemačka, Irska,
Italija, Nizozemska, Poljska,
Slovačka Republika, Španjolska,
Sve države članice
Švedska, Ujedinjena Kraljevina
(Engleska i Sjeverna Irska).
2014./2015.: Grčka, Litva,
Slovenija
2017.: Mađarska.
Mnoge druge članice OECD-a
16 – 74 16 – 65
 51

Prilog II. – Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta

Udio aktivnosti po ciljnim skupinama
Strategija u Nacionalna (u %)
Zemlja Glavni ciljevi
sredini 2019. koalicija Stručnjaci u
Radna
Svi građani Obrazovanje području
snaga
IKT-a
Austrijski Savez za digitalne vještine i zanimanja osnovan je u lipnju 2020. Taj savez čini
ključan dio digitalnog akcijskog plana koji se trenutačno razrađuje na nacionalnoj razini. U
plan programa rada Saveza za 2020./2021. u prvom su redu uključeni i uzimaju se u obzir
Austrija Da Da nalazi utvrđeni tijekom faze ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19, i u Nema dostupnih informacija
poglavlju o obrazovanju i u okviru međusektorske teme otpornosti na krize. Kao prvi član
saveza, odbor za praćenje za okvir DigComp započeo je s radom u ožujku kao tijelo za
osiguravanje kvalitete u vezi s prilagodbom modela digitalnih kompetencija za Austriju.
Belgijska nacionalna koalicija aktivna je zajednica organizacija, nevladinih organizacija,
obrazovnih ustanova i ustanova za zapošljavanje te socijalnih partnera. Koalicija ima jedan
Belgija Ne Da jasan cilj: na uključiv način povećati razinu digitalnih vještina belgijskih državljana za
35 % 25 % 30 % 10 %
trenutačna i buduća radna mjesta.
Glavni je cilj Digitalnog nacionalnog saveza privući više ljudi prema novim tehnologijama,
djelotvorno iskoristiti potencijal digitalizacije za sve građane i pružati potporu razvoju
Bugarska Ne Da sektora IKT-a u Bugarskoj. Savez surađuje s poduzećima, sveučilištima i vladom u Bugarskoj 10 % 60 % 10 % 20 %
i ujedinjuje njihov rad te pomaže u postizanju prioriteta utvrđenih u Digitalnoj agendi za
Europu.
Cilj je hrvatske Nacionalne koalicije za digitalne vještine iskoristiti sve veći potencijal
sektora IKT-a u Hrvatskoj za predvođenje rasta zaposlenja u Hrvatskoj i pružanje znatnog
Hrvatska Ne Da doprinosa hrvatskom gospodarstvu. Koalicija nastoji ostvariti taj cilj povećanjem broja 10 % 25 % 55 % 10 %
kvalificiranih stručnjaka u području IKT-a koji se osposobljavaju u Hrvatskoj i koji se presele
u Hrvatsku u svrhu rješavanja problema nedostatka kvalificirane radne snage.
Grow Digital CY, ciparska nacionalna koalicija nastoji promicati širenje i unaprjeđenje
digitalnih vještina kako bi se riješio problem nerazmjera uzrokovanog malim brojem
Cipar Da Da stručnjaka u području IKT-a i većim brojem slobodnih radnih mjesta. Dionici su predložili 10 % 70 % 10 % 10 %
mjere kojima je cilj zajamčiti da se kontinuirano stavljaju na raspolaganje odgovarajući i
kvalitetni diplomanti u skladu s potrebama tržišta rada.
 52

Udio aktivnosti po ciljnim skupinama

Strategija u Nacionalna (u %)
Zemlja Glavni ciljevi
sredini 2019. koalicija Stručnjaci u
Radna
Svi građani Obrazovanje području
snaga
IKT-a
DigiKoalice doprinosi povećanju digitalne pismenosti svih čeških građana promicanjem
digitalnih vještina u obrazovanju i digitalnih vještina na tržištu rada. Time se zauzvrat
Češka Republika Da Da doprinosi povećanju konkurentnosti češkog gospodarstva. DigiKoalice postiže taj 20 % 40 % 20 % 20 %
višenamjenski cilj tako što simbiotski povezuje suradničke organizacije, dionike i njihove
aktivnosti.
Danska nacionalna koalicija definira zajedničke ciljeve te poziva relevantne stranke da se
pridruže i zajednički izrade akcijski plan za rješavanje problema nedostatka vještina. Iako
se Danska ubraja među najdigitaliziranije nacije, istraživanja pokazuju da više od milijun
Danska Da Da danskih građana u dobi od 16 do 65 godina nema dostatne digitalne vještine. U sektoru
60 % 10 % 5% 25 %
IKT-a u Danskoj također postoji kritičan nedostatak vještina te se čini da će se on u
budućnosti i dalje povećavati.
Estonska nacionalna koalicija nastoji riješiti problem nedostatka digitalnih vještina
stavljanjem naglaska na programe kojima se veliki dio stanovništva može osposobiti u
području digitalnih vještina. U estonskoj nacionalnoj koaliciji sudjeluju donositelji politika,
Estonija Da Da pružatelji e-usluga i poduzeća za osposobljavanje u području IT-a. Razvila je inicijative za 80 % 10 % 10 %
osposobljavanje financirane vlastitim sredstvima i velikih razmjera čiji je cilj smanjenje
nedostatka digitalnih vještina. Svrha je tih aktivnosti smanjiti broj osoba u Estoniji koje se
ne služe računalima ili internetom na 5 %.
Finska Da Ne
Francuska nacionalna koalicija okuplja lokalne i nacionalne aktere aktivne u području
digitalnih pitanja. Riječ je o snažnom partnerstvu u okviru kojeg dionici surađuju na
Francuska Da Da smanjenju nedostatka digitalnih vještina u Francuskoj, u skladu s pragmatičnim planom.
10 % 10 % 30 % 50 %
Ujedno doprinose utvrđivanju, osmišljavanju i promicanju primjera dobre prakse.
Njemačka Da Ne
Prioriteti su grčke nacionalne koalicije promicati digitalnu transformaciju javnih agencija,
digitalne vještine u obrazovanju primjenom kodiranja i internetsku sigurnost. Osim toga,
Grčka Da Da utvrđen je horizontalni prioritet promicanja digitalnih vještina i karijera u području IT-a za
30 % 34 % 2% 34 %
žene i djevojčice.
 53

Udio aktivnosti po ciljnim skupinama

Strategija u Nacionalna (u %)
Zemlja Glavni ciljevi
sredini 2019. koalicija Stručnjaci u
Radna
Svi građani Obrazovanje području
snaga
IKT-a
Suradnja između različitih članova mađarske nacionalne koalicije započela je nekoliko
godina prije njezina službenog pokretanja u prosincu 2016. Koalicija je osnovana u svrhu
Mađarska Da Da olakšavanja rasprava dionika kako bi se pronašla rješenja za problem nedostatka osoba s 5% 35 % 30 % 30 %
digitalnim vještinama na mađarskom tržištu rada i pružila potpora vladi u osmišljavanju i
provedbi odgovarajućih strategija.
Irska koalicija za digitalne vještine i radna mjesta partnerstvo je u kojem sudjeluje niz
dionika i koje je usmjereno na rješavanje problema nedostatka digitalnih vještina.
Predstavnici akademske zajednice, svih obrazovnih sektora, industrije, javnih službi i
Irska Da Da neprofitnog sektora okupili su se kako bi se zajamčilo da se Irska uključi u europske napore
25 % 25 % 30 % 20 %
koji se ulažu u promicanje uključenosti radi kontinuiranog i integralnog unaprjeđenja
digitalizacije.
Cilj je talijanske koalicije premostiti različite oblike društvenog i kulturnog digitalnog jaza
među talijanskim stanovništvom, poticati digitalnu uključenost i promicati razvoj vještina
za poslove budućnosti. Konkretno, koalicija će uvesti mjere za unaprjeđenje digitalnih
Italija Da Da vještina svih građana, i to stavljanjem na raspolaganje alata za učenje i samostalni razvoj
53 % 22 % 25 %
(kompleti za samoprocjenu, e-knjige, internetski tečajevi) te pomoći ljudima da se aktivno
i odgovorno služe novim uslugama i alatima digitalnog građanstva.
Latvijska nacionalna koalicija, osnovana u ožujku 2013., pruža različitim dionicima
platformu za raspravu o ciljevima razvoja digitalnih vještina za Latviju i rad na njihovu
ostvarenju, kao i za suradnju u zajedničkim inicijativama. Od početka njezina djelovanja
Latvija Da Da partneri provode opsežne projekte osposobljavanja u području digitalnih vještina za MSP-
32 % 27 % 23 % 18 %
ove, radnu snagu, stručnjake u području IKT-a, mlade i sve građane. Latvijska nacionalna
koalicija također aktivno promiče digitalne usluge.
Litavska nacionalna digitalna koalicija promiče digitalne vještine za život i rad te potiče
Litva Da Da cjeloživotno učenje za sve, posebno mlade, i to s ciljem povećanja cjelokupnog digitalnog 50 % 10 % 20 % 20 %
potencijala.
 54

Udio aktivnosti po ciljnim skupinama

Strategija u Nacionalna (u %)
Zemlja Glavni ciljevi
sredini 2019. koalicija Stručnjaci u
Radna
Svi građani Obrazovanje području
snaga
IKT-a
U suradnji inicijative Digital Luxembourg te obrtničke i gospodarske komore nacionalna
koalicija ponovno je pokrenuta u rujnu 2019. Koalicija okuplja privatne i javne dionike kako
bi se utvrdio nacionalni program i koordinirale konkretne mjere za ubrzavanje digitalnih
vještina u regiji. Nakon izbijanja krize uzrokovane bolešću COVID-19 koalicija se
Luksemburg Da Da usredotočila na nove perspektive digitalnih vještina radi suočavanja s pandemijom koje su
Nema dostupnih informacija
posebno povezane s radom na daljinu, potrebama za osposobljavanje i prekvalifikaciju te
učinkom na tržište rada. Koalicija s pomoću svojih internetskih stranica nastoji biti središnja
točka za inicijative u području digitalnih vještina / radnih mjesta.
Zaklada eSkills Malta Foundation koalicija je sastavljena od predstavnika vlade, industrije i
obrazovanja čiji je cilj pružati savjete o sadašnjim i budućim politikama u području digitalnih
Malta Da Da vještina, doprinositi širenju obrazovnih programa u području IKT-a, voditi programe za 20 % 30 % 30 % 20 %
razvoj profesionalizma u IKT-u te promicati povezane kampanje i malteški potencijal e-
vještina.
Cilj je nizozemske koalicije razviti pokret u Nizozemskoj u čijem je središtu i koja predvodi
razvoj digitalnih vještina za uključivost, inovacije i gospodarske koristi. Taj je cilj utvrđen u
svjetlu brzog tempa digitalnog razvoja koji zahtijeva komplementarne digitalne vještine.
Nizozemska Da Da Nizozemska koalicija usmjerena je na to da zajamči da su građani na svim razinama spremni
15 % 50 % 20 % 15 %
za digitalnu transformaciju i da kodiranje i digitalne vještine postanu okosnica obrazovnih
programa.
Cilj je Velikog saveza za digitalne vještine promicati razvoj Poljske iskorištavanjem punog
potencijala dostupnih modernih informacijskih tehnologija koje znatno mijenjaju sve
Poljska Da Da aspekte društva i gospodarstva. Savez to nastoji postići promicanjem digitalnog
15 % 50 % 20 % 15 %
obrazovanja i održivog razvoja digitalnih vještina prilagođenih dinamičnom tržištu rada.
Inicijativa INCoDe.2030 usmjerena je na povećanje razine digitalnih kompetencija svih
portugalskih građana radi pružanja boljeg odgovora na izazove digitalnog društva.
Uključuje širok raspon dionika radi postizanja cilja digitalno naprednog Portugala do
Portugal Da Da 2030. godine. U okviru inicijative INCoDe.2030 očekuje se da će do 2030. svako portugalsko
25 % 25 % 25 % 25 %
kućanstvo imati pristup internetu, a broj osoba koje se često koriste internetom porast će
na 90 %.
 55

Udio aktivnosti po ciljnim skupinama

Strategija u Nacionalna (u %)
Zemlja Glavni ciljevi
sredini 2019. koalicija Stručnjaci u
Radna
Svi građani Obrazovanje području
snaga
IKT-a
Rumunjska nacionalna koalicija (Skills4IT) otvorena je platforma koja uključuje niz dionika:
donositelje politika, poduzeća u području IKT-a, udruženja, pružatelje usluga
osposobljavanja i nevladine organizacije uključene u digitalnu transformaciju. Aktivnosti
Rumunjska Da Da su usmjerene na uvođenje tečajeva kodiranja i IT-a u škole, organiziranje tečajeva o
15 % 40 % 30 % 15 %
kibersigurnosti i obrazovnih događanja. Koalicija ujedno pruža usluge osposobljavanja za
unaprjeđenje digitalnih vještina radne snage.
Slovačka nacionalna koalicija (Digitálna koalícia) okuplja partnere iz državne vlasti te iz
privatnih, neprofitnih i akademskih sektora kako bi se Slovaci svih dobnih skupina
Slovačka Da Da pripremili za rad i život u novom digitalnom gospodarstvu. Aktivnostima koalicije dosad je
10 % 30 % 30 % 30 %
obuhvaćeno više od 30 000 osoba.
Slovensku nacionalnu digitalnu koaliciju osnovali su 2016. dionici iz različitih sektora.
Digitalna koalicija otvoreni je nacionalni forum koji okuplja sve zainteresirane strane, koje
Slovenija Da Da se mogu uključiti u rad koalicije bez obzira na to pripadaju li pobornicima ili kritičarima
25 % 30 % 20 % 25 %
novih prilika i promjena koje donosi digitalna transformacija.
Španjolska nacionalna koalicija okuplja oko 200 dionika kao što su IT poduzeća, ustanove
za obrazovanje i osposobljavanje, sindikati, zaklade, udruge i vladine organizacije.
Španjolska Da Da Koalicija aktivno usmjerava raspravu o razvoju baze digitalnih talenata u Španjolskoj,
10 % 35 % 35 % 20 %
promičući zapošljivost zahvaljujući digitalnim vještinama.
Koalicija ima dvojaku opću svrhu. Prva je učiniti aktivnosti povezane s digitalnim
vještinama koje pojedini članovi koalicije već provode ili planiraju vidljivima te uzajamno
Švedska Da Da pojačavati učinke tih aktivnosti. Druga je organizirati zajednički događaj usmjeren na 20 % 30 % 30 % 20 %
rodnu rodna ravnopravnost. Najvažniji je pokretač koji stoji iza ciljeva koalicije strategija
digitalne politike švedske vlade predstavljena u svibnju 2017.
Izvor: Sud, na temelju informativnih članaka o nacionalnim koalicijama za digitalne vještine i radna mjesta.
 56

Prilog III. – Financijske informacije o provedbi programa ESF-a

za pojedinačne države članice prema stanju od kraja 2019.
Financijski podatci koje države članice dostavljaju definirani su člankom 112. Uredbe
br. 1303/2013 o zajedničkim odredbama:

„1. U svrhu praćenja, država članica do 31. siječnja, 31. srpnja i 31. listopada za svaki
operativni program i svaku prioritetnu os Komisiji elektronički dostavlja:
(a) ukupne i javne prihvatljive troškove operacija i broj operacija odabranih za
potporu;
(b) ukupne prihvatljive izdatke koje su korisnici prijavili upravljačkom tijelu.

Države članice šalju te podatke preko sustava SFC2014 (platforme za elektroničku

razmjenu informacija o podijeljenom upravljanju fondovima između država članica i
Europske komisije), a potom se objavljuju i na platformi otvorenih podataka o
ESI fondovima.

Predmetne tablice uključuju kategorizaciju planiranih i upotrjebljenih iznosa za sve

programe ESF-a. Za jamčenje točnosti podataka zadužene su države članice.

Sud je izračunao iznose u tablici 4. za područja intervencije br. 117. – povećanje

jednakog pristupa cjeloživotnom učenju – i br. 118 – jačanje sustava strukovnog
obrazovanja i osposobljavanja – koja odgovaraju prioritetima ulaganja ESF-a 10.iii. i
10.iv. Sud je potom iz tih iznosa izdvojio one koji se odnose posebno na sekundarnu
temu br. 5 – jačanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijsko-komunikacijskih
tehnologija. Sekundarne teme osmišljene su na način da obuhvaćaju informacije o
rashodima iz ESF-a kojima se doprinosi horizontalnim sekundarnim sektorskim temama
i ciljevima, kao što je, u ovom slučaju, jačanje dostupnosti, korištenja i kvalitete
informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Konačni skup podataka u idealnom bi
slučaju trebao prikazivati iznose potrošene u području obrazovanja za stjecanje
digitalnih vještina.
Revizorski tim
U ovom pregledu Suda o osnovnim digitalnim vještinama za odrasle prikazuju se i
analiziraju različiti načini na koje EU pruža potporu nastojanjima država članica da
smanje broj osoba u radnoj snazi koje ne posjeduju barem osnovne digitalne vještine.

Ovaj pregled usvojilo je II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Iliana Ivanova
i koje je specijalizirano za rashodovna područja ulaganja u koheziju, rast i uključivanje.
Reviziju je predvodila članica Suda Iliana Ivanova, a potporu su joj pružali voditelj
njezina ureda Mihail Stefanov i ataše u njezinu uredu James Verity, rukovoditelj Niels-
Erik Brokopp, voditelj radnog zadatka Dieter Böckem, zamjenica voditelja radnog
zadatka Agota Krenusz te revizori Jussi Bright, Katarzyna Solarek i Michele Zagordo.
AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2021.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na

temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 201.9 o politici otvorenih podataka
i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim

pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons
Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena
pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja
ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku
dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju
fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste
zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava i zamjenjuje
prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se
primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po
potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su
patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o
ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu

dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu
kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike
zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne

suglasnosti Europskog revizorskog suda.
 Posjedovanje razumne razine digitalnih vještina u
današnjem svijetu sve je važnije, i u poslovnom i u
privatnom životu. U EU-u 2019. godine vrlo
mnogo odraslih osoba nije posjedovalo osnovne
digitalne vještine, što upućuje na postojanje
„digitalnog jaza” između odraslih osoba koje
imaju te vještine i onih koje ih nemaju. Tijekom
posljednjih godina nije ostvareno mnogo
napretka u premošćivanju tog jaza.
Sud u ovom pregledu ispituje mjere koje je EU
poduzeo kako bi se to stanje popravilo, kao i
mjere koje planira za razdoblje 2021. – 2027.
Iako je EU počeo pružati više smjernica i potpore
državama članicama, broj projekata financiranih
sredstvima EU-a koji su usmjereni na osnovne
digitalne vještine odraslih relativno je malen.
Sud na temelju provedene analize ističe glavne
izazove s kojima se EU suočava u pružanju
odgovora na digitalni jaz u budućnosti.

EUROPSKI REVIZORSKI SUD

12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1

Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors