Tri razine obuhvaćanja u nacionalnoj bibliografiji
uvelo je u bibliografsku zajednicu nešto što je i do danas problematizirano,ali pojavom tehnologije i novih metoda širenja informacija u obliku raznovrsnih dokumenata nameće se potreba za novom analitičkom sistematizacijom problema kojima je obuhvaćena nacionalna bibliografija, i to: 1) dokumenti s fizičkim i konačnim,oblikom a to su svi dokumenti poznati i navedeni u dosadašnjim preporukama i njihovim dopunama, i 2) mrežni dokumenti. DANSKI PRIMJER Zatim se na primjeru iz danske nacionalne bibliografije svaki od tih tipova dokumenata podvrgava analizi s obzirom na vrstu i podvrstu dokumenta koji se obuhvaća i teritoriji što označava porijeklo dokumenta.
Nalazi su sljedeći: sva rješenja i dvojbe koje su postojeće preporuke predviđale za
dokumente s konačnim fizičkim oblikom vrijede i dalje. Neke modifikacije u vezi sa promjenom pozicije određenih dokumenata veoma su značajne pa autorica (koja vodi konferenciju) preporučuje da se neki od tih dokumenata ne uvrštavaju u nacionalnu bibliografiju. MREŽNI DOKUMENTI
Za mrežne dokumente situacija je prepuna izazova i neizvjesnosti. Postojeće
razlikovanje monografija i članaka u mrežnom okruženju prilično je komplicirano. Dodatni problem za definiranje i procjenu vrijednosti mrežnog dokumenta jeste promjena izdavača, te prosječno vrijeme života dokumenta. Postavlja se i pitanje kako definirati teritorij mrežnog dokumenta i mjesto njegovog izdavanja. Je li to mjesto gdje se nalazi bibliotekar poslužitelj ili je to mjesto dokumenta. Ako oznaku prihvatimo kao odrednicu mjesto izdavanja dokumenta, kako ćemo se nositi s internacionalnim dokumentom gdje se ne može pronaći izvorište dokumenta. Suradnja između nacionalnog bibliografskog središta postaje imperativom i pritom je potrebno osigurati i pristup integralnom mrežnom dokumentu ,a ne samo zapisu o njemu. Da bi se to postiglo potrebno je postaviti ove ciljeve: odrediti odgovornost za pojedine domene ili njihove dijelove, razviti mašine za pretraživanje, poticati autore da se služe standardnim metapodacima, odrediti koji dijelovi mreže traže tradicionalno katalogiziranje, raditi na reviziji obaveznog primjerka kako bi njime bile obuhvaćene i informacije na mreži. 1991. godine predstavljeni su zadaci i izneseni rezultati koji su postali temelj i zadaća bibliografskog zapisa što ih određuju nacionalna bibliografska središta. Ta studija je temeljena na potrebama korisnika i na njihovom pristupu bibliografskom zapisu. Osnovu metodologije čini analitička tehnika i odnos za pristup bibliografskim zapisima Ova studija pokazuje i svojstva relacija,a to je sve poredano prema važnosti za svako korisničko pitanje. Pri tome, ispitan je širok raspon unutar konteksta pronađi, identificiraj, odaberi, nabavi. Tako su npr. za dokument popisan u nacionalnom bibliografskom zapisu važni odnosi autora prema djelu, izdavača prema obavljenom primjerku, onoga koji ga posjeduje prema toj knjizi. Deskriptivni elementi su : područje naslova i odgovornosti, izdanja, materijalni opis, nakladnik jedne cjeline, napomena, identifikacijski broj s uvjetima dostupnosti, prošireni za serijske publikacije i elektronske izvore Osnovni cilj ove studije bio je pomoći smanjivanju troškova katalogizacije razmjenjivanjem bibliografskih zapisa i preporučiti one najkorisnije i najvažnije podatke koje bi trebalo da takav zapis sadržava da bi se zadovoljile potrebe korisnika.
Analiza nije dala razradu detaljnih primjena za
posebne medije, ili različitih metoda pristupa i prikazivanja bibliografskih zapisa Ovdje, na ovoj konferenciji, bio je najvažniji stav Britanske knjižnice koja je bila potaknuta sumnjom da nacionalna bibliografija ne ispunjava sasvim svoj zadatak jer se smatralo da nije dovoljno zastupljena na novim medijima i da nije vođena u skladu sa zadacima nacionalne bibliografije. Pa je ova biblioteka krenula u potragu za načelima na kojim bi mogla razviti određene promjene. U tu svrhu najprije se osvrnula na određene smjernice i dala upute da treba bilježiti nacionalne tekstove HVALA NA PAŽNJI!!!