SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

STUDIJ PEDAGOGIJE

Ivan Beroš

PLATONOVA TEORIJA ODGOJA

seminarski rad

Kolegij: Filozofija odgoja i obrazovanja

Mentor: prof. dr. sc. Slavica Juka

Mostar, prosinac, 2014.

 SADRŽAJ
UVOD......................................................................... Error! Bookmark not defined.
SLIKA UNUTAR KOJE PLATON ŽIVI I STVARA......... Error! Bookmark not
defined.
PLATONOVA TEORIJA ODGOJA ...................... Error! Bookmark not defined.
1.Početno formiranje države ................................ Error! Bookmark not defined.
2.Odgojno-obrazovni sustav u“Državi“ .............. Error! Bookmark not defined.
2.1. Tjelesni odgoj ............................................... Error! Bookmark not defined.
2.1.1. Plan i program tjelesnog odgoja ........................................................... 9
2.2. Muzički odgoj ............................................... Error! Bookmark not defined.
2.2.1. Psiho-fizička esencija čuvara .............................................................. 10
2.2.2. Sadržaj muzičkog odgoja ...................... Error! Bookmark not defined.
BRAK, OBITELJ I DJECA U“DRŽAVI“ ............. Error! Bookmark not defined.
3.1. Sve je zajedničko .............................................. Error! Bookmark not defined.
ZAKLJUČAK ........................................................... Error! Bookmark not defined.
BIBLIOGRAFIJA .................................................... Error! Bookmark not defined.
 UVOD

Ovaj seminarski rad obrađuje Platonovu teoriju odgoja prikazanu u njegovu

najpoznatijem djelu, Politea ili Država. Želi se ukazati prije svega na pozitivne
odlike njegova odgojnog sustava koje predstavljaju trajnu pedagošku baštinu čije bi
implementiranje u suvremeni odgojni sustav, naravno onih koji se još ne koriste,
unaprijedilo, u prvom redu odgojnu praksu.
U prvom poglavlju će ukratko biti opisan Platonov život, društveno-političke
prilike u kojima je živio i djelovao, s naglaskom na utjecaj vanjskih i unutarnjih
prijetnji na ustroj Grčke, preciznije Atene i formiranje Platonovih filozofsko-
pedagoških stajališta.
U drugom poglavlju će biti prikazan uzrok nastanka “Države“ kao i njen
ustroj. Naglasak će biti stavljen na razjašnjenje procesa formiranja odgojno-
obrazovnog sustava koji ima zadatak da zamišljenu idealnu državu, koju Platon i
njegovi sugovornici stvaraju, poveže u cjelinu i nakon toga održi u stanju reda.
I na kraju, treće će poglavlje u sažetom iskazu donijeti Platonove misli o
obiteljskom životu. U ovom djelu rada će se ukazati na pozitivno (što bi trebalo
primjenjivati) i negativno (što bi trebalo izbjegavati) iz Platonova pedagogijskog
repertoara obiteljskog odgoja u okviru suvremenih teorijsko-praktičnih stremljenja.
 SLIKA UNUTAR KOJE PLATON ŽIVI I STVARA

Platon je rođen 427. godine prije Krista u Ateni ili Egini u aristokratskoj
obitelji. Postoje dokazi da je prošao tadašnji sustav grčkog obrazovanja koji se
sastojao od muzičkog i gimnastičkog odgoja. Također postoje dokazi da je odslužio
vojnu službu i sudjelovao u posljednjim godinama Peloponeškog rata. Zarana je
pokazivao crte karaktera koje će ga definirati u kasnijem djelovanju.1
Odrastao je i ulazio u atenski politički život u vremenima potresa. Naime,
Peloponeški rat osiromašio je i raslojio grčke gradove što dovodi do zanemarivanja
javnih poslova.2 Na vlasti su Tridesetorica koja demokraciju zamjenjuju tiranijom i
progone sve koji im se protive. Navedenima se najgorljivije suprostavljao Sokrat
(469.-399.pr.n.e.) koji je u to vrijeme već čuven i omiljen među grčkom mladeži, a
ujedno i Platonov učitelj. Tridesetorica ga lažno optužuju za bezboštvo i u
montiranom procesu osuđuju na smrt.3 Ovaj događaj snažno utječe na formiranje
Platonovih društveno-političkih stajališta. Tada odustaje od bilo kakvog političkog
djelovanja jer uviđa da se politika snažno protivi njegovu idealizmu. Nakon nemilog
događaja napušta Atenu i putuje po svijetu: Egiptu, Južnoj Italiji i drugim zemljama.
Sve navedeno potiče Platona na razmišljanje i on uviđa da je postojeće
društveno uređenje (demokracija) nevaljalo. Tada započinje njegovo nastojanje na
kreiranju idealne države. Budući da nastoji stvoriti idealnu državu njegova ideja
spada u utopijske pokušaje. Štoviše, ovaj pokušaj se uzima za početak razmatranja
utopističkog državnog uređenja. On smatra da je „država nastala iz potrebe ljudi za
suradnjom u podjeli rada.“4 Iz teorijskih razmatranja teorije države se rađa čuvena
Akademija (oko 385.pr.n.e.) kao oruđe za stvaranje čuvara-filozofa koji stoji na čelu
zamišljene države. Značaj ove ustanove je nemjerljiv: okupljala je većinu filozofskih

1
Usp. Wiliam Keith Chembers Guthrie: Povijest grčke filozofije, knjiga IV., Naklada Jurčić, 2004.,
Zagreb, str.9-12.
2
Usp. Eduard Kale: Povijest civilizacija, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2007.,
Zagreb, str.32.
3
Za navedeno vidi Platon: Obrana Sokratova, Matica hrvatska, Zagreb, 2009.
4
KALIN, Boris: Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1985., str. 45.
umova s grčkih prostora toga vremena i dala neprocjenjiv doprinos suvremenoj
znanosti.
Budući je atenskom politikom u njegovo vrijeme vladalo sve samo ne vrlina i
ćudoređe, ovo dvoje postaju temelji na kojima će niknuti velebno Platonovo državno
uređenje. Treba istaknuti da je on i sam pokušao na Siciliji ostvariti svoj ideal
filozofa-vladara, no taj pokušaj je neslavno završio. Bio je zatočen na Siciliji u vlasti
mladog tiranina koji je spletkarenjem smaknuo svog oca da bi preuzeo prijestolje.
Naime, Platon je i bio pozvan od strane smaknuta kralja da dođe na dvor i pomogne
u odgajanju njegova sina. No, kao što se vidi, nije uspio praktično realizirati svog
vladara-filozofa, te nakon povratka sa Sicilije živi i radi u Akademiji do svoje smrti
koja ga je zadesila 348. pr.n.e. u sedamdeset i devetoj godini života.
Zašto ovo navodim? Iz jednostavnog razloga. Postavlja se logično pitanje:
koliko je ta zamišljena država i odgojni ideal kao njen temelj ostvarivi? Na to ćemo
moći odgovoriti kada saznamo od čega je Platon sagradio svoju državu i kako je
uredio odnose među njenim građanima i susjedima. Jednom riječju, pogledajmo
kakvu je državu stvorio da služi kao ideal svim budućim državama obasjavajući ih
žarkim sjajem iz carstva ideja.
 PLATONOVA TEORIJA ODGOJA
U ovom djelu rada će se prikazati široki okvir elemenata od kojih je sazdana
zamišljena država i proces njena nastajanja, oboje pod snažnim utjecajem odgojna
ideala. Možda nije praktično ostvariva i možda nacrt zvuči apstraktno, ali postavlja
se pitanje: Čemu sva ljudska nastojanja i životna muka ako nećemo nastojati
poboljšati stvarnost koja nas okružuje, i svojoj djeci i generacijama koje dolaze
ostaviti nešto u naslijeđe.? Upravo to je uradio Platon.

1.Početno formiranje države

Država nastaje kao rezultat filozofske vježbe koja ima za cilj pronalaženje i
definiranje pravednosti pojedinca. U tome sudjeluju: Sokrat, Glaukon, Adimant,
Polemarh, Kefal i drugi koji su se našli na svečanosti i kasnije u Polemarhovu domu
gdje zatekoše mnoge cijenjene pojedince.5 Tvrdi se da je pravednost kada svatko radi
ono što najbolje odgovara njegovim sposobnostima. Sukladno tome država je
ustrojena tako da postoje tri staleža: vladari, čuvari, obrtnici i zemljoradnici. Ovakva
struktura nije slučajna već se temelji na Platonovom psihologijskom shvaćanju
čovjeka po kojem se ljudska duša sastoji od više dijelova. Razumski dio „je osnova
duše koja potječe iz svijeta ideja“6 a u duši se još razlikuju voljni i emocionalni dio.
Navedenim djelovima duše odgovaraju tri vrline: razumu odgovara mudrost, volji
hrabrost i emocijama umjerenost.7 Sudionici ove rasprave najveće zahtjeve
postavljaju pred odgoj koji mora praktično postići integraciju svog ideala u cjelinu
ličnosti koja tada predstavlja temelj zamišljene države.

2.Odgojno-obrazovni sustav u “Državi“

Na početku razmatranja odgojno-obrazovnog sustava koji u prvom redu, ali

ne i isključivo, ima zadaću odgajanja čuvara, postavlja se pitanje što bi trebalo biti
prikladno za dostizanje odgojnog ideala, a odgovor glasi: to je odgoj koji se razvio

5
Plato., Resp. I. 328c; Jure Zovko, str.60.
6
Mate Zaninović:Opća povijest pedagogije,1988.,Školska knjiga,Zagreb,str.28.
7
Usp. Isto.
kroz povijest, tj. „(...) za tijelo vježbanje, a za dušu glazba.“8 Ili „dobar je onaj odgoj
koji će afirmirati kardinalne vrline: mudrost, hrabrost, umjerenost i pravednost.“9
Ovo predstavlja kombinaciju onodobnog atenskog i spartanskog odgoja. Odgojni
proces započinje odgojem u muzici koja je za Grke predstavljala današnji
intelektualni odgoj.10 Jasno se pokazuje kako umjetnost, koja je u Grčkoj jako
razvijena (posebice kazališna) intelektualno odgaja. Tu se odmah navodi ono što
neće postati dio odgojno-obrazovnog sustava države, a to su antički mitovi koji
opisuju borbe bogova i razne neprikladne odnose među članovima obitelji. Platon se
zalaže za cenzuru što je jasno artikulirano u zahtijevu prema kojem treba nastojati da
ono što djeca prvo čuju budu „najljepše priče o vrlini.“11 Također, ističe se kako je
potrebno uspostaviti ravnotežu među odgojnim komponentama jer njihov razvojni
nesrazmjer ima štetne posljedice, te više koristiti mogućnosti poučavanja i usvajanja
znanja primjerom što vrijedi za sve životne situacije.12

2.1. Tjelesni odgoj

Tjelesni odgoj je za stare Grke predstavljao temeljno odgojno područje i uvjet

ostvarenja njihova odgojna ideala, kalakagatosa. S njime se započinje vrlo rano i
traje čitav život.13 Osnovno na što treba paziti jest da se odgajanici pretjerano ne
zanesu tjelovježbom. Pretjerana tjelovježba će stvoriti krutu i okrutnu ličnost bez
osjećaja za lijepo, a s druge strane izostanak odgovarajuće tjelovježbe imat će za
posljedicu meka i plašljiva pojedinca.14 Balans između plašljivosti i hrabrosti stoji u
osnovi formiranja valjanih čuvara koji predstavljaju temelj idealne države. Oni
trebaju cijelim svojim bićem biti srčani u obrani svoje domovine što znači prema
svojima pitomi, a na neprijatelje ljuti.15 Kako to postići? Platon odgovara: pojedinac
će postati takav jedino ako je „od prirode miroljubiv i pun ljubavi za

8
Plato., Resp. II. 376e; J. Zovko, str.117.
9
JUKA, Slavica: Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, 2007., str.137.
10
Usp. Plato., Resp. I. 328c; str.60.
11
Isto, 378c; str.119.
12
Usp. JUKA, S.: Isto, str. 141.
13
Plato., Resp III. 403d; str.149.
14
Usp. Isto, 410d; str.157.
15
Isto, 375b-c; str.115.
obrazovanjem.“16 Istaknuta je veza intelektualnog i tjelesnog odgoja koji ne
predstavlja samo uvježbavanje i razvijanje urođenih tjelesnih sposobnosti, već potiče
intelektualni razvoj, formiranje pozitivnog pogleda na svijet i optimistično shvaćanje
i prihvaćanje života. Ovo je integralni dio samoaktualizirane ličnosti prema kojoj sva
pedagoška nastojanja trebaju težiti.
U funkciji jačanja i razvijanja odgajanika uspostavlja se veza između
nastojanja za zdravim tijelom i prehrane, te se kaže da hrana za čuvare (koju im
ostatak države priskrbljuje) treba biti bez začina, pečena i konzumirana s mjerom jer
neumjerenost stvara bolest, dok jednostavnost prati zdravlje.17
Cilj tjelesnog odgoja je buđenje volje a ne razvijanje snage, jer briga za tijelo
koja proizlazi iz želje za snagom i brutalnošću „(...) je nevolja za (...) učenje ili ostali
duševni napor.“18 Pojedinac koji je preokupiran uvježbavanjem tijela pretjerivanjem
će stvoriti neravnotežu i tako si onemogućiti cjelovit razvitak, dakle biti će uzrok
svoje nesreće. U nastavku izlaganja donosi se cjelovit plan i program tjelesnog
odgojnog područja.

Za fizički odgoj Platon preporučuje umjeren način života, jačanje izdržljivosti, podnošenje
žege i hladnoće, igru, ples i rvanje, bacanje diska i koplja, trčanje, vježbanje u gađanju
strijelom i logorovanje. Djevojke vježbaju ples i borenje, a kada postanu žene vježbat će se
u manevrima, u stroju, odijevanju i skidanju naoružanja. 19

I žene su obuhvaćene sustavom tjelesnog odgoja i to iz dva razloga. Prvo, zato

jer je po Platonovu shvaćanju i prema suvremenim istraživanjima utvrđeno da
zdravlje i tjelesno stanje majke utječe na razvoj nerođenog djeteta. A drugi razlog je
da budu sposobne braniti grad kada su muškarci na osvajanjima. Dakle potrebna im
je i osnovna poduka iz ratničkih vještina.

16
Isto, 376c; str.116.
17
Isto, III. 404a-d; str.149-151.
18
Isto, III. 407c; str.153-4.
19
M.Zaninović:Povijest pedagogije, str.30.
 2.1.1. Plan i program tjelesnog odgoja

Tjelesni se odgoj provodi u “odgojnim zavodima“ – palestrama - u koje

mladići i djevojke dolaze nakon što usvoje osnove muzičkog odgoja. Tjelesni odgoj
u najvećem svom djelu obuhvaća gimnastičke vježbe koje najbolje od svih nastojanja
mogu ostvariti ideal lijepog i skladno razvijenog tijela. Pod tjelesni odgoj spada i
primjerena ishrana i liječnički nadzor nad zdravljem. Vidimo da je Platon stvorio
sustav tjelesnog odgoja u koji je ugrađen i zdrastveni zadatak, tj. da je stvorio
suvremeni sustav tjelesnog odgoja. Štoviše, i danas je odgojni ideal sveopći razvoj,
harmoničnost, pa se prema tome tjelesni odgoj stavlja (ili bolje reći ostavlja) na
visokom mjestu na koje su ga postavili antički mislioci.20
Potrebno je istaknuti da se tjelesni odgoj sastoji od više elemenata. Jedan od
tih elemenata su vježbe na vježbalištu koje uključuju plesanje i hrvanje. Potonje je
odlučujući faktor u ratnim sukobima, a plesanje ima funkciju „(...) prikazivanja
pjesničkog izričaja ili (...) uspostavljanje izvrsnog tjelesnog stanja (...).“21 Budući da
je Platon kreirao cjelovit odgojni sustav sljedeći element na koji se treba osvrnuti jest
muzički ili intelektualni odgoj.

2.2. Muzički odgoj

Krajnji cilj odgojno-obrazovnog ideala izložena u “Državi“ je stvaranje

države u kojoj vlada sklad između zaduženja i sposobnosti, sveopća sreća,
blagostanje i na kraju ono najvažnije, Pravednost. Napisano je velikim početnim
slovom da bi se stvorila distinkcija između našeg suvremenog shvaćanja pojma i
značenja koje on ima za Grke i Platona. Za potonje pravednost ne predstavlja etičku
kategoriju, nego takvo stanje, društveno uređenje, u kojem svatko radi i dobiva što
mu po sposobnostima pripada. Prije dubljeg razlaganja potrebno je naznačiti da
Platonov pojam muzički odgoj u suvremenom shvaćanju obuhvaća i moralni odgoj.
Glavni problem koji se postavlja pred tvorce idealne države jest kako one koji

20
Usp. Marko Tokić: Platonova gimnastika, Filozofski fakultet, Sveučilište J.J Strosmayera, 2012,
Osijek, str. 8-10.
21
Isto, str. 9.
su sposobni za određeno zanimanje, položaj i odgovornost do iste dovesti?. A
odgovor bi glasio: obrazovanjem. Pa istražimo kako to funkcionira u praksi.
Najprije je potrebno izvršiti selekciju stanovnika države kojom ćemo izabrati
one najbolje i potom ih obrazovati za čuvare. (A najbolji među njima postati će
vladar-filozof.) Da bi to izvršili prvo ćemo detaljnije definirati osobine ličnosti
čuvara.

2.2.1. Psiho-fizička esencija čuvara

Za čuvare je važno da budu skloni učenju i znanju (filozofiji), jer jedino će na

taj način biti u stanju kontrolirati svoju agresivnu prirodu.22 „Dobar čuvar mora
objediniti sljedeće kakvoće: tjelesnu snagu, uznosit duh i filozofijsku narav.“23
Čuvari ne smiju biti plašljivci ni previše skloni tuzi, ali isto tako ne smiju biti ni
neumjereni u smijehu. Oni moraju biti čvrsti karakteri rođenjem (jer je mogućnost
odgojne izgradnje čvrsta karaktera diskutabilna) i ne smiju se odavati porocima koji
ih okružuju i kroz radostan smijeh mame.24 Čuvari trebaju postati oni koji uvijek na
prvom mjestu imaju dobrobit države. „Trebamo dakle odmah od mala paziti na njih, i
zadavati im djela kod kojih se to [dobrobit države] najlakše zaboravlja i najbrže se
dade prevariti.“25 Treba ih stalno iskušavati, zaplašivati i nuditi im naslade da se vidi
tko uistinu posjeduje potrebne sposobnosti, rođenjem i odgojem, da bi bio čuvar
države.26 Također se treba poslužiti razlikovanjem koje svaki pojedinac donosi sa
sobom na svijet. Svaki pojedinac se rađa, po Platonu, s dušom koju krasi određeni
plemeniti element. Tako se pojavljuju zlatne, srebrne i željezne duše.27 Za vladare
treba uzimati samo zlatne.
Sada prelazimo na intelektualno ostvarenje prikazana čuvara uključivanjem u
obrazovni sustav.

22
Usp. W. K. C. Guthrie: Povijest grčke filozofije, knjiga IV., Naklada Jurčić, 2007., Zagreb, str.422.
23
Nav. dj.
24
Usp. Plato., Resp. III. 388c.,398e; str.130,143.
25
Usp. Isto, 413c; str.161.
26
Usp. Nav dj.
27
Usp. Isto, 415b; str.163.
 2.2.2. Sadržaj muzičkog odgoja

Da bi postigli opisani karakter odgojitelji se trebaju služiti svime što im stoji

na raspolaganju, a tu se poglavito ističu glazba i pjesništvo. Platon je poznat po svom
kritičkom stavu prema dva navedena elementa stvaralaštva. Za književnost kaže
sljedeće: priče o svadljivim, neposlušnim i okrutnim bogovima (prikazane kod
Homera i Hesioda) ne treba čitati odgajanicima; nadalje, mladići trebaju biti odgajani
takvim pričama i govorima koji prikazuju istaknute junake postojane u svemu i
svagda.28 On tako žestoko napada sve oblike, posebno književni, umjetničkog
izražavanja zbog svog uvjerenja da djeca prvo obrazovanje dobivaju putem priča.
Ovaj napad i zahtjev za pročišćavanjem književne literature ima svoje opravdanje.29
U vrijeme antičke Grčke svi oblici umjetnosti, a posebno književnost, su imali
utjecaj i snagu, bolje reći funkciju, koju danas imaju masovni mediji. Gotovo
svakodnevno čujemo zahtjeve za reguliranjem masovnih medija i apele odgojitelja
da se smanji, te ograniči dječja izloženost istima. Ističe se potreba za stvaranjem
estetskih djela koja u sebi nose očitu i neporecivu odgojnu poruku i vrijednost, te
time postaju alatom formiranja cjelovite ličnosti. Zatim se rasprava prebacuje na
drugu sastavnicu stvaralaštva - glazbu. I u tom području Platon uvodi ograničenja.
Zapravo, vidimo da njegov pedagoški sustav ne predstavlja demokratske već
unitarističke težnje, i stvara odgajanike s duboko usađenim stavovima i pogledima na
svijet koji su od samog rođenja ograničeni, te nisu uopće dobili priliku da se razviju
u cjelovite ličnosti po vlastitim usmjerenjima.
Tvrdi da je ritam presudan za oblikovanje karaktera odgajanika, a ritam koji
može postići njegov odgojni ideal posjeduju jedino dorska i frigijska glazba.
Sukladno tome sve ostale vrste glazbe bivaju uklonjene iz države. Ona glazba koja
odgaja mora imati ritam koji potiče na miran i spokojan život u skladu s državnim
uređenjem. Glazbu treba regulirati iz dva razloga. Prvo, zato jer sve što dopire do uha
i oka mora biti korisno i drugo, zbog snažnog utjecaja ritma i harmonije na dušu.30

28
Usp. Isto, 390d.,391e; str.133,135.
29
Usp. W. K. C. Guthrie: Isto, str.424.
30
Usp. Plato., Resp. III. 399a; 401c-e; str.143-4,146-7.
Važnost pažljivog i detaljno razrađenog odgoja putem glazbe leži u shvaćanju da
glazba predstavlja, uz filozofiju, put k lijepom.
Sada nam još ostaje u sažetom iskazu izložiti Platonove poglede na obiteljski
život i njegovo mjesto, te funkciju unutar države.
 BRAK, OBITELJ I DJECA U “DRŽAVI“

Budući raspravljamo o pedagoškom sustavu potrebno je nešto reći i o samim

odgojenicima i okolini u kojoj žive jer je zbog njih obrađeni sustav i nastao. Na
ovom mjestu ćemo raspraviti Platonove stavove i odredbe vezane uz gore navede
institucije i djecu.

3.1. Sve je zajedničko

Upravo zbog ideje izrečene naslovom koja se provlači kroz čitavo djelo
Platona smatraju osnivačem komunizma. U skladu sa svojom idejom sveopćeg
zajedništva on kaže da čuvari neće imati ništa svojine, da će im onoliko hrane koliko
im je dovoljno priskrbiti ostali staleži unutar države i da će bježati od zlata, srebra i
sličnog što dalje mogu. Budući da će čuvari imati obitelji i djecu (ali ne u današnjem
zakonskom obliku!) određuje se da odgoj od najranije dobi treba biti zakonski
propisan i reguliran.31 Ti zakoni i propisi obuhvaćaju posebne ustanove u kojima će
djeca biti odgajana i reguliraju odnose među roditeljima i djecom, supružnicima,
braćom i sestrama. Za početak, da bi porod bio valjan, čuvaru treba odabrati ženu
koja ima jednake prirodne sposobnosti kao i on što znači da je mudroljubiva,
sposobna za tjelovježbu i rat, te srčana i u stanju bditi nad državom. Da bi odgojili
takve žene za čuvare, potreban im je cjelovit odgoj, što znači tjelesni i muzički.32
Nakon što se definira kakva mora po prirodi biti žena čuvara i koji odgoj mora dobiti
u nastavku iste teme kaže se da su u državi sve žene zajedničke svim muškarcima,
što znači da ne žive u odvojenim obiteljima; i djeca su zajednička, a roditelj ne
poznaje vlastito dijete i obratno.
Također je potrebno paziti tko s kim ima djecu, dakle potrebno je selektivno
birati pojedince i stvarati takve parove da najbolji imaju što više djece, dok s druge
strane najgori trebaju imati što manje djece. Porod prvih treba obrazovati a drugih ne,
i za tu činjenicu smiju znati smo vladari, a sve to u cilju boljitka države!33 Rođena

31
Usp. Isto, IV., 424e; J. Zovko, str.172.
32
Usp. Isto, V., 456b; str.209.
33
Usp. Isto, 457d, 458d, 459e; str.211-3.
djeca se smještaju u posebne ustanove i tu se dalje odgajaju. Djeca se uzimaju
majkama i nose hraniteljicama „koje stanuju odjelito u nekom dijelu države.“34 To
vrijedi samo za djecu najboljih. Djeca lošijih roditelja „skrit će se na tajno i skrovito
mjesto.“35 Ovdje se u punini pokazuje ono što sam naveo na početku odlomka, tj.
vidi se koliko je Platonov stav o obitelji i djeci kontrovezan i današnjem razmišljanju
nedostižan, a napose njegova eugenika kojom se zalaže za odstranjivanje bolesnih
jedinki.
Kada se stane i promotri gore navedeno prvo što se događa, hvata nas jeza i
gađenje. Ali budući je ovo stručni rad treba odbaciti sve predrasude i problematiku
promotriti objektivno. Dakle, ponavljam da bi mogao nastaviti, Platon tvrdi da su i
djeca i žene zajednička svim stanovnicima države. Nasuprot ovom sveukopnom
zajedništvu – poligamiji, stoje oni koji tvrde da je monogamni brak osnova
suvremenog društvenog uređenja. Razmotrimo dakle! Zamislimo da su sva djeca
zajednička i da roditelji ne poznaju djecu i obratno. Po mom skromnom mišljenju
drastično bi opale stope silovanja, ubojstava i drugih teških zločina. Dok
raspravljamo o navedenom problemu jedno treba imati u vidu. Navedeno ne znači da
obitelji ne bi bile sastavljene od supružnika i djece nego zapravo znači da niti bi u
tim obiteljima žena doista bila žena, niti dijete doista dijete u smislu kakvom ih
poznajemo kroz povijest i do današnjih dana. Dakle, imali bi obitelj kao nukleus
društva ali bi ta obitelj bila mnogo šira, ona bi obuhvaćala čitavu državu. Svak bi
svatkom bio roditelj, supružnik i brat! Prekrasan primjer da je u duši Platon idealist i
to utopijski.

34
Isto, 460c; str.214.
35
Nav. dj.
 ZAKLJUČAK
Budući se u ovom radu raspravljalo o teoriji odgoja napominjem da se prvi
cjeloviti odgojni sustavi razvijaju u doba antičke Grčke. Postavlja je odgojni ideal
kome se teži i stvara se sustav koji će omogućiti njegovu realizaciju, a naglasak je na
harmoničnosti. Uz navedeni zadatak odgoj mora “usaditi“ takve vrijednosti koje će
rezultirati sveopćim prihvaćanjem među ljudima i sretnom životu. Budući “Država“
nastaje u vremenu prevrata i nestabilnosti Platon u njoj pokušava uspostaviti narušeni
red i jednoznačnost. Ukazuje se na dvojakost ljudi, na postojanje duhovne i
intelektualno-tjelesne sfere ličnosti i njihove uzajamne povezanosti, kao i potrebe
ujednačenog razvoja.
Obrazlaže se zajednički život ljudi u polisu i sve prednosti koje donosi, kao i
uredbe kojima se regulira. U tom životu pedagoška nastojanja imaju presudnu ulogu
za razvoj svakog odgojenika na način da ga dovedu u sklad s svakim pojedincem i
državom u cjelini. Da bi to postigli odgajatelji se oslanjaju na isprepletenost
tjelesnih, psihičkih i društvenih faktora koji međudjeluju. U takvom spletu potrebno
je odrediti što će na pozitivan način djelovati, a što imati negativan utjecaj. Budući
da stvarnost pokazuje kako je materijalno vlasništvo uzrok ratova i kvarenja
pojedinca u ovoj koncepciji oni ne postoje čime se postiže jednakost. Ipak, usprkos
nastojanju na jednakim šansama, u samom temelju to se ruši. Cijeli sustav je
postavljen na teoriji o urođenim sposobnostima koje pojedinac dobiva rođenjem i
tako se njegova aktivna uloga u presudnim odlukama, kao i mogući djelokrug
djelovanja, znatno smanjuju.
Kao najsnažniji pokušaj da se opisani državni i odgojni ideal ostvari u praksi
prikazuje se teorija zajedništva obitelji. To bi trebalo biti ono što će zaustaviti sve
loše što vidimo da ispunja sve postojeće države; a u isto vrijeme to je i ono što
motivira za konstantno unaprijeđivanje i težnju za boljitkom. U državnom uređenju
kakvo je opisano na prethodnim stranicama i na stranicama “Države“ ocrtan je
temeljni nacrt nekog hipotetskog budućeg društva s teorijski dobrim mogućnostima
za postizanje sveopće sreće i zadovoljstva na Zemlji.
 BIBLIOGRAFIJA

 GUTHRIE, Wiliam Keith Chembers: Povijest grčke filozofije, knjiga IV.,

Naklada Jurčić, 2007., Zagreb.

 JUKA, Slavica: Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u

Mostaru, 2007.
 KALE, Eduard: Povijest civilizacija, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet
političkih znanosti, 2007., Zagreb.

 KALIN, Boris: Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

 PLATON: Država, Naklada Jurčić, 5.izdanje, (ur.) dr.Jure Zovko, 2004.,

Zagreb.

 TOKIĆ, Marko: Platonova gimnastika, Filozofski fakultet, Sveučilište J.J.

Strossmayera, Osijek, 2012.

 ZANINOVIĆ, Mate: Opća povijest pedagogije, Školska knjiga, Zagreb,

1988.