Komparativni

sistemi krivičnog
pravosuđa (radni
materijal)
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Prof. dr. sc. Haris Halilović
Sistem krivičnog pravosuđa
- Engleska i Wels -
I Neke osnovne značajke sistema
krivičnog pravosuđa Engleske i Welsa

 Krivična djela u engleskom krivičnom pravu

1. Procesni kriteriji za klasifikaciju krivičnih djela:

 s obzirom na policijske ovlasti u primjeni prisilnih mjera
prema njihovim počiniteljima krivična djela se
klasificiraju na:
 arrestable offences – krivična djela za koja je određena
fiksna mjera kazne npr. za ubojstvo s umišljajem
doživotni zatvor ili kazna zatvora preko pet godina) i
 sva druga krivična djela.

 U slučaju tzv. arrestable offences moguće je policijsko

uhićenje bez naloga.
 s obzirom na način suđenja krivična se djela dijele na:
 krivična djela za koja je propisano suđenje u redovnom
krivičnom postupku (optuživa krivična djela – indictable
offences),
 krivična djela za koja je propisano suđenje u sumarnom
postupku (sumarna krivična djela – summary offences) i
 krivična djela “sudiva na oba načina” – offences triable
either way.
 Temeljni principi krivičnog postupka
- Presumpcija nevinosti,
- Teret dokazivanja na strani tužitelja,
- Standard dokazivanja izvan svake razumne sumnje,
- Adversarni postupak,
- Vladavina prava, zakonitost i sigurnost,
- Zabrana torture.
 Prava optuženog

 Pravo na šutnju,
 Privilegij protiv samooptuživanja,
 Pravo na pravnu pomoć i predstavljanje,
 Habeas corpus,
 Pravo na jamstvo,
 Pravo na suđenje u razumnom roku,
 Pravo na porotu u predmetima za teška krivična djela i
 Pravo na žalbu.
 Stadiji krivičnog postupka

 Predpretresni postupak,
 Podizanje optužnice,
 Pripremni postupak (priprema za suđenje),
 Postupak pred magistratskim ili krunskim sudom,
 Žalbeni postupak.
 Neki od subjekata sistema krivičnog pravosuđa
 Sudovi
1. Magistratski sudovi (The Magistrates` Court)
- postoji ih preko 360 na području Engleske i Welsa;
 vode pripremni postupak za tzv. optuživa krivična djela
(“postupak upućivanja” okrivljenog na suđenje pred
Krunski sud);
 sude sumarno slučajeve neoptuživih (sumarnih) krivičnih
djela počinjenih na području njihove commission area.
 prije započinjanja krivičnog postupka donose određene
naloge kojima se ograničava pravo na slobodu ili neko
drugo temeljno ljudsko pravo ili sloboda: poziv (the
summons), nalog o uhićenju (the arrest warrant) i sl.
 Kao poseban vid magistratskih sudova egzistiraju
maloljetnički sudovi – sudovi za mlade (Youth courts),
koji postupaju (osim iznimno), u slučajevima kada je
počinitelj krivičnog djela maloljetnik starosti od 10 do
17 godina.
2. Krunski sud, (The Crown Court)
 u prvom stepenu nadležan je za suđenje svih “optuživih
krivičnih djela” kao i za djela “sudiva na oba načina” za
koja je okrivljeni upućen na suđenje pred porotom;
 Iznimno, u slučajevima teških krivičnih djela (npr.
ubojstvo), nadležan je i u postupcima protiv
maloljetnika starosti od 10 do 17 godina.
 u drugom stepenu rješava o prizivima optuženika protiv
osude i odluke o kazni (ako je optuženik u sumarnom
postupku osporio optužbu pa je došlo do suđenja i
osude), odnosno o prizivu protiv odluke o kazni (ako je
optuženik u sumarnom postupku priznao optužbu, ali
smatra da mu je izrečena kazna previsoka).
 osim suđenja Krunski sud rješava u predmetima
preventivnog oduzimanja slobode (određivanje pritvora
i puštanje na slobodu uz jamstvo, the bail).
3. Sud kraljičinog stola, (The Divisional Court of the
Queen´s Bench Division) – postupa po prizivima na
odluke magistratskih sudova.
4. Prizivni sud, (The Court of Appeal – Criminal Division)–
Postupa po prizivima na odluke Krunskog suda.
5. Dom lordova, (The House of Lords)– Vrhovni, uvjetno
kazano ustavni sud.
6. Coronerov sud, (Coroners` Court) - između ostalih
nadležnosti danas najvažnija je istraživanje uzroka
sumnjive smrti.
 Porota
- Porotni sistem suđenja u krivičnim i građanskim stvarima
najznačajnije je obilježje engleskog pravosuđa.
- Porotu Krunskog suda čini 12 porotnika čiji je zadatak
donošenje odluke o činjeničnim pitanjima (krivnji), ali
ne i o pravnim pitanjima, odnosno kazni.
- Prema Zakonu o porotnicima (The Juries Act) iz 1974. koji
je dopunjen Zakonom o diskvalifikaciji za porotničku
dužnost (The Juries Disqualification Act) za porotnika
može biti izabran svaki odrasli britanski građanin,
između 18 i 70 godina starosti, koji na teritoriju Velike
Britanije ima prebivalište najmanje 5 godina godina
nakon što je navršio 13 godina starosti, te od službe nije
diskvalificiran iz određenih zakonskih razloga (npr.
osuda na kaznu zatvora preko pet godina itd.).
- Porotnička je služba obvezatna i besplatna.
 Tužilaštvo
 Glavni tužitelj, (Attorney General) – predstavlja
instituciju glavnog pravnog savjetnika Krune i njezine
Vlade u Engleskoj i Welsu. Odobrava krivično gonjenje
za preko 500 krivičnih djela.
 Direktor javnog tužilaštva, (Director of Public
Prosecutions) – istovremeno i rukovodilac Krunske službe
krivičnih progona, (Crown Prosecution Service). Većinu
krivičnih progona u Engleskoj i Welsu provodi upravo ova
institucija.
 Krivične progone u određenim slučajevima vrše i vladini
odjeli, (središnji i lokalni), kao i vladine agencije koje
imaju zakonske ovlasti za gonjenje.
 Konačno, i građanima pripada pravo na podizanje
privatne tužbe.
Sistem krivičnog pravosuđa
- Njemačka -
I Temeljna načela krivičnog
postupanja

1. Načelo akuzatornosti;
2. Načelo oficijelnosti;
3. Načelo legaliteta;
5. Istražno načelo;
6. Načelo usmenosti;
7. Načelo javnosti;
8. Načelo slobodne ocjene dokaza;
9. Pravo na suđenje u razumnom roku.
II Sudski sistem i nadležnosti

1. Lokalni sudovi (Amtsgerichte)

 Nadležni za lakša krivična djela;
 Postupaju u vijećima od jednog profesionalnog suca i
dva porotnika, odnosno postupak vodi sudac pojedinac u
slučajevima posebno lakših krivičnih djela.
2. Sudovi distrikta (Landgerichte);
 Nadležni za teža krivična djela;
- Postupaju u velikom krivičnom vijeću (tri profesionalna
suca i dva porotnika) kada sude u prvom stepenu za
teška krivična djela, odnosno u malom krivičnom vijeću
(jedan profesionalni sudac i dva sudska pomoćnika)
kada odlučuju o žalbama na presude nižih sudova.
3. Vrhovni sudovi pokrajina (Oberlandsgerichte)
 Nadležni su za krivična djela protiv države i druga teška
krivična djela;
 Postupaju i kao apelacijski sudovi.
4 . Vrhovni sud Federacije (Bundesgerichtshof)

- Nastupa kao apelacijski sud i odgovoran je za dosljednu

primjenu zakona u donošenju odluka na nacionalnoj
razini.
III Faze krivičnog postupka

1. Predpretresni postupak???_Priprema optužnice

 Istragu određuje i provodi tužitelj;
 Radnje kojima se ograničavaju osnovna ljudska prava i
slobode može odrediti samo predpretresni sudija (sudac
istrage). Iznimno takvu nadležnost za određene radnje
ima i državni tužitelj.
2. Optužni postupak
 Po okončanju istrage tužitelj upućuje predmet
nadležnom sudu koji će odlučiti da li će biti suđenja
ili ne.
3. Glavni pretres
 Najvažnija uloga u vođenju glavnog pretresa pripada
predsjedniku vijeća koji ispituje optuženog i svjedoke;
 Zakon o krivičnom postupku predviđa unakrsno
ispitivanje ukoliko to zatraže državni tužitelj i branitelj
optuženog. U praksi se to međutim rijetko događa.
IV Pravni lijekovi

1. Redovni:
 Žalba na prvostepenu presudu,
 Žalba na drugostepenu presudu,
2. Vanredni:
 Zahtjev za zaštitu ustavnosti,
 Ponavljanje krivičnog postupka.
Sistem krivičnog pravosuđa
- Francuska -
I Temeljna načela krivičnog
postupanja

1. Jedinstvo krivičnog i civilnog pravosuđa;

2. Načelo oficijelnosti;
3. Načelo oportuniteta;
4. Načelo legaliteta;
5. Načelo jednakosti;
6. Poštivanje ličnosti i dostojanstva pojedinca;
7. Zaštita žrtve;
8. Načelo presumpcije nevinosti;
9. Načelo kontradiktornosti;
10. Načela u suđenju (javnost, usmenost i
kontradiktornost);
11. Načelo slobodne ocjene dokaza;
12. Pravo na podnošenje pravnog lijeka (načelo kontrole
sudskih odluka nižih sudova);
13. Pravo na suđenje u razumnom roku;
II Sudski sistem i nadležnosti

1. Cour d'assises – Sud asize

 nadležan za sva teška krivična djela (ubistvo, oružana
pljačka, teška krivična djela s područja zlouporabe
droga, silovanje) za koje je predviđena kazna od 5 do 20
godina zatvora, odnosno doživotni zatvor;
 postupa u vijeću sastavljenom od trojice sudaca i dva
sudska pomoćnika, te porotom koju čini 9 članova;
2. Tribunal correctionel – Kazneni sud
 nadležan za krivična djela za koja je predviđena kazna
zatvora do 5 godina ili novčana kazna od 3750 EUR ili
više;
- postupa u vijeću sastavljenom od jednog suca i dva
sudska pomoćnika bez porote.
3. Tribunal de police – Policijski sud
 nadležan za krivična djela za koja je predviđena
novčana kazna u iznosu do 3000 EUR;
 postupak pred ovim sudom vodi jedan profesionalni
sudac, a kao tužitelj se najčešće pojavljuje policijski
službenik (commissaire).
 Ostali subjekti

 Tužilaštvo

 Policijske agencije:
1. Nacionalna policija,
2. Žandarmerija,
3. Sudska policija i
4. Administrativna policija
Literatura

 Krapac, D.: Engleski kazneni postupak, Pravni fakultet

u Zagrebu, Zagreb 1995.

 Vogler/Huber: Criminal Procedure in Europe, Max-

Planck-Institut fur auslandisches und internationale
Strafrecht, Berlin, 2008.