FILOZOFIJA BIBLIOTEKARSTVA

UVOD

BIBLIOTEKE I KULTURNA EVOLUCIJA

Uloga biblioteka u dru tvu? Integracija duhovnog stvarala tva ovje anstva i dru tva Institucija dru tvene zajednice dugovje nost. Kada biblioteke nastaju? Organizacija zabilje enog znanja (generacijski transfer spoznatog). Filozofija bibliotekarstva: za to? Ono to javnost vidi, primje uje, odnosno, predo ava jeste bibliotekarstvo kao praksa (prakti ni aspekti bibliotekarstva prevladavaju nad izu avanjem koncepta tj. razloga njezina postojanja). Procedure prakse (transfera) tj. KAKO FUNKCIONIRA BIBIOTEKA ispred ZA TO FUNKCIONIRA BIBLIOTEKA!

BIBLIOTEKA dru tveni fenomen

Kako su biblioteke uspjele opstati toliko dugo kroz historiju kad se radi o institucijama koje ne generiraju profit (neprofitne, socijalne ustanove) . Biblioteke odgovaraju na fundamentalne potrebe ovjeka iako direktno ne spa avaju ivot, niti olak avaju fizi ku patnju... Koje su to potrebe? Informacija potreba za novim, potreba za saznavanjem.

DRU TVENA MISIJA BIBLIOTEKA

Bibliotekarstvo se ne ti e samo knjiga, informacijskih izvora (dokumenata), kompjutera i informacijskih sistema ve LJUDI I IDEJA. KOMUNIKACIJA! ZNANOST, ZNANSTVENA KOMUNIKACIJA. BIBLIOTEKE ODR AVAJU ESENCIJALNU DIMENZIJU RAZMJENE (INFORMACIJA I ZNANJA) U KULTURNOJ EVOLUCIJI! Na koji na in?

Social trancript
1. selekcijom gra e, izvora zabilje enog znanja (procesom odabira znanje ulazi u dru tvenu svijest) 2. organizacija informacija, organizacija usluga 3. uvanje 4. diseminacija 5. interpretacija

SAFEGUARDING SOCIAL TRANCRIPT

Biblioteke omogu avaju (mentalnu) integraciju sa idejama, pitanjima, osje anjima, iskustvima, znanjem: individua i dru tava. Biblioteke kulturalna tehnologija. Biblioteke osiguravaju ne samo izvore ve i okru enje koje omogu ava i stimulira intelektualni razvoj, intelektualne snage humanosti, imaginaciju, kreativnost... intelektualnu utjehu (adaptaciju pojedinca okru enju).

Library as cultural technology

BIBLIOTEKA operira u sferi KULTURE BIBLIOTEKA DAKLE PREDSTAVLJA TEHNOLOGIJU KULTURE KOJOM SE OMOGU AVA JEDNAKOPRAVAN PRISTUP ZABILJE ENOM ZNANJU OVJE ANSTVA. BIBLITEKARSTVO PROIZILAZI IZ KULTURE OP ENITO RADI KULTURE. Bibliotekarstvo nije samo njegova fizi ka manifestacija!

TA KA KONTAKTA
Biblioteke ne nude samo informacije (znanje) ve i iskustvo komunikacije: pretvaranja informacije u znanje. Koncept biblioteke pou ava: intelektualnim slobodama, razli itosti, skepticizmu, razumijevanju, organizaciji znanja, integraciji, imaginaciji... Povezivanje: ljudi i ideja.

 Razumijevanje globalne kulturne industrije, uloge tehnologije u industriji znanja, politi kog uticaja interneta, uvjetuje razumijevanje transformacije bibliotekarstva u novom kontekstu, digitalnoj stvarnosti koja po iva na tehnolo ko-znanstvenoj idejnosti i ekonomsko-informati koj akceleraciji. Promi ljanje o odgovornostima bibliote ke profesije u digitalnom okru enju je tako neizostavno smjestiti u kontekst tehnolo kih, ekonomskih i op enito dru tvenih promjena koje karakteriziraju informacijsko dru tvo.

 Izazovi informacijskog dru tva uvjetuju ne samo razumijevanje transformacija koje su rezultirate integracijom nove informacijskokomunikacijske tehnologije ve ujedno i spremnost da se preispituju uticaji informatizacije na proizvodnju, kori tenje i dostupnost znanja.

KONCEPT INFORMACIJSKOG DRU TVA

iroko rasprostranjena upotreba termina informacijsko dru tvo kojim se naj e e eli ozna iti novo informacijsko doba Ova konstatacija se temelji na injenici da svepristuna pojavnost informacije odnosno njezino pro imanje dru tvenih odnosa predstavlja temeljnu odrednicu globalnih (dru tevnih, ekonomskih, politi kih) promjena.

 Jedan od temeljnih problema u istra ivanju informacijskog dru tva jeste da prilikom teorijskog ili empirijskog istra ivanja informacijskog dru tva ne postoji koncenzus u vezi sa pretpostavkom da li je informacijsko doba zaista nastupilo. Sa jedne strane prevladava mi ljenje kako informacijsko dru tvo predstavlja formu dru tvenog organiziranja koja je karakteristi na za post-industrijski period razvoja Zapada dok se, sa druge strane, terminom informacijsko dru tvo nastoji ukazati na visok stepen penetracije informacijskokomunikacijske tehnologije, posebice Interneta, kao transformativne dru tvene sile, u sve sfere postojanja. Istra ivanje informacije, tehnologije i dru tvenih promjena predstavlja elementarno polazi te za razumijevanje koncepta onoga to ozna avamo terminom informacijsko dru tvo.