Bilinogojstvo s tloznanstvom

Samo za internu upotrebu

 Uvod u bilinogojstvo

• bilinogojstvo=uzgoj biljaka, temelji se na fotosintezi

• Što je to fotosinteza?
• poljoprivreda (poljodjelstvo,agronomija)-gospodarska grana u kojoj su
kulturna biljka i domaće životinje, međusobno, preko tla, nerazdvojno
povezane u skladnu cjelinu, ili
• poljoprivreda je djelatnost koja povezuje obradu i iskorištavanje tla (oranice,
voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci), i uzgoj krupne i sitne stoke te peradi
• temeljna zadaća poljoprivrede je proizvodnja hrane
• upotreba kulturnih biljaka (čovjek ih uzgaja ili ih je uzgajao) je vrlo
raznolika:
-izravno za hranu
-za prehrambenu industriju
-za ishranu stoke (krmne kulture)
-kao ljekovito bilje
-kao začinsko bilje
-za proizvodnju pića
-za uživanje
-za vlakna (tekstilno bilje)
-za prirodne boje

• ZADATAK
-navesti nekoliko biljnih vrsta po gore navedenim namjenama
• sve veće potrebe za hranom se mogu podmiriti ili povećevanjem
proizvodnje po jedinici površine ili povećavanjem poljoprivrednih
površina
• suvremena poljoprivreda se treba temeljiti na proizvodnji koja će
izbjegavati svako onečišćenje, a prije svega onečišćenje tla i
vode
• važna promjena je nastojanje uvođenja ekološki prihvatljivih
postupaka u uzgoju biljaka i životinja.To je tzv. ODRŽIVA
POLJOPRIVREDA
• tome cilju teži i tzv. POLJOPRIVREDA MALIH
ULAGANJA,nastoji se smanjiti količina upotrebljenih sredstava
za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva (AGROKEMIKALIJE), ali uz
zadržavanje visine prinosa
 Kulturna biljka
Botanička pripadnost kulturnog bilja
• botanika-grana biologije koja proučava život biljaka
• sistematika bilja -svrstava biljke u određene sistematske jedinice na temelju
nekih njihovih zajedničkih osobina
• sistematske jedinice su:biljna vrsta (najniža jedinica)→
rod →porodica →red →razred →pododjel →odjel
• sve biljke su podjeljene u dva odjela:
1.niže biljke: gljive, alge lišajevi
2.više biljke: mahovine, paprati, preslice i sjemenjače
• biljna vrsta je temeljna biološka jedinica u bilinogojstvu
• najveći broj vrsta kulturnih biljaka botanički pripada klasi
sjemenjača ( Spermatophyta ) koja se dijeli u dva
razreda: - jednosupnice ( monokotiledone )
- dvosupnice ( dikotiledone )
• sorta ili kultivar su biljke iste vrste, koje imaju slična
morfološka i genetska obilježja izdvojena izborom,
tradicionalnim iskustvenim metodama ili modernim
znanstvenim metodama selekcijskog rada na nekoj
vrsti, u koju je ugrađena veća genetska vrijednost, koja
se odražava višim prinosom ili boljom kakvoćom
• linija je generativno uzgojeno potomstvo jedne biljke
• čista linija je generativno uzgojeno potomstvo jedne
samooplodne biljke
• klonovi su potomstvo dobiveno vegetativnim putem
• ZADATCI:
-skicirati morfološke razlike u građi korijena, lista i cvijeta
jednosupnica i dvosupnica
-skicirati morfološke razlike u nicanju jednosupnica i
dvosupnica
-nabrojati po pet predstavnika jednosupnica i dvosupnica
-nabrojati pet sorti jabuka i navesti po čemu se međusobno
razlikuju
 Važnije porodice kulturnih biljaka i predstavnici

Znanstveni naziv Hrvatski naziv Prdstavnici

Poaceae (Gramineae) trave žitarice, trave

Fabaceae (Leguminosae) lepirnjače soja, grah, grašak

Solonaceae pomoćnice krumpir, duhan, rajčica

Brassicaceae (Cruciferae) krstašice kupus, kelj, uljana repica

Chenopodiaceae lobodnjače šećerna repa, cikla, špinat

Asteraceae (Compositae) glavočike suncokret, salata

Canabaceae konoplje konoplja, hmelj

Cucurbitaceae tikvenjače dinje, lubenice, krastavci

 Porijeklo kulturnog bilja, genska središta

• sve kulturne biljke porijeklom su iz slobodne prirode, iz prirode su

dobivene domestikacijom i dugotrajnim odabiranjem

• one su bitno izmjenjene u usporedbi s divljim (izvornim) pretkom

• na promjenu izgleda i osobina neke vrste, osim selekcijskog rada

snažno su utjecale i drugačije ekološke prilike područja na kojemu
su se širile pojedine vrste

• izvorne sorte su dragocjeno genetsko bogatstvo svake države, koje

čuvamo u posebnim institucijama koje nazivamo banke biljnih
gena

• Hrvatska raspolaže bogatim gen-fondom koji se čuva u Hrvatskoj

banci biljnih gena

• gensko središte ili zemljopisno porijeklo kulturnih biljaka je

područjena kojem je prvi put provedeno pripitomljivanje-
domestikacija neke vrste, na kojem se i danas nalaze izvorni,divlji,
oblici te vrste
 Gen-središta

Gensko središte Vrste

Sjeverna Amerika pura, suncokret

Srednja Amerika kukuruz, grah, rajčica

Ande (Južna Amerika) biber, kikiriki

Bliski Istok ovca, koza, pšenica, crveni luk

Kina soja

Europa vinova loza, svinja, govedo, maslina

 Rast i razvoj kulturne biljke

• rast biljke je povećanje količine suhe tvari, što vidimo kao

povećanje visine, širine i debljine pojedinih organa ili cijele biljke
• razvoj biljke čini skup procesa u kojem se izdvajaju i diferenciraju
pojedini dijelovi – organi biljke
• razlikujemo:
-vegetativno razdoblje – razvija se isključivo vegetativna masa
(korijen, stabljika i list)
-generativno razdoblje – formiraju se generativni organi (cvijet,
plod i sjeme )
 Građa biljnog organizma

biljka

voda 80% suha tvar 20%

mineralna tvar 6%
organska tvar 94%
pepel
 Prirod i prinos
• prirod je ukupna vegetacijska masa ( podzemna i
nadzemna ) biljke koja se razvija u jednoj vegetaciji
usjeva
• izražava se u t/ha
• prinos je količina biljnih organa koji su cilj uzgoja
kulturne biljke, proizvedene po jedinici površine u jednom
vegetacijskom razdoblju
• izražava se u t/ha
• jedan od najvažnijih ciljeva selekcije kulturnog bilja je
povećavanje udjela organa biljke koji su cilj uzgoja,npr.
za pšenicu to je više zrna a manje slame, za šećernu
repu više korijena i sl.
• maksimalno mogući Stvarni Maksimalno
prinos nazivamo prinos mogući
GENETSKI prinos
POTENCIJAL
pšenica pšenica
RODNOSTI
6-7t/ha 14,5t/ha
• to je onaj prinos koji
bi biljke mogle dati, ali kukuruz kukuruz
je on uvijek manji od 10t/ha 22,5t/ha
stvarnog prinosa
soja soja
4t/ha 5-6t/ha
• stvarni prinos je manji od maksimalno mogućeg
zbog više razloga, npr:
-loše tlo
-nedovoljno oborina
-loša obrada tla
-napad biljnih nametnika
-nepovoljan sklop biljaka.....
(sklop je broj biljaka po jedinici površine)
• osim visine prinosa, bitna je i kakvoća
(kvaliteta).Elementi kvalitete su različiti:
-oblik, boja, veličina, okus, miris, tvrdoća plodova
-sadržaj ulja, šećera škroba...
-zahtijevi potrošača
-prehrambeno-tehnička kakvoća-da se zrno
pšenice lako melje, da je brašno rastezljivo, da
su gomolji krumpira dovoljno veliki i bogati
škrobom...
• glavni cilj bilnogojstva je proizvesti što veći
prinos iz što manji utrošak ljudskog rada
(EKONOMSKA DJELOTVORNOST ) i bez
onečišćenja okoliša (EKOLOŠKA
DJELOTVORNOST )
 Poljoprivredni proizvodni prostor

• agrosfera je poljoprivredni uzgojni prostor tj. prostor na kojem se

odvija uzgoj bilja i stoke – poljoprivredna proizvodnja
• agrobiotop je poljoprivredno stanište,
ekološka jedinica u agrosferi, odnosno dio agrosfere s istim
fitoekološkim prilikama, talnim prilikama, zatim uvjetima podneblja
i reljefa, na kojem se razvija i raste kulturna biljka
• veličinu agrobiotopa određuje reljef
• agrobiocenoza je poljoprivredna životna
zajednica
• to je posebna životna zajednica koju utemeljuje,
održava, mijenja i unapređuje čovjek
• agrobiocenoza je siromašna biljnim vrstama
• danas se u svijetu uzgaja samo 140 biljnih vrsta
• od toga 12 vrsta čini 75% ukupne poljoprivredne
proizvodnje,a samo 4 vrste čine 50%
proizvodnje ( pšenica, kukuruz, riža, krumpir )
• danas se teži obogaćivanju agrobiocenoze
novim “zaboravljenim biljnim vrstama”
• članovi biocenoze dijele se na:
-glavne članove – oni su nositelji proizvodnje-
biljke i domaće životinje
-sporedne članove – oni su potrošački kompleks,
koji nisu važni, ali mogu biti korisni pas, mačka) ili
štetni ako su u velikom broju (golubovi)
• proizvođači - biljke i domaće životinje
• potrošači - čovjek, dom. životinje, pratilački
kompleks
• razgrađivači - mikroorganizmi, mikroflora i
mikrofauna
 Agroekološki čimbenici

• agroekologija-znanost koja proučava utjecaje vanjske sredine na kulturnu

biljku
• agroekološki (vegetacijski) čimbenici -svi čimbenici rasta i razvoja biljke, a
mogu biti:
-unutarnji-genetska svojstva biljke
-vanjski-djeluju iz okoline u kojoj biljka raste
• vanjski agroekološki čimbenici mogu biti:
-atmosferski-klima i vremenske prilike:svjetlost, toplina, oborine,CO2,
O2
-edafski-djeluju iz tla:voda, zrak mineralne tvari
• agroekološki čimbenici djeluju u rasponu između tzv.
KARDINALNIH TOČAKA, a nazivamo ih MINIMUM i
MAKSIMUM, ispod i iznad kojih nema života
• spomenuti raspon nazivamo EKOLOŠKA VALENCIJA
ili AMPLITUDA
• prema amplitudi razlikujemo:
-EURIVALENTNE BILJKE -tj.prilagodljive jer imaju
širok raspon između minimuma i maksimuma. Tu
spadaju pšenica, ječam, krumpir, šljiva...
-STENOVALENTNE BILJKE -tj.neprilagodljive jer
imaju uzak raspon između minimuma i maksimuma. Tu
spadaju maslina, smokva, vinova loza, duhan...
• između minimalnih i maksimalnih kardinalnih točaka se
nalazi OPTIMUM, koji označava najpovoljnije stanje za
biljku
 Klima i vrijeme

• Svjetlost
• svjetlost je najvažniji agroekološki čimbenik jer sudjeluje u tvorbi klorofila i u
fotosintezi
• najvažniji izvor svijetla za agrobiocenozu je Sunce
• svjetlost čine elektromagnetske zrake različite valne duljine
• vidljivi dio spektra su zrake duljine od 380 nm do 750 nm, a boja im je od
ultraljubičaste, preko plave, zelene do crvene
• nevidljivi dio spektra čine kraće, kozmičke gama zrake, x-zrake, ili rengenske
zrake i dio ultraljubičastih
• dulje zrake od vidljivog spektra su: infracrvene, radarske, televizijske i
radiozrake
• Ultraljubičaste zrake
-djeluju na tvorbu antocijana, fotoperiodičku reakciju biljke, inaktiviraju
hormon rasta
-one koje su valne duljine 295-310 nm pridonose tvorbi vitamina D
-sve koje imaju valnu duljinu od 200 nm štetne su za živa bića
-one ne stižu do površine zemlje jer ih apsorbira ozonski sloj
stratosfere
-nastankom ozonskih rupa ta zaštita nestaje
-plave i crvene zrake imaju kemijski učinak.
-crveno-žuti dio spektra stimulira stvaranje ugljikohidrata.
-plavi dio spektra stimulira stvaranje bjelančevina, a crveni klorofila.

• Infracrvene zrake
-imaju toplinski učinak i važnost za transpiraciju biljaka

• Vidljivi dio spektra je bitan za fotosintezu

Sastav Sunčevog spektra
 Intenzitet svjetla
• ovisi o zemljopisnoj širini
• s udaljavanjem od ekvatora prema sj. i južnom polu Sunčevo svjetlo
je manjeg intenziteta, ali duljeg trajanja, u njemu prevladavaju zrake
većih duljina ( narančaste, crvene i infracrvene )
• što smo bliže ekvatoru stanje je obrnuto, veći je intenzitet a manja
duljina osvjetljenja, prevladavaju kraće zrake ( ultraljubičaste, ljubi-
časte i plave )
• na intenzitet svjetla utječu naoblaka i zasjenjivanje
• ako je posrijedi zasjenjivanje, produžava se vegetacija biljke, jače se
razvija vegetativna masa od generativne
• u predjelima s učestalom naoblakom, u biljkama se nakuplja manje
šećera i manje ulja
• u nedostatku svjetla zasjenjenjem, stabljika je sočna, nježna, sklona
polijeganju, a cvijet i plod se ne formiraju
• naoblaka i zasjenjivanje pogoduju krmnim kulturama i sočnom
povrću
• nedostatak svjetla izaziva ETIOLIRANJE-stabljika
postaje nježna, izdužena i sklona polijegaju

• ni prevelik intenzitet svjetla nije povoljan

-on smanjuje habitus na biljci, lišće postaje manje i
tamnije zeleno zbog nagomilavanja klorofila, povećava
se isparavanje vode, a biljka razvija obrambene
mehanizme npr: sjajnu površinu lista, dlačice itd.

• nadmorska visina također utječe na intenzitet svjetla

-vrhovi planina na visini od 1800 m dobivaju 75%, a na
morskoj razini 50% svjetla
FOTOPERIODIZAM – trajanje dnevnog osvjetljenja

• reakcija biljke na duljinu dana i noći zove se fotoperiodička reakcija

ili fotoperiodizam.

• obzirom na fotoperiodičku reakciju razlikujemo biljke dugog dana,

kratkog dana i neutralne biljke

• Biljke dugog dana

• to su biljke kojima je za razvitak reprodukcijskih organa ( cvijeta i

ploda) potrebno da barem neko razdoblje vegetacijskog ciklusa
dnevno osvjetljenje traje dulje od 14 sati ( pšenica, zob ,raž, grašak,
crvena djetelina, lucerna, luk itd.)
• Biljke kratkog dana

• za cvatnju i formoranje ploda potrebno je da barem neko

vrijeme provedu u uvjetima dana kraćeg od 14 sati
npr: kukuruz, sirak, proso, paprika, krastavac, patliđan,
riža, grah,soja, krumpir, krizantema

• Neutralne biljke

• su biljke kod kojih na razvoj ne utječe duljina dana npr.

rajčica, repica, heljda, ozimi mak, neki var. duhana
• ako biljku dugog dana premjestimo u uvjete kraćeg
dana, ona smanjuje fotosintezu, usporava razvoj, cvjeta
kasnije ili ne cvjeta
• ako biljku kratkog dana premjestimo u uvjete dugog
dana, one razvijaju samo vegetativne organe i veću
vegetativnu masu, a cvatnja kasni ili izostaje
• podjela biljaka obzirom na zahtjeve prema svjetlu:
-HELIOFITI- biljke svjetla- kukuruz, duhan
-SEMISKIOFITI- osrednjih potreba- grah, luk
-SKIOFITI- biljke sjene- kava
 Toplina
• toplina je važna za odvijanje gotovo svih procesa, od početka do
kraja života biljke, dakle od klijanja sjemena do zriobe i žetve
• najvažniji izvor topline za agrosferu je sunce

• Biološki temperaturni minimum je temperatura pri kojoj počinju

životni procesi većine biljaka, a to je u umjerenom pojasu 5°C
• sve temperature više od biološkog minimuma nazivaju se
efektivnim temperaturama
• optimalne temperature za većinu fizioloških procesa su od 20 do
30° C
• na 45° C klorofil se inaktivira, a prestaje fotosinteza, iznad te
temperature klorofil se raspada
• na 50° C prestaje disanje, pa biljka vene
• raspon temperatura unutar kojih se biljke razvija je 0-45° C
• temperaturni pragovi su temperature na kojima
započinju neki procesi, a to su 0, 5, 10, 20 i 25
stupnjeva C
• temperatura 0º C smatra se donjom granicom
aktivnog života
• na 5º C počinje aktivni rast strnih žitarica i trava
umjerenog pojasa
• na 10º C počinje rast suptropskih termofilnih
kultura, na 20º C tropskih biljaka, na 25º C
optimum je za cvatnju, a iznad te temperature za
zriobu većine kultura.
• Prema zahtjevima za toplinom, biljke se mogu podjeliti
na 3 skupine:
-termofilne biljke, tj. biljke toplih krajeva, koje za razvoj
traže visoke temperature, a uopće ne podnose mrazeve:
kukuruz, pamuk, proso, riža, kikiriki, krastavac, lubenica
itd.
-mezofilne biljke imaju osrednje zahtjeve za toplinom
-kriofilne biljke, prilagođene su niskim temperaturama u
jednom razdoblju razvoja, to su sve naše ozime kulture:
pšenica, ječam,uljana repica,raž, crvena djetelina, neke
trave, kruška, jabuka i dr.
 Utjecaj niskih temperatura

• niske temperature uzrokuju promjene metabolizma

biljke, a na negativnim temperaturama ozime kriofilne
biljke prelaze u tzv.kriptovegetaciju ili latentni život

• na –10º C prestaje disanje većine biljaka, premda ozima

raž izdrži -30º, pšenica –20º, a repa samo –7º C

• ozime žitarice mogu prijeći iz vegetativne u generativnu

fazu razvoja samo ako su bile izložene niskim
temperaturama
• taj se proces naziva jarovizacija ili vernalizacija, a
odvija se na temperaturi 0-4º C

• proces kojim se ozime kulture pripremaju za prezimljenje

naziva se kaljenje biljaka
• kaljenje se optimalno odvija za vedrih jesenskih dana na
temperaturi od približno 6º C. U tim se uvjetima odvija
fotosinteza, a disanje je minimalno, pa se u staničnom
soku nakuplja šećer, a smanjuje sadržaj vode
• ako takve vremenske prilike izostanu, biljke su manje
otporne
• niske temperature mogu prouzročiti tzv. fiziološku
sušu.To je pojava da biljka za topla dana kada postoje
uvjeti za fotosintezu ne može primiti vodu iz tla jer je ta
voda smrznuta
• smrzavanjem površinskog sloja tla dolazi do pojave koju
nazivamo SRIJEŽ
 Utjecaj visokih temperatura

• visoke temperature mogu biti štetne ili korisne, ovisno o tome kada se
pojavljuju. Visoke temperature povećavaju evapotranspiraciju i gubitak vode
iz biljke i tla, uzrokuju inaktivaciju klorofila,prestanak disanja i uvenuće
• ako se visoke temperature pojavljuju u fazi nalijevanja zrna, slijedi ubrzana ili
tzv. prisilna zrioba – toplinski udar, a posljedica je niži prinos i smanjena
kakvoća zrna (šturo zrno)
• ako su visoke temperature praćene suhim vjetrom, može
uslijediti sušenje njuške tučka ( svile kod kukuruza ) što
smanjuje oplodnju zrna
• visoke temperature su i korisne ako isušuju premokra,
hidromorfna tla i tako omogućuju obradu i korištenje tla,
odnosno ako prate zriobu usjeva i voća te sušenje sijena
 Voda kao agroekološki čimbenik
• svi životni procesi biljke vezani su za vodu
• svoje fiziološke potrebe za vodom biljka podmiruje iz tla,
pa voda prema tome pripada edafskim agroekološkim
čimbenicima
• voda iz atmosfere u obliku oblaka , padalina i kao
relativna vlažnost tla utječe na nadzemni dio biljke

• voda ima višestruku ulogu u svim fazama života biljke:

1.-ona je temeljna pokretačka snaga koja u tlu otapa i u

promet stavlja biogene elemente-hraniva, donosi ih biljci,
raznosi ih u sve njezine organe, a zatim biva otpuštena
u atmosferu u procesu transpiracije
2.-najvažnija je uloga vode u hranidbi biljke, primanju
biogenih elemenata ili hraniva preko korijena iz tla
3.-voda ulazi u sastav biljke osobito njenih sočnih
dijelova, koji mogu sadržati i do 98 % vode
4.-voda je u biljci prijenosnik proizvoda metabolizma s
mjesta formiranja u sve ostale organe
5.-sudjeluje neposredno u tvorbi organske tvari u procesu
fotosinteze
6.-kao regulator temperature biljke, voda služi za
transpiraciju
7.- voda održava turgor u biljkama
 Transpiracija i transpiracijski koeficijent

• transpiracija je proces kojim biljka otvorima na listu ( puči

ili stome ) ispušta vodu u atmosferu
• transpiracija je prirodno, nasljedno obilježje svake biljne
vrste, neke od njih imaju veliku sposobnost transpiracije,
druge transpiriraju osrednje, a neke malo
• to ovisi o građi, smještaju puči, njihovoj otvorenosti i
agroekološkim prilikama u agrobiotopu
• neke biljke imaju puči samo na donjoj strani, naličju lista-
hipostomatično lišće ( orah, dud ), druge na objema
stranama- amfistomatično lišće ( kukuruz, pšenica,
grah)
• na transpiraciju utječe tip puči, a navode se 4 važna tipa:

-lucerna tip – puči su otvorene danju, a zatvorene noću

-krumpir tip – puči su trajno otvorene, osim 3 sata poslije

zalaza sunca, a danju samo ako je lišće uvenulo

-ječam tip – dnevno otvaranje i zatvaranje vrlo je brzo,

puči su rijetko potpuno otvorene dulje od 1 do 2 sata, a
noću su uvijek zatvorene

-preslica tip – puči su uvijek otvorene

• transpiracijski koeficijent- predstavlja kojičinu vode u g
ili kg, koja se utroši transpiracijom, za tvorbu jednog g ili
kg suhe tvari
 Padaline (oborine)

• nastaju kondenzacijom vode koja je u atmosferi

• EVAPORACIJA-isparavanje vode iz tla
• EVAPOTRANSPIRACIJA-isparavanje vode iz tla i biljaka
• HUMIDNA PODNEBLJA-više padalina nego što je evapotranspiracija, vlažna podneblja
• ARIDNA PODNEBLJA-manje padalina nego što je evapotranspiracija, suha podneblja
• LANGOV KIŠNI FAKTOR-pokazatelj humidnosti, predstavlja odnos prosječne godišnje
količine padalina- P (mm) i srednje godišnje temperature zraka- T (stupnjevi C)
• KF= P/T
• što je KF veći, to je više padalina u tom području
• BILANCA VODE-prihod vode padalinama umanjen za gubitak vode evapotranspiracijom
 Oblici padalina

• kiša-najvažniji oblik. Poželjne su dugotrajne kiše malog intenziteta. Kiše

većeg intenziteta (pljuskovi i oluje) su nepoželjne, a mogu izazvati i eroziju tla

• snijeg-toplinski izolator. Štetni su vlažan snijeg i ledena kora

• led- štetan jer izaziva ledoizvale
• tuča- štetna
• rosa- jedini izvor vode u aridnim predjelima
• mraz- štetan, posebno kasni proljetni i rani jesenski mraz
 Zrak

• vjetar- kretanje zraka

• blagi vjetar- povjetarac je koristan jer prenosi polen, isušuje i prozračuje tlo,
sprječava pojavu kasnog proljetnog mraza
• hladan vjetar- štetan jer usporava vegetaciju, isušuje tlo
• bura- u primorskom dijelu je štetna
• CO2- u zraku ga ima oko 0,03%
- stalno se obnavlja disanjem heterotrofnih organizama, izgaranjem
fosilnih goriva, erupcijom vulkana, šumskim požarima
 Biljnouzgojni zahvati

• ili agrotehnički zahvati su svi zahvati u uzgoju jedne kulture

• ti zahvati su: plodored, obrada tla, gnojidba tla, sjetva, njega kultura, žetva
(berba, vađenje) i skladištenje
• cilj izvođenja ovih zahvata je stvaranje povoljnih uvjeta za rast i razvoj biljke
 Obrada tla

• obrada tla je mehanički zahvat u tlo ručnim i strojnim oruđima,

kojim se tlo preokreće, rahli, mrvi i miješa. Stvaraju se povoljni
uvjeti za rast i razvoj kulturne biljke,a od površine do određene
dubine stvara se mekota ( antropogeni sloj) u koji se unose gnojiva,
obavlja sjetva ili sadnja, započinje život kulturnog bilja, razvija se
najaktivnije korijenje rizosfere,tlo postaje toplije
• svakim zahvatom obrade tla istodobno se uništava korov
• podjela obrade tla prema namjeni:
-osnovna ili primarna
-dopunska ili sekundarna
-integralna ili cjelovita
 Obrada tla

• neke zahvate obrade izvodimo svake godine, a neke jednom u nekoliko godina, jer njihovi
pozitivni efekti traju dulje. To je tzv. MELIORATIVNA OBRADA
• optimalna vlažnost tla za obradu je oko 60% ukupnog kapaciteta tla za vodu, tj. vlažnost je
nešto ispod donje granice plastičnosti. Kažemo da je tlo umjereno vlažno, koherencija je
bitno smanjena, a adhezije praktički nema
• KOHERENCIJA- sila kojom se čestice tla drže jedna za drugu
• ADHEZIJA- sila kojom se čestice tla lijepe za strane predmete
• obrada suhog tla-pojačano kvarenje mehanizacije
-veća potrošnja goriva
-tlo se lomi na velike grude
 Obrada tla

• obrada mokrog tla- zapadanje mehanizacije

- tlo se lijepi za oruđa
- tlo se zbija
• dubina obrade tla ovisi:- o prirodnoj dubini tla
- o visini podzemne vode
- snazi mehanizacije
- položaju u reljefu
- potrebama pojedinih kultura
• Kada je povoljan trenutak za obradu? Spustimo grudu zemlje s 1 m visine, ako se
raspadne = povoljno za obradu
PODJELA OBRADE prema dubini:- do 10 cm vrlo plitka
- do 20 cm plitka
- do 40 cm srednje duboka
- do 100 cm duboka
- > 100 cm vrlo duboka

1.Vrlo plitka (do10 cm):

- priprema sjetvenog sloja
- razbijanje pokorice
- omogućuje prodor vode i zraka, disanje, zagrijavanje tla
2. Plitka (do20 cm): isto kao pod 1, dodatno za unošenje žetvenih
ostataka, gnojiva za sjetvu ili sadnju nekih kultura
3. Srednje duboka (do 40 cm): za sjetvu, sadnju, unošenje gnojiva,
za korekturu klime i produbljenje mekote
4. Duboka obrada ( do100 cm): melioracija tla, korektura klime, za tla
nepovoljne uslojenosti, za drvenaste kulture
5. Vrlo duboka (>100 cm): isto kao pod 4, ali samo s meliorativnim
značenjem, promjena mehaničkog sastava oraničkog sloja
 Osnovna obrada tla

• ovom obradom zahvaćamo tlo do najveće željene dubine kako bi stvorili povoljne uvjete za
rast i razvoj korijena
• zahvati osnovne obrade su: - oranje
- rigolanje
- dubinsko rahljenje
 Oranje

• oranjem se tlo preokreće, rahli, mrvi i miješa

• izvodi se PLUGOM, koji tlo reže, podiže i okreće
• oranjem se u tlo unose (zaoravaju) biljni ostatci, gnojiva i pesticidi
• namjene oranja: - smanjuje se zbijenost tla
- tlo se prozračuje
- poboljšava se aktivnose korisnih organizama u tlu
- tlo postaje propusnije za vodu i zrak
- obrađeno tlo ima 20-25% veći volumen
- tlo postaje toplije
- povećava se evaporacija
- stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj korijena
• ZADATAK: skicirati presjek izoranog tla
• vrste plugova: 1. LEMEŠNI (raonični) – klasični
a) brazda u desno
b) premetnjak (obrtač)

2. DISKOSNI - ili tanjurasti

3. NOVE PREINAKE ILI ADAPTACIJE PLUGOVA

LEMEŠNI PLUG
radi na načelu rezanja i struganja, a zahvaćeni
dio je BRAZDA ili PLASTICA.

Klasični plug (4-brazdni)

Daska Lemeš
(odgrnjača) (ralo)

Plug premetnjak
 Oranje lemešnim plugom

• ZADATAK: skicirati i označiti dijelove klasičnog lemešnog pluga

• lemešni plug radi na principu rezanja i struganja
• crtalo odrezuje brazdu okomito, a lemeš vodoravno. Brazda se izdiže na plužnu dasu i na
njoj preokreće, te pada na prethodnu brazdu (poorano tlo)
• Prema broju plužnih tijela plugovi mogu biri:- jednobrazni
- dvobrazni
- višebrazni
• ZADATAK: shematski prikaz oranja lemešnim plugom
 Tanjurasti plug

• radni organi su tanjuri ili diskovi promjera 60-80cm

• tanjuri i pravac kretanja zatvaraju kut 35-55 stupnjeva, što omogućava okretanje tanjura, te
rezanje i miješanje tla
• ovi plugovi se koriste na teškim glinastim tlima, na tlima izloženim eroziji i za unošenje većih
količina organske tvari u tlo
 Podjela oranja po dubini

• prema dubini obrađenog sloja tla razlikujmo:

1.vrlo plitko oranje
-do 10 cm dubine. Najviše se primjenjuje ljeti nakon žetve strnih žitarica. Naziva se i prašenje
strništa.Ovim oranjem u tlo unosimo biljne ostatke, omogućavamo prodiranje ljetnih oborina
u tlo, čuvamo vlagu tla
2.plitko oranje
-do 20 cm, primjenjuje se za unošenje u tlo organskih gnojiva
( stajnjak ), nadzemnih žetvenih ostataka, izniklih korova i zelene gnojidbe. Izvodimo ga
tokom kolovoza
3.srednje duboko oranje
-do 40 cm, stvara se najpovoljniji sloj tla za sjetvu ili sadnju kao i za gnojidbu organskim i
mineralnim gnojivima. Stvaramo povoljne uvjete za razvoj korijena
4.duboko oranje
-do 100 cm, izvodi se za višegodišnje kulture dubokog korijena, npr.
za podizanje voćnjaka
5.vrlo duboko oranje
- preko 100 cm, namjena je tog oranja popravak, melioracija tla i
meliorativna gnojidba. Izvodi se jednom u nekoliko godima.
Izvodimo ga u ljetno-jesenskom periodu
 Brzina oranja

• za normalne uvjete 4-8 km/sat

• ispod 4 km/sat -mali učinak i slabija kakvoća u okretanju i sitnjenju plastice
• iznad 8 km/sat- više energije, preinake plužnih tijela, brzo raste otpor tla, povećava se
utrošak goriva, maziva, troše se (habaju) strojevi i oruđa i veća pažnja vozača
• može i 9,5 km/sat – za manje dubine oranja i prilagođene plugove
 Širina oranja

• pri srednjem dubokom oranju, najbolji odnos dubine oranja i širine

oranja 1:1,41 jer je tad kut nagiba brazde 45 stupnjeva, a kut
preokretanja je 135 stupnjeva
• -sva oranja uža od 1:1,41 su uska oranja, a oranja odnosa 1:2 su
široka, pri ćemu se brazda potpuno okreće (za 180 stupnjeva)

Smjer oranja

• ovisi o reljefu, veličini i obliku parcele

 Tehnika slaganja brazdi pri oranju

• prema tehnici slaganja brazde na parceli, oranje se dijeli na:

1.oranje u ravnicu , može biti naoravanje i razoravanje
2.oranje na slogove
3.oranje u figuru
4.oranje na grebenove
5.oranje na sistematiziranim terenima u ravnici i na nagibu

• ZADATAK: nacrtati, označiti i opisati oranje naoravanjem,

oranje razoravanjem i oranje u ravnicu
 Rigolanje

• oblik meliorativne obradetla na dubinu 50-200cm

• izvodi se jednobraznim plugovima velikih dimenzija, a za njihovu vuču se koriste traktori
velike snage
• za razliku od oranja, dubina brazde je znatno veća od širine, pa humusni sloj ne završava na
dnu nego po sredini preorane mase tla
• izvodi se u suho doba godine
• rigola se prije sadnje drvenastih kultura i nekih oraničnih
 Dubinsko rahljenje tla

• izvodi se na dubinu 20-100 cm

• cilj je rastresanje zbijene zdravice kako bi omogućili prodiranje vode i korijena
u dublje slojeve tla
• podjela:- vertikalno dubinsko rahljenje
- podrivanje
- krtična drenaža
 Vertikalno dubinsko rahljenje

• primjena: na tlima koja imaju zbijeni, nepropusni sloj ispod 40 cm, a težeg
su mehaničkog sastava

• oruđa: rahljači u dvije izvedbe:

1. pasivni
2. vibracijski (VIBROTILERI), i to vibrira:
a) cijeli okvir s radnim organima
b) samo ralo ili pločica iznad.

• među najnovija oruđa za dubinsko rahljenje spadaju oruđa koja imaju pogon
s priključnog vratila, a mogu raditi i kad je tlo vlažnije, a među poznatijima je
Vibratiler, TGL-12
Vertikalno dubinsko rahljenje

• nakon vertikalnog dubinskog rahljenja tlo

je osjetljivo na gaženje i ako se želi
sačuvati učinak rahljenja, tlo se ne smije
gaziti mokro, a obrađivati ga treba što
manje i plitko. Učinak traje obično 6-9
godina, ovisno o tipu tla, klimi, a najviše
o kasnijoj tehnologiji – gaženju!
 Podrivanje

• dublje zadire u zdravicu, 8-15 cm, ali tlo ostaje razrahljeno u mjestu
• razlozi podrivanja :
- na zbijenim (tlima) zdravicama i ako ima dokaza da bi dubljim oranjem došlo do pada
prinosa. Inače, prednost ima oranje do te dubine.
• podrivati dok je tlo na toj dubini suho (ljeto), a može i kombinacija s gnojidbom
• maksimalno povećanje prinosa 60% (20-30%), a trajanje učinka 1-2 godine
• na podrivanje kulture različito reagiraju, a također i vremenske prilike utječu na reakciju
Podrivač
Krtična drenaža
-na teškim, glinovitim, vlažnim tlima kao
zamjena za cijevnu drenažu
-najbolje za travnjake, nesigurna za
oranice radi “zasipavanja” drena

-oruđe je slično dubinskom rahljaču uz

dodatak “čunja”, Ø 7-10 cm, na razmak 2-3
m, 25-50 cm dubine

-zamjenjuje ju CIJEVNA DRENAŽA zbog

sigurnosti, duljeg trajanja i učinkovitosti
Čimbenici o kojima ovisi dubina osnovne obrade tla

• svojstva tla
• reljef
• podneblje
• vučna sila traktora
• sustav gnojidbe
• razina poljoprivredne proizvodnje
• produženo djelovanje duboke obrade tla
 Dopunska obrada tla

• dopunjava osnovnu obradu tla

• omogućuje pripremu sjetvenog sloja
• služi za rahljenje površinskog sloja tla
• služi za uništavanje korova i unošenje gnojiva
• zahvati dopunske obrade tla su: -tanjuranje
-drljanje
-blanjanje
-kultiviranje
-valjanje
-ogrtanje
 Blanjanje

• namjena:
-razbijanje pokorice nezasijane površine
-ravnanje površina
-za prekid kapilariteta i sprječavanje evaporacije – “zatvaranje” zimske brazde
-razgrtanje krtičnjaka na livadama ili humaka stočne balege na pašnjacima
-blanje su građene od nekoliko paralelnih greda koje su elastično povezane lancima
• dubina blanjanja: do 3-5cm
 Kakva se tla blanjaju ?

• lakša tla, dobrog kulturnog stanja, stabilne strukture

NE PREPORUČUJE SE :
-za teška, ljepljiva tla
-za suha tla sklona raspršivanju
• optimalna brzina : 6,5 – 8,5 km/sat
• blanjati dijagonalno na smjer oranja ili u svim smjerovima
Suvremena oruđa ove vrste su ravnjači :
 Tanjuranje

• zahvat kojim se tlo reže, okreće, usitnjava i miješa

• koristi se za zatvaranje zimske brazde, predsjetvenu pripremu tla, uništavanje korova i
usitnjavanje biljnih ostataka
• radna tijela su tanjuri ili diskovi koji se nalaze na osovini – radi na principu rotacije (tlo se
reže, okreće i usitnjava)
• u tlo prodire 10-15 cm
• optimalna brzina rada je 4-5 km/sat
• broj tanjura na osovini je 4-12
• tanjuri po obodu mogu biti glatki, isječeni ili spiralno izvinuti
 Podjela tanjurača

1. Prema broju osovina 2. Prema težini :

• jednostruke (2 poluosovine) • lake

• dvostruke ( 4 poluosovine) • teške

 Drljanje

• namjena
-usitnjavanje tla u pripremi za sjetvu
-za razbijanje pokorice
-za prozračivanje tla
-za uništavanje korova
-površinsko ravnanje tla
-u pripremi tla za sjetvu
se koristi iza tanjurače
-radni organi su metalni zubi
različitog oblika i dužine
• ima svojstvo “sortiranja
agregata” tla – vrši
selekciju grudica, na
površinu izbacuje krupnije
dok na dnu ostaju sitnije
grudice
• prodire u tlo do 6 cm
• djelotvornost ovisi o brzini
kretanja – 5-8 km/sat
 Podjela drljača

1. Drljače sa zupcima 2. Valjkaste okretne

• Dubina prodora i djelotvornost
rada ovise o konstrukciji zubaca drljače

3. Rotirajuće drljače – s
pogonom preko priključnog vratila
• Radna tijela – zupci drljače
mogu biti različitog oblika
 Kultiviranje

• tlo se rahli, usitnjava i miješa

• djeluje na uništavanje korova
• služi za unošenje mineralnih gnojiva

• prema površini koju zahvaća, kultivacija se dijeli na:

- plošnu kultivaciju- kada se zahvaća cijela površina
- međurednu kultivaciju- kada se obrađuje tlo samo između
redova biljaka
 Radna tijela kultivatora su :

• motičice različitih oblika :

• na glavnom okviru nosača motičice mogu biti

montirane : kruto, elastično i poluelastično
• broj motičica varira od 7-11
• širina zahvata kultivatora je 150-200 cm
• dubina rada je 10-15 cm (30 cm )
• brzina rada 7 km/h
 Valjanje tla

• namjena
-poravnavanje površine tla
-pojačani kapilarni uspon vode u tlu
-pritiskivanje sjemena s tlom
-priljubljivanje mrazom podlubljenog sloja tla (suzbijanje sriježi)
-uništava ili potiče aktivan život korova
 • glatki valjci – samo zbijaju tlo

• valjci neravnog plašta – u površinskom sloju usitnjavaju, a u dubljem sloju zbijaju tlo
• plašt valjka može biti letvičast ili mrežast –
sjetvospremači
• prema težini postoje : lagani (do 100kg), srednje teški (do 500 kg) i
teški (do 1000 kg)
• promjer je od 30 do 150 cm
• širina zahvata od 80 do 300 cm
• brzina valjanja je od 3,5-5 km/sat
• dubina do koje se valjanjem tlo zbija je 5-20 cm
 Integralna obrada tla

• jednim prohodom se obavlja osnovna i dopunska obrada tla

• prednost je u tome što se smanjuje broj prohoda po tlu, te njegovo zbijanje
• nedostatak je u visokoj cijeni stroja i visokoj potrošnji energije
• najpoznatiji radni stroj za ovakvu obradu je FREZA
• frezanje je zahvat obrade tla u jednom potezu (prohodu)
• radna tijela freze su noževi ili motičice fiksirane na valjak koji rotira (103-275 o/min)
• na taj način režu tlo te ga usitnjavaju
• širina radnog zahvata je 80-330 cm
• lake freze rade na dubini 5-10 cm, srednje teške 10-20 cm, a teške 20-30 cm
• finoća frezanja postiže se promjenom brzine rotacije noževa i podizanjem i spuštanjem
zaštitnog lima freze
• frezaje nezamjenjiva na teškim i zbijenim tlima
• koristi se za obradu tla između redova u voćnjacima i vinogradima
 Sustavi obrade tla

• zahvati obrade tla izvedeni u određeno vrijeme, i po određenom redoslijedu, čine jednu
logičnu cjelinu koju nazivamo sustav obrade tla
• sustav obrade tla ovisi o:-podneblju, tlu i reljefu
-zahtjevima pojedinih kultura
-raspoloživim izvorima energije i oruđima
za obradu tla
-razini ulaganja u uzgoj pojedine kulture
 Sustavi obrade tla za ozimine

ZAHVATI U LJETNOM ZAHVATI U JESENSKOM

RAZDOBLJU RAZDOBLJU
1.VARIJANTA sjetveno oranje i pripreme sjetvene
prašenje strništa+plitko ljetno oranje posteljice
2.VARIJANTA sjetveno oranje i priprema sjetvene
prašenje strništa posteljice
3.VARIJANTA
oranje za sjetvu predsjetvena priprema tla
4.VARIJANTA
prašenje strništa+sjetveno oranje priprema sjetvene posteljice
5.VARIJANTA pliće oranje+sjetveno oranje+priprema
----------- sjetvene posteljice
6.VARIJANTA sjetveno oranje+priprema sjetvene
------------ posteljice
 Sustav obrade tla za ozimine

• ovaj sustav se najviše primjenjuje u uzgoju ozime pšenice

• prve četiri varijante se primjenjuju ako je predusjev ozimina, npr. uljana repica, ječam, raž,
zob, neka krmna kultura ili rani krumpir
• prašenje strništa je vrlo plitko oranje, izvodi se u srpnju, na dubinu 10-15cm. Ciljevi ovog
oranja:-čuvamo vlagu tla
-zaoravamo slamu, rasuto sjeme i sjeme korova, kako bi ga
potaknuli na nicanje
-uništavamo iznikle korove
-unosimo u tlo fosforna i kalijeva gnojiva i materijal za
kalcifikaciju
-omogućujemo prodiranje ljetnih oborina u tlo
 Sustav obrade tla za ozimine

• ljetno oranje izvodimo tokom kolovoza, na dubinu 15-20cm kako bi zaorali iznikle korove i u
tlo unijeli mineralna gnojiva i stajnjak
• sjetvenim oranjem zaoravamo mineralna gnojiva, te stvaramo povoljne uvjete za razvoj
korijena, izvodimo ga na dubinu 20-35cm
• predsjetvena priprema tla je usmjerena na površinski (sjetveni) sloj tla. Obuhvaća drljanje
na kvalitetnim tlima, ili tanjuranje +drljanje na lošijim tlima, ili tanjuranje+kultiviranje+drljanje
također na lošijim tlima. Priprema sjetvene posteljice se može izvesti i korištenjem
sjetvospremača.
• zadnje dvije varijante se primjenjuju kada se žetva, ili berba ili vađenje predusjeva izvode u
jesen. To su tzv. kasni predusjevi, npr. kukuruz i šećerna repa
 Sustav obrade tla za jarine (proljetne kulture)
LJETO JESEN PROLJEĆE
1.VARIJANTA duboko jesensko oranje s zatvaranje zimske brazde+
prašenje+ljetno plitko oranje podrivanjem ili bez njega priprema sjetvene posteljice
2.VARIJANTA duboko jesensko oranje s zatvaranje zimske brazde+
prašenje ili ljetno plitko oranje podrivanjem ili bez njega priprema sjetvene posteljice
3.VARIJANTA duboko jesensko oranje s vrlo plitko oranje +
prašenje+ ljetno plitko oranje podrivanjem ili bez njega priprema sjetvene posteljice
4.VARIJANTA zatvaranje zimske brazde+
prašenje+duboko oranje ------ priprema sjetvene posteljice
5.VARIJANTA duboko jesensko oranje s zatvaranje zimske brazde+
duboko oranje s podrivanjem ili podrivanjem ili bez njega priprema sjetvene posteljice
bez njega
6.VARIJANTA duboko jesensko oranje s zatvaranje zimske brazde+
podrivanjem ili bez njega priprema sjetvene posteljice
7.VARIJANTA proljetno sjetveno oranje
------ +priprema sjetvene posteljice
8.VARIJANTA vrlo plitko oranje+sjetveno
------ oranje+priprema sjetvene
posteljice
 Sustav obrade tla za jarine (proljetne kulture)

• duboko jesensko oranje nazovamo i otvorena, zimske ili gruba brazda

• izvodimo ga u kasno ljeto ili tokom jeseni, pa sve do polovine siječnja, na dubinu >30cm
• može se kombinirati s podrivanjem
• Namjena ovog oranja:
-sakupljanje vlage od jesenskih i zimskih oborina
-mraz će najbolje usitniti grubu brazdu
-produbljujemo mekotu
-prekidamo životni ciklus štetnika i uzročnika bolesti
-unosimo u tlo organska i muneralna gnojiva
 Sustav obrade tla za jarine (proljetne kulture)

• dopunska obrada tla započinje zatvaranjem zimske brazde, što na lakšim tlima izvodimo
blanjama, a na težim drljačama

• priprema sjetvene posteljice se izvodi neposredno prije sjetve tanjuračama+drljačama, ili

kultivatorima+drljačama+ravnjačima, a po potrebi koristimo i valjke

• umjesto ovih oruđa možemo koristiti i sjetvospremače

• ZADATAK: svaki učenik treba izraditi svoju e-mapu sa strojevima za osnovnu, dopunsku i
integralnu obradu tla