• izvor (engl.

Resource) – glavna svrha ovog mrežnog mjesta je

da bude izvor informacija, sadržaj je uglavnom informativne
prirode na zadanu temu ili određeni izvor, funkcionalnost je,
u kontrastu sa naslovnicama te brošurama, bogata jer
uključuje pregledavanje, diskusije, interakciju, elektronsku
poštu te pretraživanje mrežnog mjesta,
• katalozi (engl. Catalogue) – primarni cilj kataloga je olakšati
naručivanje proizvoda ili usluga, ima tipičan hijerarhijski
oblik, funkcionalnost kataloga uključuje pregledavanje,
pretraživanje, upit putem elektronske pošte, online upit ili
online naručivanje,
• pretraživači (engl. Search engine) – svrha ovog mrežnog mjesta
je pomoći korisniku pronalažanje informacija na webu, sadržaj
može biti hijerarhijska klasifikacija indeksiranih web stranica,
forma uključuje formular za unos upita te popis mrežnih mjesta
koja bi mogla sadržavati tražene informacije, funkcionalnost
pretraživača dakle uključuje visoku razinu interakcije,
• računalne igrice (engl. Game) – svrha ovog mrežnog mjesta je
zabavnog karaktera, sadržaj uključuje neku vrstu izazova
predviđenih scenarijem, forma uključuje animaciju, audio i
video sadržaje, funkcionalnost je izuzetno interaktivnog
karaktera.
• Problematici tipologije mrežnih publikacija su i
brojne nacionalne biblioteke nastojale
doprinjeti, a u spektru postojećih, pažnje
vrijedna je podjela mrežnih publikacija koju
donosi Nacionalna biblioteka Kanade koja
mrežne publikacije svrstava prema otvorenim
odnosno vlasničkim formatima te njihovom
komercijalnom odnosno nekomercijalnom
karakteru.
• Prijepori u razumijevanju bibliografske specifičnosti mrežnih
publikacija to jest prijepori u definiranju i klasifikaciji mrežnih
publikacija često ovisni od provenijencije autora, logična su
posljedica pojave weba, „drugog dolaska Gutenberga“ te brzog
razvoja tehnologije koja je omogućila da se uz publikacije u
tradicionalnom smislu (knjige, časopisi i slično) na mreži
pojavljuju brojne vrste inovativnih, kako ih Lancester naziva,
publikacija sa promjenjenim fizičkim zakonitostima, koje
karakterizira kako heteregenost u pogledu sadržaja (tekstualni,
slikovni i sl.) tako i formata u kojima se pojavljuju i jednako
tako njihove primarne namjene (informativni, zabavni i sl).
• Svrsishodna tipologija mrežnih publikacija
očito ne može marginalizirati sadržajnu,
formalnu niti perspektivu funkcionalnosti, ona
nužno mora biti utemeljena na kombinaciji
više predhodno navedenih kriterija ali i tada je
teško jednoznačno odrediti opću klasifikaciju
mrežnih publikacija.