Drutveni bookmarking

Drutveni bookmarking (eng. social bookmarking) je servis na kojem korisnici pohranjuju liste Internet
resusrsa koje smatraju korisnima. Te liste mogu biti dostupne javnosti ili specifinoj mrei korisnika, tako
da drugi korisnici sa slinim interesima mogu pregledavati pohranjene poveznice. Poveznice su obino
grupirane prema temi, kategoriji, oznakama ili drugim posebnostima. Osim razmjenjivanja poveznica na
web stranice, postoje servisi za razmjenjivanje specifinih informacija primjerice feedova, knjiga, filmova,
glazbe, trgovakih artikala, lokacija na kartama, itd. Drutveni bookmarking je nedavno inspirirao jedan
jo uspjeniji pokret - drutene vijesti. Primjeri takvih web sjedita su del.icio.us, reddit, Digg i novi
Netscape portal.
Servisi za drutveni bookmarking kategoriziraju resurse uporabom neformalno pridruenih, korisniki
definiranih kljunih rijei ili oznaka. Servisi dozvoljavaju korisnicima pretraivanje poveznica kojima je
pridruena odreena oznaka. Resursi se pritom rangiraju prema broju korisnika koji su ih pohranili. Mnogi
servisi imaju implementirane algoritme za izraunavanje slinosti izmeu kljunih rijei koje su dodjeljene
resursima, tako da ispituju nakupljanje odreenih kljunih rijei i njihove meusobne relacije.
Rastua popularnost drutvenog bookmarkinga i konkurencija meu servisima rezultirala je proirenjem i
unaprijeenjem postojeih usluga. Tako dananji servisi osim razmjene poveznica omoguuju i
ocjenjivanje, komentiranje, uvoz i izvoz, dodavanje biljeki, recenzija, stvaranje grupa i drutvenih mrea.
Kako je klasifikacija i rangiranje resursa kontinuirani proces, mnogi servisi omoguuju korisnicima da se
pretplate na obavijesti vezane za odreenu temu. Tako se pretplatnicima omoguuje da lako saznaju ako se
pojavio novi resurs koji ih zanima, a kojeg su drugi korisnici pohranili.
Sustav drutvenog bookmarkinga ima nekoliko prednosti u odnosu na automatizirane metode lokacije i
klasifikacije resursa, kakve upotrebljavaju Internet pretraivai. itava klasifikacija temeljena na
oznakama obavljena je od strane ljudski koji razumiju sadraj resursa, za razliku od raunalnih programa
koji istu stvar pokuavaju odrediti algoritamski. Na taj nain se omoguuje semantiko klasificiranje
oznaka, kakvo je teko pronai kod suvremenih pretraivaa. Dodatno, rangiranje resursa u drutvenom
bookmarkingu se provodi na temelju broja korisnika koji su oznaili pojedini resurs. Time se korisniku
daje neto bolja informacija o korisnosti resursa nego to je to sluaj sa sustavom koji rangira resurs prema
broju vanjskih poveznica koji na njega pokazuju.
Nedostaci drutvenog bookmarkinga uglavnom proizlaze iz nepostojanja standarda za kljune rijei i
oznake to moe dovesti do nejasnoa i pogreaka prilikom njihovog stvaranja. Osim toga, ne postoji
mogunost za definiranje hijerahijskih relacija meu oznakama. Servisi za drutveni bookmarking esta su
i meta zlouporaba, posebice od strane spammera.
Izvori:

http://en.wikipedia.org/wiki/Social_bookmarking

Servisi za drutveni bookmarking:

del.icio.us

reddit

Digg

Netscape

Social bookmarking
Izvor: Wikipedija
Skoi na: orijentacija, trai
Social bookmarking (anglizam) je online praksa organiziranja i spremanja linkova
(poveznica), te njihovog oznaavanja sa kljunim rijeima ili tagovima kako bi kasnije
takav sadraj bio lake dostupan i pretraiv svim korisnicima Interneta.

Sadraj
[sakrij]

1 Povijest social bookmarkinga

2 Social bookmarking servisi
3 Pozitivne i negativne strane
4 Poznatiji bookmarking servisi

5 Izvori

Povijest social bookmarkinga [uredi]

Prva pojava koncepta online dijeljenja vlastite baze bookmarka sa ostalim korisnicma
see do 1996. godine i poetka rada stranice itList.com. Nju su slijedile stranice Backflip,
Blink, Hotlinks, Clip2, no neke od tih stranica su ugaene ili su promijenile svoju
funkciju. Za pravu popularnost i globalnu proirenost social bookmarking servisi su se
trebali razviti i prolo je vie godina. Danas je social bookmarking zapravo samo dio
nove generacije weba zvane Web 2.0. Web 2.0. je naziv za trend drugaijih naina
stvaranja, prikazivanja i pretraivanja sadraja na webu. Web 2.0. su npr. sadraji stvoreni
od strane korisnika, interaktivni sadraji, drutvene mree, aplikacije i alati za

komunikaciju preko Interneta, web stranice za dijeljenje raznih sadraja. Primjere za

usluge i stranice koje se svrstavaju u Web 2.0. su: eBay, Wikipedia, del.icio.us, Reddit,
Flickr, Skype itd. Primjeri hrvatskih stranica: Aukcije.hr, Ptiica.com, Coolinarka.hr,
Dvanula.hr.

Social bookmarking servisi [uredi]

Social bookmarking se obavlja na specijaliziranim i prilagoenim web stranicama koje
omoguuju korisnicima pohranjivanje popisa Internet resursa koje smatraju korisnima.
Potrebno je naglasiti da pojam social bookmarkinga obuhvaa pohranjivanje linkova.
Pohranjivanje i oznaavanje sadraja kao to su fotografije, video i sl. spada pod pojam
media sharing. (Neki social bookmarking servisi su se ograniili samo na linkove
odreene vrste sadraja, npr. linkova vijesti tj. strunih tekstova, knjiga, videa, blogova...)
Veina servisa zahtijeva registraciju, dok je samo pregledavanje tuih bookmarka
dostupno i bez registracije. Neki servisi imaju i opciju privatnog pohranjivanja
bookmarka. Kada korisnik pronae zanimljivu stranicu, u obrazac za pohranjivanje
dodaje URL stranice , opis i odreenu proizvoljnu kljunu rije ili tag (etiketu) kako bi
lake zapamtio link. (Taj proces dodavanja kljune rijei sadraju se zove tagiranje.)
Polje opisa stranice se obino automatski popuni im dodamo link. Kljune rijei mogu
biti predloene na osnovu kljunih rijei koje su drugi korisnici upotrebili za upravo tu ili
slinu stranicu ili e se pojaviti u obliku oblaia kada korisnik upie odreeno slovo u
polje. Pretraivanje baze linkova se kasnije moe vriti prema kljunoj rijei, prema
brojnosti korisnika koji su link spremili, prema popularnosti linka (najpopularniji su oni
koji su najvie puta bili pregledani tj. posjeeni) ili prema vremenu kada ih je korisnik
spremio.
Osim ove osnovne funkcije, servisi mogu imati dodatne funkcije kao to su:

ocjenjivanje i komentiranje bookmarka

mogunosti stvaranja interesnih grupa
E-mail
blog
obavjetavanje o novim sadrajima s odreenih stranica (RSS)
"uvoz i izvoz" sa drugih bookmarking servisa

Pozitivne i negativne strane [uredi]

Pozitivna strana ovog servisa je prije svega da slui kao online baza naih omiljenih
linkova, tako da joj mi moemo pristupiti u bilo kojem trenutku sa bilo kojeg kompjutera
koji ima Internet. Slijedee, ovaj servis je mjesto gdje se mogu pronai i okupiti ljudi
slinih interesa i raspravljati o tim interesima, podijeliti podatke itd. Svaki korisnik moe
samostalno istraivati temu koja ga zanima i saznati neto novo. Neke stranice imaju

screenshot (sliku) poetnih stranica linkova iz baze, pa nas ta komponenta moe privui
da posjetimo neku stranicu, ako je njezino suelje privlano.
Negativna strana je ta to svu klasifikaciju i oznaavanje u ovakvim sustavima rade
korisnici, zbog toga te baze i opisi resursa nisu konzistentne niti potpuno tone. Velika
veina korisnika su potpuni laici to se tie klasifikacije pojmova, a ne postoji propisan
standardni set kljunih rijei (poznat jo i pod nazivom kontrolirani vokabular) koji se
mora koristiti. Tada se dogaaju problemi sa tagovima koji su preopirni, pojam nije u
hijerarhijskom odnosu sa ostalim pojmovima ili je resurs klasificiran osobnim
rjenikom,a ne openitim rjenikom. Takoer, mogu se napraviti pogreke pri pisanju,
pojava sinonimije (vie rijei ima isto znaenje), polisemija (jedna rije ima vie
znaenja), skraenica i sl. Kasnije pretraivanje baze moe (a i ne mora) dati bolje
rezultate nego pretraga trailicama, koje ne razumiju znaenja rijei. Pojavio se i problem
spama i spam-programa koji su u travnju 2007.godine aktivirali softver koji je otvarao
raune na bookmarking servisima i promovirao njihove web stranice tagirajui ih puno
puta preko razliitih korisnikih imena. Servisi su implementirali anti-spam programe
kako bi se zatitili u ovakvim situacijama.

Poznatiji bookmarking servisi [uredi]

del.icio.us
thumblicio.us
ma.gnolia.com
www.stumbleupon.com
www.furl.net
digg.com
www.blinklist.com
dvanula.hr
Spremi.com
Qindex.info