4.binarni Brojni Sistem I Operacija Sa Binarnim Brojevima

You might also like

You are on page 1of 28

Binarni brojni sistem

Visoka poljoprivredno prehrambena škola strukovnih


studija Prokuplje
Binarni brojevi

• Podela binarnih brojeva

– Neoznačeni binarni brojevi


• Ne postoji informacija o tome da li je broj pozitivan ili
negativan
– Označeni brojevi
• Postoji informacija o znaku broja
Opreracije u binarnom brojnom
sistemu
• Sabiranje
Sabiranje-Primer
(55)10 = (110111)2
(11)10 = (001011)2
Jedan i jedan daju dva... ali u binarnom
sistemu ne postoji dvojka, već 1+1 daju 10 (jer
je to prvi broj veći od 1, tačnije"za jedan" veći
od jedan). I kao u klasičnom dekadnom
Sabiranje: sabiranju, kada je zbir dvocifren, nižu cifru
pišemo a višu "pamtimo", odnosno javlja se
1 prenos.

110111
1+1+1 (iz prenosa) daju
001011 sledeći veći broj (a to je
11). Znači rezultat je 1, i
------ postoji prenos 1.
1000010

Istom logikom sabiranje se vrši do kraja. Uraditi na papiru


Opreracije u binarnom brojnom
sistemu
• Oduzimanje
Binarno oduzimanje (isti brojevi): 1-1=0
10
Ovo je jasno.
0 0 1 1 1
1 1
1-0=1
0 0 1 0 1 1 I ovo je jasno.
------------
0-1=? Kao kod dekadnog oduzimanja,
"pozajmljuje" se 1 od broja sa sledeće veće
1 0 1 1 0 0 pozicije. Taj broj biva umanjen za 1, a na
aktuelnoj poziciji se dobija 10. Kod binarnih
brojeva je princip isti. Broj na većoj poziciji
se umanjuje za 1 (i postaje 0), a broj na
aktuelnoj poziciji dobija "zajam" u vrednosti
od 10 binarno. Onda od toga oduzimamo 1:
10BIN-1BIN=1BIN.S
Uraditi nekoliko primera na papiru.
Ovakvi primeri se lako proveravaju.
Za sada oduzimati manji broj od većeg, da rezultat ne bi bio negativan.
Negativni binarni brojevi biće obrađeni u nastavku.
Opreracije u binarnom brojnom
sistemu
• Množenje
Binarno množenje
Princip je potpuno isti kao kod dekadnog množenja.
Samo što se sabiranje radi na binarni način, kao na odgovarajućem pokazanom slajdu.

1011
110111·1011
110111
110111
000000
110111
1001011101

Provežbati na nekoliko proizvoljnih primera na papiru.

8
Zapis označenih brojeva

• Broj čiji zapis uključuje njegov znak se naziva označen broj.


• U zapisu u binarnom sistemu binarna cifra an-1na mestu najveće
težine označava znak broja
– Broj je negativan ako je an-1=1
– Broj je pozitivan ako je an-1=0
Zapis označenih brojeva
(nastavak)
• Predstavljanje označenih brojeva korišćenjem binarnog
brojnog sistema zahteva uvođenje ograničenja u već
postojeće brojeve: oni moraju imati konačan i nepromenljiv
broj bita.
• Najčešće se koriste podaci dužine 8, 16 ili 32 bita.
• Sa nepromenljivim brojem bita možemo da predstavimo
samo određeni broj objekata.
• Sa n bita možemo da predstavimo označene vrednosti u
opsegu:
Zapis označenih brojeva
(nastavak)
• Na primer, sa 8 bita možemo predstaviti samo 256 različitih
objekata. Negativne vrednosti su objekti kao i pozitivne
vrednosti.
• Zbog toga se pola mogućih kombinacija dodeli pozitivnim, a
druga polovina negativnim brojevima.
• Najbolji pristup je da predstavimo negativne vrednosti u opsegu
-128 do -1 i pozitivne vrednosti u opsegu 0 do 127.
Zapis označenih brojeva
(nastavak)

• Označeni brojevi se mogu predstaviti kao

– Znak i apsolutna vrednost (Prirodni predznak)

– Nepotpuni komplement (Prvi komplement)

– Potpuni komplement (Drugi komplement)


Znak i apsolutna vrednost
• U n-bitnoj reči krajnje levi bit označava znak, a ostalih n-1
bitova apsolutnu vrednost broja
• Ukoliko je krajnji levi bit 0 broj je pozitivan
• Ukoliko je krajnji levi bit 1 broj je negativan
• Primer 1:
Znak i apsolutna vrednost

• Primer: Predstaviti broj -15


u zapisu: znak i apsolutna vrednost.

8-Bitova
Znak i apsolutna vrednost
(nastavak)
• Dva glavna nedostatka ovog načina zapisa su:
• Pri izvođenju računskih operacija za otkrivanje eventualnog
prekoračenja neophodno je ispitivati znak i apsolutnu vrednost
oba argumenta
• Nula se može zapisati na dva načina:
Nepotpuni komplement

• U zapisu broja A u nepotpunom komplementu u n-bitnoj reči


krajnje levi bit označava znak broja
• Ostalih n-1 bitova označavaju vrednost broja A koja se zapisuje
na sledeći način:
• Za pozitivne brojeve kao apsolutna vrednost tog broja
• Za negativne brojeve kao broj koji se dobija kada se u zapisu
apsolutne vrednosti broja A svaka cifra zameni njenim
komplementom
Nepotpuni komplement
(nastavak)
• Primer: Predstaviti broj -5 u obliku nepotpunog komplementa

Glavni nedostatak: dvostruka nula


Potpuni komplement
• Omogućava jednostavnije izvođenje računskih operacija
• Poseduje samo jedan zapis nule što olakšava izvođenje
operacije sa nulom
• Pri zapisu broja A u potpunom komplementu krajnje levi
bit u n-bitnoj reči označava znak broja, a ostalih n-1
označavaju vrednost broja:
• Za pozitivne brojeve kao apsolutna vrednost broja
• Za negativne kao broj koji se dobija kada se na zapis
broja A u nepotpunom komplementu doda jedinica na
mesto najmanje težine
Potpuni komplement
(nastavak)
• Primer: Predstaviti broj -5
u obliku potpunog komplementa:
Potpuni komplement
(nastavak)
• Primer: Predstaviti broj -15
u obliku potpunog komplementa
Potpuni komplement
(nastavak)
• Ne postoji problem dvostruke nule.
Sabiranje u potpunom komplementu

Prenos

Saberu se brojevi u Potpunom Komplementu, uključujući i mesto za znak, i


prenos na mestu znaka se odbaci.
Sabiranje u potpunom komplementu

Prenos
Prekoračenje
• Pravilo za otkrivanje prekoračenja je jednostavno:
– Ako se sabiraju dva broja istog znaka, prekoračenje se javlja ako i
samo ako rezultat sabiranja ima suprotan znak. Prenos

Prekoračenje –jer se sabiranjem dva pozitivna dobija negativan broj


Sabiranje u potpunom komplementu

Prenos

Prekoračenje –jer se sabiranjem dva negativna dobija pozitivan broj


Zaključak

• Binarni brojevi mogu biti označeni i neoznačeni. U zavisnosti


od toga razlikuje se i primena operacija.
• Znak i apsolutna vrednost, nepotpuni komplement i potpuni
komplement.
• Operacije sa označenim brojevima najbolje izvoditi u
potpunom komplementu.
Literatura
• Brojni sistemi, [Online], Dostupno na: http://
www.pomorskakotor.com/podrska2/pluginfile.php/222/mod_resour
ce/content/1/01.pdf
• Dragan Stojanović, “Uvod u računarstvo – Brojni sistemi”,
Elektronski fakultet Niš, [Online] Dostupno na:
http://bitrak.org/ucenik/Brojni%20sistemi%20Milos.pdf
• Radovan Omorjan, “Uvod u organizaciju racunara”, Tehnoloski
fakultet Novi Sad, [Online], Dostupno na:
http://www.tf.uns.ac.rs/~omorr/radovan_omorjan_003a/V-sem.pdf
• Number Systems, Base Conversions, and Computer Data
Representation, [Online], Available
http://www.eecs.wsu.edu/~ee314/handouts/numsys.pdf

You might also like