Nabavka drugih vrsta materijala

 Audiovizuelna građa – većim dijelom narudžba AV građe

(mikroforme, videokasete, zvučne knjige) sprovodi se kao narudžba
knjiga
 Neke razlike ogledaju se u slijedećem: češća narudžba preko izdavača
umjesto preko dobavljača, ogledni primjerci obično nisu novi i vraćaju
se izdavaču, zahtjev za kupovinu i pregled primjerka traži više vremena
za izvršenje, posudba može biti bolji izbor od kupovine, neke formate
biblioteke ne „kupuje“ – posebno filmove i softvere – već pristaje na
ograničenja u vezi sa dupliciranjem / prikazivanjem jedinica građe
 Nabavka drugih vrsta materijala
 Elektronska građa – odluka biblioteke da učini dostupnom
ovu vrstu građe u vezi je s novim zahtjevima – osigurati
platforme i veze, podršku i obuku korisnika, kao i bibliotekara
 S obzirom na to da elektronski izvori zahtijevaju određene
licence, nabavka ove građe više je kontinuiran proces, a manje
stvarna kupovina
 Automatizacija procesa nabave
 Automatizacija nabavke – upotreba računara za izvršenje
nekih ili većine koraka uključenih u nabavu bibliotečke građe
 Uobičajeno je rješenje za transkacije koje se ponavljaju veliki
broj puta
 Čak i personalni računar i softver za nabavu mogu
pojednostaviti proces
 Softverski sistemi (komercijalni ili nekomercijalni) za
automatsku nabavu nude brzu, ispravnu transakciju uz popratne
izvještaje
 Automatizacija procesa nabave
 Neka uobičajeno automatizirana područja su: traženje,
verificiranje, novčana opterećenja, priprema narudžbenica za
kupovinu, slanje narudžbenica, korespondencija u vezi s
jedinicama koje kasne ili su neadekvatne, zapremanje i proces
fakture
 Odluka da se koristi manuelni ili automatizirani sistem nabave
ovisi o nekoliko faktora: veličina biblioteke i broj osoblja,
budžet, kvalificiranost bibliotečkog kadra
 Automatizacija procesa nabave
 U vezi s automatizacijom nabave bibliotečke građe, trebalo bi
razmotriti sljedeće:
• Koje beneficije biblioteka očekuje od procesa automatizacije nabave?
• Hoće li te beneficije poboljšati uslugu koja se korisniku pruža?
• Kako će se bibliotečko osoblje snaći u automatiziranom sistemu nabave
bibliotečke građe?
• Koja će sredstva biti potrebna za automatizaciju (novac, vrijeme, ekspertiza)
i kako će biti osigurana?
 Automatizacija procesa nabave
 Prije nego što se odluči preći na automatizirani sistem nabave,
napraviti studiju troškova
 Konverzija u automatizirani sistem zahtijeva istraživanje,
planiranje, implementaciju i praćenje
 Postoji mnogo izvori o automatizaciji nabave (u literaturi i u
praksi)
 Najbolji izvor biblioteke sličnog tipa koje su već sprovele
automatizaciju nabave
 Pokloni
 Još jedan od načina na koji biblioteke obogaćuju fond
 U zemljama u razvoju ovo je jedan od važnih načina nabavke
 Postoje biblioteke koje svoje fondove popunjavaju samo
poklonima
 Pokloni mogu biti:
• željeni
• neželjeni
• oni koji se nabavljaju kroz dogovore o razmjeni
 Željeni pokloni
 Naslovi koje biblioteka želi ili za koje smatra da ih može dobiti kao
poklone
 Slanje pisma / obrasca kojim se određena građa traži kao poklon; kada
pokloni stignu, obavezno se zahvaliti prigodnim pismom
 Vladine organizacije, nevladine organizacije, udruženja – obično skloni
poklonima za biblioteke
 Komercijalni izdavači često otporni na molbe
 Korisna procedura: darodavac nudi listu građe s koje biblioteka pravi izbor
 Obavezni primjerak – posebna vrsta zakonom reguliranih željenih poklona
 Neželjeni pokloni
 Za biblioteke često donose niz problema i pitanja
• Da li je naslov prikladan za fond? Ne postoji „besplatna“ knjiga. Troškovi
obrade, smještaja, revizije često su veći od vrijednosti darovane knjige.
Knjiga se prima kao poklon samo ako bi se i inače željela kupiti.
• Da li se radi o naslovu koji će u budućnosti imati novije verzije? Slučaj s
referentnom građom, statističkom, pravnom literaturom. Hoće li
kontinuacije i novije verzije biti također poklonjene ili se moraju kupiti?
• Ako je u pitanju jedinstvena, privatna zbirka može li biblioteka zadržati
samo jedinice koje stvarno želi a osloboditi se ostatka? (usp. Studija slučaja
7.3.)
 Dogovor o razmjeni
 Razmjena je još jedan način nabavljanja bibliotečke građe
 Naročito pogodna za biblioteke koje posluju u sastavu
organizacija-izdavača građe iz domena svog rada (npr. razmjena
izdanja FFS)
 Pogodna za nabavku inostranih izdanja srodnih organizacija
 Biblioteka ne finansira slanje izdanja (to obavlja matična
institucija)
 Model može biti „naslov-za-naslov“, ali i ne mora (ravnoteža?)
 Ugovori moraju biti propisno dokumentirani
 Rasprodati tiraži
 Najteže je nabaviti naslove koji su nedavno rasprodati
 Naslovi kojih već duže nema na tržištu moguće je naći u
antikvarnicama ili u privatnim zbirkama
 Starije, klasične ili naučne naslove ponekad ponovo izdaju
specijalizirani izdavači
 Ukoliko se ne može doći do rasprodatog naslova, za korisnika
se može ponuditi putem međubibliotečke pozajmice
 Rasprodati tiraži
 Biblioteke mogu imati pasivan ili aktivan odnos prema
retrospektivnom popunjavanju fonda
 Pasivan odnos je čekanje da joj odgovarajući naslovi budu ponuđeni
 Aktivan pristup je bolji iz niza razloga: biblioteka sastavlja spisak
naslova koje želi – deziderat, koji se šalje dobavljaču koji traga za
rasprodatim naslovima
 Nedostatak deziderata je što antikvari znaju šta biblioteka traži, pa
mogu povisiti cijenu
 Ozbiljno retrospektivno popunjavanje fonda zahtijeva saradnju sa
predmetnim stručnjacima i s dobavljačima