1.

Dvije osnovne vrste licencija su: one o kojima se pregovara i one o kojima se ne
pregovara

2. DOI je kratica naziva DIGITAL OBJECT IDENTIFIER koji služi za identifikaciju

elektroničkih objekata na internetu (koje vrste) digitalne građe.

3. Web-arhiv Pandora nacionalni je web-arhiv za očuvanje online publikacija koje zemlje?

Australija (ono što je u RH HAW)

4. CD-ROM koji omogućuje učenje kroz zabavu poznat je pod generičkim nazivom:
EDUTAINMENT – pojam koji označava nakladničke proizvode čiji je sadržaj
istovremeno namijenjen učenju i zabavi. Nastao je spajanjem pojmova education i
entertainment. Npr. nakladnik HD Info: CD Robi, moj prijatelj u nevolji; nakladnik 32
bita d.o.o. Sunčica među slovima, Sunčica među brojevima, Sunčica u prirodi;
Continental film Garfield – edukativni softver za djecu

5. KGZ su 2008. započele digitalizaciju vrijedne i rijetke građe u okviru (programa)

DIGITALIZIRANA ZAGREBAČKA BAŠTINA (naziv digitalizirane zbirke KGZ) koji je
podržalo Ministarstvo kulture, od 2016. dostupna je na portalu Digitalna zbirka KGZ.
Okuplja na mrežnom mjestu KGZ digitalne reprodukcije vrijedne i rijetke građe pohranjene
u KGZ.
Ciljevi projekta su: zaštita građe i učiniti i dostupnima zbirke vrijedne i rijetke građe.

Javno dostupne digitalne reprodukcije knjiga i slikovnica, fotografija i razglednica,

partitura i zvučnih zapisa, časopisa i rukopisa i dr. mogu se pregledavati prema vrsti
građe po zbirkama ili putem virtualnih izložbi.
Sva se građa može pregledavati po nakladničkim cjelinama: Zagreb na pragu modernog
doba, Ilirci, Izdanja zagrebačkih tiskara 17. i 18. st.; Iz opusa D. Domjanića, Priznanja
zagrebačkih društava, Glasovi književnog petka, Iz opusa F. Serafina Vilhara, Zagreb i
Prvi svjetski rat, Za radnička prava.

Tematske cjeline: Grafička građa, kartografska građa, knjige, knjige za djecu i mladež,
notni zapisi, rukopisi, serijske publikacije, sitni tisak, zvučni zapisi

6.Projekt SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ prva je sustavna baza podataka o

jednom hrvatskom velikanu.

7.Nakladnik Alt F4 godine 1999. objavljuje CD-ROM pod nazivom KLASICI

HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI u kojem je u cijelosti objavljen prvotisak Judite. –
pionirski pothvat digitalizacije hrvatske književnosti

8.Manifest za digitalne knjižnice donijele su dvije organizacije: IFLA i UNESCO

9.JSTOR je poznati DISTRIBUTER časopisa koji je u novije vrijeme pokrenuo i

platformu za
e-KNJIGE.
Journal Storage - digitalna knjižnica akademskih časopisa osnovana 1995. Izvorno sadrži
digitalizirane akademske časopise, a sada uključuje i knjige i primarne izvore.
Pruža pretragu cjelovitih tekstova u 2000 časopisa.
Pristup omogućen kroz pretplatu, a neki sadržaji su slobodno dostupni.
U 2009. JSTOR se spojio i postao dio ITHAKA, neprofitne organizacije koja radi na
unaprjeđenju i očuvanju znanja i poboljšanju nastave i učenja kroz korištenje
digitalnih tehnologija.

10. Overdrive je vodeći AMERIČKI DISTRIBUTER (dobavljač) e-KNJIGA sa

sjedištem u Cleveland, OHIO.
Posuđuje e-knjige knjižnicama, a usput nudi i kupnju.
Njegove usluge uključuju upravljanje digitalnim pravima tako da omoguće učitavanja e-
0knjiga, zvučnih knjiga i ostalih digitalnih sadržaja za knjižnice i obrazovne ustanove.
Osnovao ga je Steve Potash 1986.

11. E-Pub je (navedite što je to u dvije riječi): FORMAT E-DOKUMENTA.

12. NetLibrary.com je prvotno bio komercijalan pothvat u smislu prodora e-knjige u

sveučilišne knjižnice i pokrenut je 1999. u COLORADU.
Prva tvrtka koja je poslovala e-knjigama digitalizacijom tiskanih izdanja zaštićenih
autorskim pravom.
Distribuirala je referentna, znanstvena i stručna djela koja su već u tiskanom obliku
objavila najuglednija američka sveučilišta.
Kupio ih je EBSCO 2010. Danas su ta djela dostupna na platformi EBSCOhost kao zbirka
e-knjiga pod nazivom NetLibrary shared Collection. Zbirka nudi sadržaje iz polja
obrazovanja, knjižnične znanosti, medicine, računalnih znanosti i inženjerstva.

13. Projektom Istarske novine online/Istrian Newspaper online (INO) ostvarena je

virtualna čitaonica starih novina koje su izlazile u Istri od DRUGE POLOVINE 19 ST.
do PRVE POLOVINE 20.ST. (1850-1950).
Putem Interneta može se pretraživati povijest Istre, na novinama objavljivanim u Istri na
hrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku.

14. Digitalizirana književna ostavština A.G.Matoša nalazi se u digitalnoj zbirci DiZbi,

HAZU

15. Izjavu Europske knjižnice i izazovi e-nakladništva donijela je EBLIDA 2012. s

ciljem osuđivanja prakse nakladnika da odlučuju o nabavnoj politici knjižnica. Dokument
je donesen u Kopenhagenu.
Značajna je i neprihvatljiva promjena da o nabavnoj politici knjižnica mogu odlučivati
nakladnici te da oni odlučuju o slobodnom pristupu za sve europske građane.
EBLIDA (European Bureau of Library Information and Documentation Association)
predlaže:
1.Sklapanje memoranduma o razumijevanju s Europskom udrugom nakladnika o
uspostavi „pravičnih modela licenciranja“ i
2.Revidiranje sustava autorskih prava za e-knjige, e-posudbu i e-sadržaje kako bi se
knjižicama omogućilo da nastave pružati usluge svim europskih građanima.
16. DOAB je akronim naziva DIRECTORY of OPEN ACCESS BOOKS koji označuje
zbirku knjiga u otvorenom pristupu.

17. Internetski portal Besplatne elektroničke knjige osnovan je 2001. od strane Društva
za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM).

18. DIZBI je projekt digitalizacije (naziv ustanove) HAZU osnovana 2008.

19. Creative Commons

Lawrence Lessing, 2001. licencija koja se može učitati u trenutku objavljivanja djela,
pomažu autoru da zadrže svoja autorska i srodna prava, a drugima dopuste da
umnožavaju, distribuiraju i na neke načine koriste njihova djela, tj. autoru nastoji olakšati
odluku koja će prava zadržati, a koja besplatno ustupiti na korištenje.
Uvjeti pružanja prikazani su ilustracijama tj one pokazuju dopušta li davatelj licencije
distribuciju, preradbu, umnožavanje i sl. Dostupna je na raznim jezicima i na hrvatskom.

20. Koje programe ima Google?

Kroz knjižnični program surađuje s knjižnicama i digitalizira knjige iz njihovih fondova
bez obzira jesu li zaštićene autorskim pravima ili ne.
Rezultati pretraživanja prikazuju bibliografske podatke o knjizi i nekoliko isječaka teksta,
a knjige koje su zaštićene ne mogu se u cijelosti čitati.
Cijeloj knjizi se može pristupiti ako se kupi mrežno izdanje ili pristup pay per view,
pretplati ustanovu na rasprodana zaštićena djela ili kupi primjerak tiskom na zahtjev.

Partnerski program je marketinški program za nakladnike i autore koji im može olakšati

promicanje njihovih knjiga. Nakladnici i autori šalju Google-u svoje knjige, on ih skenira i
omogućava njihov pronalazak u rezultatima pretraživanja.
Od većine tih knjiga može se pogledati određeni broj stranica. Mogu se odmah vidjeti i
veze s knjižnicama i knjižarama u kojima se knjiga može kupiti ili posuditi.

21.Tri cilja digitalizacije: 1. Zaštita izvornika,

2. poboljšanje dostupnosti građe
3. stvaranje novih proizvoda i usluga
4. upotpunjavanje fonda
5.jedan od načina kako doći do rasprodanog primjerka.

22. Prednosti digitalizacije: očuvanje izvornika, pristup gradivu, pretraživanje, novi

načini istraživanja, novi pristupi organizaciji gradiva, novi načini korištenja materijala
u obrazovnom procesu

23.Intelektualna obilježja e-knjige. Namjena je čitanje, fragmentarno ili u cijelosti,

sadržaj prema stupnju obradbe može biti primaran, sekundaran ili tercijaran, govori o
predmetu ili temi, rezultat je rada jednog ili više autora bez obzira na vrstu autorstva,
predstavlja izvor podataka za korisnike, raspačava se uz naplatu, dostupna je korisnicima
u knjižnici, posjeduje određenu izvornost.
24. Napiši točne nazive tri europske hibridne knjižnice.
The British Library + digitalna
Knjižnica Oxfordskog sveučilišta Bodleiana (digitalna: The Oxford Digital Library
(ODL))
Bibliothèque nationale de France (digitalna: Gallica)
Staatsbibliothek zu Berlin (+ digitalna – imaju dig.zbirke kao KGZ)
National Library of Scotland (+ digitalna – imaju dig.zbirke kao KGZ)
Svijet: Library of Congres, National Library of Australia, New York Public Library

25.Naziv velikog projekta digitalizacije hrvatske kulturne baštine. Što se nalazi na tom
portalu?
Hrvatska kulturna baština. Portal "Hrvatska kulturna baština"(www.kultura.hr) omogućuje
pretraživanje i pristup raznovrsnim zbirkama digitalizirane građe muzeja, knjižnica i
arhiva u Hrvatskoj. Zbirke se mogu pregledavati i pretraživati tematski, kronološki, prema
vrsti građe, mjestu gdje se nalaze, području i značajnim osobama, stvarima ili događajima
na koje se odnose.
CILJ: očuvanje i slobodan pristup hrv. kulturnoj baštini.
SADRŽI : digitalizirane novine i časopise, digitalizirane disertacije, glazbenu građu,
grafičke zbirke, rukopise, stare knjige, karte i planove i tematske zbirke.

26. Tehnikom tisak za zahtjev knjiga se prvo raspačava pa tiska.

27.Koju funkciju knjižnice obavlja HAW? Objasni. Što je HAW za NSK? Kome je
dostupan?
NSK ima obvezu trajnog prikupljanja građe kao kulturne baštine i slobodnog pristupa
informacijama.
Hrvatski arhiv weba je zbirka odabranih sadržaja preuzetih s Interneta i pohranjenih na
računalnom poslužitelju NSK.
Namijenjen je preuzimanju i trajnom čuvanju publikacija s Interneta kao dijela hrvatske
kulturne baštine. Tu se prikuplja obavezni primjerak elektroničke građe : časopisi,
knjige, članci, mrežna mjesta ustanova, udruga, događaja, klubova, znanstvenih projekata, e-
zini, e-novine, portali… arhivirani sadržaji mogu se pretraživati putem naslova, URL-a,
ključnih riječi i predmetnih područja. HAW je sustav koji omogućuje pobiranje, pohranu,
zaštitu i pristup e-publikacijama objavljenim na internetu. Dostupan je svima. 2004. osnovan
kao DAMP Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija, a od 2010. je HAW.

28. Što je elektronička knjiga? Elektronička knjiga / mrežna knjiga je jedna ili više
računalnih datoteka omeđenog sadržaja koje su dostupne javnosti na mreži ili u
materijalnom obliku (CD-ROM, DVD-u i drugim elektroničkim medijima). Uz tekst može
donositi i sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mrežnim stranicama te program za izmjene i
dopune.
E-knjiga može sadržavati i online časopise i digitalne knjige napravljene da budu slušane
kao audio knjige.
Prvi put se spominje 1971. kada je Michael Hart pokrenuo Project Gutenberg.
Komponente: tekst, slika, zvuk, poveznica

29. Formalne karakteristike e-knjige: priroda (jezično djelo-pisano, govorno; računalni

program te slika i zvuk), materijal (CD-ROM, DVD), opseg (veličina jedne ili više
datoteka), tehnika proizvodnje (informatički postupci), način korištenja (pomoću uređaja),
način objavljivanja (omeđena publikacija)

30. Tri aktivna hrvatska distributera e-knjige.

Naklada Bulaja, Društvo za promicanje književnosti na novim medijima, e-knjiga,
Školska knjiga (samo digitalne udžbenike), Profil, Sysprint, VIP (TookBook), HT
(Planet 9)

31. Vrste građe u digitalnoj zbirci NSK?

kartografska građa, knjige, rukopisi, vizualna građa, glazbena građa

32. Koji program koristi britanska digitalna knjižnica za tekst?

Turning the pages - je softver koji služi za gledanje skeniranih knjiga online (detaljno i
realistično).

33.Koja knjižnica provodi projekt American Memory?

Library of Congres – projekt nastao na temelju pilot-programa digitalizacije LCC od 1990.
do 1994.
Zbirke povijesnih dokumenata, filmova, zvučnih i fotografskih zapisa zabilježene su na
CD-ROMovima, koje su distribuirali u 44 škole i knjižnice.
Od 1994. razvoj Interneta omogućio je prelazak na web i tada je pokrenuta web stranica
AM koja sadrži preko 9 mil digitalnih objekata.

34. LISTA je baza podataka (Library, Information Science & Technology Abstracts), a
pokriva područje informacijskih znanosti (knjižničarstvo, sadrži cjelovite tekstove,
najstarija baza iz područja informacijskih znanosti)

35. Na kojem portalu se nalazi Hrvatska enciklopedija i kome je dostupna?

Portal znanja Leksikografski zavod Miroslav Krleža – najveći leksikografski portal u
RH. Mrežna Hrvatska enciklopedija temelji se na (tiskanom) izdanju koje je objavljeno u 11
svezaka od 1999. do 2009. godine. Mrežna verzija u sklopu portala LZMK i dostupna je
svima besplatno.
.2011. započet je rad na projektu digitalizacije tiskanog izdanja.

36.Kratica NACIONALNOG repozitorija diplomskih i završnih radova?

ZIR, uspostavljen 2015. u NSK zbog trajne pohrane i javnog pristupa svim završnim
radovima obranjenim u RH

37.Wattpad (navedite naziv) je najveća svjetska društvena platforma za čitatelje knjiga.

38. NSK i KGZ (knjižnice) na starim novinama i časopisima dostavlja na portal

digitalizirane kulturne baštine Europeana.

39.HRVATSKI JEZIČNI PORTAL je prva i trenutno jedina baza hrvatskog jezika

dostupna na internetu.
40. Internetski portal Besplatne elektroničke knjige osnovan je 2001. od strane DRUŠTVA
ZA
PROMICANJE KNJIŽEVNOSTI NA NOVIM MEDIJIMA.
Naglasak se stavlja na tradicionalno nekomercijalne književne rodove i vrste : kratke
priče, novele, poeziju, eseje i drame.
Projekt je odgovor na potrebu i pravo javnosti na slobodan pristup e-knjigama
suvremenih hrvatskih autora, onima zaštićenim autorskim pravima, koji istodobno
autorima književnih radova osigurava naknadu za njihovo korištenje.

41. Hrčak je CENTRALNI portal OTVORENOG pristupa koji na jednom mjestu

objavljuje ZNANSTVENE i STRUČNE časopise koji nudi otvoreni pristup.

42. Tri primjera digitalizacije novina.

Stare hrvatske novine, Istarske novine online, digitalizirane riječke novine 1843.-1918.,
Glas Podravine, Virovitičan, Varaždinske novine

43. Prva e-knjiga objavljena je u Hrvatskoj na disketama pod naslovom Biblija s

interaktivnom konkordancijom za PC računala u izdanju nakladnika Kršćanska
sadašnjost.

44. Encyclopaedia Britanica – opća enciklopedija na engleskom jeziku.

Stvaralo ju je oko 100 urednika i preko 4000 suradnika, isključivo stručnjaka u svom polju.
1994. prvi put online. U tiskanom izdanju do 2010 (20 sv.), od 2012. samo online.

45.Wikipedija – višejezična, na webu zasnovana enciklopedija slobodnog sadržaja.

Većinu članaka može stvarati svatko s pristupom Internetu i odgovarajućim web
preglednikom. 2001.; Jimmy Wales; „slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati“.
Pod licencijom CC.

46. Međunarodna norma za predstavljanje i priopćavanje podataka o nakladničkim

proizvodima u e-obliku zove se: ONIX

47. Koje od ovih knjižnica nije digitalizirala starije novinske naslove u Hrvatskoj?
Gradska knjižnica Velika Gorica; a starije novinske naslove digitalizirale su: Knjižnica i
čitaonica Fran Galović (KC), Gradska knjižnica Metel Ožegović (VŽ), Sveučilišna knjižnica
u Puli

48.Internet Public Library

- prestala je djelovati 2015.

49.Najstariji hrvatski komercijalni nakladnik turističkih vodiča na materijalnom

digitalnom mediju je Va-Copy iz Zg 1997. objavljuje CD-ROM – prvi hrvatski turistički
vodič – Welcome to Croatia

50. Djelo Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić i Čudnovate zgode Šegrta Hlapića
objavljeno je u međunarodnoj digitalnoj zbirci Hathi Trust.
51. Bogatstvo interneta je: Prva izvorno pisana knjiga kao e-izdanje na hrvatskom

52. Digitalna knjižnica - elektronički fond informacija kojima se može pristupiti putem
baza podataka.
Prema Manifestu - online zbirka digitalnih objekata provjerene kvalitete, koji su
izrađeni ili prikupljeni i kojima se upravlja u skladu s međunarodno prihvaćenim
načelima za izgradnju zbirke i koje su dostupne na smislen i održiv način, te podržavaju
usluge neophodne za omogućivanje korisnicima dohvaćanja i iskorištavanja izvora.

53.DAR?
Digitalni akademski repozitorij NSK- sadrži preslike najstarijih disertacija Sveučilišta u
Zagrebu od 1880. (Šenoina smrt) do 1952. (krugovaši);
- dostupne i suvremene doktorske disertacije i znanstveni magistarski radovi hrvatskih
sveučilišta koji su preuzeti s mreže ili su ih Knjižnici, radi pohrane i objave, dostavili
autori. Prva disertacija iz 1880. godine Etika i povijest, Gjure Arnolda.
Uspostavljen u okviru projekta Znanstvena baština 19. i 20. st.

54.Europeana?
Inicijativa za razvoj Europeane pokrenuta je u 2007., a zaživjela je 20.11.2008. – europska
digitalna knjižnica, a ujedno i platforma za pretraživanje europskih digitalnih knjižnica,
nudi pristup digitalnim objektima, metapodacima i podacima o autorskim pravima.
Uz svaki digitalni objekt nalazi se poveznica prema mrežnom mjestu originalnog
digitalnog objekta – sadrži sve,od slike do videozapisa.

Izgrađena je na temelju Europske knjižnice pokrenute 2004. radi objedinjavanja zbirki

i kataloga europskih nacionalnih i znanstvenih knjižnica tj stvaranja skupnog kataloga
europske kulturne baštine.

55.Europska knjižnica – TEL – The European Library je online portal koji nudi brz i
jednostavan pristup zbirkama 48 nacionalnih knjižnica Europe. Osnovana je 2004. a
ugašena 2016.
TEL bila je najveći pojedinačni dostavljač podataka Europeani, digitalnoj knjižnici,
muzeju i arhivu europske kulturne baštine, kojoj je dostavila više od 11 mil. podataka
pristiglih iz europskih knjižnica. Sadrži digitalnu građu, knjige, magazine, časopise, audio
snimke i ostale materijale

56. Koje su komercijalne baze podataka na stranicama Filozofskog fakulteta?

ACM Digital Library i Project Muse

57.Primjeri digitalnih turističkih vodiča.

Croatia Tourist Guide, Zagreb Tourist Guide, Welcome to Croatia, Hrvatski prometni
putopis, Raskoš Poreča

58.Prodaje li Google knjige?

Da, na Google play
59. Koje razdoblje obuhvaćaju Britanske novine?
1800. – 1900.

60.Kako prepoznati digitalnu knjižnicu? 5

Digitalnu knjižnicu možemo prepoznati po tome što omogućuje višestruki pristup građi,
nema radnog vremena, nema fizičke granice, omogućuje jednostavnije i jeftinije
umnožavanje i očuvanje, ne zauzima puno fizičkog prostora.

61.Strane elektroničke knjige: Jonathan Swift – Gulliver's travels; Grimms' – The Fairy
Tales; Oscar Wilde - The picture of Dorian Gray, Bram Stoker - Dracula

Hrvatske elektroničke knjige: Ivana Brlić-Mažuranić - Priče iz davnine i Čudnovate zgode

šegrta Hlapića; Ivan Kušan - Koko i duhovi.

62.Baze podataka na FFZG-u: Digitalni akademski repozitorij (DAR), DOAJ (Directory

of Open Access Journals), ERIC (Educational Resource Information Centar), Hrvatska
znanstvena bibliografija (CROSBI), Hrčak (portal znanstvenih i stručnih časopisa RH),
LISTA (Library, Information Science & Technology Abstracts), Repozitorij FFZG…
7

63.Što je knjižnica?
- kulturna, obrazovna i informacijska ustanova koja odabire, nabavlja, obrađuje, čuva
i daje na korištenje knjižničnu građu i ima organizirane službe koje pružaju različite
usluge korisnicima.

64.Koje su dvije osnovne vrste publikacija zastupljene u digitalnoj knjižnici?

elektronička knjiga i elektronički časopis

65.Kako nastaju digitalni dokumenti?????

prepisivanjem, skeniranjem, fotografiranjem

66. Definicija digitalizacije.

Digitalizacija je proces pretvaranja analogne građe u digitalni oblik.

67.Nedostaci i prednosti projekta Gutenberg.

Nedostatci: nemogućnost digitalizacije više građe zbog autorskih prava;
Prednosti: besplatan pristup;

68.Oxford English Dictionary Online je engl. rječnik koji se konstantno revidira.

69. Prednosti i nedostaci izdanja na CD-ROM-u.

Prednosti: relativno niska proizvodna cijena, veliki kapacitet pohrane podataka i
jednostavnost uporabe;
Nedostaci: zastarjela tehnologija, CD-ROM se može oštetiti i izgrebati i nakon toga gubi
svoju funkciju nosača podataka.

70. Problemi bibliografske kontrole.

problem selekcije i određivanja kriterija za izbor građe za tekuće nacionalne
bibliografije

71. WorldCat je najveći svjetski skupni katalog.

72. Kriteriji za vrednovanje internetskih stranica. 7

točnost, kompetentnost autora ili sastavljača, objektivnost, ažurnost, predmet,
korisnici, dostupnost (TKOPADK)

73. Koja baza se bavi pitanjima knjižničarstva?

LISTA (Library, Information Science & Technology Abstracts), najstarija baza iz područja
informacijskih znanosti – EBSCO host.; Project Muse; Emerald Library and Information
Studies (Emerald Insight); HRČAK - Portal znanstvenih časopisa RH; Scopus; Academic
Search Complete; Wiley-Blackwell (Wiley Online Library)

74.Dva naslova elektroničkih knjiga u izdanju ALT F4 Naklada Bulaja / elektroničkih

knjiga u izdanju hrvatskih nakladnika
– I. B. Mažuranić: Priče iz davnine i Čudnovate zgode šegrta Hlapića
-Klasici hrvatske književnosti.

75.Portal Stare hrvatske novine pri NSK nastao je kao dio projekta Hrvatska kulturna
baština čiji je pokretač Ministarstvo kulture, 2010.

76. Četiri funkcije digitalne knjižnice (POP ZD)

prikupljanje, obrađivanje, pohranjivanje i zaštita građe, davanje građe na korištenje

77. Tri elektroničke enciklopedije.

Proleksis enciklopedija, Britannica i Enciklopedija LZ „Miroslav Krleža“.

78. Kako nastaje elektronička publikacija u digitalnoj knjižnici? ???

digitalizacijom građe

79. Što je FULIR?

Repozitorij cjelovitih tekstova Instituta Ruđer Bošković

80. Identifikacijske oznake e-knjige:

ISBN: 13-znamenkasti međunarodni standardni knjižni broj je međunarodni sustav
brojčanog označavanja knjiga sa svrhom jednoznačne identifikacije. Od 1997. ISBN(ER)

EAN: European article number - prugasti kod za knjigu

DOI: Digital Object Identifier = označitelj digitalne građe za sve vrste proizvoda, prihvaćen
1979. na 49. frankfurtskom sajmu. Sustav DOI sastoji se od 3 dijela: označitelja (brojčana
oznaka DOI koja se sastoji od prefiksa i sufiksa), adresara (web adresa građe) i baze
podataka. Koristi se kod e-trgovine?

URN: Uniform Resource Name =jedinstvena oznaka izvora

PURL: Persistent Uniform Resource Locator = trajna jedinstvena adresa izvora

81. ICDL? International Children's Digital Library Foundation = Udruga međunarodne

dječje digitalne knjižnice je besplatna digitalna online knjižnica digitaliziranih dječjih knjiga,
za djecu u dobi od 3 do 13 godina, posjeduje knjige na 59 jezika. Pokrenuta je 2002. Najveća
digitalna dječja knjižnica. Pokrenuta kako bi potaknuli djecu na čitanje i pismenost.
Pretraživanje je moguće po zemlji, jeziku, dobi, vrsti sadržaja.

82.Tri izdanja LZMK:

Leksikon Ruđera Boškovića (2011.), Hrvatska književna enciklopedija (2010. - 2012. u
4 svezaka), Nautički vodič hrvatskoga Jadrana (2007.), Hrvatski bibliografski leksikon,
Krležijana (1993. – 1. svezak), Opća enciklopedija 3. izd. (1977. – 1988. u 9 svezaka),
Pomorski leksikon (1990.)

83. Digitalne publikacije na portalu znanja LZMK:

Krležijana, Medicinski leksikon, Filmski leksikon, Hrvatski obiteljski leksikon, Hrvatski
biografski leksikon, Istarska enciklopedija, Nogometni leksikon

84. Cilj hibridne knjižnice je uspostaviti integrirane sustave i službe u elektroničkoj i

tiskanoj sredini. Hibridna knjižnica je ona koja odabire i nabavlja analognu građu prema
utvrđenim kriterijima i omogućuje pristup digitalnoj građi putem lokalnih i udaljenih
elektroničkih prilaza.

85.Četiri digitalne knjižnice izvan Hrvatske.

Gutenberg Project, World Public Library, The Internet Archive, International Music Score
Library Project, The British Library, Gallica, Wattpad, Google Books, World digital Library,
Open Library

86. World Digital Library – stvaranje na internetu lako dostupne zbirke kulturnih
bogatstva koja će prikazivati postignuća svih zemalja i kultura, i na taj način razvijati
međukulturnu svijest i razumijevanje; misija – omogućiti na Internetu slobodan pristup
izvornoj građi velikog broja zemalja i kultura svijeta.
Osnovni ciljevi: promocija međukulturalnog razumijevanja, povećanje količine i
raznolikosti kulturnog sadržaja na Internetu; poticanje digitalnog razvoja u institucijama s
kojima se surađuje kako bi se ograničila podijeljenost unutarnjih i međuzemaljskih odnosa,
osigurati izvore za nastavnike, znanstvenike i opću javnost. Ključne značajke: dosljednost
metapodataka, detaljan opis, višejezičnost, suradnička mreža, tehnički razvoj digitalnih
knjižnica. Pokrenuta od strane UNESCO-a

87. Navedite barem tri usluge NSK. Pitajte knjižničara, virtualna šetnja, virtualna
učionica

88. Neposredna povezanost kataložnih zapisa odlika je digitalne knjižnice.

89.Licencija je davanje odobrenja (dozvole) za korištenje predmeta zaštite. Licencija je

dokument koji nekome daje pravo da nešto učini, u stvarnom ili u digitalnom okruženju.
Licencija je pravo na korištenje predmeta ili tehnike tijekom određenog vremena.

90. Kako se prikuplja obvezni primjerak elektroničke građe?

Pobiranjem i prikupljanjem od nakladnika.

91. WIPO?
(World Intelectual Property Organization - Svjetska org. za intelektualno vlasništvo) je
jedna od najznačajnijih međunarodnih organizacija koja djeluje u području autorskog prava,
osnovana 1967.; Ženeva, Švicarska.

92. Koja od navedenih digitalnih knjižnica ima najveći broj digitalnih jedinica –
Universal Digital Library

93. Navedite točan naslov 2 e-leksikona ili rječnika.

Hrvatski jezični portal, Ekonomski leksikon na CD-ROM-u, Oxford English
Dictionary, The Free Dictionary (Free Online Dictionary), Školski geografski leksikon

94. Nezaštićena djela su djela čiji: autor je umro prije više od 70 godina

95. Prva online enciklopedija objavljena u Hrvatskoj je Proleksis enciklopedija

96. Projekt Gutenberg?

Digitalna knjižnica koja uvrštava nezaštićena autorska djela. Uvrštava se građa kojoj je
istekla autorskopravna zaštita u SAD-u. Sadrži i neka zaštićena djela za koja imaju
dopuštenje od vlasnika autorskih prava. Do 1989. tekstovi se prepisuju, od 1990. tekstovi se
skeniraju + OCR. Dostupno 40 000 besplatnih e-knjiga, 100 000 jedinica. Krajnji cilj mu je
omogućiti što veću pismenost što širem krugu ljudi. Financira se putem donacija.

97.Najveći proizvođač e-knjige u Hrvatskoj - Naklada Bulaja

98. Navedite 3 hrvatska i 3 strana leksikografska izdanja e-knjige.

Ekonomski leksikon, Školski geografski leksikon, Školski rječnik hrvatskoga jezika,
Oxford English Dictionary, Elexiko, Collins COBUILD English Language Dictionar

99. U kojim se e-formatima objavljuju e-knjige?

ePub, PDF, HTML, Image files, AZW (Amazon Kindle), LIT, ODF, MOBI.

100. Obilježja LibraryThing-a?

- je web aplikacija za društvenu katalogizaciju namijenjena pohrani i dijeljenju kataloga
knjiga i raznih vrsta knjižnih metapodataka. Koriste ga autori, pojedinci, knjižnice i izdavači.

101. Tisak na zahtjev?

Tisak na zahtjev je tehnika tiskanja i raspačavanja knjige utemeljena na digitalnoj
tehnologiji, a omogućuje da se kupcu na zahtjev otisne i dostavi određena knjiga, tamo gdje i
kada zatreba. Postoji još od 1987., ali tada nije bilo Interneta; sadržaj se raspačava
Internetom, a tek onda otisne (prije se prvo otisnuo pa raspačavao sadržaj). PDF format –
Softver Adobe Acrobat za slanje tekstualnih i slikovnih datoteka najbolji. Bell & Howell
najveći nakladnik knjige tiskane na zahtjev. POD – Print on demand ;
Prednosti: nakladnik ne odlučuje o visini naklade knjige, raspačavanje nije otežano, na
Internetu sve knjige jednake i ne podliježu pravilu da je ostvareni promet osnovno pravilo
funkcioniranja tržišta, cijena niža od tiskane, ne postoji vijek knjige u knjižari, isplative
manje naklade – poticaj izdavanju sveučilišnih, znanstvenih i kulturnih djela;
Mane: autor može ograničiti broj primjeraka za koje prepušta pravo nakladniku ili ograničiti
vremensko razdoblje u kojem nakladnih raspolaže djelom, nisu dostupne odmah, treba čekati
da se isprintaju, zastarijevanje hardvera i softvera

102. Kako se ostvaruje posudba e-knjiga?

Dva načina: pravo pristupa na određeno vrijeme (na principu da čitatelj zatraži
posuđivanje jedne knjige iz online knjižnice, nakon čega se ona prebacuje na njegov e-čitač,
te nestaje iz baze dostupnih knjiga u online knjižnici. Nakon toga čitatelj može posuđenu
knjigu čitati 14 dana nakon čega mu ona nestaje iz kolekcije i vraća se u online knjižnicu.
Tokom tih 14 dana nijedan drugi korisnik ne može posuditi knjigu) ili da korisnik preuzme
djelo na svoje računalo, no datoteka prestaje biti dostupna nakon isteka određenog
vremena. Posudba e-građe rješava se licencijom s autorima ili nositeljima prava za e-
posudbu. Autori i nositelji prava odlučuju hoće li sklopiti licenciju za svoju e-knjigu i
dozvoliti knjižnicama da je posuđuju.

103. E – posudba – pružanje dostupnosti nekom digitalnom djelu ili objektu na ograničeno
vrijeme radi ostvarivanja izravne ili neizravne nekomercijalne koristi (Horvat, Živković).

104. Hibridne knjižnice u Hrvatskoj.

NSK, KGZ, Gradska knjižnica Rijeka (SVeVID – digitalni dio), Gradska knjižnica i
čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek? (ima jednu
digitaliziranu zbirku)

105. Google Books je Google-ova tražilica zadužena za pretragu punog teksta knjiga koje
Google skenira i pohranjuje u svoju digitalnu bazu podataka. Korisnik može gledati stranice
iz same knjige i poveznice na stranice izdavača. Google ograničava broj pregledanih stranica
i pokušava spriječiti tiskanje i kopiranje teksta sa zaštićenim pravima. Njegovo sučelje
dozvoljava kopiranje radova koji nisu zaštićeni autorskim pravom, u PDF. Zabranjeno je
tiskanje i kopiranje teksta sa zaštićenim pravima, a dozvoljava kopiranje radova koji nisu
zaštićeni autorskim pravom. Prijašnje ime Google Print.

106. Projekti digitalizacije u Hrvatskoj: Digitalne zbirke NSK, Digitalizirana zagrebačka

baština KGZ, DAR: Digitalni akademski repozitorij, DIZBI: Digitalna zbirka HAZU, Klasici
hrvatske književnosti Bulaja naklada i Alt F4 na CD-u, Istarske novine online (Sveučilišna
knjižnica u Puli), Hrvatska enciklopedija LZMK (uz drugu digitalnu građu), Silvije Strahimir
Kranjčević

107. Na osnovi kojeg dokumenta je nastala Digitalizirana baština?

Redovni program digitalizacije građe NSK, 2004.

108. Digitalne zbirke NSK :

Stare hrvatske novine, Stari hrvatski časopisi, HAW, Nacionalni repozitorij disertacija,
Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova

109. Emerald - izdavač digitalnih publikacija, a izdaje znanstvene časopise, knjige, izvore
za poučavanje. Emerald Insight je platforma za pretraživanje cjelovitih tekstova gotovo 300
časopisa, 2.500 knjiga i 450 izvora za poučavanje izdavača Emerald Group Publishing.
Obuhvaća područja ekonomije, menadžmenta i knjižničarstva, kao i značajan broj časopisa
iz područja tehničkih znanosti.

110. EBSCO Information Services je tvrtka koja nudi knjižnične izvore (library resources)
u poljima medicine, školstva, knjižničarstva, prava, znanosti. EBSCOhost je platforma
preko koje su dostupne sve EBSCO baze podataka. Obuhvaćaju niz bibliografskih baza, kao
i brojne baze s cjelovitim tekstom radova iz prirodnih, tehničkih, društvenih, humanističkih i
biotehničkih znanosti, biomedicine i zdravstva.

111. Definicija javnosti: prema Zakonu o autorskim pravima označava veći broj osoba koje
su izvan uobičajenog užeg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim
vezama.

112. Amazon je najveća svjetska internetska trgovina. Započela kao online knjižara 1994., a
kasnije se prodaje sve.; distributer e- knjige

113. Dvije vrste licenci prema broju korisnika:

pojedinačne (licencni ugovor s krajnjim korisnikom/end-user licence agreement - EULA) i
količinske (volume licence).

114. U sklopu koje knjižnice je digitalna zbirka A.G.Matoša i kako se zove?

NSK, zove se Virtualna zbirka Antun Gustav Matoš

115.Koji objekti na web stranici mogu biti predmet autorskopravne zaštite i može li
stranica biti zaštićena u cijelosti – web stranica može biti zaštićena kao zbirka djela, kao
baza podataka i kao djelo likovne umjetnosti. Pojedini dijelovi mogu također biti različita
zaštićena i nezaštićena autorska djela – jezična djela (pisana, govorna i računalni programi),
glazbena djela, djela likovne umjetnosti, fotografska djela i audiovizualna djela.

116. PDA – Patron driven acquisition – nabava po želji korisnika – oblik knjižnične
nabave pri kojem se mogućnost odabira naslova za nabavu prepušta korisnicima. Uveo ga je
distributer knjiga NetLibrary

117. Četiri hrvatska portala na kojima se mogu naći znanstveni i stručni časopisi :
HRČAK, Hrvatski znanstveni portal, DiZbi, CROSBI

118. Tri projekta koja nude besplatne knjige u RH:

Besplatne elektroničke knjige, E-lektire, Silvije Strahimir Kranjčević
119. Prednosti e knjige pred tradicionalnom – pregledavanje, pretraživanje po ključnim
riječima u e-knjizi i cijeloj zbirci, prilagođavanje sučelja po mjeri korisnika, izdvajanje
dijelova sadržaja, uspoređivanje i vrednovanje ponuđenog sadržaja, e-knjiga može sadržavati
veliku količinu podataka, lako je prenosiva i ne zauzima prostora, slova se veličinom mogu
prilagoditi potrebi čitatelja, tek se može čitati i u mraku i slušati; e-knjiga dostupna je
jednom ili više korisnika 24 sata dnevno na raznim dijelovima svijeta – gdje god postoji
internetski pretraživač.

120. Što znači objaviti mrežnu publikaciju – pružiti pristup javnosti

121. Kindle – elektronički čitač knjiga tvrtke Amazon, tablet računalo koje služi korisnicima
za pretragu, kupovinu preuzimanje i čitanje knjiga, novina, časopisa i drugih vrsta medija. U
svom online store-u nudi preko 4 mil e knjiga (postoje još i Sony, Bebook)

122. KOBO – elektronički čitač knjiga; čitač e-knjige

123. ARA – agregator hrvatskih repozitorija i arhiva

124. Michael Gorman napisao je djelo:

Postojana knjižnica: tehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom, 2006.

125.Kriteriji vrednovanja digitalnih knjižnica

Upotrebljivost sučelja - Funkcije pretraživanja i pregledavanja – jesu li korisnicima
ponuđene obje funkcije te može li ih se koristiti u svim dijelovima zbirke?; Navigacija – je li
kretanje sustavom jednostavno i pregledno, intuitivno?; Pristupačnost – sadrži li DK
materijal prilagođen korisnicima s posebnim potrebama i na koji je način taj materijal
dostupan?; Način prikaza traženih dokumenata – je li dokumente moguće pregledati u više
formata, nudi li se mogućnost preuzimanja dokumenata, nude li se poveznice na neke druge
web-stranice koje sadrže traženi dokument?

Kvaliteta zbirke: Točnost – jesu li informacije koje se nalaze na stranici DK točne, je li

naveden urednik koji odabire sadržaj koji ulazi u zbirku DK?; Stručnost – jesu li autori čiji
su radovi zastupljeni u zbirci DK stručni u svom području?; Opseg – je li jasno definiran te
je li područje koje je zastupljeno u zbirci pokriveno više u širinu ili dubinu?; Potpunost –
jesu li u zbirci zastupljena različita mišljenja autora o istoj temi?; Aktualnost – sadrži li
zbirka DK dovoljno literature novijeg datuma, tj. literaturu u kojoj su prikazana najnovija
saznanja iz određenog područja?

Kvaliteta usluge : Dostupnost – jesu li usluge dostupne svima?Broj dostupnih

usluga,Korisnost usluga, Unikatnost usluga, Kontakt – je li istaknuto kome se korisnici mogu
obratiti ako imaju bilo kakvih poteškoća?

Izvedba sustava : Ponuđene opcije pretraživanja – na koje je sve načine moguće pretraživati
zbirku DK, nudi li se opcija naprednog pretraživanja?; Učinkovitost pretraživanja – postoji li
preporučena strategija pretraživanja ili sustav nudi rezultate bez obzira na način na koji je
korisnik kreirao svoj upit?; Vrijeme koje je bilo potrebno da se dođe do tražene informacije i
pritom uloženi trud
Zadovoljavanje korisnikovih potreba – zadovoljava li cjelokupna ponuda DK krajnjeg
korisnika, kako s materijalnog, tako i s emocionalnog aspekta, te u kojoj mjeri?

126. Projekt Muse je baza podataka društvenih i humanističkih znanosti. / najiscrpnija

zbirka elektroničkih časopisa za područje humanistike, umjetnosti i društvenih znanosti.

127. Zvuci prošlosti – NSK – digitalizacija gramofonskih ploča

128. Čudnovate zgode Šegrta Hlapića je digitalizacija u okviru KGZ – digitalizirana

zagrebačka baština

129. Online originals – online izdavačka tvrtka; vlasnik David Gettman, objavljuje
izvorne radove isključivo na Internetu od 1996., Objavljuje i prodaje knjige u
elektroničkom obliku, sa svojim timom urednika koji odabiru kvalitetne radove za
objavljivanje

130. Izvornost je intelektualno obilježje e knjige.

131. Prvi leksikon na CD-u - u koji je izašao u HR, a nema veze s bibliografijom?
Ekonomski leksikon. 1996.g.

132. OAPEN – Open Access Publishing in European Networks. Projekt sufinanciran u

programu eContentplus, ima za cilj kvalitetne recenzirane e knjige s područja humanističkih
i društvenih znanosti učiniti trajno dostupnima u otvorenom obliku. Izgrađuje digitalnu
zbirku takvih e knjiga poznatu pod nazivom DOAB – Directory of open book access.
- omeđen digitalni sadržaj objavljen na mreži ili na materijalnom elektroničkom mediju kao što je CD-ROM,
DVD itd. naziva se u hrvatskoj knjižničarskoj terminologiji Elektronička knjiga
- dostupnost e-knjige korisnicima i njezina namjena ubrajaju se u obilježja e-knjige intelektualna
- priroda e-knjige i način korištenja ubraja se u njezina formalna obilježja
- online zbirka izrađene ili prikupljene digitalne građe provjerene kvalitete kojom se upravlja u skladu s
međunarodno prihvaćenim načelima za izgradnju zbirke i koja je dostupna na smislen i održiv način te
podržava potrebne usluge koje korisnicima omogućuju pristup i korištenje izvora je digitalna knjižnica
- zbirka digitalno stvorene građe i/ili građe nastale digitalizacijom analognih jedinica građe naziva se
digitalna zbirka
- zbirka digitalnih objekata, najčešće o zajedničkoj temi, namijenjen dugotrajnom čuvanju i davanju na
korištenje naziva se repozitorij
- zbirka cjelovitih digitalnih izvora stvorena od zaposlenika jedne ili više ustanova koja sadrži rezultate
njihovih istraživanja financiranih javnim ili privatnim novcem naziva se institucijski repozitorij
- DABAR je sustav Repozitorija za ustanove iz sustava znanosti i obrazovanja
- mogućnost primjene znanja i vještina te djelotvorna korištenja iskustava i kvalifikacija u uobičajenim ili
novim situacijama naziva se kompetencija
- provjera prava pristupa nekom izvoru podataka naziva se autorizacija
- djelo zaštićeno autorskim pravom ili srodnim pravima naziva se zaštićeno autorsko djelo
- autor djela odnosno fizička ili pravna osoba na koju je autor prenio svoje autorsko pravo naziva se nositelj
autorskog prava
- neograničen i besplatan pristup građi i uslugama u digitalnom okruženju naziva se otvoren pristup
- zbirka koja s poveznicama na cjelovite knjige ili poglavlja na mrežnom mjestu nakladnika ili u repozitoriju
obuhvaća samo e-knjige u otvorenom pristupu zove se Directory od open access Books
- ugovor kojim se uređuju uvjeti pristupa elektroničkoj građi između dobavljača i knjižnice je licencija
- Licenciranjem digitalna knjižnica najčešće pribavlja pravo pristupa elektroničkoj građi
- licencija koja omogućuje preinake uvjeta autorskih prava prema potrebama autora elektroničkih sadržaja
određujući uvjete pod kojima se autorska djela razmjenjuju i rabe je Creative Commons
- licencija za više korisnika softverskog programa namijenjena velikim korisnicima naziva se količinska
licencija
- kriterij za udruge za kolektivno ostvarivanje prava propisani su u Hrvatskoj od strane Državnog zavoda za
intelektualno vlasništvo
- model nabave kojim korisnik po vlastitoj želji kroz knjižnični katalog naručuje neposredno od nakladnika
bez posredovanja knjižničara jedinicu građe koju knjižnica ne posjeduje je nabava na zahtjev korisnika
- prodaju e-knjiga pokrenula je 2007. godine plasmanom e-čitača tvrtka Amazon
- digitalizacija širokog opsega koja se izvodi uz pomoć robotičke opreme koja može skenirati stotinjak
stranica na sat naziva se opsežna digitalizacija
- udruge za kolektivno ostvarivanje prava posreduju između autora i korisnika njihovih djela
- sustav za arhiviranje elektroničke građe komercijalnih nakladnika na međunarodnoj razini je Portico
- razdoblje u kojemu članak objavljen u časopisu nije dostupan u cjelovitom obliku kod agregatora naziva se
Embargo
- međunarodni standard koji pospješuje računalnu razmjenu poslovnih podataka između organizacija i tvrtki
bez ljudske interakcije poznat je po engleskoj kratici EDI
- usluga posudbe e-knjiga pokrenuta 2019. u Hrvatskoj naziva se ZaKi Book
- američka tvrtka koja na međunarodnoj razini posuđuje knjižnicama e-knjige naziva se Overdrive
- jedna od tehnoloških primjena koje knjižnice sve češće uvode jer se pokazalo da su prikladne za brzo
pronalaženje knjiga i drugih jedinica građe, poput CD-a i DVD-a, i sprječavanje njihova otuđivanja jest
identifikacija radiovalovima poznata po kratici RFID
- javno izlaganje ili oglašavanje tiskovina s naslovnicom pornografskog sadržaja u hrvatskoj je a) zabranjeno
u potpunosti b)zabranjeno ovisno o smještaju lokala c) dozvoljeno
- u četiri osobna prava čovjeka ne ubraja se pravo na pismenost (ubrajaju se pravo na identitet, privatnost,
časti i ugled, vlastitu sliku)
- organizacija informacija o građi ubraja se u područno specifične kompetencije
- informacijska pismenost i etičnost u poslovanju s ljudima i građom ubraja se u a) područno specifične
kompetencije b) stečene kompetencije (NE) c) generičke kompetencije
- razlika između onih koji imaju pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji i sadržajima i onih koji
ga nemaju je digitalni jaz

- zaštita djela traje tijekom cijele godine u kojoj je autor umro i 70 godina koje slijede
- treba li autor registrirati svoje djelo prije objavljivanja da bi ono steklo pravnu zaštitu? Ne treba
- uživaju li autorskopravnu zaštitu i djela objavljena na internetu? Uživaju
- može li nedovršeno djelo biti zaštićeno? Može
- rok zaštite za elektroničke časopise računa se za svaki pojedini prilog u časopisu posebno
- smiju li se koautorima smatrati suradnici koji prikupljaju građu i podatke, prepisuju ili unose podatke ili se
bave izdavanjem djela? Ne smiju
- ukidaju li se prava autora pojedinih djela uključivanjem u bazu podataka? ne, autori svoje pravo
zadržavaju
- poznato je da se prema Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga autorom razgovora ili
intervjua smatra osoba koja vodi razgovor. Smije li ta osoba objaviti razgovor ili intervju bez odobrenja
sugovornika? - Ne smije, sugovornik treba autorizirati zabilježeni razgovor.
- Smije li se bez autorova odobrenja citirati iz neobjavljenih djela? Ne smije
- vrijede li iznimke i ograničenja autorskih prava na neobjavljena djela? Ne vrijede
- kad se želi koristiti neobjavljeno djelo potrebno je tražiti dopuštenje nositelja prava
- student piše seminarski rad. Treba li od autora članka iz kojeg želi citirati tražiti odobrenje? Ne treba
- smije li se ulomke glazbenih djela navoditi kao citate u znanstvenom djelu koje je elektronička
publikacija? Smije
- smije li se bez autorova odobrenja citirati usmeno priopćenje održano na nekoj konferenciji? Smije
- je li članak objavljen u časopisu za popularizaciju znanosti koji prepričava znanstveni članak drugo autora
autorsko djelo? Autorsko djelo samo ako ima svojstvo originalne intelektualne tvorevine i individualni
karakter
- abecedni popis referencija ili citata na određenu temu autorsko je djelo ako je izbor ili raspored referencija
ili citata poredan na originalan i individualan način
- ustanova koja namjerava reproducirati rasprodani priručnik treba dobiti odobrenje autora ili nositelja
autorskih prava. Autor i nositelj prava imaju pravo na naknadu

- knjižnicama i arhivima vlasništvo nad dokumentima ne daje pravo na objavljivanje

- smiju li knjižnice biti restriktivnije u zaštiti prava autora od onoga što je propisano Zakonom o autorskom
pravu i srodnim pravima? Ne smiju
- u knjižnicu dolazi neučlanjeni korisnik (korisnik koji nije član akademske zajednice) i traži da mu se iz
elektroničke baze članaka na koju je knjižnica pretplaćena ispiše ili snimi nekoliko članaka na digitalni
medij. Smije li mu knjižnica pružiti tu uslugu? - smije jer knjižničar pri pribavljaju pristupa određenoj bazi
ima u vidu i neučlanjene korisnike
- knjižničar želi digitalizirati cjelovit priručnik suvremenog autora za potrebe studija slabovidnog studenta.
Treba li imati odobrenje autora tog priručnika? Ne treba kada je način reproduciranja u izravnoj vezi s
invalidnošću osobe i ako je takva reprodukcija nekomercijalnog karaktera
- smije li knjižnica digitalizirati članak iz tiskanih novina ili časopisa i poslati ga elektroničkom poštom
korisniku? Smije, ali se poruka poslije mora obrisati
- smije li knjižnica uključiti autorsko djelo u repozitorij bez odobrenja autora ili nositelja prava? Ne smije
- knjižnica u svoj projekt digitalizacije uključuje i slobodna djela koja ne posjeduje u svom fondu. Treba li
za dozvolu pitati knjižnicu iz čijeg fonda posuđuje primjerak građe da bi ga digitalizirala. Treba, ali to nije
autorskopravno pitanje
- smije li nastavnik neki članak iz časopisa učiniti dostupnim polaznicima svojeg kolegija u sustavu za
učenje Moodle? Da, ali samo uz odobrenje autora
- smije li korisnik knjižnice prikupiti ulomke tekstova o određenoj temi iz elektroničke baze tekstova i
uključiti ih u rad koji namjerava objaviti? Smije u mjeri opravdanoj svrhom i u skladu s dobrim običajima, a
uz navođenje autorovog imena i izvora
- smije li korisnik knjižnice kopirati elektroničku bazu podataka za privatno korištenje? Ne smije bez
odobrenja autora ili nositelja prava
- osobni se podaci u knjižnici prikupljaju za određenu opravdanu svrhu koju knjižnica mora iskazati
- osobni podatci koji se prikupljaju u knjižnici moraju biti relevantni za svrhu za koju se traže
- ako se osobni podaci u knjižnici daju na uvid, mora li korisnik reći za što su mu potrebni? Mora
- knjižnica ima pravo uskratiti uvid u osobne podatke o zaposlenicima i korisnicima
- koji od tri navedena dokumenta NE obvezuje knjižničare na otkrivanje podataka o korisnicima? Zakon o
pravu na pristup informacijama
- na računalima koja u knjižnici služe korisnicima za pretraživanje interneta čuva se povijest pretraživanja.
Te zapise treba brisati iza svakog korisnika ili barem na kraju dana
- prema zakonu o pravu na pristup informacijama javno dostupni podatci jesu službeni
- gradivo koje sadrži osobne podatke, poput matičnih knjiga, liječničke dokumentacije, osobnih dosjea,
sudskih spisa ili poreznih podataka postaje dostupno tek 70 godina nakon nastanka

DEFINICIJE:
- autor djela - fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila
- autorsko djelo - književna, umjetnička ili znanstvena intelektualna tvorevina izražena jezikom, zvukom,
pokretom, oblikom ili njihovom kombinacijom. Mora biti originalni i mora biti izraz autorove osobnosti
- digitalni repozitorij - sustavi, odnosno ustanove koje organiziraju, spremaju, raspačavaju i čuvaju digitalne
informacije matičnih ustanova
- e-knjižničar - sistemski knjižničar zadužen za razvoj i održavanje hardvera i softvera određene knjižnice ili
knjižničnoga sustava, a posebno za računalni katalog, pristup bibliografskim bazama podataka i drugim
elektroničkim izvorima
- identifikatori jedinica knjižnične građe - brojčana ili slovno-brojčana oznaka povezana s jedinicom građe
koju identificira prema određenome međunarodnom standardu
- intelektualno vlasništvo - skupni naziv za sva prava koja osiguravaju zaštitu duhovnim (intelektualnim)
tvorevinama
- Knowledge Bases And Related Tools (KBART) - industrijski standard baze znanja pomažu alatima za
upravljanje poveznicama i e-izvorima
- Konzorcijska licencija - licencija kojom knjižnični konzorcij stječe pravo na korištenje određene
elektroničke građe
- Predmetni stručnjak - knjižničar sa specijaliziranim znanjem iz određenoga predmetnog područja
- tisak na zahtjev - tehnika tiskanja i raspačavanje knjige utemeljena na digitalnoj tehnologiji, a omogućuje
da se kupcu na zahtjev otisne i dostavi određena knjiga, tamo gdje i kada zatreba

DODATNO:
- WIPO - 1967. svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo
- Europska komisija - 1993. autorsko pravo i pružanje elektroničkih usluga, 1995. prvi put o knjižnicama
- ograničenja autorskog prava - uspostava ravnoteže između prava autora i prava korisnika, ograničeno
trajanje, iznimke i ograničenja u zakonu, knjižnice kao društvene ustanove
- predmet autorskog prava nisu - ideje, postupci, metode rada, matematički koncepti kao takvi
- prava autora - moralna - pravo prve objave, priznanje autorstva, poštivanje autorskog djela i časti ili ugled
autora, pravo pokajanja
- imovinska - reproduciranje, distribucija i iznajmljivanje, priopćenje javnosti, stavljanje na
raspolaganje javnosti, prerada
- druga - pravo na naknadu - za reproduciranje autorskog djela, za javnu posudbu
- Ograničenja autorskog prava kada knjižničar ne mora tražiti odobrenje autora ili nositelja prava:
- kad reproducira jedinicu građe koja sadrži autorsko djelo, a knjižnica je ima u svojem fondu.
Knjižnica ne mora platiti naknadu za reproduciranje. (ZAPSP, čl. 84).
- kad reproducira jedinicu građe koja sadržava autorsko djelo za potrebe slijepih, slabovidnih i
drugih korisnika s invaliditetom. Naknada se ne plaća. (Ugovor iz Marakeša predviđa i da ne treba tražiti
dopuštenje niti platiti naknadu.)
- kad reproducira likovno djelo iz svojeg fonda na plakatu ili u katalogu izrađenom kao dokument uz
izložbu koju organizira. Naknada se ne plaća.
- kad priprema izložbu slika, grafičkih mapa, listova i druge likovne građe koju ima u svojem fondu.
Naknada se ne plaća. Osim ako drugačije ne piše u ugovoru o prodaji/donaciji koji je sklopio s
prodavateljem/donatorom.
- izdavanje u repozitoriju - prvo - pribavljanje prava iskorištavanja djela u repozitoriju od autora
- drugo - nakladnik kao nositelj prava
- elektronička građa - licencirana (tekući časopisi, zbirke cjelovitog teksta, zbirke e-knjiga, bibliografske i
citatne baze podataka, zbirke drugih vrsta digitalne građe, referentni izvori), izabrana OA građa, vlastita
digitalna građa
- e-izvori - odabir - budžet, interes korisnika, probni pristupi, nacionalna pretplata (konzorcij), bibliografske
baze i baze cjelovitog teksta, obuhvat paketa, preklapanje sadržaja, ugled izdavača i publikacija
- nabava - licencni ugovori, modeli (tajna kupnja, pretplata, po korištenju, od strane korisnika),
konzorcij, nabava paketa, cijene
- pristup - IP, proxy, korisnički računi, shibboleth
- administracija - prilagodba korisničkih sučelja, uvrštavanje u popis baza i katalog e-časopisa,
popis naslova u KBART formatu, EDS
- korištenje - statistika pristupa (counter standard, isplativost), edukacija i usluge
- repozitorij FFZG - radovi studenata i djelatnika, otvoren i slobodan pristup znanstvenoj literaturi
- ključna pitanja izgradnje digitalnih zbirki (IFLA) - trebaju pomoći bibliotekaru koji nabavlja elektroničku
građu u procjeni tehničke izvedivosti, funkcionalnosti i pouzdanosti, podrške trgovca, nabave (model
kupnje, model određen cijenom, pristup, arhiviranje i prava nakon toga, pristojba održavanja i pravo
otkazivanja), licenciranja
- e-posudba - dva načina - korisnik ima pravo pristupa djelu na određeno vrijeme, a nakon isteka tog
vremena pristup je onemogućen
- korisnik preuzme djelo na svoje računalo, no datoteka prestaje biti dostupna
nakon isteka određenog vremena
- trgovci koji posuđuju - Overdrive, Amazon
- nabava po želji korisnika - PDA (patron driven acquisition), pr. MyiLibrary
- BIBLINK (1996-2000) - demo projekt suradnje između el. nakladnika i bibl. centra
- ONIX international 1999 - međunarodna norma za predstavljanje i priopćavanje podataka o nakladničkim
proizvodima u elektroničkom obliku
- elektronička publikacija kao obvezni primjerak - tajan depozit i dozvola za trajno korištenje
- identifikatori - ISAN - međunarodni standardni audiovizualni broj
- ISBN - međunarodni standardni knjižni broj
- ISMN - međunarodni standardni broj muzikalija
- ISNI - međunarodni standardni identifikator imena
- ISRN - međunarodni standardni broj za tehnička izvješća
- ISSN - međunarodni standardni broj serijske publikacije
- ISTC - međunarodni standardni tekstni kod
- ISWC - međunarodni standardni glazbeni kod
- ORCID - open research and contributor (autori iz znanstvene i akademske zajednice)
- tisak na zahtjev - (print on demand) tehnika postoji od 1987. godine
- pravilo e-nakladništva - sadržaj se prvo raspačava mrežom, a tek onda po potrebi otisne
 - prednosti - ne odlučuje se visina naklade odjednom, raspačavanje ne ovisi o knjižarskoj mreži,
ostvareni promet nije osnovno pravilo tržišta, cijena jednog primjerka je niža, nema
zaliha, nestaju načela masovnog tržišta
- elektronička knjiga na zahtjev (EoD) - usluga kojom knjižnica na zahtjev korisnika tiskanu knjigu iz
svojega fonda digitalizira i dostavlja elektroničkom poštom
- nakladništvo na zahtjev - izdavanje kod kojega se digitalno proizveden predložak za tiskanje pohranjuje u
bazi podataka te se na zahtjev otisne u traženome broju primjeraka
A grupa – DK1 – 28.4.2018.

Prema Manifesu Digitalna knjižnica je online zbirka digitalnih objekata provjerene kvalitete, koji su
izrađeni ili prikupljeni i kojima se upravlja u skladu s međunarodno prihvaćenim načelima za izgradnju
zbirke i koje su dostupne na smislen i održiv način, te podržavaju usluge neophodne za omogućivanje
korisnicima dohvaćanja i iskorištavanja izvora

Europeana – Inicijativa za pokretanje Europeane pokrenuta je u svibnj 2007.g., a zaživjela je 20.11.2008.g.

Michael Gorman napisao je djelo: Postojana knjižnica: tehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom, 2006.
Kriteriji vrednovanja digitalnih knjižnica
- Upotrebljivost sučelja
- kvaliteta zbirke
- kvaliteta usluge
- izvedba sustava
- Zadovoljavanje korisnikovih potreba

Emerald je izdavač digitalnih publikacija, a izdaje znanstvene časopise, knjige, izvore za poučavanje. /
Zbirka el.časopisa koju izdaje Emerald group publishing. Obuhvaća područje ekonomije, menadžmenta,
knjižničarstva i časopise iz područja tehničkih znanosti.
Projekt Muse je baza podataka društvenih i humanističkih znanosti. / najiscrpnija zbirka elektroničkih
časopisa za područje humanistike, umjetnosti i društvenih znanosti.
BnF je pokrenula digitalna knjižnica Bibliothèque nationale de France. Mislim da je BnF skraćenica knjižnice, a
da je pokrenula digitalnu knjižnicu naziva Gallica
The world digital library je pokrenuo UNESCO.
Elektronička knjiga je jedna ili više računalnih datoteka omeđenog sadržaja, koje su dostupne javnosti na
mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku (na CD ROM-u, disketi).
Nabava po želji korisnika – PDA – patron driven acquisition, oblik knjižnične nabave pri kojem se
mogućnost odabira naslova za nabavu prepušta korisnicima. Uveo ga je distributer knjiga NetLibrary.
Razlika između DOI i ISBN – identifikacijske oznake e knjige
DOI – digital object identifier – označitelj digitalne građe za sve vrste proizvoda, sastoji se od
označitelja (brojčana oznaka od prefiksa i sufiksa), adresara (web adresa građe) i baze podataka.
ISBN – 13 znamenkasti međunarodni standardni knjižni broj. Sastoji se od 5 skupina odvojenih
crticom. 1. skupinu čini prefiks, 2. označava nacionalnu, zemljopisnu ili jezičn grupe, 3. nakladnika, 4.naslov, a
5. kontrolni broj.
ARA - Agregator hrvatskih repozitorija i arhiva.
Google je pokrenuo projekt Google print u suradnji s knjižnicom koji se preimenovao u Google books.
Čudnovate zgode Š. Hlapića je digitalizacija u okviru KGZ (projekt Digitalizirana zagrebačka baština.
Kobo – čitač e knjiga.
Zbirka gramofonskih ploča NSK – Zvuci prošlosti.
B grupa – DK1 – rok 28.4.2018.

1. Objasni sto je Online originals i cemu sluzi

- online izdavačka tvrtka; vlasnik David Gettman, objavljuje izvorne radove isključivo na Internetu
od 1996., Objavljuje i prodaje knjige u elektroničkom obliku, sa svojim timom urednika koji odabiru
kvalitetne radove za objavljivanje

2. Objasni vezu e knjige i tiska na zahtjev u 3 recenice.

Elektronička knjiga je jedna ili više računalnih datoteka omeđenog sadržaja, dostupne javnosti na mreži ili u
materijalnom obliku. Tisak na zahtjev je tehnika tiskanja i raspačavanja knjige utemeljena na digitalnoj
tehnologiji, omogućuje da se kupcu na zahtjev otisne i dostavi određena knjiga, tamo gdje i kada zatreba.
Sadržaj se raspačava internetom, a tek onda otisne.

3. Jstore je Journal Storage, digitalna knjižnica osnovana 1995.g. Sadrži digitalizirana izdanja akademskih
časopisa, a sad uključuje i knjige i primarne izvore te aktualna pitanja u časopisima.
4. Upotrebljivost sučelja – funkcije pretraživanja i pregledavanja, navigacija, pristupačnost, način prikaza
traženih dokumenata
5. Google je pokrenuo suradnju s knjiznicama pod nazivom GOOGLE PRINT, a kasnije preimenovao u
GOOGLE BOOKS.
6. ISBN(ER) se poceo primjenjivati na e knjige 1997. godine.
7. LISTA je baza podataka, a zastupljena su podrucja informacijskih znanosti.
8. Nesto o IFLA - i, nabrojati 5 necega. Možda je ovo:
Vlasti trebaju biti svjesne da aktivno planiranje digitalnih knjižnica na bilo kojoj razini (nacionalnoj,
regionalnoj ili lokalnoj) treba obuhvatiti sljedeća pitanja:
- obučeno osoblje
- odgovarajućže zgrade i oprema
- integrirano planiranje za knjižnice i arhive
- financiranje
- postavljanje cilja

9. CC – creative commons, licencija koja služi za nezaštićenu građu.

10. Jedini aktivni nakladnik e knjige u Hrvatskoj je Naklada Bulaja, najveći proizvođač e-knjiga u
Hrvatskoj. 90-ih god. je uspješno objavljivao književna djela na CD-ROM-u, kasnije na DVD-u, a sada nudi
mrežnu knjigu na Planetu 9. Nakladnici tiskane knjige počinju digitalizirati svoja tiskana izdanja i nuditi na
toj platformi za eknjigukoju održava Hrvatski Telekom.
11. Prva knjiga izdana na disketi u Hrvatskoj izdavaca Krscanska sadasnjost je Biblija s interaktivnom
konkordancijom za PC računala.
12. Garfield je edutainment.
13. Izvornost je intelektualno obilježje e knjige.
14. Tko skuplja obvezni elektronički primjerak u NSK – HAW – Hrvatski arhiv weba.
15. Prvi leksikon na cd - u koji je izasao u HR, a nema veze s bibliografijom? Ekonomski leksikon. 1996.g.
16. Nabava po želji korisnika – Patron driven acquisition PDA. Oblik nabave koji je uveo disdtributer knjiga
NetLibrary. Omogućuje kupnju knjige neposredno od nakladnika.
17. OAPEN – Open Access Publishing in European Networks. Projekt sufinanciran u programu
eContentplus, ima za cilj kvalitetne recenzirane e knjige s područja humanističkih i društvenih znanosti
učiniti trajno dostupnima u otvorenom obliku. Izgrađuje digitalnu zbirku takvih e knjiga poznatu pod
nazivom DOAB – Directory of open book access.
 DIGITALNA KNJIŽNICA 1
31.1.2018.
1 Dvije osnovne vrste licencija su: one o kojima se pregovara i one o kojima se ne pregovara
1 DOI je kratica naziva DIGITAL OBJECT IDENTIFIER koji služi za identifikaciju elektroničkih
objekata na internetu (koje vrste) digitalne građe.
2 Web-arhiv Pandora nacionalni je web-arhiv za očuvanje online publikacija koje zemlje? Australija
(ono što je u Hrvatskoj HAW)
3 CD-ROM koji omogućuje učenje kroz zabavu poznat je pod generičkim nazivom: EDUTAINMENT
4 Knjižnice grada Zagreba su 2008. godine započele digitalizaciju građe u okviru (kojeg programa)
DIGITALIZIRANA ZAGREBAČKA BAŠTINA koji je podržalo Ministarstvo kulture.
5 Projekt SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ prva je sustavna baza podataka o jednom hrvatskom
velikanu.
6 Nakladnik Alt F4 godine 1999. objavljuje CD-ROM pod nazivom KLASICI HRVATSKE
KNJIŽEVNOSTI u kojem je u cijelosti objavljen prvotisak Judite.
7 Manifest za digitalne knjižnice donijele su dvije organizacije (navedite koje): IFLA i UNESCO
8 JSTOR je poznati DISTRIBUTER časopisa koji je u novije vrijeme pokrenuo i platformu za E-
KNJIGE vrstu građe.
9 Overdrive je vodeći AMERIČKI DISTRIBUTER E-KNJIGA sa sjedištem OHIO, SAD.
10 EPUB je (navedite što je to u dvije riječi): FORMAT E-DOKUMENTA.
11 Net.Library.com je prvotno bio komercijalan pothvat u smislu prodora e-knjige i pokrenut je 2011.
godine u (navedi zemlju) COLORADU, SAD.
12 Projektom Istarske novine online/Istrian Newspaper online (INO) ostvarena je virtualna čitaonica
starih novina koje su izlazile u Istri od DRUGE POLOVINE 19 ST. do PRVE POLOVINE 20.ST.
13 Digitalizirana književna ostavština A.G.Matoša nalazi se u digitalnoj zbirci (navedi naziv zbirke i
ustanove) DiZbi, HAZU
14 Tehnika tiska na zahtjev poznata je po engl. Kratici PRINT ON DEMAND – POD
15 Izjavu Europske knjižnice i izazovi e-nakladništva donijela je EBLIDA s ciljem OSUĐIVANJA
PRAKSE NAKLADNIKA DA ODLUČUJU O NABAVNOJ POLITICI KNJIŽNICA.
16 DOAB je akronim naziva DIRECTORY OF OPEN ACCESS BOOKS koji označuje zbirku knjiga u
OTVORENOM pristupu.
17 Internetski portal Besplatne elektroničke knjige osnovan je 2001. od strane Društva za promicanje
književnosti na novim medijima.

27.9.2017.
1 DIZBI je projekt digitalizacije (naziv ustanove) HAZU.
2 Tko je osnovao Creative Commons? Lawrence Lessing
3 Internetski arhiv … (trebalo je napisati kraticu i puni naziv). HAW (Hrvatski arhiv weba)
4 Što je elektronička knjiga? Elektronička knjiga je jedna ili više računalnih datoteka omeđenog
sadržaja koje su dostupne javnosti na mreži ili u materijalnom obliku (CD-ROM).
5 Tko je nakladnik Sunčice među slovima? 32 bita d.o.o.
6 Kako se zove 13-eroznamenkasta oznaka za tiskanu i elektroničku knjigu? ISBN
7 Print-on-demand. Prevedi i objasni. Tisak na zahtjev – tehnika tiskanja i raspačavanja knjige
utemeljena na digitalnoj tehnologiji, a omogućuje da se kupcu na zahtjev otisne i dostavi određena
knjiga, tamo gdje i kada zatreba.
8 Enciklopedija Brittanica danas izlazi mrežno.

20.9.2017.
1. Koje programe ima Google? knjižnični program i partnerski program
2. Navedi barem ti cilja digitalizacije. Zaštita izvornika, poboljšanje dostupnosti građe, stvaranje novih
proizvoda i usluga, upotpunjavanje fonda, jedan od načina kako doći do rasprodanog primjerka.
3. Navedi sva intelektualna obilježja e-knjige. Namjena je čitanje, fragmentarno ili u cijelosti, sadržaj
prema stupnju obradbe može biti primaran, sekundaran ili tercijaran, govori o predmetu ili temi,
rezultat je rada jednog ili više autora bez obzira na vrstu autorstva, predstavlja izvor podataka za
korisnike, raspačava se uz naplatu, dostupna je korisnicima u knjižnici, posjeduje određenu
izvornost.
 4. Napiši točne nazive tri europske hibridne knjižnice.
The British Library (istoimena je i digitalna)
Knjižnica Oxfordskog sveučilišta Bodleiana (digitalna: The Oxford Digital Library (ODL))
Bibliothèque nationale de France (digitalna: Gallica)
Staatsbibliothek zu Berlin (istoimena digitalna – imaju dig.zbirke kao KGZ)
National Library of Scotland (istoimena digitalna – imaju dig.zbirke kao KGZ)
Svijet: Library of Congres, National Library of Australia, New York Public Library
5. Naziv velikog projekta digitalizacije hrvatske kulturne baštine. Što se nalazi na tom portalu?
Hrvatska kulturna baština. Portal "Hrvatska kulturna baština"( na www.kultura.hr) omogućuje
pretraživanje i pristup raznovrsnim zbirkama digitalizirane građe muzeja, knjižnica i arhiva u
Hrvatskoj.
Zbirke se mogu pregledavati i pretraživati tematski, kronološki, prema vrsti građe, mjestu gdje se
nalaze, području i značajnim osobama, stvarima ili događajima na koje se odnose.
6. DiZbi je zbirka ustanove HAZU osnovana 2009. godine.
7. Naziv projekta digitalizacije KGZ-a. Koje godine je pokrenut? Digitalizirana zagrebačka baština.
2008.
8. Tehnikom tisak za zahtjev knjiga se prvo raspačava pa tiska
9. Sunčica među slovima je program/CD-ROM za učenje kroz igru nakladnika 32bita d.o.o.
10. Koju funkciju knjižnice obavlja HAW? Objasni. NSK ima obvezu trajnog prikupljanja građe kao
kulturne baštine i slobodnog pristupa informacijama. Haw tu funkciju ispunjava prikupljanjem
elektroničke građe s interneta, odnosno obaveznog primjerka elektroničke građe. Hrvatski arhiv
weba je zbirka odabranih sadržaja preuzetih s interneta i pohranjenih na računalnom poslužitelju
Nacionalne i sveučilišne knjižnice. HAW je sustav koji omogućuje pobiranje, pohranu, zaštitu i
pristup e-publikacijama objavljenim na internetu.
11. Što je elektronička knjiga? Elektronička knjiga je jedna ili više računalnih datoteka omeđenog
sadržaja koje su dostupne javnosti na mreži ili u materijalnom obliku (CD-ROM).
12. Točan naziv tri aktivna hrvatska distributera e-knjige. Naklada Bulaja, Društvo za promicanje
književnosti na novim medijima, e-knjiga, Školska knjiga (ima samo digitalne udžbenike), Profil,
Sysprint
13. Koje vrste građe se nalaze u digitalnoj zbirci NSK? kartografska građa, knjige, rukopisi, vizualna
građa, glazbena građa

6.9.2017.
1 Na portalu koje knjižnice se nalazi HAW i kome je dostupan? NSK, svima
2 Koji program koristi britanska digitalna knjižnica za tekst, tako nešto? turning the pages
Turning the pages je softver koji služi za gledanje skeniranih knjiga online (detaljno i realistično).
3 Koja knjižnica provodi projekt American memory? Library of Congres
4 Koji nakladnik je objavio Priče iz davnine? Naklada Bulaja
5 LISTA je baza podataka (Library, Information Science & Technology Abstracts), a pokriva područje
informacijskih znanosti.
6 Na kojem portalu se nalazi Hrvatska enciklopedija i kome je dostupna? svima, Portal znanja
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
7 Naziv zbirke HAZU-a. DiZbi
8 Kada i tko pokreće projekt Digitalizirana zagrebačka baština? Knjižnice grada Zagreba, 2008.
9 Elektronička knjiga je jedna ili više računalnih datoteka kakvog sadržaja? omeđenog
10 Kratica NACIONALNOG repozitorija diplomskih i završnih radova? ZIR
11 Hrvatski nakladnik zvučnih e-knjiga?
a Meduza
b Medus
c Octopus
12 Tko je poslužitelj za Academic search complete? EBSCO
13 Stare hrvatske novine, koja knjižnica ili portal, tako nešto? NSK
14 Francuska digitalna knjižnica? Gallica
15 Kako označavamo e-knjigu? Trebalo je zaokružiti ISBN i DOI.
21.6.2017.
1 Dvije osnovne vrste licencija su: one o kojima se pregovara i one o kojima se ne pregovara
2 DOI je kratica naziva DIGITAL OBJECT IDENTIFIER koji služi identifikaciji elektroničkih
objekata na internetu (koje vrste) digitalne građe.
3 Web arhiv Pandora nacionalni je web arhiv za očuvanje online publikacija – AUSTRALIJE (navedi
zemlju).
4 CD-ROM koji omogućuje učenje kroz zabavu poznat je pod generičkim nazivom
EDUTAINEMENT.
5 Knjižnice grada Zagreba su 2008. godine započele digitalizaciju građe u okviru programa
DIGITALIZIRANA ZAGREBAČKA BAŠTINA koji je podržalo Ministarstvo kulture.
6 Projekt SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ prva je sustavna baza podataka o jednom hrvatskom
velikanu.
7 Nakladnik Alt F4 godine 1999. objavljuje CD-ROM pod nazivom KLASICI HRVATSKE
KNJIŽEVNOSTI u kojem je u cijelosti objavljen prvotisak Judite.
8 Manifest za digitalne knjižnice donijele su dvije organizacije (navedite koje): IFLA i UNESCO
9 JSTOR je poznati DISTRIBUTER pokreće u novije vrijeme i platformu za E-KNJIGE (vrstu građe).
10 Overdrive je vodeći DISTRIBUTER e-knjige sa sjedištem u SAD – OHIO.
11 EPUB je (navedite što je to u dvije riječi): FORMAT E-DOKUMENTA.
12 Net.Library.com je prvotno bio komercijalan pothvat u smislu prodora e-knjige pokrenut 2011.
godine u (navedi zemlju) SAD - COLORADO.
13 Projektom Istarske novine online/Istrian Newspaper online (INO) ostvarena je virtualna čitaonica
starih novina koje su izlazile u Istri od DRUGE POLOVICE 19.ST. do PRVE POLOVINE 20.ST.
14 Digitalizirana književna ostavština A.G.Matoša nalazi se u digitalnoj zbirci DiZbi, HAZU (navedi
naziv zbirke i ustanove).
15 Tehnika tiska na zahtjev poznata je po engl. kratici PRINT ON DEMAND.
16 Izjavu Europske knjižnice i izazovi e-nakladništva donijela je EBLIDA 2012. godine s ciljem
osuđivanja nabavne politike knjižnica o kojoj odlučuju nakladnici.
17 DOAB je akronim naziva DIRECTORY OPEN ACCESS BOOKS koji označuje zbirku knjiga u
OTVORENOM pristupu.
18 Wattpad (navedite naziv) je najveća svjetska društvena platforma za čitatelje knjiga.
19 NSK (navedite naziv knjižnice) na starim novinama i časopisima dostavlja na portal digitalizirane
kulturne baštine Europeana.
20 HRVATSKI JEZIČNI PORTAL (naziv portala) je prva i trenutno jedina baza hrvatskog jezika
dostupna na internetu.
21 Internetski portal Besplatne elektroničke knjige osnovan je 2001. od strane DRUŠTVA ZA
PROMICANJE KNJIŽEVNOSTI NA NOVIM MEDIJIMA.
22 22. Hrčak je CENTRALNI portal OTVORENOG pristupa koji na jednom mjestu objavljuje
ZNANSTVENE i STRUČNE časopise koji nudi otvoreni pristup.

ROK proljeće 2017.?

1 Koje programe ima Google? knjižnični program i partnerski program
2 Što je elektronička knjiga? Elektronička knjiga je jedna ili više računalnih datoteka omeđenog
sadržaja koje su dostupne javnosti na mreži ili u materijalnom obliku (CD-ROM).
3 Napiši točan naziv tri europske hibridne knjižnice.
The British Library (istoimena je i digitalna)
Knjižnica Oxfordskog sveučilišta Bodleiana (digitalna: The Oxford Digital Library (ODL))
Bibliothèque nationale de France (digitalna: Gallica)
Staatsbibliothek zu Berlin (istoimena digitalna – imaju dig.zbirke kao KGZ)
National Library of Scotland (istoimena digitalna – imaju dig.zbirke kao KGZ)
Svijet: Library of Congres, National Library of Australia, New York Public Library
4 Tehnikom tisak za zahtjev knjiga se prvo raspačava pa tiska
5 Nabroji barem tri primjera digitalizacije novina. Stare hrvatske novine, Istarske novine online,
digitalizirane riječke novine 1843.-1918., Glas Podravine, Virovitičan, Varaždinske novine
6 Što je HAW za NSK? HAW (Hrvatski arhiv weba) je zbirka odabranih sadržaja preuzetih s interneta
koji su pohranjeni na računalnom poslužitelju NSK.
 7 Naziv digitalizirane zbirke KGZ-a. Koje godine je pokrenuta? Digitalizirana zagrebačka baština.
2008.
8 Nabroji dva aktivna distributera e-knjige u Hrvatskoj. Naklada Bulaja, VIP (TookBook), Hrvatski
telekom (Planet9), Društvo za promicanje književnosti na novim medijima.
9 Što je DiZbi? Zbirka HAZU.
10 Tri cilja digitalizacije. Zaštita izvornog djela, bolji pristup građi (korištenje, organizacija, istraživanje,
pretraživost, dostupnost, preglednost), jedan od načina kako doći do rasprodanog primjerka.
11 Koje vrste građe se nalaze u digitalnoj zbirci NSK? kartografska građa, knjige, rukopisi, vizualna
građa, glazbena građa
12 Što sadrži Hrvatska kulturna baština? Sadrži digitalizirane novine i časopise, digitalizirane
disertacije, glazbenu građu, grafičke zbirke, rukopise, stare knjige, karte i planove i tematske zbirke.

ROK 18.3.2017.
1 Prva e-knjiga objavljena je u Hrvatskoj na disketama pod naslovom Biblija s interaktivnom
konkordancijom za PC računala u izdanju nakladnika Kršćanska sadašnjost.
2 U kojem se formatu danas objavljuje Encyclopaedia Britanica?
a DVD
b Mrežno
c Tiskano
d Sve pod b i c
3 NetLibrary.com je prvotno bio komercijalan pothvat u smislu prodora e-knjige u:
a Narodne knjižnice
b Znanstvene knjižnice
c Sveučilišne knjižnice
d Specijalne knjižnice
4 Međunarodna norma za predstavljanje i priopćavanje podataka o nakladničkim proizvodima u
elektroničkom obliku zove se:
a FEP
b ISBD
c ONIX
5 Koje od ovih knjižnica nije digitalizirala starije novinske naslove u Hrvatskoj?
a Knjižnica i čitaonica Fran Galović
b Gradska knjižnica Metel Ožegović
c Gradska knjižnica Velika Gorica
d Sveučilišna knjižnica u Puli
6 Koja ustanova je digitalizirala Misal po zakonu rimskog dvora? Nacionalna i sveučilišna knjižnica u
Zagrebu
7 Creative Commons je organizacija koju je 2001. osnovao:
a Lawrence Lafontaine
b Lawrence Lessig
c Lawrence Otlet
8 DiZbi je projekt digitalizacije (naziv ustanove) HAZU.
9 Internet Public Library (zaokružite točan odgovor):
a Još uvijek djeluje
b Prestala je djelovati 2015.
10 Najstariji hrvatski komercijalni nakladnik turističkih vodiča na materijalnom digitalnom mediju je
Va-Copy.
11 Sunčica među brojevima je izdanje elektroničkog nakladnika 32 bita d.o.o (upišite naziv).
12 Djelo Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić objavljeno je u međunarodnoj digitalnoj zbirci Hathi
Trust.
13 Pionirski pothvat digitalizacije hrvatske književnosti izveo je nakladnik Alt F4 pod naslovom Klasici
hrvatske književnosti.
14 Bogatstvo interneta je:
a Prva izvorno pisana knjiga kao e-izdanje na hrvatskom
b Prva izvorno pisana knjiga za izdanje online i na DVD-u
ROK?
1 Što je digitalna knjižnica? Digitalna knjižnica je elektronički fond informacija kojima se može
pristupiti putem baza podataka.
2 Što je DAR?
Digitalni akademski repozitorij NSK sadrži preslike najstarijih disertacija Sveučilišta u Zagrebu od
1880. (Šenoina smrt) do 1952. (krugovaši); U DAR-u su dostupne i suvremene doktorske disertacije
i znanstveni magistarski radovi hrvatskih sveučilišta koji su preuzeti s mreže ili su ih Knjižnici, radi
pohrane i objave, dostavili autori. Prva disertacija iz 1880. godine Etika i povijest, Gjure Arnolda.
3 Što znači kratica WIPO? WIPO (World Intelectual Property Organization)
4 Kada je nastala Europeana? Incijativa za razvoj Europeane pokrenuta je u svibnju 2007. godine, a
zaživjela je 20.11.2008.
5 Što je DOI? DOI je kratica naziva DIGITAL OBJECT IDENTIFIER koji služi identifikaciji
elektroničkih objekata na internetu.
6 Koji je najveći leksikografski portal u Hrvatskoj? Portal znanja LZMK
7 Kako se zove najveća digitalna dječja knjižnica? International Children's Digital Library
8 Koje su komercijalne baze podataka na stranicama Filozofskog fakulteta? ACM Digital Library i
Project Muse
9 Navedi primjere digitalnih turističkih vodiča. Croatia Tourist Guide, Zagreb Tourist Guide, Welcome
to Croatia, Hrvatski prometni putopis, Raskoš Poreča
10 Prodaje li Google knjige? Da, na Google play
11 Koje razdoblje obuhvaćaju Britanske novine? 1800. – 1900.
12 Koja je knjižnica nastala suradnjom Google-a i Austrijske nacionalne knjižnice? projekt Austrian
Books Online

2015.
1 Kako prepoznati digitalnu knjižnicu? Digitalnu knjižnicu možemo prepoznati po tome što je
omogućuje višestruki pristup građi, nema radnog vremena, nema fizičke granice, omogućuje
jednostavnije i jeftinije umnožavanje i očuvanje, ne zauzima puno fizičkog prostora.
2 Koji brojevi obilježavaju elektroničku knjigu? Elektroničke knjige se označuju sa ISBN-om, EAN
prugastim kodom za knjigu, DOI (Digital Object Identifier) i/ili URN-om (Uniform Resource
Name).
3 Definicija elektroničke knjige. Elektronička knjiga je jedna ili više računalnih datoteka omeđenog
sadržaja, koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku (na CD-ROM-
u, disketi). Uz tekst može donositi sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mrežnim stranicama te program
za izmjene i dopune.
4 Definicija digitalne knjižnice. Digitalna knjižnica je elektronički fond informacija kojima se može
pristupiti putem baza podataka.
5 Nabroji komponente elektroničke knjige. Komponente elektroničke knjige mogu biti: tekst, slika,
zvuk ili poveznica.
6 Nabroji nekoliko stranih i hrvatskih elektroničkih knjiga.
Strane elektroničke knjige: Jonathan Swift – Gulliver's travels; Grimms' – The Fairy Tales; Oscar
Wilde - The picture of Dorian Gray, Bram Stoker - Dracula
Hrvatske elektroničke knjige: Ivana Brlić-Mažuranić - Priče iz davnine; Čudnovate zgode šegrta
Hlapića; Ivan Kušan - Koko i duhovi.
7 Što je edutainment? Edutainment je pojam koji označava nakladničke proizvode čiji je sadržaj
istovremeno namijenjen učenju i zabavi, a nastao je spajanjem engl. riječi education (obrazovanje) i
entertainment (zabava).
8 Baze podataka na ffzg-u!
Digitalni akademski repozitorij (DAR)
DOAJ (Directory of Open Access Journals)
ERIC (Educational Resource Information Centar)
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI)
Hrčak (portal znanstvenih časopisa RH)
LISTA (Library, Information Science & Technology Abstracts)
 Repozitorij FFZG…
9 Što je knjižnica? Knjižnica je kulturna, obrazovna i informacijska ustanova koja odabire, nabavlja,
obrađuje, čuva i daje na korištenje knjižničnu građu i ima organizirane službe koje pružaju različite
usluge korisnicima.
10 Koje su vrste publikacija zastupljene u digitalnoj knjižnici? elektronička knjiga i elektronički časopis
11 Kako nastaju digitalni dokumenti? prepisivanjem, skeniranjem, fotografiranjem
12 Definicija digitalizacije. Digitalizacija je proces pretvaranja analogne građe u digitalni oblik.
13 Nedostaci i prednosti projekta Gutenberg.
Nedostatci: Nemogućnost digitalizacije više građe zbog autorskih prava.
Prednosti: besplatan pristup.
14 Oxford English Dictionary Online je engl. rječnik koji se konstantno revidira.
15 Prednosti i nedostaci izdanja na CD-ROM-u.
Prednosti izdanja na CD-ROM-u su: relativno niska proizvodna cijena, veliki kapacitet pohrane
podataka i jednostavnost uporabe.
Nedostaci izdanja na CD-ROM-u su: zastarjela tehnologija, CD-ROM se može oštetiti i izgrebati i
nakon toga gubi svoju funkciju nosača podataka.
16 Problemi bibliografske kontrole. problem selekcije i određivanja kriterija za izbor građe za tekuće
nacionalne bibliografije
17 WorldCat je najveći svjetski skupni katalog.
18 Kriteriji za vrednovanje internetskih stranica. točnost, kompetentnost autora ili sastavljača,
objektivnost, ažurnost, predmet, korisnici, dostupnost
19 Koja baza se bavi pitanjima knjižničarstva? LISTA (Library, Information Science & Technology
Abstracts), najstarija baza iz područja informacijskih znanosti.
– Project Muse
– Emerald Library and Information Studies (Emerald Insight)
– LISTA (Library, Information Science & Technology Abstracts) - EBSCO host
– HRČAK - Portal znanstvenih časopisa RH
– Scopus
– Academic Search Complete
– Wiley-Blackwell (Wiley Online Library)

KOLOKVIJ 2015.
1 Elektronička knjiga je jedna ili više datoteka? Elektronička knjiga je jedna ili više računalnih
datoteka omeđenog sadržaja, koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom
obliku (na CD-ROMu, disketi). Uz tekst može donositi sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mrežnim
stranicama te program za izmjene i dopune.
2 Kojim se identifikacijskim oznakama označuju elektroničke knjige? Elektroničke knjige se označuju
sa ISBN-om, EAN prugastim kodom za knjigu, DOI (Digital Object Identifier) i/ili URN-om
(Uniform Resource Name).
3 Koji je cilj projekta HKB? Cilj projekta HKB je očuvanje i slobodan pristup hrvatskoj kulturnoj
baštini.
4 Od čega se sastoji digitalna knjižnica? Digitalna knjižnica se sastoji od: elektroničke knjige,
elektroničkog časopisa, kataloga, digitalne efemerne građe, direktne povezanosti zapisa i same
elektroničke građe.

5 Što je to DAR? DAR je Digitalni akademski repozitorij NSK sadrži preslike najstarijih disertacija
Sveučilišta u Zagrebu od 1880. (Šenoina smrt) do 1952. (krugovaši); U DAR-u su dostupne i
suvremene doktorske disertacije i znanstveni magistarski radovi hrvatskih sveučilišta koji su preuzeti
s mreže ili su ih Knjižnici, radi pohrane i objave, dostavili autori. Prva disertacija iz 1880. godine
Etika i povijest, Gjure Arnolda.
6 Navedite naslove 3 turistička vodiča u elektroničkom izdanju. Croatia Tourist Guide, Zagreb Tourist
Guide, Welcome to Croatia, Hrvatski prometni putopis, Raskoš Poreča
7 Što je Edutainment? Edutainment je pojam koji označava nakladničke proizvode čiji je sadržaj
 istovremeno namijenjen učenju i zabavi, a nastao je spajanjem engl. riječi education (obrazovanje) i
entertainment (zabava).
8 Navedite točno dva naslova elektroničkih knjiga u izdanju ALT F4 Naklada Bulaja. Ivana Brlić-
Mažuranić: Priče iz davnine, Klasici hrvatske književnosti.
9 Portal Stare hrvatske novine pri NSK nastao je kao dio projekta Hrvatska kulturna baština čiji je
pokretač Ministarstvo kulture.
10 Navedite 4 funkcije digitalne knjižnice. Funkcije digitalne knjižnice su: prikupljanje građe,
obrađivanje, pohranjivanje, zaštita građe, i davanje građe na korištenje.
11 Navedite (po vlastitom izboru) točan naziv dviju komercijalnih baza podataka dostupnih u
digitalnoj knjižnici Filozofskog fakulteta. ACM Digital Library i Project Muse
12 Navedite naslove 3 elektroničke enciklopedije. Proleksis enciklopedija, Britannica i Enciklopedija
Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“.

ROK 2013.
1 Napiši dvije identifikacijske oznake e-knjige.
ISBN, EAN, DOI, URN, PURL
ISBN: 13-znamenkasti međunarodni standardni knjižni broj je međunarodni sustav brojčanog
označavanja knjiga sa svrhom jednoznačne identifikacije.
EAN: European article number - prugasti kod za knjigu
DOI: Digital Object Identifier = označitelj digitalne građe za sve vrste proizvoda, prihvaćen 1979. na
49. frankfurtskom sajmu. Sustav DOI sastoji se od tri dijela: označitelja (brojčana oznaka DOI koja
se sastoji od prefiksa i sufiksa), adresara (web adresa građe) i baze podataka.
URN: Uniform Resource Name =jedinstvena oznaka izvora
PURL: Persistent Uniform Resource Locator = trajna jedinstvena adresa izvora
2 Koje je knjižnica pokretač Starih hrvatskih novina i kada? NSK, 2008.
3 Hrvatski nakladnik zvučne knjige je Medus.
4 Hrčak okuplja znanstvene i stručne časopise.
5 Izdanje Garfield ubraja se u Edutainment. To je edukativni softver za djecu od 3 do 4 godine (koji je
objavio Continental film u suradnji s tvrtkom Net).
6 Tko je pokrenuo Wikipediju? Jimmy Wales
7 Što je ICDL? International Children's Digital Library Foundation = Udruga međunarodne dječje
digitalne knjižnice je besplatna digitalna online knjižnica digitaliziranih dječjih knjiga, za djecu u
dobi od 3 do 13 godina, posjeduje knjige na 59 jezika. Pokrenuta je 2002.
8 Kako nastaje elektronička publikacija u digitalnoj knjižnici? digitalizacijom građe
9 Nabroji tri komercijalna distributera e-knjige. Naklada Bulaja, Društvo za promicanje književnosti
na novim medijima, e-knjiga, Školska knjiga (ima samo digitalne udžbenike), Profil, Sysprint
10 Kako se zove francuska nacionalna digitalna knjižnica? Gallica
11 Na kojim su hrvatskim portalima dostupni znanstveni i stručni časopisi? HRČAK
12 Tko ima pristup građi HAW-a? svi
13 Tko je donio dokument „Europske knjižnice i izazovi nakladništva“ i u koju svrhu? EBLIDA 2012.
godine s ciljem osuđivanja nabavne politike knjižnica o kojoj odlučuju nakladnici.
14 Što je FULIR? Repozitorij cjelovitih tekstova Instituta Ruđer Bošković
15 Hrvatska enciklopedija je dostupna u cijelosti svima.
16 Pod kojom licencom je zaštićena Wikipedija? Creative Commons
17 Tri izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Leksikon Ruđera Boškovića (2011.), Hrvatska
književna enciklopedija (2010. - 2012. u 4 svezaka), Nautički vodič hrvatskoga Jadrana (2007.),
Hrvatski bibliografski leksikon, Krležijana (1993. – 1. svezak), Opća enciklopedija 3. izd. (1977. –
1988. u 9 svezaka), Pomorski leksikon (1990.)

ROK 2013.
1 Što je Edutainment? Edutainment je pojam koji označava nakladničke proizvode čiji je sadržaj
istovremeno namijenjen učenju i zabavi, a nastao je spajanjem engl. riječi education (obrazovanje) i
entertainment (zabava).
2 Navedite dva točna naslova elektroničkih knjiga u izdanju hrvatskih nakladnika. Ivana Brlić-
Mažuranić: Priče iz davnine, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Klasici hrvatske književnosti.
 3 Stare hrvatske novine dio u projekta Hrvatska kulturna baština čiji je pokretač Ministarstvo kulture
RH.
4 Cilj hibridne knjižnice je uspostaviti integrirane sustave i službe u elektroničkoj i tiskanoj sredini.
5 Navedite dva točna naziva komercijalnih baza podataka knjižnice FFZG. ACM Digital Library i
Project Muse
6 Nabrojite četiri digitalne knjižnice izvan Hrvatske. Gutenberg Project, World Public Library, The
Internet Archive, International Music Score Library Project, The British Library, Gallica
7 Navedite barem tri usluge NSK. Pitajte knjižničara, virtualna šetnja, virtualna učionica
8 Neposredna povezanost kataložnih zapisa odlika je digitalne knjižnice.
9 Projekt Gutenberg digitalizirao je nezaštićena djela.
10 Elektronička knjiga je jedna ili više datoteka omeđenog sadržaja.
11 Licencija je davanje odobrenja (dozvole) za korištenje predmeta zaštite. Licencija je općenito
dokument koji nekome daje pravo da nešto učini, u stvarnom ili u digitalnom okruženju. Licencija je
pravo na korištenje predmeta ili tehnike tijekom određenog vremena.
12 Kako se prikuplja obvezni primjerak elektroničke građe? Pobiranjem i prikupljanjem od nakladnika.
13 Identifikacija elektroničke građe. ISBN i DOI.

ROK 26.4.2013.
1 Što je WIPO? WIPO (World Intelectual Property Organization) je jedna od najznačajnijih
međunarodnih organizacija koja djeluje u području autorskog prava. To je svjetska organizacija za
intelektualno vlasništvo, osnovana 1967.g. sa sjedištem u Ženevi, Švicarska.
2 Koja od navedenih digitalnih knjižnica ima najveći broj digitalnih jedinica:
a New York PublicLibrary
b Universal Digital Library
c National Libraryof Scotland?
3 Netlibrary.com prvenstveno je stvoren kao:
a izdavač e-izdanja
b knjižnica e-izdanja
c distributer e-izdanja
4 Navedite naslove dvaju izdanja hrvatskog izdavača koja se ubrajaju u edutainment. Sunčica među
slovima (32 bita d.o.o.); Robi, moj prijatelj u nevolji (HDinfo)
5 Navedite točan naslov 2 e-leksikona ili rječnika. Hrvatski jezični portal, Ekonomski leksikon na CD-
ROM-u, Oxford English Dictionary, The Free Dictionary (Free Online Dictionary)
6 Nezaštićena djela su djela čiji:
a autor je živ
b autor je umro prije 50 godina
c autor je umro prije više od 70 godina
7 Najveći međunarodni projekt digitalizacije građe za djecu zove se International Children's Digital
Library
8 Dvije osnovne vrste publikacija digitalne knjižnice su elektronička knjiga i elektronički časopis.
9 Tko može sudjelovati u projektu Hrvatska kulturna baština i kako? knjižnice, arhivi, muzeji
10 Prva online enciklopedija objavljena u Hrvatskoj je Proleksis enciklopedija
11 Koje je godine pokrenuta Wikipedia? 15. siječnja 2001.

ROK 13.7.2013.
1 Što je Projekt Gutenberg? Projekt Gutenberg uvrštava nezaštićena autorska djela. Uvrštava se građa
kojoj je istekla autorskopravna zaštita u SAD-u. Sadrži i neka zaštićena djela za koja imaju
dopuštenje od vlasnika autorskih prava.
2 Najveći proizvođač e-knjige u Hrvatskoj (zaokružiti). Naklada Bulaja
3 Navedite 3 hrvatska i 3 strana leksikografska izdanja e-knjige. Ekonomski leksikon, Školski
geografski leksikon, Školski rječnik hrvatskoga jezika, Oxford English Dictionary, Elexiko, Collins
COBUILD English Language Dictionar
4 Tko može sudjelovati u projektu Hrvatska kulturna baština? knjižnice, arhivi, muzeji
5 Napišite definiciju elektroničke knjige. Elektronička knjiga je jedna ili više računalnih datoteka
omeđenog sadržaja, koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku (na
 CD-ROM-u, disketi).
6 Što je DOI? DOI je kratica naziva DIGITAL OBJECT IDENTIFIER koji služi identifikaciji
elektroničkih objekata na internetu.
7 Nabrojite 3 digitalne knjižnice izvan Hrvatske. Gutenberg Project, World Public Library, The
Internet Archive, International Music Score Library Project, The British Library, Gallica
8 U kojim se elektroničkim formatima objavljuju e-knjige? ePub, PDF, HTML, Image files, AZW
(Amazon Kindle), LIT, ODF, MOBI.
9 Koja su obilježja LibraryThing-a? LibraryThing je web aplikacija za društvenu katalogizaciju
namijenjena pohrani i dijeljenju kataloga knjiga i raznih vrsta knjižnih metapodataka. Koriste ga
autori, pojedinci, knjižnice i izdavači.
10 Što je tisak na zahtjev? Tisak na zahtjev je tehnika tiskanja i raspačavanja knjige utemeljena na
digitalnoj tehnologiji, a omogućuje da se kupcu na zahtjev otisne i dostavi određena knjiga, tamo
gdje i kada zatreba. Postoji još od 1987., ali tada nije bilo Interneta; sadržaj se raspačava Internetom,
a tek onda otisne (prije se prvo otisnuo pa raspačavao sadržaj). Bell & Howell najveći nakladnik
knjige tiskane na zahtjev.
11 Kako se ostvaruje posudba e-knjiga? Samo posuđivanje se temelji na principu da čitatelj zatraži
posuđivanje jedne knjige iz online knjižnice, nakon čega se ona prebacuje na njegov e-čitač, te
nestaje iz baze dostupnih knjiga u online knjižnici. Nakon toga čitatelj može posuđenu knjigu čitati
14 dana nakon čega mu ona nestaje iz kolekcije i vraća se u online knjižnicu. Tokom tih 14 dana
nijedan drugi korisnik ne može posuditi knjigu.
12 Nabroji hibridne knjižnice u Hrvatskoj.
NSK
KGZ
Gradska knjižnica Rijeka (SVeVID – digitalni dio)
Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek? (ima jednu digitaliziranu zbirku)
13 Google Books je Google-ova tražilica zadužena za pretragu punog teksta knjiga koje Google skenira
i pohranjuje u svoju digitalnu bazu podataka.
14 Projekti digitalizacije u Hrvatskoj.
Digitalne zbirke NSK
Digitalizirana zagrebačka baština KGZ
DAR: Digitalni akademski repozitorij
DIZBI: Digitalna zbirka HAZU
Klasici hrvatske književnosti Bulaja naklada i Alt F4 na CD-u
Istarske novine online (Sveučilišna knjižnica u Puli)
Hrvatska enciklopedija LZMK (uz drugu digitalnu građu)
Silvije Strahimir Kranjčević

OSTALO
1 Na osnovi kojeg dokumenta je nastala Digitalizirana baština?
Redovni program digitalizacije građe NSK, 2004.
2 Kako se u početku zvao HAW?
2004. osnovan kao DAMP Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija, a od 2010. je HAW.
3 Izdavači e-knjige 90-ih.
Bulaja naklada, LZMK, Faber i Zgombić Plus
Svijet: Amazon, Barnes&Noble
4 Sadašnji nakladnik zvučne knjige? Zaklada Čujem, vjerujem, vidim u suradnji s NSK
5 Što je Emerald? Emerald je izdavač digitalnih publikacija, a izdaje znanstvene časopise, knjige,
izvore za poučavanje. Emerald Insight je platforma za pretraživanje cjelovitih tekstova gotovo 300
časopisa, 2.500 knjiga i 450 izvora za poučavanje izdavača Emerald Group Publishing. Obuhvaća
područja ekonomije, menadžmenta i knjižničarstva, kao i značajan broj časopisa iz područja
tehničkih znanosti.
6 Što je EBSCO? EBSCO Information Services je tvrtka koja nudi knjižnične izvore (library
 resources) u poljima medicine, školstva, knjižničarstva, prava, znanosti. EBSCOhost je platforma
preko koje su dostupne sve EBSCO baze podataka. Obuhvaćaju niz bibliografskih baza, kao i brojne
baze s cjelovitim tekstom radova iz prirodnih, tehničkih, društvenih, humanističkih i biotehničkih
znanosti, biomedicine i zdravstva.
7 Koji je pionirski projekt digitalizacije proveo nakladnik Alt F4? Klasici hrvatske književnosti, 1999.
8 U kojem razdoblju se odvijao pilot-projekt na temelju kojeg je nastao American Memory? 1990. do
1994.
9 Prijašnja imena Google Booksa? Google Print
10 U sklopu kojeg projekta je nastao DAR? DAR je nastao u okviru projekta Znanstvena baština 19. i
20.st., a taj je dio nacionalnog projekta digitalizacije Hrvatska kulturna baština.
11 Definicija javnosti: JAVNOST prema Zakonu o autorskim pravima označava veći broj osoba koje su
izvan uobičajenog užeg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim vezama.
12 Amazon je najveća svjetska internetska trgovina. Započela kao online knjižara 1994., a kasnije se
prodaje sve.
13 Što je The European Library: zbirka, portal ili knjižnica? TEL je portal.
14 Amazon je distributer e-knjige.
15 Koja od navedenih nije u funkciji ili službi nacionalne knjižnice: American... European library
16 Dvije vrste licenci prema broju korisnika: pojedinačne (licencni ugovor s krajnjim korisnikom/end-
user licence agreement - EULA) i količinske (volume licence).
17 Kratica tiska na zahtjev: POD = print on demand.
18 Istarske novine otkad dokad su izlazile? Od druge polovine 19. do prve polovine 20. st.
19 U sklopu koje knjižnice je digitalna zbirka A.G.Matoša i kako se zove? NSK, zove se Virtualna
zbirka Antun Gustav Matoš
20 Što je JSTOR i koji novi format je odnedavno uveo? Journal Storage = JSTOR je digitalna knjižnica
akademskih časopisa osnovana 1995. Izvorno sadrži digitalizirane akademske časopise, a sada
uključuje i knjige i primarne izvore.
21 Kada je Encylopedia Britannica dobila online izdanje?
Prvo digitalno njeno izdanje bilo je 1981. (CD-i valjda)
1994. EB je dobila online izdanje i morala se plaćati naknada za pristup (!) do 1999.
2010. zadnje tiskano izdanje.
Od 2012. izlazi samo online.
 DIGITALNA KNJIŽNICA 2
1 Na kojem dokumentu se temelji Europeana? Opišite je pomoću kriterija za vrednovanje
digitalnih knjižnica. Napravite usporedbu s portalom Hrvatska kulturna baština.
Europeana je platforma za pretraživanje europskih digitalnih knjižnica, a nudi pristup digitalnim
objektima, metapodacima i podacima o autorskim pravima.
Nastala je 2008., a izgrađena je na temelju The European Library (TEL), Europske knjižnice
pokrenute 2004. godine radi objedinjavanja zbirki i kataloga europskih nacionalnih i znanstvenih
knjižnica, odnosno stvaranja skupnoga kataloga europske kulturne baštine.
Europska je knjižnica bila i najveći pojedinačni dostavljač podataka Europeani, digitalnoj knjižnici,
muzeju i arhivu europske kulturne baštine, kojoj je dostavila više od 11 milijuna podataka pristiglih
iz europskih knjižnica.
Europske knjižnice koje su svoje podatke Europeani dostavljale preko TEL-a, od sada će podatke
dostavljati izravno Europeani. 2016. je TEL ugašena.
Hrvatska kulturna baština nacionalni je projekt digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske
građe. Njime se želi potaknuti stvaranje novog digitalnog sadržaja, poboljšati njegovu dostupnost i
vidljivost te promicati sustavan i ujednačen pristup digitalizaciji građe u kulturnim ustanovama.
Surađivati mogu arhivske, knjižnične i muzejske ustanove između koji se i potiče suradnja. Ustanove
i pojedinci mogu na razne načine sudjelovati tako da prijave projekt na natječaj koji raspisuje
Ministarstvo kulture, sudjeluju u radionicama ili doprinesu svojim digitalnim zbirkama ili tehničkim
i stručnim resursima.

2 Tehnička sigurnost interneta i 2 komponente koje se odnose na digitalnu knjižnicu.

Sigurnost interneta može se osigurati samo ako se prati promet koji se na njemu odvija. Internteski se
sadržaji mogu nadzirati iz tehničkih razloga, da bi se spriječilo širenje virusa i drugih zloćudnih
programa (dialer, Trojanski konj, spam, neželjene poruke).
Informatičko osoblje u pojedinim organizacijama i tvrtkama zaduženo da štiti korisnike od virusa i
spamova, proizvodi tzv. dubinski pregled paketa da bi utvrdilo koristi li se mreža za nezakonite
svrhe.
Knjižnice koje žele biti mjesta javnoga pristupa internetu moraju osigurati računalni sustav za
korisnike, ali i same moraju paziti da se s računala ne šalju štetni i neprimjereni sadržaji. Ako neki
korisnik pošalje neprimjeren sadržaj s računala u knjižnici, pružatelj internetskih usluga identificirat
će računalo s pomoću IP adrese, no daljnja će identifikacija biti moguća samo ako knjižnica ima
video nadzor ili ako bilježi vrijeme korištenja internetske usluge i veže ga uz korisnika.

3 Nabrojite 8 specifičnih kompetencija knjižničara u digitalnoj knjižnici.

Kompetencije specifičnih knjižničara koje je priredila Posebna komisija za kompetencije za
informacijskog stručnjaka:
22 traga za izazovima i iskorištava nove mogućnosti;
23 vidi širi kontekst;
24 učinkovito komunicira;
25 jasno izlaže ideje,
26 pregovara sigurno i uvjerljivo;
27 stvara partnerstva i saveze;
28 gradi okruženje uzajamnog poštivanja i povjerenja,
29 poštuje i cijeni različitost;
30 koristi timski pristup,
31 vodi računa o ravnoteži između suradnje, vodstva i slijeđenja;
32 planira vlastitu karijeru
33 prepoznaje važnost stručnog umrežavanja

4 Koja su tri načina arhiviranja dokumenata iz komercijalnih baza podataka?

Arhiviranje elektronskih dokumenata znatno je učinkovitije od arhiviranja papirnatih dokumenata.
Postavlja manje zahtjeve za troškovima i infrastrukturom, te omogućava brzo i jednostavno
pretraživanje i pronalaženje traženih dokumenata. Preduvjet za uspješno uspostavljanje arhive
 elektronskih dokumenata je kvalitetan programski sistem na kojem se temelji i odgovarajući format u
kojem se dokumenti pohranjuju.
Postoji nekoliko načina arhiviranja dokumenata:
1. prikupljanje i arhiviranje temeljeno na dopuštenju (nužno je eksplicitno dopuštenje vlasnika
mrežnog mjesta prije pobiranja – ovaj model koristi UKWAC, odnoso UK Web Archive);
2. zakonski regulirano prikupljanje i arhiviranje;
3. arhiviranje prepušteno tržištu.

5 Opišite kada se može digitalizirati rasprodani udžbenik, za korištenje potreba nastavnika i

studenata te autorskopravnu komponentu.
Ako je knjiga rasprodana najmanje dvije godine, korisnik ne treba tražiti odobrenje kad se radi o
reproduciranju za privatno i drugo vlastito korištenje koje nema izravnu ili neizravnu komercijalnu
svrhu i nije pristupačno javnosti.
Ustanova koja namjerava reproducirati rasprodani priručnik treba dobiti odobrenje autora ili nositelja
autorskog prava na priručnik. Autor odnosno nositelj prava ima pravo i na naknadu.

– Objasnite kako je u knjižnicama u pravnom smislu uređeno korištenje baza podataka

komercijalnih elektroničkih časopisa i knjiga.
Baza podataka sustavno je ili metodički uređena zbirka samostalnih djela, podataka ili druge građe
čiji su pojedini elementi dostupni elektroničkim ili dr. putem - to može biti elektronička baza ili
knjižnični katalog.
Baza podataka pokazuje određen izbor i raspored djela ili podataka od kojih se sastoji koji može, ali
ne mora, biti autorskopravno zaštićen - pravo autora baza podataka štiti se autorskim, a njezina
proizvođača pravom sui generis (svoje vrste).
Baza podataka može biti sastavljena od zaštićenih djela, a kad nije sastavljena od njih smatra se
autorskim djelom ako su njezin raspored ili izbor originalni.
Autorsko pravo traje za autorova života i 70 g. nakon njegove smrti, koliko traje i pravo na bazama
podataka koje su autorska djela, a ako su nastale koautorstvom rok se računa od smrti koautora koji
je najduže živio.
Za razliku od autora ostalih djela, autor baze podataka nema pravo opozvati njezino iskorištavanje -
imovinska prava autora baza podataka jednaka su kao i za sva autorska djela.
Autor ima pravo reproduciranja, distribucije, priopćavanja javnosti i prerade, a reproduciranje
uključuje i fiksiranje pa je baza podataka fiksirana u strojnočitljivom obliku ili na drugu materijalnu
podlogu.
Autori baza podataka imaju isključivo pravo javne posudbe izvornika ili primjeraka svojih baza.
Za razliku od baza koja su autorska djela postoje i neoriginalne ili nekreativne baze podataka, kada
izbor i raspored građe ne zahtijeva od sastavljača intelektualni angažman ili kreativnost (npr. nizanje
građe prema abecedi).
Pravo proizvođača baza podataka - traje 15 godina od završetka izrade baze
- njegovo je pravo sui generis i objašnjava se kao pravo na naknadu za uložena sredstva, rad i
vrijeme u proizvodnji i održavanju baze

– Kako nacionalne knjižnice svijeta uređuju prikupljanje obveznog elektroničkog

primjerka? Daj 3 primjera.
Sve češća pojava da se publikacije pojavljuju isključivo u elektroničkom obliku zahtjeva i
sveobuhvatnu pohranu produkcije određene zemlje, a i prilagodbu zakona o obveznom primjerku.
Zakon o obveznom primjerku trebao bi knjižnicama osigurati depozit elektroničke građe, a
vlasnicima autorskih prava odgovarajuću naknadu.
Zakonodavstva se razlikuju od zemlje do zemlje tako npr. u Francuskoj, Njemačkoj, SAD-u –
uzimaju se u obzir samo elektroničke publikacije u materijalnom obliku, ne i mrežne, u HR i
Norveškoj i mrežne i materijalne elektroničke publikacije, Nizozemska na dobrovoljnoj osnovi bez
zakonske potpore. Tu se prijepor javlja oko stalnosti publikacije. Problem je u tome što se koncepcija
obveznog primjerka bazira na materijalnom obliku, a javljaju se i pitanja pristupa i fonda. Javlja se i
strah od povrede autorskih prava zbog jednostavnog umnožavanja. Kongresna knjižnica, npr. sklapa
ugovore s pojedinim proizvođačima i omogućuje ograničeno korištenje unutar knjižnice.
 – Nabroji osobna prava korisnika. Svako ilustriraj primjerom.
Jedno od osnovnih ljudskih prava koje se štiti odredbama međunarodnog i nacionalnog
zakonodavstva je pravo na zaštitu osobnosti. Od osobnih prava za knjižnice i knjižničare je posebno
važno pravo na privatnost, a posredno i pravo na čast i ugled, pravo na vlastitu sliku, pisma i osobne
zapise. U osobna se prava uvrštavaju i autorska moralna prava, o kojima knjižničari također trebaju
voditi računa.
1. Pravo na privatnost pravo je čovjeka da bude sam kad to želi, što uključuje pravo da ga se ne
nadzire te da podatke o sebi ne mora dijeliti s drugima. Može se usprotiviti objavljivanju podataka o
sebi. Može se fotografirati zajedno s drugim osobama, ali nipošto se ne smije fotografirati samo ona,
ako to izričito ne dopusti.
2. Pravo na čast i ugled znači poštovanje dostojanstva čovjeka. Čast je pravo svakog čovjeka na
osobni osjećaj vrijednosti. Ugled je viša razina časti, pravo da mu vrijednost priznaju i drugi. Kleveta
je prenošenje neistinite tvrdnje koja škodi časti ili ugledu.
3. Pravo na vlastitu sliku (glas) štiti pojedinca od neovlaštene uporabe njegove slike (glasa) u
komercijalne svrhe. Na taj način osoba postaje dostupna drugima, iako to možda ne želi.
4. Pravo na identitet je pravo osobe da u javnom životu i kontaktu s drugima bude priznata i
prepoznata onakvom kakva jest. Identitet se tijekom života mijenja, pojedinci mogu mijenjati
mišljenja i uvjerenja čak i o osnovnim životnim pitanjima, stoga svaka osoba ima pravo tražiti
promjenu netočnih ili zastarjelih osobnih podataka.

– Što je Overdrive u kontekstu izgradnje digitalne knjižnice?

Jedan od vodećih trgovaca e-knjige posuđuje e-knjige knjižnicama, a usput nudi i kupnju. Njegove
usluge uključuju upravljanje digitalnim pravima tako da omoguće učitavanje e-knjiga, zvučnih
knjiga i ostalih digitalnih sadržaja za potrebe knjižnica, ali i obrazovnih ustanova.
18 Omogućuje knjižnici preuzimanje e-knjige na osobni e-čitač.
19 Omogućuje kratkoročnu posudbu.
20 Broj naslova i rok posudbe određuje knjižnica, ali uglavnom se radi o 7, 14 ili 21 dan.
21 Knjižnici ne omogućuje posjedovanje e-knjige, te ju knjižnica ne može posuđivati
međuknjižničnom posudbom.

– Koje su prepreke opsežnoj digitalizaciji?

Opsežna digitalizacija je tehnički izvediva, ali joj glavna prepreka dobivanje dopuštenja nositelja
prava, koje onemogućuje primjenu automatiziranog postupka digitalizacije, jer zahtijeva da se svaka
jedinica građe pregleda, da se utvrdi tko je autor i da se taj autor pronađe. Problem postaje još teži
ako se radi o djelima nastalima u koautorstvu ili pak zbirkama poput čitanki, antologija, hrestomatija
i sličnih djela, jer se dopuštenje mora dobiti od svakoga zastupljenog autora.
Dodatan problem knjižnicama stvara i činjenica da velik dio njihovih zbirki čini tzv. efemerna građa
ili u hrvatskomu stručnom nazivlju sitni tisak (fotografije, plakati, pozivnice, razglednice, programi
itd.). Poznato je da su autori fotografija, razglednica, plakata i slične građe obično nepoznati, njihova
se imena na građi nalaze iznimno rijetko, često se radi o djelima amatera. Najveći problem za
opsežnu digitalizaciju danas predstavljaju djela kojima se ne može utvrditi ili pronaći autor pa je za
ta djela skovan izraz djela siročad.
IFLA-in nacrt Ugovora za knjižnice, Direktiva o djelima siročadi

– Kako je autorskopravno uređena međuknjižnična posudba e-knjige? Usporedi sa

slučajem SUBITO.
Ograničenja autorskih prava ne predviđaju oblik poslovanja koji zahtijeva međuknjižnična posudba
elektroničke građe u digitalnom okruženju, kad knjižnica umnožava i elektroničkom poštom šalje
građu krajnjem korisniku.
Taj je način poslovanja svojedobno bio uzrokom sudskog spora između konzorcija njemačkih velikih
znanstvenih knjižnica poznatog pod nazivom Subito i STM-a, Međunarodne udruge znanstvenih,
tehničkih i medicinskih nakladnika. Subito je razvio mehanizam isporuke članaka drugim
knjižnicama uz minimalnu naknadu nakladnicima. Cijena te usluge stoga je bila znatno niža od
usluge ostalih agencija za isporuku dokumenata. Oni su ubrzo premašili brojku od milijun zahtjeva u
 svega nekoliko godina. Nakladnici su izgubili dio naknada i pretplata i poveli spor protiv konzorcija
Subito. Drugostupanjska sudska presuda iz 2007. godine utvrdila je da se isporuka dokumenata
elektroničkom poštom ne temelji na zakonu o autorskom pravu i da je potrebno kupiti licenciju od
nakladnika. Dostava analogne građe faksom smatrala se, međutim, zakonitom. Pregovori između
Subita, Njemačke poslovne zajednice izdavača i knjižara i Međunarodne udruge znanstvenih,
tehničkih i medicinskih nakladnika zaključeni su u prosincu 2007. godine odlukom da se
elektronička isporuka znanstvenih članaka uredi licencijom.

9 Navedite tri načela zaštite osobnih podataka. Koja je ustanova u Hrvatskoj zadužena za
njihovu zaštitu?
Načela zaštite podataka: točnost, potpunost, ažurnost, obrada podataka na pošten način, povjerljivost,
zakonitost, svrhovitost.
Zaštitom podataka bavi se Agencija za zaštitu osobnih podataka.

10 Navedite pet kriterija vrednovanja digitalne knjižnice. Objasnite kriterij uporabljivost sučelja
i ilustrirajte primjerima (dvije hrvatske i dvije inozemne digitalne knjižnice).
1. Upotrebljivost sučelja - funkcije pretraživanja i pregledavanja, navigacija, pristupačnost, način
prikaza traženih dokumenata
2. Kvaliteta zbirke - točnost, stručnost, opseg, potpunost, aktualnost
3. Kvaliteta usluge - dostupnost, broj dostupnih usluga, korisnost usluga, unikatnost usluga, kontakt
4. Izvedba sustava - ponuđene opcije pretraživanja, učinkovitost pretraživanja, vrijeme koje je bilo
potrebno da se dođe do tražene informacije i pritom uloženi trud
5. Zadovoljavanje korisnikovih potreba

11 Kako konkretno treba postupiti knjižnica koja se odluči dio svojeg poslovanja obavljati kao
računalstvo u oblaku?
Računalstvo u oblaku (cloud computing) omogućuje da pojedinac ili tvrtka pohrani i obrađuje
podatke izvan svojeg računala, tj. na udaljenom računalu pružatelja usluga.
To znači i da su privatni podaci važni za život i posao pojedinca, ali i cijele organizacije, dostupni
nekoj trećoj privatnoj tvrtki.
Računalstvo u oblaku može biti privlačno i knjižnicama jer naizgled nudi mnoge uštede: nije
potrebno neprestano održavati i osuvremenjivati računalnu opremu, nabavljati novi softver,
povećavati memoriju i dodatno usavršavati zaposlenike za primjenu i održavanje novih aplikacija i
sl. jer se svi poslovi čuvanja i obrade podataka mogu obaviti na internetu.
Ako knjižničari dio svojih poslova obavljaju na oblaku, problem je što se ne zna gdje su podaci
stvarno smješteni (u nekoj stranoj zemlji ili možda i na različitim mjestima). Tvrtka koja pruža
uslugu u oblaku može ponuditi da će čuvati više kopija podataka na različitim lokacijama (zbog
sigurnosti podataka), ali knjižnica ne zna nalaze li se one u zemlji ili na drugom kraju svijeta.
Knjižnica ne zna tko je odgovoran za zlouporabu ili gubitak podataka, a postavlja se i pitanje
vlasništva nad podacima. Također, sve usluge u oblaku zahtijevaju izradu digitalnih kopija što
povećava moguću odgovornost knjižnice za kršenje autorskih prava.
U oblaku je teško utvrditi tko je za što odgovoran. Ipak, treba znati da će se, ako se povede sudski
spor, primjenjivati nacionalni zakon zemlje u kojoj se knjižnica nalazi, ali i da to sigurno neće biti
jedini zakon koji će se primjenjivati. Računalstvo u oblaku ne može knjižnicama jamčiti da mogu
ispuniti svoj osnovni cilj, da podatke o fondu čuvaju trajno ili barem dok same ne odluče da ih više
ne trebaju.
Ideja je da korisnik (ili knjižnica) umjesto ulaganja u nova računala i opremu može i sa slabijim
računalom dobiti uslugu za koju je potrebna nova arhitektura.

12 Navedite pet generičkih kompetencija koje treba posjedovati knjižničar zaposlen u hibridnoj
knjižnici?
Komunikacijske vještine, snalaženje u socijalnim oblicima rada, upotreba računalnih tehnologija,
konceptualne vještine, osobne vještine, poduzetničke vještine.

13 Kako je konkretno u hrvatskom zakonodavstvu uređeno pitanje djela siročadi. Kako se to

 odražava na poslovanje knjižnice?
• ‘orphan-work’ – djelo za koje se ne može utvrditi autor ili nositelj prava
• Provođenje istraživanja prije nego što se djelo počne koristiti, potraga mora biti dokumentirana
• Hr: Državni zavod za intelektualno vlasništvo dužan je uspostaviti registar ili bazu podataka
nositelja ili predstavnika nositelja prava intelektualnog vlasništva
• Ako se autora ili nositelja prava nije moglo pronaći, djelo se označuje izjavom Djelo je zaštićeno,
nositelja prava se nije moglo pronaći, [naziv ustanove].

14. Što je PDA? Objasni!

Patron driven acquisition (PDA) ili nabava po želji korisnika je oblik nabave koji je uveo distributer
knjiga netLibrary. To je nabava po želji korisnika u slučaju kada knjižnica nema željenu jedinicu
građe. Karakteristično je da isključuje posredničku ulogu knjižnice i omogućuje kupnju knjige
neposredno od nakladnika pa tako ukida potrebu za posudbom.
U tom modelu nakladnički sektor koristi knjižnični sustav za ponudu i prodaju svojih izdanja,
tiskanih ili elektroničkih. Naslovi e-knjiga (koji odgovaraju profilu nabave za izgradnju fonda
knjižnice) ponuđeni su korisnicima u katalogu knjižnice svojim kataložnim zapisom. Knjigu čiji
zapis posjeti određen broj korisnika knjižnica automatski kupuje. Taj model nabave može znatno
utjecati na izgradnju fonda.

1 Navedite šest formalnih obilježja e-knjige.

priroda (jezično djelo-pisano, govorno, računalni programi te slika i zvuk)
materijal (CD-ROM, DVD)
opseg (veličine jedne ili više datoteka)
tehnika proizvodnje (informatički postupci)
način korištenja (s pomoću uređaja)
način objavljivanja (omeđena publikacija)

2 U kojem je IFLA-inom dokumentu i kada istaknuto pravo knjižnica na posudbu i privremen

pristup? Koji europski dokument podupire IFLA-in stav?
Prijedlog ograničenja i izuzetaka za knjižnice i arhive WIPO-u u studenom 2011.
Podupire ga EBLIDA-ina izjava Europske knjižnice i izazovi e-nakladništva, 2012.
Autori i nositelji prava odlučuju hoće li sklopiti licenciju za svoju e-knjigu i dopustiti knjižnicama da
je posuđuju pod određenim uvjetima, stoga knjižnica više nije ustanova koja slobodno odlučuje o
izgradnji fonda i uvjetima korištenja.
3 Koji čimbenici određuju poslovne modele ponude e-knjiiga?
Vrsta licencija, cijena, sadržaj djela, oblici korištenja, broj pristupa koje knjižnica treba osigurati,
mogućnost konzorcijske nabave.

4 Zašto dostupnost elektroničkog obveznog primjerka ostaje za knjižnice ključno pitanje?

Objasnite ključan autorsko pravni razlog kao i tehnički razlog.
Hrvatski Zakon o knjižnicama propisuje redovito, besplatno i ažurno dostavljanje 9 primjeraka svih
tiskanih i netiskanih publikacija odnosno knjižne i neknjižne, audiovizualne i elektroničke građe.
Elektronička građa uključuje kompaktne diskove (CD), DVD, magnetne vrpce, diskete i mrežnu
građu (knjige, periodičke publikacije, godišnje izvještaje, mrežna mjesta institucija, događaje,
znanstvene projekte).
Knjižnica koja prima obvezni primjerak el. građe mora najprije osigurati zakonsko uporište koje će
omogućiti pobiranje.
Budući da autorskih djela ima jako mnogo knjižnice ne mogu od svakog autora ponaosob tražiti
dozvolu za pobiranje, zato knjižnice moraju tražiti opće dopuštenje za pobiranje (opću dozvolu) koje
mora biti utemeljeno u zakonu i imati jaču pravnu snagu od odredbi zakona o autorskom pravu.
Problem kod pobiranja je taj što osobni podaci pobiranjem postaju trajno vidljivi i dostupni velikom
broju osoba (mrežne stranice državnih tijela, organizacija, ustanova i tvrtki na kojima su objavljeni
podaci o zaposlenicima). Poseban su problem publikacije koje je autor tehnički zaštitio od
neovlaštenog korištenja.
Tehnički razlog: način prikupljanja? Prvo su građu čuvali na stranicama autora, a onda se prešlo na
 poslužitelj knjižnice

5 Smije li se komercijalna e-knjiga uključiti u materijale za nastavu? Obrazložite odgovor.

Zakon dopušta reproduciranje i stvaranje zbirki od ulomaka reproduciranih autorskih djela ili čak
kraćih cjelovitih djela, ali isključivo za potrebe nastave ili znanstvenog istraživanja uz navođenje
izvora. Nastavnici ili knjižničari u školi ili nekoj visokoškolskoj ustanovi smiju pripremiti zbirku
kraćih autorskih radova ili ulomaka iz radova koji nastavniku trebaju da bi učenici i studenti mogli
pratiti predavanja. (i to na papir ili sličan medij, ne na digitalni medij ili web - to jedino uz odobrenje
autora). Autori djela uvrštenih u takvu zbirku imaju pravo na naknadu.

6 S kojim europskim knjižnicama surađuje Google u projektima digitalizacije? Navedite barem

tri i objasnite uvjete suradnje.
c.a 2004. je krenula suradnja s velikim američkim knjižnicama digitalizacijom knjiga iz knjižnica
sveučilišta Michigan, Harvard, Oxford i Stanford te iz New York Public Library.
c.b taj projekt, koji je te godine najavljen na Frankfurtskom sajmu pod nazivom Google Print, ima za
cilj izgraditi svjetsku digitalnu knjižnicu kojom će se moći služiti svi koji imaju pristup internetu.
c.c 2004. su se programu pridružili prvi nakladnici
c.d 2005. se uključuju europski partneri iz Austrije, Belgije, Francuske, Njemačke, Italije,
Nizozemske, Španjolske i Švicarske
c.e 2005. je Google promijenio naziv te svoje usluge u Google Book Search (GBS), tj. Google
pretraživanje knjiga.
c.f Google i Austrijska nacionalna knjižnica (projekt Austrian Books Onine) – suradnja je
dogovorena kao javno i privatno partnerstvo još 2010. – u prvih pet godina očekuje se
digitalizacija oko 400 000 nezaštićenh djela koja će biti dostupna preko Austrijske digitalne
knjižnice, zatim usluge Google Books i portala Europeana kojim se predstavlja Europska digitalna
knjižnica
c.g Google i Bavarska knjižnica – 2007. digitalizacija nezaštićenih i rasprodanih djela na više
jezika uz njemački
c.h do 2012. Google je surađivao s ukupno 13 europskih knjižnica među kojima su nacionalne
knjižnice Austrije, Češke, Italije, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva

16 Navedite 8 intelektualnih obilježja e-knjge.

namjena je čitanje, fragmentarno ili u cijelosti;
sadržaj prema stupnju obradbe može biti primaran, sekundaran ili tercijaran,
govori o predmetu ili temi,
rezultat je rada jednog ili više autora bez obzira na vrstu autorstva,
predstavlja izvor podataka za korisnike,
raspačava se uz naplatu,
dostupna je korisnicima u knjižnici,
posjeduje određenu izvornost

17 Navedite pet najvažnijih pitanja o kojima je riječ u dokumentu Ključna pitanja izgradnje
digitalnih zbirki.
d Podržati digitalizaciju, pristup i zaštitu kulturnog i znanstvenog nasljeđa
e Osigurati svim korisnicima pristup informacijskim izvorima koje su knjižnice prikupile, uz
poštovanje prava intelektualnog vlasništva.
f Stvoriti interoperabilne digitalne knjižnične sustave za promicanje otvorenih standarda i pristupa.
g Podržavati uporišne uloge knjižnica i informacijskih službi u promicanju općih normi i najboljih
praksi
h Stvoriti svijest o žurnoj potrebi osiguravanja trajne dostupnosti digitalne građe.
i Povezati digitalne knjižnice s brzim istraživačkim i razvojnim mrežama.

18 Objasnite način na koji digitalne knjižnice uređuju posudbu elektroničke građe. Navedite
primjer značajnog svjetskog distributera koji knjižnicama posuđuje e-knjige.
E-posudba je pružanje dostupnosti nekom digitalnom djelu ili objektu na ograničeno vrijeme radi
 ostvarivanja izravne ili neizravne nekomercijalne koristi. (Horvat, Živković)
E-posudba se ostvaruje na dva načina:
1. Korisnik ima pravo pristupa djelu na određeno vrijeme, a nakon isteka tog vremena pristup je
onemogućen.
2. Korisnik preuzme djelo na svoje računalo, no datoteka prestaje biti dostupna nakon isteka
određenog vremena.
Posudba e-građe se rješava licencijom s autorima ili nositeljima prava za e-posudbu.
Autori i nositelji prava odlučuju hoće li sklopiti licenciju za svoju e-knjigu i dozvoliti knjižnicama da
je posuđuju.

19 Što je to CC i čemu služi?

Creative Commons je globalna neprofitna organizacija koja omogućuje dijeljenje kreativnosti i
znanja tako što nudi besplatne pravne alate. Najpoznatiji su po licencijama za autorska prava. Te
licencije autorima pomažu da zadrže svoja autorska i srodna prava, a drugima dopuste da
umnožavaju, distribuiraju i na neke načine koriste njihova djela. Uvjeti korištenja prikazani su
ilustracijama tj. one pokazuju dopušta li davatelj licencije distribuciju, preradbu, umnožavanje i sl.
Dostupna je na raznim jezicima, pa i na hrvatskom. Osnovao ju je Lawrence Lessig 2001. godine.

20 Ima li knjižnica pravo dobiti naknadu od korištenja građe proizvedene digitalizacijom?

Knjižnica treba najprije ustanoviti tko je nositelj prava te pripada li djelo u skupinu zaštićenih ili
nezaštićenih djela. Ako je djelo zaštićeno, knjižnica treba zatražiti odobrenje nositelja prava.
Digitalizacijom tiskanog djela nastaje elektroničko izdanje, koje se smatra novim izdanjem.
Knjižnica digitalizacijom objavljuje to djelo i zbog toga treba tražiti odobrenje autora. Autor ima i
pravo na naknadu zato što se radi o iskorištavanju njegovog djela reproduciranjem i priopćavanjem
javnosti tj. o izradi novoga izdanja djela.
Priopćavanjem djela javnosti putem weba knjižnica postaje njegov nakladnik. Ako knjižnica priopći
javnosti još neobjavljeno autorsko djelo na kojemu je autorsko pravo prestalo, ona kao nakladnik
stječe pravo koje odgovara imovinskim autorskim pravima u trajanju od 25 godina od prvog
priopćavanja djela javnosti.

21 Hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima predviđa ograničenja u korist

knjižnica. U kojim slučajevima knjižničar ne mora tražiti odobrenje autora?
1. Privatno korištenje - ne treba se tražiti dopuštenje autora, ali on ima pravo na naknadu od
tehničkih uređaja za reprodukciju i od prodaje praznih nosača slike, zvuka ili teksta. Iznimke su
digitalizacija notne ili kartografske građe i cijele knjige osim ako njeni primjerci nisu rasprodani
dulje od 2 godine. Nije dopuštena digitalizacija nastavnicima ili znanstveno-nastavnom osoblju kada
se zna da će građu koristiti za potrebe nastave.
2. Zaštita i čuvanje građe - javni arhivi, knjižnice i obrazovne i znanstvene ustanove koje svoje
usluge ne naplaćuju, mogu iz vlastitog primjerka reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu u
najviše jednom primjerku kojim će nadomjestiti izvornik ili napraviti sigurnosnu kopiju. Dopušta se
izgradnja zbirke, ali ne i pristup i korištenje iste.
3. Umnožavanje dopušteno postojećom licencijom - nakladnici dopuštaju ovlaštenom korisniku da
uklopi dijelove licencirane građe u elektroničkom i tiskanom obliku u komplet materijala za nastavu.
Ponekad to nakladnik omogućava i knjižnici, a tada je bitno da je to regulirano ugovorom između
nakladnika i pretplatnika te da nakladnik o tome obavijesti javnost na svome mrežnom mjestu.
4. Nezaštićena djela - ako je djelo objavljeno anonimno ili pod nerazjašnjenim pseudonimom, 70
godina se računa od datuma prve objave djela. Treba tada voditi računa o pravima prevoditelja,
ilustratora, priređivača i slično.

1 U koja se prava ubraja pravo na čast i ugled? Objasnite značenje tog prava u digitalnoj
sredini.
Pravo na čast i ugled ubraja se u moralna ili osobna prava autora. Radi se o autorovom pravu da se
usprotivi deformiranju ili bilo kakvom pokušaju izmjene djela pa čak njegovu uništenju. Autor ima,
dakle, pravo čuvati cjelovitost (integritet) svojega djela. Može se usprotiviti i takvom korištenju djela
koje bi moglo nauditi njegovom ugledu, drugim riječima, ima pravo na reputaciju. Kad je, na
 primjer, reproducirano djelo tehnički loše izvedeno, npr. kad se reproducira likovno djelo u katalogu
ili monografiji, povrijeđeno je autorovo moralno pravo.
Iako osobna prava po definiciji imaju samo fizičke osobe, i pravnim se osobama priznaje pravo na
ime i poslovni ugled. To je osobito važno za knjižnicu kao radnu organizaciju jer također želi biti
prepoznata kao ugledna i korisna ustanova.

1 Kada knjižnica nije dužna dati informaciju?

Prema etičkom kodeksu knjižničarske profesije i IFLA-inom etičkom kodeksu – temeljna zadaća
knjižničara je omogućiti slobodan pristup informacijama, ali uz nju je usko vezana i njihova obveza
da nikome ne otkrivaju podatke o tome tko su korisnici, što traže, pregledavaju i čitaju. Korisnici
imaju pravo na privatnost.
Zakon o pravu na pristup informacijama, usvojen 2011: nedostupni su - osobni podatci o
pojedincima, podatci koji su označeni nekim stupnjem tajnosti, nformacije čijim bi se objavljivanjem
povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva ili onemogućilo neovisno i nepristrano vođenje sudskog
spora
Informacije nisu trajno izuzete od pristupa, a građani ih mogu dobiti na uvid kad prestanu vrijediti
razlozi zbog kojih su bile izuzete.
Knjižničari trebaju znati koje se informacije u skladu sa zakonskim propisima ne smiju raspačavati
ili davati na uvid javnosti.
Hrvatski zakon o tajnosti podataka iz 2007. – informacije označene kao tajne izuzete su iz obveze
dostupnosti javnosti
h.i osobni podatci i podatci zaštićeni autorskim pravom
h.ii etički je vrlo upitno objavljivanje medicinske dokumentacije o umrlim osobama
h.iii moguće kršenje autorskog prava može biti valjan razlog za uskraćivanje informacija
h.iv osobni podatci koje korisnici moraju dati pri upisu također ostaju nedostupni javnosti, kao i
podatci o tome što je koji član posudio ili koju je informaciju tražio
Knjižnica ne smije davati na uvid osobne podatke o korisnicima i zaposlenicima.
Profesionalna tajna: podatci o posudbi, informacijski upiti postavljeni knjižničaru, izvori
pregledavani na računalu u knjižnici.

23 OAPEN – definicija i cilj.

Projekt OAPEN (Open Access Publishing in European Networks) sufinanciran je u programu
eContentplus, a ima za cilj da kvalitetne recenzirane e-knjige s područja humanističkih i društvenih
znanosti učini trajno dostupnima u otvorenom obliku. Izgrađuje digitalnu zbirku takvih e-knjiga
poznatu pod nazivom Directory of Open Access Books (DOAB) s poveznicama na cjelovite knjige
ili poglavlja na mrežnom mjestu nakladnika u repozitoriju, a obuhvaća samo knjige u otvorenom
pristupu. Nudi i platformu za objavljivanje novih recenziranih sadržaja u otvorenom pristupu, ali i
popis nepoštenih nakladnika.

24 Tri tehnička i tri intelektualna nedostatka e-knjige.

Tehnički nedostaci: sučelja nisu standardizirana, za čitanje je potrebna primjerena tehnička oprema
koja pretpostavlja solidnu internetsku vezu i riješen mehanizam naplate na međunarodnoj razini
potreban za preuzimanje sadržaja bez obzira na državne granice.
Intelektualni nedostatci: najviše e-knjiga objavljeno je na engleskom, ograničen je broj naslova na
drugim jezicima; autor ili nositelj prava može ograničiti korištenje svog djela; u budućnosti bi
suvišni e-čitači mogli zagađivati okoliš

13 Kako se čuva profesionalna tajna u kontekstu digitalne knjižnice?

Pod profesionalnu tajnu koju treba čuvati knjižničar spadaju: podaci o posudbi, informacijski upiti
postavljeni knjižničaru, izvori pregledavani na računalu u knjižnici.
IFLA-in dokument "Knjižnice i intelektualna sloboda" iz 1999. (korisnici imaju pravo na
privatnost i anonimnost, a knjižničari i ostalo osoblje neće otkriti trećoj osobi identitet korisnika ili
građe koju koriste).
Misao je ponovljena u Glasgowskoj izjavi o knjižnicama 2002. u kojoj se knjižnice i informacijske
službe obvezuju da će štititi pravo na privatnost i povjerljivost.
 Od 2012. IFLA ima i svoj etički kodeks u kojemu se kaže da knjižničari trebaju poštovati osobnu
privatnost i štititi osobne podatke pojedinca.
Tu je i etički kodeks Hrvatskoga knjižničarskog društva - među načelima navodi poštivanje
privatnosti korisnika.
Zakon o tajnosti podataka zabranjuje otkrivanje profesionalne tajne, a Kazneni zakon sankcionira
njezino neovlašteno otkrivanje.
Zakon o zaštiti osobnih podataka dopušta korištenje osobnih podataka za znanstveno-istraživačku
svrhu, ali podaci ne smiju omogućiti identifikaciju osobe.

14 Objasni kako je došlo do pravnog sukoba Google-a i autora?

Autorska komora SAD-a (Author's Guild) pokrenula je 2005. godine parnicu protiv tvrtke Google
Book Search kad je saznala da ova planira digitalizirati i učiniti dostupnim i pretraživim milijune
knjiga iz zbirki vodećih sveučilišnih knjižnica. Među tim su knjigama brojne zaštićene autorskim
pravom. Autorska komora, kojoj se pridružila i Udruga američkih nakladnika, smatrala je da se radi
o gruboj povredi autorskih prava, dok su predstavnici Googlea tumačili da je taj veliki projekt
digitalizacije dopušten ograničenjem autorskih prava. Komora je tražila da autori čija su djela
obuhvaćena projektom ostvare dobit koja im pripada. Parnica u kojoj su sudjelovale i velike
nakladničke kuće okončana je u listopadu 2008. godine nagodbom, kojom je Google nositeljima
autorskih prava obvezan platiti 125 milijuna dolara. Google je tako nakon dvije i pol godine postigao
dogovor s autorima i nakladnicima knjiga obuhvaćenih digitalizacijom i objavljenih do 2009. godine.
Tim će dogovorom milijuni knjiga postati dostupni na internetu širokoj javnosti.

15 Navedi pravni i tehnički aspekt prikupljanja obveznog primjerka. Primijeni na primjer jedne
hrvatske i jedne europske knjižnice.
Zakonska obveza dostave obveznog primjerka jedan je od najstarijih načina kojima država svojim
građanima osigurava slobodan pristup građi. U prošlosti obvezni primjerak služio i kao sredstvo
cenzure. Danas je obvezni primjerak prvenstveno sredstvo pomoću kojeg je moguće prikupiti i
očuvati knjižnu baštinu za buduće naraštaje.
Smjernice Vijeća Europe/EBLIDA-e za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi (2000.) →
obvezni primjerak kao cjelina imenovan nacionalnim kulturnim dobrom.
Zadaće obveznog primjerka:
– Trajno čuvanje primjeraka objavljene građe
– Izrada i objavljivanje nacionalne bibliografije
– Osiguravanje uvida u svu objavljenu građu u zemlji na jednom mjestu
U gotovo svim europskim zemljama polaganje obveznog primjerka uređeno je zakonom (Hrvatska
→ propisi o obveznom primjerku dio su Zakona o knjižnicama).
Zakonski propisi o obveznom primjerku utvrđuju tko je obvezan dostaviti primjerke, imenuju
ustanovu/e koje primaju primjerak i određuju broj primjeraka.
Dužnost predaje primjeraka imaju nakladnici, tiskari, a ponekad i autori, odnosno nositelji autorskog
prava.

13 Objasnite pravni aspekt prikupljanja elektroničkog obveznog primjerka. Ilustrirajte

primjerom u dvije zemlje.
Publikacije objavljene na internetu predstavljaju dio suvremene kulturne baštine te također ulaze u
obuhvat obveznog primjerka. Prvih godina razvoja elektroničkog nakladništva publikacije su
istovremeno dostupne u tiskanom i elektroničkom obliku, a kasnih 90-ih god. 20. st. sadržaji su često
objavljivani isključivo elektronički → mnoge zemlje (i Hrvatska) proširile zakonsku obvezu
polaganja građe i na elektroničku građu.
Zakonodavstva se razlikuju od zemlje do zemlje tako npr. u Francuskoj, Njemačkoj, SAD-u –
uzimaju se u obzir samo elektroničke publikacije u materijalnom obliku, ne i mrežne, u HR i
Norveškoj i mrežne i materijalne elektroničke publikacije, Nizozemska na dobrovoljnoj osnovi bez
zakonske potpore.
Početkom 21. st. nacionalne knjižnice, nakon više pokusnih projekata, usvajaju pobiranje
internetskog prostora kao oblik prikupljanja mrežne građe.
Knjižnica koja prima obvezni primjerak elektroničke građe mora najprije osigurati zakonsko uporište
 koje će joj omogućiti pobiranje
→ Problem pobiranja – osobni podaci koji pobiranjem postaju trajno dostupni velikom broju osoba
(mrežne stranice državnih tijela, organizacija, ustanova i tvrtki na kojima su objavljeni podaci o
zaposlenicima)
- IFLA-ina Izjava o obveznom primjerku (2011.) – ističe da se moraju naći posebna rješenja i
sklopiti sporazumi da bi se olakšalo prikupljanje obveznih primjerka elektroničke građe jer digitalna
zbirka treba biti dostupna korisnicima kao i ostale knjižnične zbirke

14 Što je otvoreni pristup (OA)? Navedite barem tri dokumenta na kojima se temelji i ilustrirajte
s dva hrvatska i dva inozemna primjera.
Otvoreni pristup je baza znanstvenih časopisa kojima je omogućen slobodan pristup radovima u
digitalnom obliku koji su dostupni na nekom javno pristupačnom mrežnom mjestu. Otvoreni pristup
se razvio kao opreka monopolu komercijalnih izdavača, kako bi se svima omogućio besplatan i
slobodan pristup znanstvenoj produkciji i znanstvenoj informaciji.
Prvi takav arhiv javlja se 1991. godine. (arXiv.org).
1. Budimpeštanska inicijativa za otvoreni pristup (OPEN ACCES) 2002. – osigurati korisnicima
da bez financijskih, tehničkih i pravnih prepreka čitaju, umnožavaju i raspačavaju te pretražuju;
autorima treba priznati autorstvo pri citiranju i poštivati integritet radova
2. Berlinska deklaracija Instituta Max Planck iz 2003. godine
3. IFLA-ina Izjava o otvorenom pristupu znanstvenoj literaturi i dokumentaciji iz 2011. godine
Svrha im je omogućiti besplatni i slobodan pristup elektroničkim časopisima, kao i pristup radovima
u digitalnom obliku koji su deponirani na nekom javno pristupačnom mrežnom mjestu.

15 Darovanu pisanu ostavštinu svojeg nastavnika sveučilište će vjerojatno htjeti pohraniti u

knjižnici, a možda i u digitalnom repozitoriju. Kako treba postupiti knjižničar da bi zaštitio
podatke iz ostavštine? O kojoj se vrsti podataka radi?
Provjeriti u ugovoru o darivanju ili ostaviteljevoj oporuci prijenos autorskog prava na sveučilište -
ako to nije učinjeno, tražiti dopuštenje nasljednika. Ostavštinu treba pregledati zbog mogućnosti
sadržavanja osobnih podataka o trećim osobama te se mora dobiti dopuštenje za njihovo
objavljivanje ili anonimizacija istih.

16 Što je to pravo na zaborav? Kako se odražava na poslovanje digitalnih knjižnica?

Mogućnost brisanja podataka morala bi postojati iako se danas podaci sve više umnožavaju, a ne
brišu. Godine 2011. sačinjen je prijedlog nove Uredbe o zaštiti pojedinaca, a ta Uredba uvodi
koncept "prava na zaborav" koje omogućuje pojedincima da traže od organizacija koje čuvaju
njihove podatke da ih izbrišu kad više ne postoji zakonski temelj za njihovo čuvanje.

17 Smije li knjižnica učitati elektroničke tekstove iz baze podataka na poslužnik knjižnice i tu

zbirku tekstova učiniti dostupnom osoblju knjižnice putem interneta? Objasnite svoj odgovor.
To ovisi o uvjetima određenim ugovorom (licencijom) s kojima je knjižnica kao ovlašteni korisnik
upoznat. Bez odobrenja proizvođača ovlašteni korisnik smije koristiti bazu u znatnim dijelovima u
nastavi ili znanstvenom istraživanju.

18 Ako knjižnica priopći na webu javnosti još neobjavljeno autorsko djelo na kojemu je autorsko
pravo prestalo, ona kao nakladnik stječe pravo koje odgovara imovinskim autorskim pravima
u trajanju od 25 godina od propćavanja djela javnosti.

1 Objasnite pravni aspekt e-posudbe i navedite naziv izjave jednog stručnog tijela koje o tome
govori.
Knjižnica kupi primjerak građe kojeg ima pravo posuđivati drugima i za to ne treba posebno
odobrenje autora ili nositelja prava jer je samom prodajom iscrpljeno isključivo pravo autora na
distribuciju djela.
Posudba e-knjiga se u pravnom smislu razlikuje od posudbe materijalnih oblika knjige.
Nije uređena pravom autora na distribuciju svoga djela, to je vrsta e-usluge.
Isključivo pravo autora se ne iscrpljuje u potpunosti prvim odobrenjem priopćavanja djela javnosti -
 potrebno je odobrenje autora u novim pristupima djelu.

2 Koja pitanja sukladno Manifestu treba obuhvatiti aktivno planiranje digitalnih knjižnica?
IFLA potiče nacionalne vlade, međuvladine organizacije i pokrovitelje na prepoznavanje strateške
važnosti digitalnih knjižnica i aktivno podržavanje njihova razvoja.
Vlasti trebaju biti svjesne da aktivno planiranje digitalnih knjižnica na bilo kojoj razini (nacionalnoj,
regionalnoj ili lokalnoj) treba obuhvatiti sljedeća pitanja:
 Obučeno osoblje
 Odgovarajuće zgrade i oprema
 Integrirano planiranje za knjižnice i arhive
 Financiranje
 Postavljanje cilja
Nacionalne e-strategije, po preporuci Svjetskog skupa na vrhu o informacijskom društvu, mogu
uspostaviti čvrstu osnovu za planiranje digitalnih knjižnica.

3 Kako knjižnica koja pruža pristup internetu štiti korisnike?

Knjižnica koja ima uslugu korištenja interneta za korisnike, obično je definiran Pravilnikom o
korištenju interneta i osobnih računala, koji se odnosi i na zaposlenike i na korisnike. Usluga
pristupa namijenjena je članovima bez dodatne naknade. Zbog ograničenih resursa i bolje
dostupnosti usluge što većem broju korisnika, vremensko ograničenje korištenja usluge je 30 minuta.
Korisnici mogu koristiti pristup internetu, internetske aplikacije (npr. Webmail, Facebook, blog) te
programe instalirane na računalu (Open Office). Korisnici su odgovorni za prihvatljivost i zakonitost
radnji tijekom korištenja usluge, a za maloljetne korisnike odgovorni su roditelji/staratelji. Nije
dozvoljeno ilegalno preuzimanje (engl. download) filmova, glazbe i drugih autorski zaštićenih
sadržaja. Korisnici mogu pohraniti datoteke na vlastite prijenosne USB memorije.

15 Objasnite prednosti identifikacijske oznake DOI u odnosu na ostale identifikacijske oznake.

DOI (Digital Object Identifier) – označitelj elektroničke građe za sve vrste proizvoda, prihvaćen
1979. na 49. Frankfurtskom sajmu. Sustav DOI sastoji se od tri dijela: označitelj (=brojčana oznaka
DOI koja se sastoji od prefiksa i sufiksa, adresara (web adresa građe i prefiksi nakladnika) - sustav se
temelji na središnjem adresaru te baze podataka. DOI sustav je osmišljen tako da trajno i nedvojbeno
identificira objekt na koji je povezan, a on povezuje metapodatke s predmetima, s čime pruža
korisnicima informacije o objektima.

16 Smije li knjižnica iz svoje zbirke reproducirati rukopis za potrebe druge knjižnice?

Ne, knjižnica ne smije bez odobrenja autora odnosno nositelja prava reproducirati rukopis za potrebe
druge knjižnice. Ograničenja prava reproduciranja u korist knjižnica ne odnose se na neobjavljena
djela.

e Promjena u poimanju knjige krajem 20.st.

Knjiga se prvo shvaćala kao neperiodična publikacija od najmanje 49 stranica bez korica, objavljena
u određenoj zemlji i dostupna javnosti. S razvitkom elektroničke knjige, kao jedne ili više računalnih
datoteka omeđenog sadržaja koje su dostupne javnosti, knjiga se počela shvaćati kao omeđeni
sadržaj objavljen u bilo kojem obliku. Odnosno, ona se više ne odnosi samo na tiskanu građu, već i
na onu kojoj se može pristupiti računalom ili kojim drugim oblikom informacijske tehnologije.

f Digitalizacija i njena važnost za knjižnicu.

Digitalizacija je proces pretvaranja analognog signala u digitalni oblik. Moguće je digitalizirati sve
vrste gradiva, od teksta, preko audio i video zapisa, sve do trodimenzionalnih objekata. Time nastaje
prošireni oblik postojećih knjižnica koje nude značajnu količinu sadržaja dostupnu u strojno
čitljivom obliku (računalo), odnosno nastaje elektronički fond informacija kojima se može pristupiti
pomoću baza podataka. Na taj se način proširuje funkcija knjižnice jer više različitih korisnika može
u isto vrijeme pristupiti određenoj građi.

g Autorsko pravo i kako to utječe na korisnike digitalne knjižnice.

Autorsko pravo je pravo tvorca intelektualne tvorevine, odnosno ono pripada fizičkoj osobi koja
stvori autorsko djelo. U autorska prava spadaju imovinska prava autora, moralna prava autora i druga
prava. Nositelj digitalnih prava može ograničavati upotrebu zakonski zaštićenih digitalnih sadržaja i
nametnuti daljnja ograničenja, čime se korisnicima knjižnice može smanjiti mogućnost pristupa
takvoj vrsti građe.

h Objasni/nacrtaj početnu web stranicu digitalne knjižnice.

Početna stranica neke digitalne knjižnice bi trebala sadržavati uočljivu i istaknutu traku za
pretraživanje s ponuđenom opcijom naprednog pretraživanja. Trebala bi nuditi opciju pregledavanja
s ponuđenim područjima kao što su umjetnost, društvene znanosti, humanističke znanosti,
ekonomija, povijest, pravo, medicina, matematika i srodne znanosti, područne teme kao afričke,
europske, azijske, američke, židovske, slavenske itd. teme. Trebala bi uključivati i dio u kojem bi se
prikazivale novosti i zanimljivosti vezane uz digitalnu knjižnicu.
Pri vrhu stranice bi trebala nuditi mogućnost logina i pohrane personaliziranih stvari kao što su citati,
„moja polica“, povijest i sl., te također opciju pomoći, kontakta i informacija o digitalnoj knjižnici.
Početna stranica digitalne knjižnice NSK nudi razne usluge, poput online kataloga NSK,
elektroničkog izdanja hrvatskih bibliografija, elektroničkih izvora, digitaliziranih kataloga i
hrvatskog arhiva weba. Na naslovnoj se stranici nude osnovne informacije o svakoj pojedinačnoj
usluzi, ali se nudi mogućnost „ulaska“ u svaku od njih za detaljnije podatke. U lijevom izborniku
nude se dodatne mogućnosti, poput pristupa digitaliziranoj baštini, digitaliziranim novinama i
časopisima i sl.

i Nabroji baze podataka sa cjelovitim tekstovima i napiši za koje su područje.

Current Contents (bibliografski zapisi o radovima iz vodećih svjetskih znanstvenih časopisa te više
od 2000 knjiga i zbornika sa skupova.)
Digitalni akademski repozitorij (DAR) (zbor digitaliziranih starih doktorskih disertacija (1880.-
1952.) i bibliografske zapise disertacija Sveučilišta u Zagrebu te dostupne biografske podatke
autora.)
Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (hrvatski znanstveni i stručni časopisi)
PubMed Central (arhiva časopisa iz područja biomedicine)
Books@Ovid (kolekcija elektroničkih knjiga mnoštva različitih izdavača o temama iz područja
zdravstva, uključujući medicinu, medicinsku njegu i farmaciju)

e Što je The European Library?

• Jedini portal koji nudi pristup građi europskih nacionalnih knjižnica
• Nudi mogućnost pretraživanja 200 milijuna zapisa, pristup 24 milijuna stranica sa skoro 7
milijuna digitalnih zapisa
• Omogućuje pretraživanje materijala, koji uključuje i rijetke knjige, slike i video, ali isto tako i
preuzimanje metapodataka
• Sakuplja podatke koje potom prosljeđuje Europeani
• Pristup podacima je u većini slučajeva besplatan

f Što sadrži Hrvatski arhiv weba i kako se izgrađuje?

Hrvatski arhiv Weba NSK je zbirka odabranih sadržaja preuzetih s interneta koji su pohranjeni na
računalnom poslužitelju Knjižnice. Namijenjen je preuzimanju i trajnom čuvanju publikacija s
interneta kao djela hrvatske kulturne baštine. Arhivirani sadržaji mogu se pretraživati putem naslova,
URL-a, ključnih riječi i predmetnih područja. NSK selektivno prikuplja obvezni primjerak mrežnih
publikacija pobiranjem od 2004. na temelju Zakon o knjižnicama iz 1997.
HAW prikuplja građu s domena: hr, com, org, eu, ne

g Što je tisak na zahtjev? Koje su mu prednosti, a koji nedostatci?

Tisak na zahtjev je tehnika tiskanja i raspačavanja knjige utemeljena na digitalnoj tehnologiji, a
omogućuje da se kupcu na zahtjev otisne i dostavi određena knjiga, tamo gdje i kada zatreba. Postoji
još od 1987., ali tada nije bilo Interneta; sadržaj se raspačava Internetom, a tek onda otisne (prije se
prvo otisnuo pa raspačavao sadržaj). Bell & Howell najveći nakladnik knjige tiskane na zahtjev.
Prednosti tiska na zahtjev:
• nakladnik ne odlučuje o visini naklade knjige
• raspačavanje nije otežano
• na Internetu sve knjige jednake i ne podliježu pravilu da je ostvareni promet osnovno pravilo
funkcioniranja tržišta
• cijena niža od tiskane (ne postoji trošak tiskanja cijele naklade unaprijed)
• ne postoji «vijek knjige» u knjižari (20-ak dana)
• isplative manje naklade – poticaj izdavanju sveučilišnih, znanstvenih i kulturnih djela
Nedostaci:
• autor može ograničiti broj primjeraka za koje prepušta pravo nakladniku ili ograničiti vremensko
razdoblje u kojem nakladnik raspolaže djelom
• nisu dostupne odmah, već se treba čekati da se isprintaju
• hardver i softver mogu zastarjeti?

d Koja su dva prijedloga koje iznosi EBLIDA u izjavi Europske knjižnice i izazovi e-
nakladništva?
EBLIDA, 2012. godine u svrhu osuđivanja nabavne politike knjižnica o kojoj odlučuju nakladnici.
Dokument je donesen u Kopenhagenu. Značajna je i neprihvatljiva promjena da o nabavnoj politici
knjižnica mogu odlučivati nakladnici, te da oni odlučuju o slobodnom pristupu za sve europske
građane.
EBLIDA predlaže:
a. Sklapanje memoranduma o razumijevanju s Europskom udrugom nakladnika o uspostavi
„Pravičnih modela licenciranja“
b. Revidiranje sustava autorskih prava za e-knjige, e-posudbu i e-sadržaje kako bi se knjižnicama
omogućilo da nastave pružati usluge svim europskim građanima.

e Tko su partneri u izgradnji Europeane?

Europeana je europska digitalna knjižnica koja je ujedno i platforma za pristup i pretraživanje
digitalnih knjižnica, a nudi pristup digitalnim objektima, metapodacima i podacima o autorskim
pravima. Europeanu izgrađuju i svojom građom obogaćuju knjižnice iz različitih zemalja Europske
unije, a i neke koje nisu u Europskoj uniji, ali pripadaju europskom kontinentu.
Npr. The European Library, National library of Poland, National library of Finland, Athena…

f Što omogućuje obvezni primjerak elektroničke građe prema IFLA-inoj izjavi?

Publikacije objavljene na internetu predstavljaju dio suvremene kulturne baštine te također ulaze u
obuhvat obveznog primjerka. Prvih godina razvoja elektroničkog nakladništva publikacije su
istovremeno dostupne u tiskanom i elektroničkom obliku, a kasnih 90-ih god. 20.st. sadržaji su često
objavljivani isključivo elektronički → mnoge zemlje (i Hrvatska) proširile zakonsku obvezu
polaganja građe i na elektroničku građu.
Početkom 21. st. nacionalne knjižnice, nakon više pokusnih projekata, usvajaju pobiranje
internetskog prostora kao oblik prikupljanja mrežne građe.
Knjižnica koja prima obvezni primjerak elektroničke građe mora najprije osigurati zakonsko uporište
koje će joj omogućiti pobiranje
→ Problem pobiranja – osobni podaci koji pobiranjem postaju trajno dostupni velikom broju osoba
(mrežne stranice državnih tijela, organizacija, ustanova i tvrtki na kojima su objavljeni podaci o
zaposlenicima)
- IFLA-ina Izjava o obveznom primjerku (2011.) – ističe da se moraju naći posebna rješenja i
sklopiti sporazumi da bi se olakšalo prikupljanje obveznih primjerka elektroničke građe jer digitalna
zbirka treba biti dostupna korisnicima kao i ostale knjižnične zbirke

c Što je digitalizirano u Knjižnicama grada Zagreba i kako je dostupno javnosti?

Okuplja na mrežnom mjestu digitalizirane primjerke vrijedne i rijetke građe pohranjene u KGZ.
Ciljevi projekta su zaštita građe i učiniti dostupnima zbirke rijetke građe putem elektroničkog oblika.
Građu odabiru knjižničari prema potrebama i interesu korisnika te u svrhu zaštite često posuđivane
 vrijedne i rijetke građe.
Dokumenti koji su dragocjen izvor u proučavanju društvenog i kulturnog života, 276 dokumenata:
100 jedinica grafičke građe, 2 karte, 95 knjiga, 13 knjiga za djecu, 21 notnih zapisa, 1 rukopis, 20
serijskih publikacija, 21 jedinica sitnog tiska, 3 zvučna zapisa
Zagreb na pragu modernog doba
12 Izdanja zagrebačkih tiskara 17. i 18. stoljeća
13 Iz opusa Dragutina Domjanića
14 Ilirci
15 Priznanja zagrebačkih društava
16 Glasovi književnog petka
17 Iz opusa Franje Serafina Vilhara
18 Zagreb i Prvi svjetski rat
19 Za radnička prava

d Što su licencije i koja je njihova uloga u poslovanju knjižnica?

Licencija je davanje odobrenja (dozvole) za korištenje predmeta zaštite.
Licencija je dokument koji nekome daje pravo da nešto učini, u stvarnom ili u digitalnom okruženju;
u digitalnom okruženju pojam se obično odnosi na pravo korištenja računalnog programa pa se
govori o licencom ugovoru s krajnjim korisnikom. Vlasnik autorskog prava traži prihvaćanje
licencije kao uvjeta za dobivanje prava na korištenje autorskog djela ili njegovu reprodukciju.
U Hrvatskoj autor može za drugoga osnovati pravo iskorištavanja autorskog djela ili mu prepustiti
ostvarivanja autorskog prava pod ugovorom, davanjem dozvole za korištenje ili drugim pravnim
poslom; korisnikova su prava zajamčena ograničenjima prava autora elektroničke građe, a pristup toj
građi uređuje se licencnim ugovorom, njime knjižnica stječe pravo iskorištavanja i on mora biti
sklopljen u pisanom obliku, pregovaraju davatelj licencije i stjecatelj licencije.
Davatelj licencije može biti nakladnik ili proizvođač elektroničke publikacije, osobito je
elektroničkih publikacija da se na tržištu nude u obliku zbirki organiziranih u baze podataka.
Posrednici, zapravo trgovci plasiraju na tržištu elektronička izdanja raznih nakladnika, a poznati su
danas pod nazivom agregator, vendor, agent i sl. pa su oni davatelji licencija. Stjecatelj licencije je
knjižnica - knjižničar prihvaćanjem licencnog ugovora preuzima svu odgovornost, kako zakonsku
tako i financijsku.

e Koje je godine pokrenut portal Europeana i kako se izgrađuje?

Europeana je platforma za pretraživanje europskih digitalnih knjižnica, a nudi pristup digitalnim
objektima, metapodacima i podacima o autorskim pravima.
U digitalne objekte ubrajamo sve od slika do videozapisa – slike, crteže, zemljovide, fotografije,
slike muzejskih izložaka, knjige, novine, dnevnike, arhivsku građu, film, glazbu i govore na
različitim nositeljima zvuka te radijske i televizijske emisije.
Nastala je 2008., a izgrađena je na temelju The European Library (TEL), Europske knjižnice
pokrenute 2004. godine radi objedinjavanja zbiraka i kataloga europskih nacionalnih i znanstvenih
knjižnica, odnosno stvaranja skupnoga kataloga europske kulturne baštine.
Europska je knjižnica bila i najveći pojedinačni dostavljač podataka Europeani, digitalnoj knjižnici,
muzeju i arhivu europske kulturne baštine, kojoj je dostavila više od 11 milijuna podataka pristiglih
iz europskih knjižnica.
Europske knjižnice koje su svoje podatke Europeani dostavljale preko TEL-a, od sada će podatke
dostavljati izravno Europeani. 2016. je TEL ugašena.

c Opišite vrste publikacija od kojih se sastoji digitalna knjižnica i kako se njome posluje.
Svaku pojedinu vrstu ilustrirajte primjerom!
Digitalna knjižnica se sastoji od:
Elektroničke knjige - jedna ili više računalnih datoteka omeđenog sadržaja koje su dostupne
javnosti na mreži ili u materijalnom obliku [cd-ROM], a uz tekst može donositi sliku i zvuk, kao i
veze sa drugim sadržajima, te biti u raznim formatima. Ona se označava ISBN-om, EAN i DOI.
Primjer: Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić u Nakladi Bulaja, Kušanova Koko i duhovi ili
strana The picture of Dorian Gray Oscara Wildea
Elektronički časopis je serijska publikacija – jedinica neomeđene građe, bez unaprijed utvrđena
kraja izlaženja, objavljena u uzastopnim zasebnim sveščićima ili dijelovima, obično s brojčanim
podacima (časopisi, revije, elektronički časopisi, godišnji izvještaji, novine i nizovi omeđenih
publikacija). Elektronički časopis je serijska publikacija dostupna u digitalnom obliku.
Časopisi dostupni u elektroničkom obliku mogu biti:
- elektroničke inačice postojećih tiskanih časopisa
- elektronički dodaci tiskanim časopisima
- isključivo elektroničke publikacije
Primjeri su: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Suvremena lingvistika ili popularni
VIDI.
Treba imati vidljiv ISSN na naslovnici ili njezinom ekvivalentu, a za publikacije na materijalnim
nositeljima i na samom nositelju (npr. naljepnica CD-ROM-a, kutija i sl.).
Naslov treba biti jednoznačan i jasan te ga treba navoditi u istom obliku na svim mjestima, npr. na
naslovnici, u zaglavlju html-a.
Impresum treba minimalno sadržavati:
- podatak o odgovornosti, tj. ime osobe ili naziv tijela koje je odgovorno za sadržaj i izradu
publikacije (npr. nakladnik, urednik)
- datume: datum objavljivanja, tj. postavljanja publikacije na mrežu i podatak o učestalosti
objavljivanja, tj. datum izlaženja novog broja i datum osuvremenjivanja ili zadnje promjene sadržaja
- mjesto objavljivanja odnosno sjedište

Grafička građa - arhitektonski nacrti, foto-albumi, fotografije i razglednice, Djela Andrije

Medulića, Djela Julija Klovića, Grafike 19. i 20. stoljeća
Kartografska građa - nacrti i planovi Nacrt grada Zagreba, na stranici NSK možemo naći stare
karte 16., 17. i 18. st.
Knjige - Misal po zakonu rimskoga dvora, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Priče iz davnine
Notni zapisi - Ljubav i zloba, Porin, Zajec-album
Rukopisi - Vinodolski zakon, Dragutin Domjanić - Zbirka originalnih rukopisa
Serijske publikacije - Danica ilirska, Naša sloga, Novine horvatzke
Sitni tisak - Svečano otvorenje Narodnog hrvatskog zemaljskog kazališta, Program svečanoga
koncerta "Večer Lisinskova"
Zvučni zapisi - Solo popijevke hrvatskih skladatelja, Zagrebačka opereta

d Opišite specifičnosti prikupljanja elektroničke građe kao obveznog primjerka u odnosu na

tiskanu građu. Ilustrirajte obavezno hrvatskim i inozemnim primjerima!
Situacija vezana uz obvezni primjerak razlikuje se od zemlje do zemlje. U pristupu elektroničkim
vrstama građe razlikuju se 3 osnovna načina:
1. zakon o obveznom primjerku uzima u obzir samo elektroničke publikacije u materijalnom obliku i
ne spominje mrežne (Francuska, Njemačka, SAD)
2. zakon o obveznom primjerku uključuje uz elektroničke publikacije u materijalnom obliku i
mrežne (Norveška i Hrvatska)
3. nacionalne knjižnice pregovaraju s nakladnicima na dobrovoljnoj osnovi bez zakonske potpore
(Nizozemska)
U Hrvatskoj propisi o obveznom primjerku dio su zakona o knjižnicama i propisano je da je
nakladnik dužan dostaviti 9 primjerka središnjem bibliografskom centru bez obzira na vrstu građe.
NSK u suradnji sa SRCE-m pobire elektroničku građu na internetu. U Hrvatskom arhivu weba
pohranjuju se publikacije objavljene na internetu.
Početkom 21. stoljeća javlja se ideja o pobiranju djela na internetu. Pobiranje se vrši nekoliko puta
godišnje. Odabire se željena domena i utvrde se mrežna mjesta koja se žele pratiti. Kako autorskih
djela na internetu ima mnogo, knjižnice koje primaju obvezni primjerak ne mogu tražiti dopuštenje
od nositelja prava za svako djelo već moraju tražiti i dobiti opće dopuštenje za pobiranje, koje mora
biti utemeljeno u zakonu. Najčešće se pobranu internetsku građu smije pregledavati samo u prostoru
depozitarne knjižnice.
U Danskoj je zakonom o obveznom primjerku depozit elektroničkih publikacija ograničen na one u
materijalnom obliku. Obuhvaćene su samo statične baze podataka tj. one koje ne mijenjaju
intelektualni sadržaj, dok su dinamične zbog svoje nestalne prirode isključene. Međutim početkom
2004. godine počinje pobiranje cijelog prostora danske domene koje se obavlja 4 puta godišnje.

e Objasnite kako je u knjižnicama u pravnom smislu uređeno korištenje baza podataka

komercijalnih elektroničkih časopisa i knjiga! Navedite konkretne baze podataka koje se u
knjižnicama koriste za rješavanje upita o literaturi iz područja knjižničarstva!
Baza podataka sustavno je ili metodički uređena zbirka samostalnih djela, podataka ili druge građe
čiji su pojedini elementi dostupni elektroničkim ili dr. putem - to može biti elektronička baza ili
knjižnični katalog.
Baza podataka pokazuje određen izbor i raspored djela ili podataka od kojih se sastoji koji može, ali
ne mora, biti autorskopravno zaštićen - pravo autora baza podataka štiti se autorskim, a njezina
proizvođača pravom sui generis (svoje vrste).
Baza podataka može biti sastavljena od zaštićenih djela, a kad nije sastavljena od njih smatra se
autorskim djelom ako su njezin raspored ili izbor originalni.
Autorsko pravo traje za autorova života i 70 g. nakon njegove smrti, koliko traje i pravo na bazama
podataka koje su autorska djela, a ako su nastale koautorstvom rok se računa od smrti koautora koji
je najduže živio.
Za razliku od autora ostalih djela, autor baze podataka nema pravo opozvati njezino iskorištavanje -
imovinska prava autora baza podataka jednaka su kao i za sva autorska djela.
Autor ima pravo reproduciranja, distribucije, priopćavanja javnosti i prerade, a reproduciranje
uključuje i fiksiranje pa je baza podataka fiksirana u strojnočitljivom obliku ili na drugu materijalnu
podlogu.
Autori baza podataka imaju isključivo pravo javne posudbe izvornika ili primjeraka svojih baza.
Za razliku od baza koja su autorska djela postoje i neoriginalne ili nekreativne baze podataka, kada
izbor i raspored građe ne zahtijeva od sastavljača intelektualni angažman ili kreativnost (npr. nizanje
građe prema abecedi).
Pravo proizvođača baza podataka - traje 15 godina od završetka izrade baze
- njegovo je pravo sui generis i objašnjava se kao pravo na naknadu za uložena sredstva, rad i
vrijeme u proizvodnji i održavanju baze
- s obzirom na sadržaj baze (zaštićena ili nezaštićena djela) i raspored (originalan ili neoriginalan)
moguće su načelno sljedeće karakteristične kombinacije u kojima pravo proizvođača traje 15 godiina
LISTA (Library, Information Science & Technology Abstracts), najstarija baza iz područja
informacijskih znanosti.

f U kojem slučaju knjižnica treba tražiti odobrenje nositelja autorskih prava? Što sve treba
utvrditi formalnim ugovorom?
Knjižnica smije digitalizirati samo građu koja je u njezinom trajnom vlasništvu. Može se
dogoditi da knjižnica posjeduje jedini ili rijedak primjerak građe, no posjedovanje materijalnog
primjerka djela ne daje joj nikakve prednosti u odnosu na pravo autora. Često se digitalizira cijelo
djelo. No kad se ono sastoji od radova raznih autora ili kad se radi o sastavljenom autorskom djelu,
treba za svako pojedino djelo ili udio ustanoviti kada istječe rok zaštite. Digitaliziraju se ne samo
jezična, već i fotografska i kartografska djela, kao i multimedijski proizvodi koji mogu
sadržavati različite oblike zaštićenih djela, a uz tekst još i sliku i zvuk. Osim publikacija
digitaliziraju se i rukopisi. Ravnatelj ili za to zadužen zaposlenik knjižnice treba razriješiti pitanje
autorskog prava.
Prije postupka digitalizacije treba utvrditi nositelja autorskog prava, tj. onog koji će za početak
dopustiti umnožavanje djela u postupku digitalizacije. Knjižnica treba najprije pokušati stupiti u
kontakt s nositeljem prava neformalnim dopisom, a u mogućem kasnijem razgovoru iznijeti
argumente u korist digitalizacije. Ipak je najbolje sklopiti s nositeljem prava formalni ugovor u
kojemu se utvrđuju:
 - sve predradnje neophodne za digitalizaciju, za što se daje dozvola (pristup ili više od toga)
- da će se na digitaliziranoj građi istaknuti podatak o nositelju prava ili dopuštenim postupcima s
građom ili oboje
- da ustanova koja digitalizira građu jamči za njezin integritet nekom tehničkom ili
administrativnom mjerom.
Važno je znati kako će korisnici moći pristupati digitaliziranom sadržaju. Nositelj prava može biti
suglasan s digitalizacijom radi očuvanja, ali i ograničiti pristup digitalnim kopijama, što djelomice
ovisi i o uvjerljivosti pregovarača koji zastupa knjižnicu.

20 Nastanak i funkcija digitalnih znanstvenih repozitorija. Ilustrirajte hrvatskim primjerom.

Osvrnite se na autorsko pravna pitanja.
Digitalni znanstveni repozitoriji nastaju jer se javlja potreba za povećanjem dostupnosti znanstvenih
radova u digitalnom obliku i zbog potrebe da se podaci na temelju kojih su napisani znanstveni radovi
sustavno prikupljaju, organiziraju i čuvaju nek duže vrijeme. Digitalni repozitoriji se javljaju 1990-ih
godina. Moguće ih je podijeliti u 2 skupine:
18 digitalni repozitoriji ustanova/sveučilišta – ograničeni zemljopisom,
19 digitalni repozitoriji namijenjeni znanstvenim disciplinama – usmjereni na tematska područja.
Cilj repozitorija je osigurati dugoročno očuvanje digitalne građe i pružiti slobodan pristup sadržajima
pohranjenim u njima.
Funkcije digitalnih repozitorija:
- pohranjuju digitalni sadržaj,
- namijenjeni su posebnoj zajednici korisnika,
- podržava ih ustanova u kojoj se nalaze,
- osiguravaju trajnost pohranjenih digitalnih sadržaja
- osiguravaju pristup digitalnim sadržajima.
Hrvatski primjeri:
Digitalni akademski repozitorij (DAR): donosi izbor digitaliziranih doktorskih disertacija (1880.-1952.) i
bibliografske zapise disertacija Sveučilišta u Zagrebu, te dostupne biografske podatke autora disertacija.
Repozitorij pohranjuje i suvremene doktorske disertacije i znanstvene magistarske radove. Disertacije
dostupne u .pdf formatu.
Digitalni arhiv knjižnice FFZG-a: u arhivu su pohranjeni diplomski radovi studenata informacijskih
znanosti, psihologije i sociologije, a moguće je pohraniti radove s drugih odsjeka. Postoje i repozitoriji
medicinskog fakulteta te fakulteta strojarstva i brodogradnje.

21 Navedite nekoliko baza cjelovitih tekstova i objasnite koje područje pokrivaju.

http://baze.nsk.hr/vrsta-baze/baza-cjelovitih-tekstova/; (40 baza podataka); jedna od konkretnih baza
podataka koja pokriva područje knjižničarstva je npr. LISTA (Library, Information Science &
Technology Abstracts), najstarija baza iz područja informacijskih znanosti. Zatim npr. ERIC i
EMeraldInsight i dr. Baze podataka pokrivaju većinu znanosti, od kojih ponajviše medicinu,
društvene, humanističke, tehničke, prirodne znanosti. Neke imaju licencirane, a neke otvoreni pristup
korisnicima za pregledavanje baze cjelovitih tekstova.
22 Koja je uloga digitalizacije u izgradnji digitalne knjižnice? Osvrnite se na autorsko pravna
pitanja. Ilustrirajte konkretnim primjerima s izlaganja u seminarima.
Očuvanje izvornika, veći broj korisnika istovremeno ima pristup istoj građi, način kako doći do
rasprodanog primjerka. Prvi korak u stvaranju digitalne knjižnice je digitalizacija kataloga. Prije
digitalizacije građe treba utvrditi je li djelo zaštićeno i da treba voditi računa i o koautorima, a ne
samo o autoru teksta, jer su i oni mogući nosioci autorskog prava. Digitalizacijom stvaramo novo
izdanje djela koje dajemo javnosti pa je moguće i plaćanje naknade autoru/nositelju autorskih prava.
Konkretni primjeri su Digitalizirana zagrebačka baština, e-lektire (gdje nema npr. djela Ranka
Marinkovića koja su zaštićena AP)

23 Kako se štite autorska prava i prava korisnika u izgradnji i korištenju digitalne knjižnice?
Navedite međunarodne organizacije i dokumente koji se bave pitanjima autorsko pravne
zaštite u digitalnim knjižnicama.
Digitalizacija knjiga i novina:
 1. Kod oba načina digitalizacije, digitalizacije i elektroničkog umnožavanja djela, autor ili nositelj
prava ima isključivo pravo.
2. Prije postupka digitalizacije treba utvrditi nositelja autorskog prava, tj. onog koji će za početak
dopustiti umnožavanje djela u postupku digitalizacije.
3. Najprije se stupa u kontakt neformalnim dopisom, a u kasnijem razgovoru se iznose argumenti u
korist digitalizacije.
4. Najbolje je sklopiti s nositeljem prava formalni ugovor u kojem se utvrđuju:
– sve predradnje neophodne za digitalizaciju
– za što se daje dozvola (pristup ili više od toga)
– da će se na digitaliziranoj građi istaknuti podatak o nositelju prava ili dopuštenim postupcima
s građom ili oboje
– da ustanova koja digitalizira građu jamči za njezin integritet nekom tehničkom ili
administrativnom mjerom
5. Kod digitalizacije novina i časopisa starijeg datuma također je potrebno utvrditi graničnu godinu
od koje treba tražiti nositelje prava te se posebno treba paziti na zaštićene znakove koji se javljaju na
novinama.
6. Nakon digitalizacije knjižnice moraju razmotriti i pitanja etičkog korištenja građe.

13 Koja je razlika između Europeane i The European Library?

Europeana
- europski digitalni arhiv, knjižnica i muzej
- portal pokrenut 2008. godine i nudi pristup milijunima knjiga, slika, filmova, muzejskih objekata i
arhivskih zapisa iz galerija, knjižnica, arhiva i muzeja, koji su digitalizirani diljem Europe
- korisnici mogu surađivati, dijeliti izvore te inspirirati jedni druge raznolikim bogatstvom europske
kulturne i znanstvene baštine
The European Library
• Jedini portal koji nudi pristup građi europskih nacionalnih knjižnica
• Nudi mogućnost pretraživanja 200 milijuna zapisa, pristup 24 milijuna stranica sa skoro 7
milijuna digitalnih zapisa
• Omogućuje pretraživanje materijala, koji uključuje i rijetke knjige, slike i video, ali isto tako i
preuzimanje metapodataka
• Sakuplja podatke koje potom prosljeđuje Europeani
• Pristup podacima je u većini slučajeva besplatan

14 Koliko traje pravo proizvođača baze podataka?

Knjižnica koja je inicirala ulaganje u bazu podataka je proizvođač baze, a pravo proizvođača baze
podataka traje 15 godina od završetka izrade baze ili od dana njene prve objave. Ako je u tom
razdoblju baza zakonito objavljena, prava traju od prve objave. No, svaka kvalitativna ili
kvantitativna znatna izmjena dijela sadržaja koje predstavlja znatno ulaganje rezultira za knjižnicu
novim rokom zaštite.

15 Koliko traje pravo autora zbirke fotografija (nešto u tom smislu)?

Autorsko pravo ne traje vječno. Za autora, ono traje tijekom njegova života i još 70 godina nakon
njegove smrti. Prava izvođača i izdavača traju 50 godina od trenutka izvedbe, tj. 70 godina ako je
riječ o snimci (fonogramu). Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro, te se
može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti ili ugleda
autora.

16 Smije li korisnik učitati sliku koju je vidio na webu?

Korisnik to smije učiniti za privatno i drugo vlastito korištenje i ne mora tražiti autorovo dopuštenje.
Ako je slika sastavni dio baze ovlašteni korisnik može bez odobrenja njezina proizvođača koristiti
znatne dijelove sadržaja za potrebe nastave i znanstvenog rada, uz navođenje izvora i u mjeri
opravdanoj nekomercijalnom svrhom.

17 Što sadrži Hrvatski arhiv weba i kako se izgrađuje?

 Hrvatski arhiv Weba NSK je zbirka odabranih sadržaja preuzetih s interneta koji su pohranjeni na
računalnom poslužitelju Knjižnice. Namijenjen je preuzimanju i trajnom čuvanju publikacija s
interneta kao djela hrvatske kulturne baštine. Arhivirani sadržaji mogu se pretraživati putem naslova,
URL-a, ključnih riječi i predmetnih područja. NSK selektivno prikuplja obvezni primjerak mrežnih
publikacija pobiranjem od 2004. na temelju Zakon o knjižnicama iz 1997.
HAW prikuplja građu s domena: hr, com, org, eu, ne

18 Na koji način knjižnica štiti prava korisnika.

Knjižnica štiti svoja prava i obveze isto kao i prava korisnika Pravilnikom o uvjetima i načinu
korištenja građe usluga, koje svaka knjižnica donosi. U njemu su navedena prava i obveze
korisnika, isto kao i usluge i djelatnosti koje knjižnica pruža. Također su korisnici knjižnice
zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka, koje korisnik ispunjava kada se učlanjuje u knjižnicu.

19 Što točno znači pojam collection?

ZBIRKA (kolekcija, fond, eng. collection) organizirani korpus pohranjenih jedinica, sistematizirani
korpus bilo kakvih objekata (knjiga, rukopisa, slika itd.) s odgovarajućim sistemom za informiranje i
pretraživanje; skup dokumenata obično sređen po nekom sistemu (v. arhiv, knjižnica, baza podataka,
banka podataka).

20 Koje 4 komponente trebaju sadržavati napomene na portalima digitalizirane građe? Navedite

primjer jednog dobrog knjižničnog portala.
Autorska i srodna prava, uvjeti korištenja, točnost i pouzdanost podataka, zaštita privatnosti. Primjer:
Hrvatska kulturna baština

1 Pravo na pristup internetu kao osobno pravo. Navedi tri primjera kako se zemlje nose s tim
stavom.
Od osobnih prava za knjižnice i knjižničare je posebno važno pravo na privatnost, a posredno i pravo
na čast i ugled, pravo na vlastitu sliku, pisma i osobne zapise. U osobna se prava uvrštavaju i
autorska moralna prava, o kojima knjižničari također trebaju voditi računa.
U novije se vrijeme sve češće čuje da bi i pravo na pristup internetu trebalo biti zajamčeno kao
osnovno pravo svakog čovjeka, osobito zato što postoji jasna namjera razvijenih država da usluge i
službe javnoga sektora presele u internetski prostor. Zato o tom pravu uvelike trebaju voditi računa
knjižničari koji žele da knjižnice budu mjesta javnoga pristupa internetu.

2 Navedite dva programa kroz koje tvrtka Google stvara zbirke e-knjiga. Na koji način su e-
knjige dostupne?
Stvara ih kroz knjižnični i partnerski program.
Kroz knjižnični program Google surađuje s knjižnicama tako da digitalizira knjige iz njihovih
fondova bez obzira na to jesu li one zaštićene autorskim pravom ili ne. Rezultati pretraživanja
prikazuju bibliografske podatke o knjizi i nekoliko isječaka iz teksta, a knjige koje su zaštićene ne
mogu se u cijelosti čitati. Cijeloj knjizi se može pristupiti na sljedeće načine: kupiti mrežno izdanje
ili pristup pay per view, zatim pretplatiti ustanovu na rasprodana zaštićena djela ili kupiti primjerak
proizveden tiskom na zahtjev.
Partnerski program marketinški je program za nakladnike i autore koji im može olakšati
promicanje njihovih knjiga. Nakladnici i autori šalju Googleu svoje knjige, on ih skenira i
omogućava njihov pronalazak u rezultatima pretraživanja. Od većine tih knjiga može se pogledati
određen broj stranica. Mogu se odmah vidjeti i veze s knjižnicama i knjižarama u kojima se knjiga
može kupiti ili posuditi.
c.i 2004. je krenula suradnja s velikim američkim knjižnicama digitalizacijom knjiga iz knjižnica
sveučilišta Michigan, Harvard, Oxford i Stanford te iz New York Public Library.
c.j Google i Austrijska nacionalna knjižnica (projekt Austrian Books Onine) – suradnja je
dogovorena kao javno i privatno partnerstvo još 2010. – u prvih pet godina očekuje se
digitalizacija oko 400 000 nezaštićenh djela koja će biti dostupna preko Austrijske digitalne
knjižnice, zatim usluge Google Books i portala Europeana kojim se predstavlja Europska digitalna
knjižnica
 c.k Google i Bavarska knjižnica – 2007. digitalizacija nezaštićenih i rasprodanih djela na više
jezika uz njemački
c.l do 2012. Google je surađivao s ukupno 13 europskih knjižnica među kojima su nacionalne
knjižnice Austrije, Češke, Italije, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva

3 The Internet Archive.

Internet Archive (Internetski arhiv) je neprofitna organizacija sa sjedištem u San Franciscu koju je
1996. godine osnovao Brewster Kahle. Bavi se održavanjem on-line knjižnice i arhive mrežnih i
multimedijalnih sredstava. Članica je American Library Associationa, te ju je država Kalifornija
službeno priznala kao knjižnicu.
Funkcionira na način da stvara tzv. „snimke World Wide Weba“ (arhivirane preslike internetskih
stranica), programa, filmova, tekstova, glazbe i zvučnih snimaka, te ih pohranjuje u zaštićenu bazu.
Da bi se osigurala zaštićenost i dugovječnost snimaka, svi podatci pohranjeni u Internetskom arhivu
su pohranjeni i u Aleksandrijskoj knjižnici. Sve zbirke pohranjene u Internetskom arhivu su
raspoložive za korištenje bez ikakve novčane naknade.
Vrsta baze podataka: Cjelovit tekst.
Pristup: https://archive.org
Pravo pristupa: Otvoreni pristup.

BSB Die
NSK Stare hr.
British Library Bayerische
novine
StaatsBibliothek
I. Skupni katalog Pretraživanje portala BL; Pretraživanje
UPOTREBLJI (uočljiv, mogućnosti katalog nije dostupan na kompliciranije i
VOST odabira), zasebna naslovnoj stranici teže kroz OPAC
SUČELJA tražilica (jednostavno BSB i
1a) i složeno jednostavno
Pretraživanje pretraživanje) pretraživanje
1b) Moguće kroz abc Moguće kroz abc popis; Moguće kroz
Pregledavanje popis dostupne samo sličice abecedni popis,
datumu
digitalizacije, …
2) Navigacija jednostavno, jednostavno, pregledno, Teže, manje
pregledno, intuitivno intuitivno pregledno i
intuitivno
4) Način Svaka stranica u Besplatno je dostupan Svaka stranica u
prikaza slikovnome obliku ili samo popis i sličice; sučelju za
traženih sučelju za ‘listanje’; pregledavanje i gledanje ‘listanje’, nije
moguće preuzimanje zasebnih stranica se moguće
dokumenata stranica naplaćuje preuzimanje
stranica ni ispis
Ograničenja kod
 nekih djela
II. dokument nacionalne Jedna od najvećih zbiraka Zbirka disertacija
KVALITETA i lokalne povijesti, novina na svijetu; dio rezultat različitih
ZBIRKE politike i kulture; kulturne povijesti lokalnih projekata
način zaštite i i svjetskih razmjera. digitalizacije od
 Cilj i značaj očuvanja građe koja kojih svaki ima
zbirke je po svojoj prirodi vlastiti cilj, izvore
i sadržaja krhka, osjetljiva, financiranja, …
nekvalitetan papir... Centar za
digitalizaciju
osnovan 1997.,
cilj: dugotrajno
arhiviranje
elektroničkih
dokumenata
3) Pokrivenost digitalizirane Britanski arhiv novina: 2758 naslova
Opseg hrvatske novine digitalizirane novine disertacija +
(1789.-1945.) + popis Ujedinjenoga Kraljevstva rijetka i vrijedna
starih hrvatskih iz razdoblja 1800.-1999.; djela, … sve
novina s 234 naslova sa 6 990 550 spojeno i
bibliografskim digitaliziranih stranica. povezano,
zapisima iz fonda ujedinjeno u jednu
NSK; veliku zbirku od
46 naslova novina sa ukupno 985.551
100 000 naslova
digitaliziranih (13.11.2013.)
stranica. 
5) Aktualnost Zbirka je zatvorenoga Kroz društvene mreže i Zbirka otvorenog
tipa; stare novine (do niz komercijalnih usluga, tipa
polovine 20. st.); portal održava aktualnost i
zaključen projekt. donosi novosti...
III. Pregledavanje, Pretraživanje, Pretraživanje,
KVALITETA pretraživanje, pregledavanje, pregledavanje
USLUGE preuzimanje sadržaja naručivanje, “poklon
1) Dostupne kartica”, tiskanje plakata...
usluge (komercijalne usluge)

3) Korisnost Usluge su korisne u Usluge su korisne u mjeri Usluge

usluga mjeri da ispunjavanju da ispunjavanju funkcije ispunjavanju
funkcije koje nude. koje nude. funkcije koje
nude.
5) Kontakt Odgovorne osobe ove Obrazac za kontakt, Odgovorne osobe
zbirke nejasno odgovor u roku 2 radna ove zbirke su
istaknute; usluga dana; društvene mreže nejasno istaknute.
NSK Pitajte
knjižničara -
neučinkovita
IV. Skupni katalog; Pretraživanje portala, kroz OPAC BSB i
IZVEDBA zasebna tražilica skupnog kataloga BL, jednostavno
SUSTAVA (jednostavno i zasebnog kataloga novina pretraživanje
 složeno – jednostavno i složeno
1) Ponuđene pretraživanje);
opcije dodatne mogućnosti
po zasebnim
pretraživanja parametrima; moguće
pretraživanje po
riječima u svakome
zasebnom broju
2) Sustav je Iako je opseg sustava Pretraživanje je
Učinkovitost ograničenoga opsega, velik, pretraživanje je teže i
jednostavan i logičan jednostavno, sadržaji su kompliciranije, ali
pretraživanja te je u kratkome jasno i pregledno sadržaji su jasno i
vremenu lako prikazani pregledno
pretraživ prikazani
V. Nema, zbirka je Potrebna registracija; Ograničenja kod
KORISNIČKA dostupna svim nekih djela zbog
ZAJEDNICA korisnicima mreže autorskih prava
Ograničenja u
korisničkome
pristupu i
korištenju
 ... ... …
Zadovoljstvo
krajnjeg
korisnika
 1. Koji je međunarodni dokument o obveznom primjerku?

2. Koliko dugo telekomunikacijske tvrtke moraju čuvati podatke o ??? Godinu dana
3. Stopa PDV-a na e- knjigu je snižena jer e-knjiga nije usluga nego je roba.
Knjiga nije obican gospodarski proizvod nego kulturno dobro

4. Navedi 4 prednosti digitalnih repozitorija:

Cilj im je osigurati dugoročno očuvanje digitalne građe i pružiti slobodan pristup sadržajima
pohranjenim u njima. Digitalni repozitoriji ustanova nastali su s namjerom da se radovi
znanstvenika i podaci njihovih istraživanja što lakše prikupe, organiziraju, pronađu i koriste.
Digitalni repozitorij služi izgradnji digitalne knjižnice u koju se pohranjuju različiti tipovi građe
poput digitalnih dokumenata različitih formata (pdf, doc, ppt, xls, jpg, tif…) i digitaliziranih
dokumenata nastalih skeniranjem ili nekim drugim postupkom kojim se analogni dokumenti
pretvaraju u elektronske kopije.

5. Po čemu knjižničar prepoznaje da je neko djelo zaštićeno (nabroji 2 )

Zaštićeno djelo sadržava podatak o nositelju autorskog prava i godini stjecanja prava izdavanja djela.
6. Kojim se instrumentima knjižničar mora koristiti kada kreće u potragu za nositeljem prava? Kojim
zakonom je to regulirano u Hrvatskoj?
Knjižničar treba pregledati bibliografije, kataloge, adresare, registre, biografske leksikone u
tiskanom ili elektroničkom obliku kako bi ušao u trag nositelju prava i uspostavio s njim
kontakt. Uputno je kontaktirati nakladnika izdanja zato što on raspolaže podatkom od koga je
stekao pravo izdavanja djela.
7. Koliko dugo traje zaštita za elektroničke časopise? Objasni.

8. Pravo na vlastitu sliku spada pod __________ prava.

9. Bile su navedene dvije osobine knjižničara i pitanje pod koje to osobine spada
10. Ako je djelo davno rasprodano smije li korisnik izraditi presliku?
11. Licencom CC autor se odriče svojih prava? DA ili NE (zaokruži)
12. Kako autor može zaštiti svoje djelo a da ne uključuje tehničku zaštitu?
13. E- posudba se ne smatra posudbom jer nije iscrpljeno pravo ___________.
14. Korisnik je skinuo nekoliko znanstvenih radova s portala, smije li ih koristiti u svojem
znanstvenom radu? Objasni
15. Iznimke i ograničenja koja vrijede nad neobjavljenim djelima
Sistemski knjižničar zadužen za razvoj i održavanje hardvera i softvera određene knjižnice ili
knjižničnoga sustava, a posebno za računalni katalog, pristup bibliografskim bazama
podataka i drugim elektroničkim izvorima
e-knjižničar

Predmetni stručnjak = knjižničar sa specijaliziranim znanjem iz određenoga predmetnog

područja

Repozitorij  zbirka digitalnih objekata najčešće o zajedničkoj temi namijenjenih dugotrajnom

čuvanju i davanju na korištenje
Vrste: institucijski repozitorij; istraživački repozitorij; nacionalni repozitorij; predmetni ili
tematski repozitorij

Licencija ugovor kojim se uređuju uvjeti pristupa elektroničkoj građi između dobavljača i
knjižnice
Konzorcijska licencija  licencija kojom knjižnični konzorcij stječe pravo na korištenje
određene elektroničke građe

Embargo razdoblje u kojemu članak objavljen u časopisu nije dostupan u cjelovitome obliku
kod agregatora. To razdoblje obično traje do tri godine od objave. Pojam se odnosi i na
autorska djela u repozitorijima.

Knowledge Bases And Related Tools (KBART) je industrijski standard

baze znanja pomažu alatima za upravljanje poveznicama i e-izvorima
DIJELOVI KNJIGE
ovitak = obložni papir, najčešće ilustriran, kojim je knjiga omotana
omot = vanjski dio knjige koji obuhvaća i štiti knjižni blok
knjižni blok = skup više spojenih knjižnih svežanja
knjižni svežanj = tiskarski arak koji je presavijen dva, tri ili više puta
tiskarski arak = arak od šesnaest tiskanih stranica papira, osam s jedne i osam s druge strane
autorski arak = konvencionalna mjerna jedinica kojom se izražava opseg kojega rukopisa ili
publikacije
arak =  pravokutno obrezan list papira određenoga formata
knjižna oprema = vanjski i unutarnji izgled knjige likovno i tiskarski oblikovan
Knjižna oprema podrazumijeva elemente kao što su: knjižni format i oblik, veličina stranice,
tipografsko pismo, vrsta papira, vrsta uveza, korice, ovitak, ukrasi i sl. O knjižnoj opremi obično
odlučuje nakladnik, no poželjno je da bude usklađena sa sadržajem.
spojni list =  list koji spaja knjižni blok tvrdo uvezane knjige s njezinim omotom
predlist = spojni list koji prethodi knjižnomu bloku
zalist = spojni list koji se nalazi iza knjižnoga bloka
hrbat = srednji dio knjižnog omota koji omot spaja s knjižnim blokom
kolofon = podatak na kraju publikacije koji obavještava o objavljivanju i/ili tiskanju publikacije, a
često daje i druge bibliografske obavijesti
naslovna stranica = prva najčešće recto, a samo iznimno verso stranica, prvog ili trećeg ili petog
ili sedmog lista prvog arka tiskane knjige koja donosi najpotpunije podatke o jedinici građe i djelu ili
djelima koje ova sadrži
glavna naslovna stranica = u publikaciji s više naslovnih stranica ona koja je pisana jezikom i
pismom publikacije odnosno ona koja je potpunija
sporedna naslovna stranica = u publikaciji s više naslovnih stranica ona koja na drugome jeziku
i/ili pismu reproducira tekst s glavne naslovne stranice
preliminarne stranice = naslovni list i stranice koje mu prethode
recto = prednja strana lista odnosno desna neparno obrojčana stranica uvezane knjige
verso =  stražnja strana lista odnosno lijeva parno obrojčena stranica uvezane knjige
 SVEUČILIŠNO KNJIŽNIČARSTVO

1. Knjižnica na sveučilištu ili visokoškolskoj ustanovi primarno namijenjena zadovoljavanju korisničkih

potreba nastavnika i studenata naziva se
1. Fakultetska knjižnica
2. Visokoškolska knjižnica
3. Sveučilišna knjižnica

2. Središnja visokoškolska knjižnica na sveučilištu naziva se

1. Fakultetska knjižnica
2. Sveučilišna knjižnica
3. Visokoškolska knjižnica

3. Prva sveučilišta u Europi bila su

1. Unutar svjetovne jurisdikcije
2. Bez jurisdikcije
3. Izvan svjetovne jurisdikcije

4. Brojna nova sveučilišta osnivaju se u svijetu

1. Tridesetih godina 20. stoljeća
2. Šezdesetih godina 20. stoljeća
3. Pedesetih godina 20. stoljeća

5. U Hrvatskoj se prva nova sveučilišta otvaraju

1. Devedesetih godina 20. stoljeća
2. Šezdesetih godina 20. stoljeća
3. Sedamdesetih godina 20. stoljeća

6. Kraj shvaćanja da je visoko učilište namijenjeno eliti nastupa

1. U 20. stoljeću
2. U 19. stoljeću
3. U 21. stoljeću

7. Veleučilište organizira i izvodi

1. Akademske studije
2. Stručne studije
3. Sveučilišne studije
8. Nacionalna i sveučilišna knjižnica nastala je 1607. kao
1. Samostanska knjižnica
2. Nacionalna knjižnica
3. Visokoškolska knjižnica

9. Današnja zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice otvorena je za javnost u svibnju

1. 1995. godine
2. 1999. godine
3. 1990. godine

10. U Atkinsonovom izvještaju knjižnica se naziva

1. Srce sveučilišta
2. Središte sveučilišta
3. Mozak sveučilišta

11. Preporuku da se grade nove zgrade ili barem adaptira postojeći prostor dao je 1992.
1. Brophyjev izvještaj
2. Atkinsonov izvještaj
3. Follettov izvještaj

12. Knjižnica koja integrira informacijske izvore i građu na različitim medijima i iz različitih izvora
naziva se
1. Hibridna knjižnica
2. Elektronička knjižnica
3. Digitalna knjižnica

13. Akademska sloboda u radu visokoškolske knjižnice znači da

1. Nastavnici slobodno predaju
2. Nastavnici slobodno predaju pa ih knjižnica treba pratiti u izboru literature
3. Studenti slobodno sudjeluju u izboru svojih kolegija

14. Središnja knjižnica Sveučilišta u Zagrebu je

1. Nacionalna i sveučilišna knjižnica
2. Sveučilišna knjižnica u Zagrebu
3. HAZU

15. Hrvatske knjižnice visokih učilišta su u nadležnosti

1. Ministarstva unutarnjih poslova
2. Ministarstva kulture
 3. Ministarstva znanosti i obrazovanja

16. Visokoškolske knjižnice

1. Nisu knjižnice u sastavu
2. Jesu knjižnice u sastavu
3. Su samo djelomice knjižnice u sastavu

17. Visokoškolske knjižnice se prema sadržaju dijele na

1. Sveučilišne i fakultetske
2. Školske i znanstvene
3. Općeznanstvene i specijalne

18. Osnovna zadaća suvremene visokoškolske knjižnice je

1. Osiguravanje pristupa građi online
2. Kupnja što većeg broja tiskanih knjiga
3. Osiguravanje prostora za rad u knjižnici

19. Hrvatsko knjižničarsko društvo osnovano je

1. 1900. godine
2. 1940. godine
3. 1936. godine

20. Osoba odgovorna za strategiju knjižnice koja predstavlja visokoškolsku knjižnicu na

sveučilištu i u široj zajednici naziva se
1. Voditelj
2. Direktor
3. Ravnatelj

21. Knjižničar koji je veza s pojedinim sveučilišnim odsjecima kao stručnjak za pojedina
predmetna područja naziva se
1. Knjižničar specijalist
2. Predmetni knjižničar
3. Predmetni stručnjak

22. Kvalitetna je ona usluga u visokoškolskoj knjižnici koja

1. Je pružena online
2. Najbolje odgovara korisniku
3. Najiscrpnije obrađuje određenu temu
23. Popisi literature za pojedine kolegije služe visokoškolskom knjižničaru za
1. Održavanje sustava za učenje
2. Izgradnju zbirke
3. Provjeru znanja

24. Glavni način nabave građe u visokoškolskim knjižnicama je danas

1. Posudbom iz drugih knjižnica
2. Digitalizacijom
3. Licenciranjem

25. Licenciranjem visokoškolska knjižnica najčešće

1. Posuđuje primjerak elektroničke građe iz druge knjižnice
2. Pribavlja pravo pristupa elektroničkoj građi
3. Kupuje primjerak elektroničke građe za svoju zbirku

26. Otvoreni arhiv za knjižničarstvo i informacijske studije naziva se

1. E-prints
2. E-books repository
3. E-Lis

27. Knjižničar Zagrebačke akademije od 1841. do 1874. bio je

1. Matija Smodek
2. Ferdo Livadić
3. Janko Drašković

28. Jesu li visokoškolske knjižnice Sveučilišta u Zagrebu u pravilu otvorene za građane koji nisu
članovi akademske zajednice?
1. Samo za građane iznad 65 godina starosti
2. Jesu
3. Nisu

29. Knjižnični sustav koji objedinjuje sve knjižnice pojedinoga sveučilišta naziva se
1. Sveučilišni knjižnični sustav
2. Visokoškolski knjižnični sustav
3. Univerzitetski knjižnični sustav

30. Organizacija pohrane građe u repozitorij ubraja se u

1. Posebne zadaće knjižnice
2. Vanjske zadaće knjižnice
 3. Redovite zadaće knjižnice

31. Običaj preuzimanja riječi, rečenica ili odlomaka nekog djela u svoje djelo uz navođenje izvora
naziva se
1. Kopiranje
2. Plagiranje
3. Citiranje

32. Znanstveno nepoštenje uz plagiranje i prepravljanje uključuje

1. Prevođenje
2. Izmišljanje
3. Fabuliranje

33. Plagijat
1. Je autorsko djelo
2. Nije autorsko djelo
3. Je autorsko djelo ovisno o njegovu sadržaju

34. Rok zaštite za elektroničke časopise računa se

1. Tako da se broj godina svih autora podijeli s brojem priloga
2. Za svaki pojedini prilog u časopisu posebno
3. Od godine objavljivanja pojedinog broja časopisa

35. Abecedni popis referencija ili citata na određenu temu autorsko je djelo
1. Ako je izbor ili raspored referencija ili citata poredan na originalan i individualan način
2. Ako popisuje autorska djela
3. Sam po sebi

36. Zaštita djela traje

1. Tijekom cijele godine u kojoj je autor umro i 70 godina koje slijede
2. Samo za života autora
3. Za života autora i 70 godina koje slijede

37. Može li nedovršeno djelo biti zaštićeno?

1. Ovisi o starosti autora
2. Ne može
3. Može

38. Smiju li knjižnice biti restriktivnije u zaštiti prava autora od onoga što je propisano Zakonom
 o autorskom pravu i srodnim pravima?
1. Ne smiju
2. Smiju
3. Smiju za korisnike koji nisu osobe s posebnim potrebama

39. Treba li autor registrirati svoje djelo prije objavljivanja da bi ono steklo pravnu zaštitu?
1. Ne treba ako djelo nije znanstveni ili stručni rad
2. Uvijek treba
3. Ne treba

40. Uživaju li autorskopravnu zaštitu i djela objavljena na internetu?

1. Uživaju
2. Ne uživaju
3. Uživaju samo znanstvena i stručna djela objavljena na internetu

41. Smiju li se koautorima smatrati suradnici koji prikupljaju građe i podatke, prepisuju ili unose
podatke ili se bave izdavanjem djela?
1. Smiju
2. Koautori su svi koji s radom imaju bilo kakve veze
3. Ne smiju

42. Vrijede li iznimke i ograničenja autorskih prava za neobjavljena djela?

1. Ne vrijede
2. Vrijede samo za neobjavljena djela namijenjena obrazovanju
3. Vrijede

43. Kad se želi koristiti neobjavljeno djelo

1. Potrebno je tražiti dopuštenje nositelja prava
2. Nije potrebno tražiti dopuštenje nositelja prava
3. Potrebno je tražiti dopuštenje nositelja prava samo za književna djela u rukopisu

44. Smatraju li se obična poslovna pisma nastala u redovitom radu organizacije autorskim
djelima?
1. Ovisi o sadržaju pisma
2. Da
3. Ne

45. Student piše seminarski rad. Treba li od autora članka iz kojeg želi citirati tražiti odobrenje?
1. Treba
 2. Treba samo ako će rad staviti u sustav za učenje
3. Ne treba

46. Odnosi li se pravo citiranja i na elektroničke izvore?

1. Samo na komercijalne elektroničke izvore
2. Da
3. Ne

47. Smije li se bez autorova odobrenja citirati iz neobjavljena djela?

1. Smije samo iz korespondencije
2. Smije samo za potrebe prikaza u novinama
3. Ne smije

48. Smije li se bez autorova odobrenja citirati usmeno priopćenje održano na nekoj konferenciji?
1. Smije
2. Ne smije
3. Smije samo u zborniku tog skupa

49. Poznato je da se prema Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga autorom

razgovora ili intervjua smatra osoba koja vodi razgovor. Smije li ta osoba objaviti razgovor ili
intervju bez odobrenja sugovornika?
1. Ne smije, sugovornik treba autorizirati zabilježeni razgovor
2. Smije
3. Smije samo u novinama zbog informiranja javnosti

50. Smije li se ulomke glazbenih djela navoditi kao citate u znanstvenom djelu koje je
elektronička publikacija?
1. Smije
2. Ovisno o temi rada
3. Ne smije

51. Ustanova koja namjerava reproducirati rasprodani priručnik treba dobiti odobrenje autora ili
nositelja autorskog prava na priručnik. Imaju li oni pravo na naknadu?
1. Ima samo autor, ali ne i drugi nositelji prava
2. Nemaju
3. Autor i nositelj prava imaju pravo na naknadu

52. Smije li visokoškolska knjižnica iz svojeg fonda mikrofilmirati neobjavljeno pismo poznatog
književnika u svrhu očuvanja?
 1. Ne smije
2. Smije, ali mora pitati autora pisma
3. Smije u tu svrhu

53. Knjižničar visokoškolske knjižnice želi digitalizirati cjelovit priručnik suvremenog autora za
potrebe studija slabovidnog studenta. Treba li imati odobrenje autora tog priručnika?
1. Treba imati odobrenje
2. Ne treba imati odobrenje, ali mora platiti naknadu
3. Ne treba, kada je način reproduciranja u izravnoj vezi s invalidnošću osobe i ako je takva
reprodukcija nekomercijalnog karaktera

54. U visokoškolsku knjižnicu dolazi neučlanjeni korisnik (korisnik koji nije član akademske
zajednice) i traži da mu se iz elektroničke baze članaka na koju je knjižnica pretplaćena ispiše ili
snimi nekoliko članaka na digitalni medij. Smije li mu knjižnica pružiti tu uslugu?
1. Smije, jer knjižničar pri pribavljanju pristupa određenoj bazi ima u vidu i neučlanjene
korisnike
2. Ne smije
3. Ne smije samo ako je broj korisnika baze ograničen licencnim ugovorom

55. Smije li korisnik knjižnice kopirati elektroničku bazu podataka za privatno korištenje?
1. Ne smije bez odobrenja autora ili nositelja prava
2. Smije kopirati bez odobrenja proizvođača baze
3. Smije bez odobrenja autora ili nositelja prava

56. Smije li knjižnica uključiti autorsko djelo u repozitorij bez odobrenja autora ili nositelja
prava?
1. Ne smije
2. Smije
3. Smije samo ocjenske radove

57. Smije li nastavnik neki članak iz časopisa učiniti dostupnim polaznicima svojeg kolegija u
sustavu za učenje Moodle?
1. Da, ali samo uz odobrenje autora
2. Ne smije
3. Smije u obrazovne svrhe