Ekološki aspekti

obrazovanja

Ines Jerković
 Obrazovanje za okoliš
stvaranje obrazovanja za okoliš -- interes za
razumijevanjem problema ekološke krize i pokušaja
definiranja pitanja koja se tiču okoliša.

-aktualizirana sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Unutar integriranog sustava obrazovanja i danas sačuvano

mjesto za tradicionalno obrazovanje za zaštitu prirode,
ali obrazovne politike usmjerile su se i prema
koncipiranju obrazovanja koje će razviti „ekološko
mišljenje“
--mjesto čovjeka u živom svijetu i njegov odnos prema
svijetu.
ovaj koncept obrazovanja zato podjednako
uvažava potrebe i za usvajanjem znanja o
okolišu i za osposobljavanjem pojedinca za
primjereno djelovanje prema okolišu.
 RAZVOJ OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ:
KLJUČNI DOGAĐAJI
termin obrazovanje za okoliš (environmental
education) prvi put se bilježi na Konferenciji
Međunarodne Unije za zaštitu prirode i prirodnih
resursa (IUCN Conference) održane u Parizu 1948.
godine

Unija formalno je ustanovljena 1949.--usredotočena na

zaštitu okoliša
1965. godine na Sveučilištu Keele, upućen je poziv
svjetskoj javnosti za uvođenje obrazovanja za okoliš u škole,
visoko obrazovanje i u programe stručnih izobrazbi.
1. put termin obrazovanje za okoliš UK.
1968. Konferencija o biosferi Organizacije
Ujedinjenih naroda za obrazovanje- UNESCO,
održana je u Parizu
--svijest u cijelom svijetu o potrebi koncipiranja i
provođenja obrazovanja za okoliš
potreba za poticanjem globalne svijesti o problemima
okoliša
 studiranjem okoliša na svim razinama obrazovanja

(1972.),u organizaciji Ujedinjenih naroda (UN), u

Stockholmu je održana Konferencija o ljudskom
okolišu-- izjavljeno da je obrazovanje o pitanjima okoliša
jednako važno za mlađe generacije kao i za odrasle, izrada
programa za očuvanje okoliša
U UNESCO- ovom završnom izvješću ove
radionice izneseni su sljedeći ciljevi
obrazovanja za okoliš:
 jačanje svijesti o ekonomskoj, političkoj i ekološkoj
međuovisnosti urbanih i ruralnih područja,

 osiguravanje mogućnosti za stjecanje znanja i vještina

potrebnih za zaštitu i poboljšanje okoliša

 stvaranje novih obrazaca ponašanja pojedinaca, skupina i

društva u prema okolišu.
-Europska rezolucija o obrazovanju za
okoliš 1988.
tražise od vlada tadašnjih država članica EZ da
promiču uvođenje obrazovanja za okoliš u sve
sektore obrazovanja, uključujući stručne
treninge i obrazovanje za odrasle- cjeloživotno
obrazovanje

U devedesetim godinama 20. stoljeća bilježe

se brojne nacionalne i regionalne aktivnosti
vezane za izradu državnih i regionalnih
(međudržavnih) strategija za održivi razvoj i
primjereno obrazovanje za okoliš,
Milenijski samit (Millenium Summit, 2000)
u milenijske ciljeve uvrštava povezivanje
problematiziranja okoliša i održivosti.

naglašena je namjera daljnjeg promicanja

obrazovanja kao sredstva zaštite okoliša i
održivog razvoja, a organizacija Ujedinjenih
naroda predložila je proglašavanje „Desetljeća
obrazovanja za održivi razvoj (2005-2014
INTEGRIRANJE ZNANJA,STAVOVA I
AKCIJA
Dinamika stvaranja strategija, operativnih
planova i curriculuma u svezi s obrazovanjem
za okoliš govori o tome da je riječ o razvojnom
tipu obrazovanja
„učenje za promjene“, koje nužno uključuje
unaprjeđenje ekološke i građanske pismenosti

Stvara se koncept obrazovanja koje bi u

curriculum, trebalo uvesti i etički element,
„ekološko civiliziranje
Primarni cilj: podizanje svijesti ljudi o
okolišu

Pod obrazovanjem za okoliš,

podrazumijeva se ciljano stjecanje znanja o
biosferi i okolišu, te uvećanje sposobnosti
na području unaprjeđenja i upravljanja
okolišem
Prema Palmeru, osnovna znanja i
razumijevanje okoliša dopunjavaju se s
osobnim iskustvom i istraživanjem u okolišu, te
razvija osobna odgovornost i ponašanje nužno
za razvoj obrazaca održivog življenja i brigu za
planetu Zemlju i njezine resurse.
Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj
Održivi razvoj je okvir za oblikovanje
politika i strategija prema kojima se
gospodarstvo i socijalni sektor mogu razvijati
bez štetnih posljedica na okoliš i prirodne izvore
koji su bitni za daljnju ljudsku djelatnost

Ideja da se trošenjem neobnovljivih izvora

energije, devastiranjem i zagađivanjem okoliša,
ne smije ugroziti budućnost generacija nakon
naše.
 Vrijednosti i temeljni sadržaji odgoja i
obrazovanja za održivi razvoj

Potrebno je istaknuti kako se dječje rasuđivanje o

održivosti postepeno razvija i mijenja tijekom
životne dobi. Mlađa djeca o okolišu razmišljaju
vrlo konkretno, oslanjajući se na vanjske značajke
(npr. „Okoliš je mjesto gdje se igram“), dok starija
uzimaju u obzir i apstraktne vidove, poput brige o
okolišu
14 ključnih pojmova uključeni u obrazovne programe na
svim razinama su:
kritičko mišljenje,
razumijevanje i sustavno promišljanje ,
promišljanje okrenuto budućnosti,
planiranje promjena i upravljanje promjenama,
interdisciplinarna povezanost,
 prilagodba stečenih iskustava različitim kontekstima
 donošenje odluka
, sposobnost suočavanja s krizama i različitim opasnostima
odgovornog djelovanja i na lokalnoj i na globalnoj razini
, utvrđivanje i objašnjavanje vrijednosti,
sposobnost da se djeluje uz poštivanje drugoga te da se
prepoznaju dionici i njihovi interesi.
Zaključak:
Razvoj koncepta obrazovanja za okoliš
pridružuje se brojnim drugim obrazovnim
konceptima koji se usredotočuju na
obrazovanje za promjene u modernom društvu

Osim znanja i informacija za oblikovanje

svijesti i stavova u odnosu na okoliš, od
obrazovanja za okoliš se očekuje i da
proizvede djelovanje tj. komunikaciju s
okolišem u skladu s principima održivog
življenja