VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

IFLA-ine smjernice za narodne knjinice / uredile Christie Koontz i

Barbara Gubbin ; [s engleskog prevela Irena Kranjec ; struna redakcija prijevoda Aleksandra Horvat]. 2. hrvatsko izd., (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo,
2011. 131. str. ; 24 cm. (Povremena izdanja Hrvatskog knjiniarskog drutva. Novi niz ; knj. 20). ISBN 978-953-6001-75-0

Hrvatsko knjiniarsko drutvo je krajem 2011. godine objavilo prijevod

nove IFLA-ine publikacije naslova IFLA-ine smjernice za narodne knjinice.
Radi se o izmijenjenom i dopunjenom izdanju naslova iz 2001. godine: Narodna knjinica : IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za razvoj slubi i usluga.
Osnovni je cilj novog izdanja, kao i prijanjih, dati preporuke primjenjive u
radu bilo koje narodne knjinice. Ono to openito karakterizira ovaj dokument, jest mnotvo primjera dobre prakse, kojih je u novom izdanju mnogo
vie. Zapravo je gotovo svako potpoglavlje potkrijepljeno odreenim brojem
primjera, meu kojima nalazimo i nekoliko hrvatskih. Jedna od novosti je i
ukljuivanje adresa mrenih stranica knjinica uz primjere, za izravan i brzi
pristup dodatnim informacijama. Tvrdnju da su gotovo sva poglavlja obnovljena potkrijepljuje i injenica da je na kraju svakog poglavlja dana literatura, a nalazimo i dva nova Dodatka, prvi je Dopuna IFLA-inog Manifesta za
narodne knjinice, a drugi Standardi i smjernice za narodne knjinice Queenslanda. Urednice u predgovoru istiu kako su ove Smjernice osmiljene da
knjiniarima i informacijskim strunjacima pomognu u veini situacija, za
razvijanje uinkovitih slubi i usluga, znaajnih zbirki i pristupanih oblika
grae u skladu sa zahtjevima lokalne zajednice. U uvodnom djelu napominje
se vanost odgovaranja na izazove elektronike revolucije, a da bi se iskoristile sve mogunosti koje nudi tehnologija, neki osnovni preduvjeti moraju biti
zadovoljeni.
Prvo poglavlje predstavljeno je novim naslovom Poslanje i djelatnost
narodne knjinice. Kao i u prijanjem izdanju, odreuje se pojam narodne
knjinice i to kao organizacije koja osigurava pristup znanju, informacijama,
cjeloivotnom uenju i djelima mate pomou niza izvora i slubi, a na raspolaganju je svim lanovima zajednice bez obzira na njihovu rasu, nacionalnost,
dob, spol, religiju, jezik, invaliditet, ekonomski i radni status te obrazovanje.
Svrha knjinine djelatnosti oituje se podravanjem obrazovanja tako to se
omoguuje pristup znanju u raznim oblicima te daje podrka formalnom i

124

PRIKAZI

neformalnom obrazovanju. Knjinica ima veliku ulogu u skupljanju, organiziranju i koritenju informacija, ali i omoguivanju pristupa istima. Vana sastavnica djelatnosti je razvijanje osobne kreativnosti i novih interesa, a
posebna odgovornost je u zadovoljavanju potreba djece i mladih. Naglasak
je i na pomaganju pri oblikovanju i odravanju kulturnog identiteta zajednice, a navedeno je potkrijepljeno i primjerom iz Hrvatske kojim se spominje
da sredinje knjinice u Hrvatskoj pruaju knjinine usluge svim etnikim
manjinama uz dostupnost knjiga na materinjem jeziku, organiziraju tematske izlobe, kulturna dogaanja te meuknjininu posudbu. Nadalje, istie
se drutvena uloga knjinice, na temelju koje se u posljednje vrijeme javlja
izraz koji moe posluiti kao sinonim dnevna soba zajednice. Osim kroz
utvrivanje osnovnih djelatnosti, knjinica se definira i kao nositeljica promjena na drutvenoj i osobnoj razini, kao ustanova koja zagovara slobodu
informiranja te omoguuje pristup svima. Neophodna je ukljuenost u lokalnu
kulturu. Na razmatranje se nudi i izraz knjinice bez zidova, budui da se
trebaju zadovoljiti potrebe korisnika koji, na primjer, zbog nedostatka prijevoznih sredstava nisu u mogunosti dolaziti u knjinicu. Preporuka je da se
knjinina zgrada nalazi u blizini drugih aktivnosti u mjestu. Kako bi pravilno
funkcionirala, potrebna su dovoljna financijska sredstva, to pak osigurava
grau i usluge u svim oblicima, a uz to je potrebno osigurati odgovarajui broj
struno obrazovanog osoblja. Za kraj je pridodano jedno novo potpoglavlje:
Vrijednost narodnih knjinica. Uglavnom se vrednuju prema tome koju grau
i usluge nude, a u ovom digitalnom dobu i prema iskoritenosti informacijskih
tehnologija.
U drugom poglavlju razmatraju se mogunosti zakonskih i financijskih
poticaja za rad knjinice. Za narodnu knjinicu je najee odgovorna lokalna
vlast, no one mogu biti pokrenute i na dravnoj razini, ili na primjer, vlast
moe imati samo formalnu odgovornost. Novo potpoglavlje, Usluge e-vlade,
spominje mogunost prepoznavanja knjinica kao partnera za pruanje usluga
e-vlade, a za to su neophodni odgovarajua oprema, veze i obrazovano osoblje
s odreenim znanjima. Nadalje se susreemo s temom zakonskih propisa, koji
se uvelike razlikuju od zemlje do zemlje. Vano je da definiraju razinu vlasti
odgovornu za rad i financiranje te poloaj u sklopu svih knjinica u zemlji.
Smjernice govore i o srodnim zakonskim propisima, a posebice su vani zakoni o autorskom pravu i propisi o pravu na javnu posudbu, doneseni u nekim
zemljama, koji osiguravaju naknadu za grau u skladu s njezinom dostupnou i posudbom u narodnim knjinicama. Financiranje treba biti osigurano i
korisnici se trebaju upoznati s financijskim potrebama. Nuno je sudjelovanje
u partnerstvima i mreama s drugim knjinicama i slinim ustanovama. Glav125

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

ni izvori financiranja su iz poreza na lokalnoj, regionalnoj ili sredinjoj razini

te namjenska sredstva iz prorauna. U sekundarnim izvorima ne spominju se
prihodi od naplaivanja lanarine zato to u IFLA-inom i UNESCO-ovom
Manifestu stoji da su usluge u naelu besplatne. No, unato tome, u mnogim zemljama se naplauje lanarina. U svaki financijski plan svakako treba
ukljuiti plan zamjene i nadograivanja tehnoloke opreme. Kad je rije o
upravljanju, mora postojati knjinino vijee i odbor, a u posljednje se vrijeme
posebice naglaava nastojanje da se u donoenje odluka ukljuuju i korisnici.
Administrativno osoblje mora obuhvaati strunjake sa specijaliziranim znanjima i vjetinama. Promidba usluga i djelatnosti je neophodna, a vie panje
posveeno joj je u posljednjem poglavlju.
U uvodnom djelu poglavlja Zadovoljavanje potreba korisnika spominje
se vanost pristupa svim korisnicima, a pojam korisnici podrazumijeva i one
koji trenutno nisu, tj. koji su mogui korisnici knjinice. Naglasak je na identificiranju moguih korisnika, a mogue ciljne skupine ine ljudi svih dobnih
skupina i u svim ivotnim razdobljima, pojedinci i skupine s posebnim potrebama (tu je ukljuena nova skupina ljudi koji ne znaju nita o uslugama
knjinice) te ustanove unutar ire drutvene mree. Za ovo se vezuje i analiziranje potreba unutar zajednice, a kao rezultat proizlaze razne slube i usluge
za korisnike. Vrijedi istaknuti da knjinine slube ne smiju biti izloene bilo
kakvom obliku ideolokog, politikog, vjerskog ili komercijalnog pritiska.
Svakako treba voditi rauna o tradicionalnoj kulturi kako i o novim tehnologijama. Posebno se spominju usluge za djecu gdje se navodi kako narodna
knjinica ima odgovornost u pomaganju pri uenju itanja i promicanju knjiga
i druge grae. Osim djecu, treba poduavati i roditelje o tome kako iskoristiti
mogunosti koje se pruaju. Usluge za mlade su takoer od velike vanosti.
Za vee se knjinice savjetuje da graa i namjetaj ine i poseban odjel to pomae da mladi osjete da su itekako dobrodoli u knjinici. Takoer, vano je
da mladi sudjeluju pri odabiru grae. Narodna knjinica podrava cjeloivotno uenje suraujui sa kolama i drugim obrazovnim ustanovama svih dobnih skupina. Duna je osigurati grau koja e podravati pismenost i razvoj
osnovnih ivotnih vjetina te osigurati prostor za uenje onima koji nemaju za
to uvjete kod kue. Kad je u pitanju slobodno vrijeme, oekuje se pruanje informacija vezanih uz hobije i provoenje slobodnog vremena te ohrabrivanje
kulturnog i umjetnikog razvoja svih dobnih skupina. Pruanje informacijskih usluga je oduvijek bila jedna od kljunih uloga narodnih knjinica. Ovdje
svakako treba staviti naglasak na izvore s interneta s obzirom da je velika
koliina informacija dostupnih na internetu razliite kvalitete to znai da je

126

PRIKAZI

kljuna uloga knjiniara usmjeravati korisnike na tone informacijske izvore.

Uz usluge namijenjene skupinama unutar zajednice, posebno se istiu i usluge
za specijalne skupine korisnika, a tu se podrazumijevaju mogui korisnici koji
iz bilo kojeg razloga ne mogu koristiti redovne knjinine slube i usluge. Te
usluge mogu biti poboljane uporabom novih tehnologija, na primjer, programima za sintezu govora, vezama s udaljenim mjestima, online katalozima.
Ukljuen je primjer iz Hrvatske u kojem je navedeno da narodne knjinice
provode biblioterapiju i logobiblioterapiju tj. programe opismenjivanja i itanja za osobe s posebnim potrebama. Istie se i vanost neogranienosti na
zidove. Pruanje usluga na mjestima okupljanja ljudi omoguuje knjinici da
se povee s onima koji nemaju mogunosti posjeivati ih. Narodna knjinica
mora podravati aktivnosti koje e ljude osposobiti za upotrebu novih tehnologija. Razvijanje informacijske pismenosti je jo jedna vana zadaa, u smislu vjetina koje pojedincu omoguuju da prepozna potrebu za nekom informacijom i da je sposoban pronai, vrednovati i uinkovito koristiti potrebnu
informaciju. Knjinine politike i postupci trebaju se temeljiti na potrebama
korisnika i biti im prilagoeni. To podrazumijeva sudjelovanje korisnika u razvoju usluga. Neophodan vid pruanja usluga je obrazovanje korisnika u smislu pruanja pomoi u koritenju informacijske i komunikacijske tehnologije,
razvijanja programa za obrazovanje, ali i organiziranja skupnih posjeta i obilaska knjinice. Pod temom suradnje i zajednikog koritenja sredstava istie se
osiguravanje pristupa online katalozima drugih knjinica. Bitno je uspostavljanje formalnih veza s drugim organizacijama: kolama, muzejima, arhivima,
gospodarskim komorama. Tipovi povezanosti i/ili oblici suradnje sa kolom
ukljuuju zajedniko koritenje sredstava, zajedniko promicanje itanja i pismenosti i suradnju pri planiranju programa. Knjinice mogu sudjelovati u
zajednikom koritenju grae na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili meunarodnoj razini ili svoju zbirku ponuditi na koritenje drugim knjinicama, na
primjer, kolama, fakultetima. Da bi zadovoljila informacijske potrebe, treba
posuivati grau, to znai potrebu za utvrivanjem pravila meuknjinine
posudbe. U Smjernicama se nadalje javlja i pojam elektronike mree kojim
se eli naznaiti kako knjinice moraju omoguiti komunikaciju stvaranjem
i odravanjem uinkovitih elektronikih mrea. Prvenstveno treba osigurati
besplatni javni pristup internetu, to konkretnije podrazumijeva najmanje jedno mjesto s pristupom, i pisaem, kojim se ne slui osoblje. Podrazumijeva
se i pristup na daljinu, 24 sata, 7 dana u tjednu. Tema o pristupu slubama i
uslugama dotie se smjetaja knjinice. Knjinica treba po mogunosti biti to
blie prometnom voru i blizu mjesta na kojima se odvijaju aktivnosti, kao

127

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

to su trgovaka i kulturna sredita. Kako bi se osigurala pristupanost, radno

vrijeme mora se prilagoditi korisnicima tj. onima koji ive, rade ili se koluju
u zajednici. Dio teksta posveen knjininoj zgradi spominje elemente koje
svakako treba uzeti u obzir. Funkcionalnost i poeljna veliina su definirane,
na primjer, potrebama zajednice, zadaama, raspoloivim sredstvima. Pojedini prostori moraju biti posebne namjene trebao bi postojati odvojen prostor
za djecu, odrasle, mlade i prostor namijenjen obiteljskim sadrajima. Oznake
su ne samo vane za orijentaciju, ve su i znaajni oblik promidbe pa ih
treba pomno osmisliti. Oekuje se oznaivanje prema strunim standardima,
prema potrebi i na brajici, a gdje je mogue postaviti ih na jezicima etnikih
skupina. Osnovne sastavnice stvaranja ambijenta su tihi prostor za uenje te
prostor za sastajanje skupina (sve ovisno o vrsti odjela). Pristup elektronikoj,
raunalnoj i audiovizualnoj opremi ukljuuje osobna raunala s pristupom internetu, javno dostupne kataloge, itae mikrofilmova, projektore. Preporua
se i beini wi-fi pristup. Stavlja se naglasak na sigurnost svih i osiguravanje
mjesta za parkiranje.
U poglavlju Izgradnja zbirke naglaeno je da svaki sustav narodnih knjinica mora imati smjernice za izgradnju zbirke koje je usvojilo upravljako
tijelo knjinice. Svrha istih je osiguranje dosljednog pristupa odravanju i
razvijanju knjininih zbirki i pristupa grai. Smjernice bi trebale definirati
svrhu, opseg i sadraj zbirke kao i mogui pristup vanjskim izvorima. One
mogu biti univerzalne, openite i specifine. Vezano za opseg grae, istaknuto
je da narodna knjinica treba osigurati iroki raspon grae u razliitim oblicima i dostatnom broju. Od velike vanosti je i trenutana dostupnost te razvoj
lokalnih izvora i izvora informiranja. Definirane su i osnovne karakteristike
zbirke, koja vrsta graa moe initi zbirku, a pridodano je i novo potpoglavlje
koje definira pomagala za odabir grae, a to su: bibliografije, popisi dobitnika
nagrada, popisi periodikih publikacija po predmetnim podrujima, recenzije,
katalozi, reklame i najave, sajmovi knjiga. Kad je u pitanju izgradnja zbirke,
one su komplementarne sa slubama i uslugama i ne bi smjele biti cilj same
po sebi, osim kad je njihova glavna uloga uvanje i zatita grae. Odravanje
zbirke odnosi se na svu grau bez obzira na oblik. Graa u elektronikom
obliku dopunjuje knjinine zbirke, a u nekim e ih podrujima sasvim zamijeniti. Da bi zbirka sluila zajednici, potreban je neprestan priljev nove i otpis
stare grae. Uz imbenike koji utjeu na nabavu grae, prvi put se spominju
i mjerila za otpis: graa koja se malo ili uope ne koristi, graa koja ve postoji u zbirci, pohabana i oteena graa, zastarjela i nevana. Odravanje
grae u spremitu treba biti redovita i stalna aktivnost. Za spremite se

128

PRIKAZI

istie da ukljuuje zbirku stare i manje koritene grae na policama koje nisu
izravno dostupne korisnicima. Vaan dio svake knjinine slube treba biti
sustav meuknjinine posudbe zato to niti jedna knjinina sluba ili knjinica ne moe sama posjedovati dovoljno grae. Graa meu knjinicama na
vie lokacija cirkulira i ne pripada samo jednom ogranku te esto ostaje u onoj
knjinici u koju korisnici istu vrate. Definirani su i standardi za izgradnju pod
izmjenjenim naslovom Standardi za zbirke gdje je izbaen izraz knjine zbirke. Lokalni i financijski uvjeti utjecat e na varijacije predloenih standarda.
U najmanjim se zbirkama graa za djecu, beletristika i publikacije za odrasle
mogu osigurati u jednakim omjerima, dok u veim zbirkama beletristika ima
tendenciju poveanja. Sam program izgradnje zbirke u novim knjinicama
obuhvaa nekoliko faza koje zapravo podrazumijevaju odreene standarde.
Peto je poglavlje posveeno osoblju knjinice. Neophodno je odravati
visoki standard izobrazbe i motiviranosti osoblja kako bi se osigurala najbolja
mogua usluga zajednici. Takoer, neophodno je da osoblje ima jasno definirane dunosti i odgovornosti, pravilno regulirane uvjete zapoljavanja te plae
konkurentne onima u srodnim djelatnostima. Vano je stjecanje specifinih
vjetina koja nadilaze openiti opis poslova, a kompetencije se mogu nauiti kroz praksu, stalno usavravanje ili na temelju prijanjeg iskustva. U narodnoj knjinici openito nailazimo na sljedee kategorije osoblja: kolovani
knjiniari, pomono knjiniarsko osoblje, struno neknjiniarsko osoblje,
pomono osoblje te se u ovom izdanju susreemo s jednom novom kategorijom pomono neknjiniarsko osoblje. Svi mogu biti zaposleni puno radno
vrijeme ili na odreen broj sati. U kategoriju kolovanih knjiniara spada
osoblje koje je zavrilo diplomski ili poslijediplomski studij knjiniarstva i
informacijskih znanosti. Na mrenoj stranici IFLA/FAIFE mogu se nai primjeri dvadesetak etikih kodeksa za knjiniare, iz razliitih zemalja. Kad su
u pitanju dunosti osoblja, vano je da svatko obavlja prvenstveno one poslove koji su u skladu s njegovim vjetinama i kvalifikacijama. One moraju biti
jasno definirane ugovorom i ne smiju se mijenjati bez znanja zaposlenika. Za
obrazovanje knjiniara bitno je sudjelovanje u stalnom strunom usavravanju kako u formalnim tako i u neformalnim oblicima. Oekuje se ostvarivanje
kontakta sudjelovanjem na kratkim teajevima i konferencijama te aktivno
lanstvo u knjiniarskim drutvima. Vano je biti i potpuno obavijeten o
sadrajima studijskih programa u zemlji i to vie sudjelovati u radu ustanova. U velikim knjininim slubama treba osigurati radno mjesto za voditelja

129

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

usavravanja. Takoer, treba omoguiti struni razvoj na svim razinama, kao

i uvesti sheme za procjenu rada. U kontekstu radnih uvjeta istiu se zdravlje
i sigurnost te mogunost susreta s korisnicima problematinog ponaanja. U
radu s volonterima nuno je sastavljanje pisanog dokumenta kojim se odreuju njihovi zadaci.
S obzirom na to da u ovom izdanju imamo jedno cijelo novo poglavlje
posveeno poslovanju, iz naziva estog poglavlja je termin izbaen pa naziv istog glasi Upravljanje narodnim knjinicama. Kao prva vana vjetina
upravljakih sposobnosti navodi se voenje i motiviranje. Kree se od ravnatelja koji svakako mora promicati narodnu knjinicu meu politiarima i
financijerima na svim razinama, mora informirati upravljaka tijela o novim
zbivanjima te je odgovoran i za motiviranje osoblja. Sljedea vjetina je uspostavljanje i odravanje dobrog odnosa s financijerima i upravljakim tijelima.
Politike planiranja i razvoja ukljuuju odreivanje zadaa narodne knjinice,
njezine kratkorone i dugorone ciljeve, strategije i metode procjene uinkovitosti. Uza strateki plan neophodno je sastavljanje izvedbenog plana kako
bi se osigurala usmjerenost aktivnosti knjinine slube za postizanje prioriteta i ciljeva. Pojam Zelenih (ekoloki prihvatljivih) knjinica ulazi takoer u
segment upravljanja, a posebna je novost u ovim smjernicama. Usvajanjem
zelenih zgrada, knjinice mogu postii maksimalnu ekonomsku i ekoloku
uinkovitost. Sljedea stavka upravljanja su izgradnja i odravanje knjininih mrea gdje ravnatelj treba osigurati razvijanje i odravanje mree na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te upravljanje knjininom graom.
Upravljanje osobljem se posebno istie kao vaan dio knjininih mogunosti
i najvei dio iz prorauna izdvaja se za njihove plae. Naglaava se i planiranje i razvoj knjininih sustava te upravljanje promjenama budui da iz istih
esto proizlaze svjesni problemi i pitanja. to se tie odgovornosti, ravnatelj
ima temeljnu odgovornost za slubu. No, odreene upravljake odgovornosti
i ovlasti treba prenijeti i na osoblje na odgovarajuim razinama. Definirana
su i pomagala za upravljanje, a u gotovo svakoj knjinici vana su sljedea:
spoznavanje okruenja, analiza potreba zajednice, praenje i procjenjivanje,
mjerenje uspjenosti. Prvi put se malo vie panje posveuje spoznavanju
okruenja koje je u uskoj svezi s poslovanjem. Poslovanje definira unutarnje
kao mikrookruenje, a vanjsko, koje knjinica ne moe nadzirati, kao makrookruenje. Prikupljanjem informacija utvruju se snage i slabosti unutarnjeg
okruenja, te prilike i prijetnje iz vanjskog, to skraeno zovemo SWOT
analiza.
130

PRIKAZI

Posljednje, novo, sedmo poglavlje posveeno je poslovanju narodnih

knjinica. U uvodu je poslovanje definirano kao prokuan i pouzdan sustavan
pristup koji se zasniva na oblikovanju usluge ili proizvoda u skladu s korisnikim potrebama. Za poetak se spominju etiri glavna pomagala. Istraivanje
trita je planirani postupak spoznavanja knjininog trita, a idealno potencijalno trite ine ljudi koji su izrazili interes za odreeni proizvod ili usluge,
ili bi se mogli zainteresirati. Drugo je pomagalo segmentacija trita. Zapravo
se segmentiraju skupine korisnika prema razliitim mjerilima, npr., po grai ili
uslugama, ili dobnim skupinama. Marketinki miks je faza koja se bavi oblikovanjem proizvoda, cijenom, mjestom i promidbom grae. Tu je ukljueno
i utvrivanje smisla promidbenog plana. Naposljetku marketinka evaluacija koja ukljuuje metodu procjene korisnikog ponaanja i metodu mjerenja
zadovoljstva korisnika. Vano je utvrditi pisanu komunikacijsku, marketinku
i promidbenu politiku. Ona posebice ukljuuje odnose s javnou koji su
definirani kao praksa upravljanja protokom informacija izmeu knjinice i zajednice. U tu svrhu oekuje se sposobnost i spremnost za suradnju s medijima.
Bitna je podrka zajednice te utvrivanje odreene politike pridobivanja iste.
Dobro obavijetena javnost moe pruiti znatnu podrku narodnoj knjinici i
aktivno je promicati u zajednici. Iskoritavanje svake prigode za ukljuenje
upravljakog tijela u vee aktivnosti knjinice je bitno te, ono to se stalno
ponavlja, treba to vie sudjelovati u ivotu zajednice.
Prvi dodatak smjernicama je IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjinice kojim se utvruju poslanje i zadae narodne knjinice, ukratko
razmatra financiranje, pravni propisi i mree, kao i organizacija i upravljanje.
Drugi dodatak je finski Zakon o knjinicama iz 1998. godine koji donosi odluke o ciljevima knjinica, ureenju knjininih i informacijskih slubi, o mreama tih slubi, o besplatnim knjininim uslugama, procjenjivanju, dravnoj
upravi te stavlja naglasak na neke dodatne odredbe. Pridruen je i finski ukaz
o knjinicama u kojem se odreuju zadae matine i regionalne knjinice, zadae regionalnog dravnog ureda i struna sprema. Zatim, kao trei dodatak,
slijedi primjer povelje o korisnicima. U ovom dokumentu navodi se primjer
povelje Knjinica okruga Buckinghamshire kojoj se korisnicima daje na znanje koje usluge karakteriziraju dostupnost i pristupanost, kakva je kvaliteta
usluga i kako i u kojem roku se odgovara na dodatna pitanja korisnika. Sljedei dodatak su standardi za knjinine zgrade Ontarija u Kanadi i Barcelone u
panjolskoj. Daju se na uvid utvreni standardi za veliine knjininih prostorija s obzirom na broj stanovnika zajednice koju knjinica opsluuje. Prvi novi
dodatak je dopuna IFLA-inog Manifesta, o prilagoavanju usluga narodnih

131

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

knjinica 21. stoljeu. Dodatak nosi naziv Deset naina kako pokrenuti narodnu knjinicu/poboljati svoje knjinice. esti dodatak Standardi i smjernice
za narodne knjinice Queenslanda donosi popis 14 standarda, meu kojima
su, na primjer, standardi za zgrade knjinica, za meuknjininu posudbu, za
referentnu slubu, tehnoloki standardi i sl.
Kako bi narodne knjinice provele naelo pristupa svima i zadovoljavanja potreba svih trenutnih i moguih korisnika, moraju odravati slube i
usluge prema nekim zajednikim, opeprihvaenim mjerilima. Bez obzira na
meusobne razlike izmeu knjinica, nove IFLA-ine smjernice mogu apsolutno posluiti svim narodnim knjinicama za usmjeravanje djelatnosti i usluga
te za poboljanje kvalitete ivota i pristupa znanju u zajednici.
Ida Indir

132