Mogunosti primjene Web 2.

0 tehnologija u poslovanju
Dvogodinji seminarski rad

Mentor:
Student:, JMBAG:

Zagreb, 2013.
UVOD

Tema rada su mogunosti primjene Web 2.0 tehnologija u poslovanju. Web 2.0 se esto
definira kao filozofija uzajamnog poveanja kolektivne inteligencije i dodane vrijednosti za
svakog sudionika dinamikim stvaranjem i dijeljenjem informacija. Drutveno umreavanje
(engl. social networking) je okosnica cjelokupne Web 2.0 filozofije. Korisnik se nalazi u
sreditu pozornosti, on je ujedno i kreator sadraja kroz razliite web servise kao to su
forumi, blogovi, osobni web portali, video servisi, fotogalerije, web enciklopedije, itd.
Ukljuivanje novih raunalnih aplikacija nunost je koju suvremeni poslovni svijet ne moe
izbjei, a ako se promotri sadraj prethodne definicije, nije teko utvrditi da Web 2.0
tehnologije kriju veliki potencijal za primjenu u svrhu unapreenja poslovanja.

U skladu s tom pretpostavkom, cilj rada je dokazati da poslovni potencijal Web 2.0
tehnologija premauje njihovu uobiajenu primjenu koja obuhvaa olakavanje ostvarivanja
neobveznih drutvenih kontakata i rekreacije te ostale, ne odve ozbiljne, amaterske primjene.
Dakle, svrha ovog rada je utvrivanje mogunosti i potencijalne vanosti primjene navedenih
tehnologija na poslovanje u suvremenim uvjetima. Kao glavni izvori podataka posluili su
Knjinica Ekonomskog fakulteta i razliite internetske stranice.

Rad je podijeljen u pet glavnih cjelina u kojima se obrauju svi vani aspekti koncepta Web
2.0 tehnologija. Nakon uvoda, govori se o pojmu, karakteristikama i podjeli Web 2.0
tehnologija. U treoj cjelini, govori se o moguem doprinosu Web 2.0 tehnologija poslovanju,
prednostima i nedostacima primjene tih tehnologija u poslovanju (s naglaskom na fleksibilno
umreavanje i jednostavnije administriranje, poticanje i jaanje suradnje, irenje kruga
korisnika postojeih poslovnih raunalnih aplikacija poduzea i tehnologije pretraivanja
podataka u cjelokupnom poduzeu), barijerama implementaciji Web 2.0 tehnologija u
poduzeima te o budunosti Web 2.0 tehnologija. U pretposljednjoj cjelini su objanjene Web
2.0 tehnologije koje se mogu primijeniti u poslovanju te su prikazani najpopularniji
predstavnici svake kategorije tehnologija. U zakljuku su saeti glavni dijelovi rada.

WEB 2.0 TEHNOLOGIJE

Internet se razvio u platformu koja pomou niza raznovrsnih mehanizama i tehnologija

korisnicima olakava komunikaciju te omoguava zadovoljenje njihovih interesa i potreba.
Termin Web 2.0 upuuje na novu verziju, tj. drugu generaciju Weba i internet usluga koja
umjesto jednosmjernog protoka informacija podrazumijeva interaktivnu dvosmjernu
komunikaciju izmeu korisnika i raunala te korisnika i drugih korisnika ime korisnik od
pasivnog postaje aktivni sudionik. Web 2.0 je trend u World Wide Web tehnologiji baziran na
socijalizacijskoj noti koja korisnicima omoguava sudjelovanje u kreiranju sadraja weba.
Osnovne karakteristike Web 2.0 su otvorenost, sloboda i kolektivna inteligencija.

Pojam i obiljeja Web 2.0 tehnologija

Premda se i do tada pojam esto susretao na Internetu, pa i u tradicionalnim medijima, nije

bilo previe ljudi koji su znali tono to znai Web 2.0 do trenutka kada je Google za
vrtoglavih 1,65 milijardi dolara kupio popularni servis za dijeljenje video sadraja YouTube.
To zapravo ni ne udi, jer jo uvijek nema precizne definicije Weba 2.0. Moe se rei da se
radi o Webu sljedee generacije gdje se Web tretira kao platforma koja korisnicima
omoguuje interakciju, jednostavno praenje ali i sudjelovanje u kreiranju sadraja.

Usporedba Web 1.0 i Web 2.0 tehnologija

Izvor: http://blogs.voices.com/thebiz/2006/09/web_20_definition.html

U poslovnom svijetu Web 2.0 postao je interesantan u posljednjih 5 godina, kada je sve vie
ljudi investiralo u Web 2.0 projekte, dok su jaki igrai, kao to su Google, Yahoo, eBay i
slini, krenuli u veliku kupovinu Web 2.0 projekata. Web 2.0 na neki nain predstavlja
poboljanu verziju i drugu generaciju World Wide Weba, iji je razvoj zapoeo jo 1989.
godine. Iako se 2004. godine, koja se navodi kao godina zaetka Web 2.0 tehnologija, nije
dogodilo nita tehnoloki revolucionarno, javila se potreba za nazivom za konceptualne
promjene koje su se poele dogaati u osmiljavanju web-stranica.

Glavna promjena odnosila se na njihovu interaktivnost posjetitelji su prestali biti samo

itatelji kojima se servira gotova i nepromjenjiva informacija, ve su dobili priliku sami
sudjelovati u stvaranju sadraja i pritom dijeliti svoje stavove i sadraje s drugim
posjetiteljima, tj., postali su kontributori. Navedena promjena znaila je i to da se uloga
vlasnika web-stranica znatno smanjila, a posao ureivanja sadraja se prebacio na krajnje
korisnike. S rastom broja posjetitelja, odnosno kontributora, web-stranice su postajale
interesantnije i korisnije.

Web je nedvosmisleno postao jednim od najvanijih pojmova poetka 21. stoljea,

evoluirajui iz entuzijazma nekolicine vizionara u tkivo koje sve snanije proima svaki dio
naih ivota. Web 2.0 je pojam koji je obiljeio proteklo desetljee i unio mnoge promjene u
nain na koji se Web koristi, a posebno u nain na koji se na Webu zarauje. Ipak, ini se da je
ostalo poprilino nejasno to uope predstavlja koncept Web 2.0 te po emu se on razlikuje od
prethodne inaice.

Jedna od definicija kae da je Web 2.0 zapravo filozofija uzajamnog poveanja kolektivne
inteligencije i dodane vrijednosti za svakog sudionika dinamikim stvaranjem i dijeljenjem
informacija. Autori jo nekih esto referenciranih definicija su Richard MacManus, Jeff
Clavier i Paul Graham. Openito, cijeli koncept istie potrebu da se stvari posloe tako da
samousluga kupca i algoritamsko upravljanje podacima dosegnu cijeli web, sve do rubova, a
ne samo do centra.
Drutveno umreavanje (engl. social networking) je okosnica cjelokupne Web 2.0 filozofije.
Korisnik se nalazi u sreditu pozornosti, on je ujedno i kreator sadraja kroz razliite web
servise kao to su forumi, blogovi, osobni web portali, video servisi, fotogalerije, web
enciklopedije, itd. U svrhu ilustriranja koliko je teko precizno i sveobuhvatno definirati Web
2.0, jedna neto poetinija definicija kae da je Web 2.0 dijalog, poetak ljubavne veze,
diskusija iji smjer ovisi o tome tko sudjeluje u razgovoru i o emu se raspravlja.

Kao glavne odrednice Web 2.0 aplikacija navode se tzv. long tail, korisnici koji donose
vrijednost, prava koritenja, stalna beta verzija i mogunosti integracije. Dakle, posjetitelji
vie nisu publika, puki i pasivni primatelji informacija, ve sudjeluju u njihovu stvaranju,
dopunjavanju, modificiranju i prenoenju. Openito, Web 2.0 aplikacije mogu biti socijalne
mree (Facebook, MySpace, Trosjed), mashup aplikacije (rjeenja koja kombiniraju vie
razliitih online servisa i nude vlastitu jedinstvenu uslugu), Wiki aplikacije (posjetitelji sami
stvaraju sadraj), blogovi (posjetitelji komentiraju i raspravljaju o sadraju) i sustavi za
dijeljenje informacija svih vrsta (YouTube, Flickr, Del.icio.us).

Web 2.0 rjeenja obiljeava kombinacija tehnologija koje su na tritu mnogo dulje od samih
Web 2.0 aplikacija. Tehnologije koje se koriste su uglavnom opeprihvaeni industrijski
standardi, a Web 2.0 aplikacije razvijaju se na bilo kojoj platformi. Poznata je injenica da
mali siteovi ine veliku veinu sadraja na Internetu, a uske nie ine veinu dostupnih
aplikacija na Internetu. Jedno od obiljeja Web 2.0. siteova je mogunost da korisnici sami
upravljaju svojom uslugom i servisima. Isto tako, jednostavno ih je odravati te se mogu
skalirati tako da su virtualno neogranieni na broj korisnika iz cijelog svijeta (long tail).
Glavni klju za komparativnu prednost je omoguiti korisnicima da pridonose vlastitim
informacijama ve postojeem sadraju, to ukljuuje komentare na blogovima, direktno
ureivanje sadraja na Wiki stranicama ili povezivanje u socijalne mree na Facebooku. to je
vie korisnika, vie je sadraja, to opet rezultira s vie korisnika.

S obzirom da korisnici pridonose sadraju (na primjer, dodaju vlastite slike na sustav za
razmjenu slika), nuno postaviti logina prava koritenja. Openito, koristi se sustav sa to
manje ogranienja i licenci, kako bi se omoguilo povezivanje servisa. Rezultat dobre politike
mogu biti razne 3rd party desktop aplikacije i web-stranice koje pretrauju i prikazuju slike sa
servisa, to rezultira njegovim daleko veim koritenjem. Takoer, vano je istaknuti da se
Web aplikacije postavljaju na Internet i lako odravaju na samo jednoj lokaciji te tako postaju
usluge koje se stalno mijenjaju. Svi posjetitelji web-aplikacija uvijek vide i koriste njenu
aktualnu verziju, to omoguava gotovo dnevno dodavanje novih usluga i mogunosti. Razvoj
Web 2.0 aplikacija nikad ne zavrava zbog jeftinog odnosno besplatnog deploymenta do
krajnjih korisnika.

Web 2.0 rjeenja obiljeava kombinacija tehnologija koje su na tritu mnogo dulje od samih
Web 2.0 aplikacija. Prvenstveno je to AJAX (Asynchronous JavaScript and XML) kao
funkcionalni pokreta bogatih interaktivnih web-stranica i glavni razlog zato web-stranice po
korisnikim iskustvima danas sve vie slie desktop aplikacijama. Dodatno, koristi se RSS
format (Really Simple Syndication) za distribuciju sadraja van samog weba i originalne
aplikacije (omoguava integraciju sadraja u druge web-stranice i dolazak do desktopa
krajnjeg korisnika), kao i tagiranje informacija (oznaavanje proizvoljnim oznakama) i
prikazivanje tagclouda, oblaka koji prikazuje tagove po uestalosti koritenja. Tehnologije
koje se koriste su uglavnom ope prihvaeni industrijski standardi, a Web 2.0 aplikacije
razvijaju se na bilo kojoj platformi. Valja imati na umu da je Web 2.0 zapravo koncept, a tek
djelomino skup tehnologija.

Podjela Web 2.0 tehnologija

Najee koritenim Web 2.0 tehnologijama pripadaju blogovi, wikiji, podcasti, oznaavanje
informacija (engl. tagging), predviajua (prediktivna) trita i socijalno (drutveno)
umreavanje. No, svakodnevno se javljaju nove tehnologije i alati, tako da se Web 2.0
obitelj vrlo brzo iri. Wikiji, komentari i djeljivi virtualni radni prostor olakavaju
zajedniko (suradniko) stvaranje informacijskih sadraja i aplikacija u velikim skupinama
ljudi. Blogovi, podcasti, videocasti i izravna razmjena informacijskih sadraja (p2p)
pojedincima omoguuju razmjenu informacijskih sadraja s mnotvom drugih pojedinaca.

Nadalje, predviajua (prediktivna) trita, trita informacija, ankete/izjanjavanja koriste se

za stvaranje i jaanje virtualnih zajednica i stvaranje kolektivno formuliranih stavova.
Oznaavanje i filtriranje informacija, praenje korisnika, ocjenjivanje, jednostavno
zahvaanje raznorodnih informacijskih sadraja s weba opisuju se kao kreiranje dodatnih
sadraja i njihovo pridodavanje primarnim informacijskim sadrajima radi dodavanja
vrijednosti i utvrivanja prioriteta meu raspoloivim informacijama. Drutveno (socijalno)
umreavanje i stvaranje tzv. drutvenih mapa karakterizira olakavanje i unapreivanje
drutvenih veza radi ostvarivanja zajednikih ciljeva i interesa te pokretanja novih inicijativa.

Openito, potencijali primjene navedenih Web 2.0 tehnologija vrte se oko iroke i
intenzivne suradnje, iroke i intenzivne komunikacije, kolektivnog procjenjivanja pojava i
situacija, stvaranja metapodataka (podataka o podacima) i jaanja drutvenih i interesnih
skupina.

MOGUNOSTI PRIMJENE WEB 2.0 TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Napredne kompanije ubrzo su prepoznale intenzivan angaman i kreativnost poklonika tih

tehnologija te poele razmiljati i eksperimentirati s ukljuivanjem novih tehnologija u svoje
poslovanje. Ipak, Web 2.0 tehnologije danas su, sa stajalita njihove primjene u poslovnoj
praksi, jo uvijek u ranom djetinjstvu i trebat e uloiti mnogo truda, vremena, novca i
kreativnih napora da bi se spoznali, objektivno utvrdili i, to je jo vanije, mudro iskoristili
njihovi poslovni potencijali.

Mogui doprinos Web 2.0 tehnologija poslovanju

Mnogo je razloga sve eeg donoenja odluka da se u poslovanje ukljue neke iz velikog
skupa raznjerno novih tehnologija poznatih pod nazivom Web 2.0 tehnologije. Sve je vie
dokaza da poslovni potencijal Web 2.0 tehnologija premauje njihovu uobiajenu primjenu
koja obuhvaa olakavanje ostvarivanja neobveznih drutvenih kontakata i rekreacije te
ostale, ne odve ozbiljne, amaterske primjene.
Naime, uobiajene raunalne aplikacije koritene u suvremenom poslovanju uglavnom nisu
dovoljno fleksibilne i uinkovite da bi mogle drati korak s brzim razvojem globaliziranih
trita i poslovanja na njima. Korisnici zato esto troe previe vremena na pronalaenje
potrebnih podataka, bilo u razliitim Excel tablicama, datotekama ili bazama podataka u
poduzeu ili pak pretraujui vanjske izvore podataka, uglavnom putem interneta. Takoer,
vrlo je est sluaj da su trokovi implementacije i upotrebe informatike tehnologije previsoki
u usporedbi s koristima koje moe pruiti poslovnim korisnicima.

Unato djejim bolestima, tvrtke bi svakako trebale i dalje istraivati potencijale Web 2.0
tehnologija i traiti naine njihove primjene radi unapreenja svojih poslovnih informacijskih
sustava i ostvarivanja jo boljih rezultata svojih elektroniki obavljanih poslova. U tu svrhu
trebale bi slijediti nekoliko osnovnih smjernica ija primjena uvjetuje uspjeh u primjeni Web
2.0 tehnologija u poslovnom procesu. Naime, ostvarivanje koristi od Web 2.0 tehnologija u
poslovanju podrazumijeva odreene promjene u organizacijskoj kulturi, uvaavanje miljenja
i inicijativa korisnika, procedure i standarde koji odraavaju potrebe i elje ljudi,
personalizaciju i respektiranje osobnosti klijenata, potivanje injenice da prava rjeenja
dolaze od pravih sudionika te iznalaenje novih metoda upravljanja poslovnim rizicima.

Menadment bi trebao biti to otvoreniji u prihvaanju inicijativa to dolaze odozdo, s niih

razina organizacijske hijerarhije, jer se inovativne primjene Web 2.0 tehnologija dogaaju
upravo na razini pojedinaca te manjih skupina djelatnika, klijenata i poslovnih partnera. Isto
tako, Web 2.0 tehnologije jamano mogu svojim socijalnim potencijalom pridonijeti
ostvarivanju najboljih poslovnih rezultata putem prihvaanja i potivanja elja, potreba,
stavova, miljenja, prijedloga i inicijativa svojih klijenata. Takoer, treba imati na umu da
procedure i standardi u poslovanju trebaju odraavati elje i potrebe ljudi, to znai da e
poslovne procedure i standarde sve vie kreirati i prakticirati oni koji ih moraju i stvarati.

Web 2.0 tehnologije su demokratinije od bio kojih dosada poznatih tehnologija

omoguuju praktiki neometano izraavanje volje, stavova, htijenja, interesa, elja i htijenja
pojedinaca i drutvenih skupina te time zapravo utjeu na stvaranje posve nove,
demokratinije drutvene klime. Izravni sudionici u obavljanju poslova s vremenom e biti
sve manje skloni prihvaanju pravila ponaanja, procedura i standarda koje im namee netko
sa strane.

Nadalje, klju uspjenosti poslovanja uz primjenu Web 2.0 tehnologija i alata jo i vie nego
dosad lei u personalizaciji, odnosno u prilagoavanju ponude i ponaanja tvrtke
specifinostima pojedinanih klijenata. Poduzea e im morati nuditi one vrijednosti koje
klijenti doista percipiraju kao vrijednost za koju su voljni platiti i odreenu cijenu. Isto tako,
tvrtke i njihov menadment morat e ulagati sve vie truda u pronalaenje najboljih
dobavljaa i poslovnih partnera, kompetentnih i motiviranih djelatnika te ciljanih klijenata, pri
emu e moi, ali i morati koristiti socijalne potencijale Web 2.0 tehnologija. Posljednja
smjernica polazi od injenice da i Web 2.0 tehnologije, kao i sve ostale tehnologije, mogu
donijeti velike koristi, ali i rizike kojima e biti izloeni svi sudionici u poslovanju. Tu lei
razlog zbog kojeg se ve danas namee imperativ istraivanja mogue prirode tih novih rizika
i metoda zatite od njihovih negativnih utjecaja na elektroniko poslovanje kompanija.

Oigledno, primjena web 2.0 tehnologija u poslovnoj praksi jo uvijek je u povojima. Kako bi
se spoznali, objektivno utvrdili i mudro iskoristili njihovi poslovni potencijali, bit e potrebno
uloiti mnogo truda, vremena, novca i kreativnih napora.

Prednosti i nedostaci primjene Web 2.0 tehnologija u poslovanju

U promjenjivim poslovnim okruenjima gdje informacije imaju vitalnu ulogu, Web 2.0
tehnologije mogu biti od velike koristi. Posebna vrijednost Web 2.0 tehnologija proizlazi iz
injenice da one poslovnim korisnicima donese neke mogunosti koje do pojave tih
tehnologija naprosto nisu imali. Radi se, primjerice, o mogunosti da korisnici sigurno
pristupaju strukturiranim i nestrukturiranim informacijama lociranima bilo gdje u poduzeu
jednostavnim i jednokratnim pretraivanjem svih repozitorija informacija u poduzeu.

Nadalje, korisnicima pruaju mogunost interne suradnje (kolaboracije) s ostalim djelatnicima

poduzea, ali takoer i eksterno, s vanjskim subjektima kao to su poslovni partneri,
dobavljai i klijenti, ime se zapravo poveava korisnost i upotrebljivost postojeih poslovnih
raunalnih aplikacija. Konano, ali ne i manje vano, Web 2.0 tehnologije unaprjeuju
mogunosti prilagodbe postojeih poslovnih raunalnih aplikacija specifinim novonastalim
potrebama i njihove integracije, nadogradnje i kvalitetnijeg odravanja.

Strateka vrijednost tih mogunosti ovisna je o poslovnoj strategiji organizacije odnosno

poduzea. Tako e, primjerice, neko poduzee kao primarni cilj imati poboljanje usluga
pruanim klijentima osiguravajui svojim zaposlenicima sve informacije neophodno za brzo,
pouzdano i kvalitetno odgovaranje na upite klijenata. Neko e drugo poduzee nastojati
unaprijediti svoju suradnju s dobavljaima, klijentima i poslovnim partnerima, dok e ostale
organizacije definirati neke svoje specifine strateke poslovne ciljeve.

Web 2.0 projekti nude dvije mogunosti zarade. Prva je direktna zarada kroz oglaavanje ili
naplatu takozvanih premium sadraja. Naime, kako je osnovna karakteristika Web 2.0
projekata interaktivnost, ona automatski privlai vie korisnika, koji pak taj projekt dalje
"reklamiraju" ili linkaju na svojim stranicama ili blogovima. Na taj se nain stvara mrea koja
garantira sve vei broj posjetitelja na stranicama, ime je automatski ini zanimljivijom
oglaivaima. Osim toga, neke stranice uvode i takozvane premium sadraje, kojima mogu
pristupiti samo registrirani korisnici koji registraciju plaaju.

Indirektni naini nude manji, ali ne i zanemariv profit. On se prije svega manifestira u uedi
pri kolaborativnom radu, jer pripremanje jednog projekta koritenjem, na primjer, Google
Docs&Spreadsheets usluge bitno tedi vrijeme koji bi bilo potroeno da, na primjer, tri osobe
same slau svoj prijedlog, pa ga kasnije idu pretoiti u jedan dokument, pri emu moraju sve
podatke standardizirati, spojiti tablice i slie. Ovako vie osoba moe raditi na samo jednom
dokumentu i to istovremeno, bez obzira na to koliko su meusobno udaljeni.

Osim toga, za vlasnike web stranice postoji i mogunost zarade od takozvanog vanjskog
oglaavanja, u kojem se vlasnik stranice ne dogovarate direktno sa oglaivaem, ve koristi
posrednike programe. To su prije svih Google AdSense ili takozvani partnerskih, affialiate
programa, u kojima vlasnik stranice zarauje na svom kliku ili prikazivanju oglasa na stranici
te na svakoj kupnji koju korisnik ostvari na stranicama affiliate partnera a na koje je doao s
odreene stranice.

Naravno, Web 2.0 tehnologije imaju i neke potencijalne nedostatke. Poduzee 2.0 je koncept
implementacije i primjene Web 2.0 tehnologija u poslovanju. Mane takvog poduzea su, prije
svega, smanjena sigurnost (pri emu se misli na rizik da e ljudi objaviti informacije koje ne
bi smjeli), virusi, malware, gubitak kontrole nad sadrajem i IT-om. Malware je pojam koji
oznaava zloudnu programsku podrku. Taj pojam nastao je od engleskih rijei malicious i
software to u prijevodu znai maliciozni ili zloudna programska podrka. Osim,
klasinih raunalnih virusa ovaj pojam oznaava sve vrste programskih podrki koji na bilo
koji nain mogu ugroziti raunalni sustav, kao to su trojanci, raunalni crvi, itd.

Ipak, koristi primjene Web 2.0 tehnologija daleko premauju eventualne nedostatke. Prednosti
Poduzea 2.0 su poveanje produktivnosti i efikasnosti poslovanja. Osim toga, mogue je
cjelokupnu infrastrukturu Poduzea 2.0 instalirati kao mrenu uslugu te na taj nain smanjiti
neke trokove poslovanja. U nastavku su opisani i komentirani poslovni izazovi i problemi na
koje Web 2.0 tehnologije mogu dati barem djelomian odgovor. Klju uspjeha pri tome je
izgradnja potpuno novih poslovnih modela u koje e Web 2.0 tehnologije moi biti ugraene
na uinkovit nain.

Tehnologije pretraivanja podataka u cjelokupnom poduzeu

Istraivanje koje je provela poznata meunarodna istraivaka kua Forrester Research

pokazuje kako je manje od polovine ispitanika (47,7%) zadovoljno jednostavnou
pronalaenja potrebnih poslovnih informacija koje im omoguuje intranet njihove
organizacije. Jedan od razloga takvog stanja je i taj to su razliiti tipovi poslovnih
informacija strukturiranih (primjerice, poslovnih dokumenata) i nestrukturiranih (primjerice,
tekstova slobodne forme) pohranjeni u razliitim vie-manje izoliranim i nepovezanim
repozitorijima (spremitima) podataka odnosno informacija, poput datoteka i baza podataka,
sustava za upravljanje informacijskim sadrajima, arhivama poruka primljenih ili odaslanih
elektronikom potom, itd. Korisnici moraju unaprijed znati gdje su informacije koje im
trebaju locirane, to je za njih nerijetko preteak zadatak.

Uz to, nestrukturirane informacije su obino kategorizirane na nain koji sugeriraju

profesionalni informatiari pa se obini korisnici moraju gdjekad i svojski potruditi kako bi
ostvarili uvid i shvatili logiku takve kategorizacije i nesmetano koristiti informacije. Zbog
navedenoga, pretraivanje nestrukturiranih informacija nerijetko rezultira velikim koliinama
informacija od kojih su mnoge za korisnika zapravo sasvim irelevantne.

Web 2.0 tehnologije mogu uvelike olakati pretraivanje poslovnih podataka u poduzeu, i to
na mnogo naina. One omoguuju korisniku traenje svih tipova podataka na jedinstven nain
i u istom postupku pretraivanja. One takoer poveavaju i stupanj relevantnosti rezultata
pretraivanja, primjenjujui kriterije procjene te relevantnosti sline onima na koje se oslanja
Google. Neke Web 2.0 tehnologije omoguuju i kategorizaciju informacijskih sadraja prema
idejama i uputma koje daje korisnik pa e mu takva kategorizacija biti bliska i jednostavno
razumljiva. RSS (engl. Really-Simple Syndication) tehnologija poveava vrijednost rezulltata
pretraivanja dodatnim podacima i automatski ih aurira kad se pojave nove relevantne
informacije, te o tome obavjetava korisnika. Sve te tehnologije istovremeno vrlo pomno
brinu o zatiti tajnosti i sigurnosti poslovnih podataka, temeljei se na sigurnosnim
mehanizmima koji ograniavaju pristup podacima ovisno o ulozi i ovlatenjima korisnika koji
im eli pristupiti.

Dosadanje metode traenja koje se na razliite naine pretraivale razliite izvore

(repozitorije) informacija u poduzeu od korisnika su iziskivale da znaju (ili, jo ee,
pgaaju) gdje bi odreene informacije mogle biti pohranjene. Za razliku od njih, Web 2.0
tehnologije omoguavaju korisnicima da u jednom postupku pretraivanja proeljaju sve
izvore informacija u poduzeu, ukljuujui datoteke, baze podataka, repozitorije dokumenata,
Web mjesta, unutarnje i vanjske biblioteke podataka, urnale, arhive, i tome slino.
Korisnici mogu pretraivati podatke koristei bilo unutarnje aplikacije poduzea ili
standardne programe preglednike (engl. Browser), poput Microsoft Internet Explorera,
Mozilla Firefoxa i slinih. Takve iroke mogunosti i bogate funkcionalnosti pretraivakih
metoda podranih Web 2.0 tehnologijama znaajno poveavaju relevantnost dobivenih
rezultata pretraivanja i produktivost korisnika koji nekako treba doi do potrebnih mu
poslovnih podataka.

Kako bi smanjile koliinu irelevantnih informacijskih sadraja kao rezultata pretraivanja,

Web 2.0 tehnologije oslanjaju se na strukturu poveznica meu podacima slinu onoj koju
koristi internetska trailica Google. Takva struktura pretpostavlja da vei broj Web stranica
koje se povezuju na odreeni informacijski sadraj ujedno znai i vii stupanj relevantnosti
tog sadraja.

Drugi nain na koje Web 2.0 tehnologije nastoje poveati relevantnost dobivenih rezultata
pretraivanja podataka je tzv. oznaavanje informacijskih sadraja (engl. Tagging). Ovaj se
pristup ne oslanja na unaprijed pripremljenim, vrstim i rigidnim shemama kategorizacije
informacijskih sadraja (to, primjerice, jest est sluaj kategorizacije bibliotenog fonda u
dananjim tradicionalnim knjinicama), ve omoguuje korisnicima da na odreeni
informacijski sadraj prilijepe ili zakvae odreenu oznaku kao opis sadraja zgusnut u
jednoj rijei koja za njega i njegovu logiku ima odreeno znaenje. Na taj nain svaki
korisnik moe graditi i razvijati svoju vlastitu strukturu relevantnih informacijskih sadraja.
Takve se strukture u strunom informatikom argonu nazivaju folksonomijama (engl.
Folksonomy). One su prilagoene logici i potrebama samih korisnika i nisu im ni od koga
nametnute, to pak implicira da su one s aspekta samog korisnika ujedno i maksimalno
relevantne.

Posebni softverski Web 2.0 alati nazvani agregatorima, periodiki preispituju Web mjesta
od interesa kako bi na njima eventualno pronali nove biljeke i ako ih nau, preuzimaju ih,
sortiraju odnosno razvrstavaju i prikazuje njihove naslove. Pomou RSS tehnologije korisnici
vie ne moraju uestalo surfati kako bi provjerili ima li kakvih promjena koje ih zanimaju.
Umjesto toga, jednostavno e konzultirati svoje agregatore, kliknuti miem na zanimljive
naslove i doi do novog informacijskog sadraja.

Premda Web 2.0 alati za pretraivanje informacijskih sadraja u poduzeu uvelike

pojednostavljuju korisnike mogunosti pronalaenja potrebnih im informacija, poduzea
obino ne ele da do njihovih podataka tako jednostavno doe bilo tko, tko to poeli. Tako e,
primjerice, veina poduzea svoje podatke o plaama zaposlenika smatrati poslovnom tajnom
koja nije za svaije oi. Kako bi udovoljile i takvim zahtjevima, Web 2.0 tehnologije danas
inkorporiraju sve monije zatitne mehanizme, zasnovane na autentifikaciji korisnika i
kontroli pristupa ovisno o ulogama korisnika u poduzeu te time osiguravaju da korisnici
mogu pristupati samo onim informacijama za koje ih je njihova organizacija ovlastila.

Poticanje i jaanje suradnje

Suvremeni pristup stratekom upravljanju poslovanjem sugerira poticanje i snaenje suradnje

unutar poduzea, meu zaposlenicima i njihovim skupinama, ali i eksterno, s klijentima,
dobavljaima, distributerima i ostalim poslovnim partnerima. Mnoge kompanije, takoer,
prihvaaju i koncept virtualne organizacije kako bi udovoljile sve eim zahtjevima svojih
zaposlenika, posebno onih mlaih, da rade od kue jer im to omoguuje vie fleksibilnosti u
rasporedu radnih zadataka i bolje balansiranje radnog i slobodnog vremena. Neka pak
poduzea ulau napore u stvaranje virtualnih suradnikih timova zaposlenika koji su fiziki
locirani na udaljenim mjestima.

Ipak, treba naglasiti da su dosad koriteni komunikacijski kanali, poput telefona ili
elektronike, oteavali su implementaciju ideja o virtualizaciji poslovanja i jaanju suradnje u
virtualnim ttimovima zbog toga to je pronalaenje suradnika u realnom vremenu obino bilo
prilino teko. Uz to, korisnici gotovo da i nisu imali mogunosti pronalaenja znanja
stvorenog u suradnikim projektima kako bi ga kasnije mogli ponovno upotrijebiti.
Istraivanje velike amerike telekomunikacijske kompanije AT&T pokazuje da vjerojatnost da
e s nekim moi od prve obaviti telefonski razgovor iznosi samo 18%, odnosno da e
korisnici morati nazivati drugog poslovnog korisnika prosjeno 4,15 puta da bi obavili eljeni
razgovor.

S druge strane, dok elektronika pota olakava uspostavljanje kontakata s ljudima u

svakodnevnom ivotu, razmjena poruka e-potom pri obavljanju poslova moe biti poprilino
neuinkovita. E-pota, naime, pogoduje umnoavanju poruka i stvaranju razliitih inaica
istog dokumenta kojeg nadopunjuje ili na neki nain mijenja vei broj zaposlenika koji
komuniciraju na takav nain. Zbog toga gdjekad i vrlo vrijedne informacije bivaju razasute
po mnogim mjestima, jer servis elektronike pote naprosto ne poznaje neko sredinje mjesto
na kojemu bi se mogle pretraivati same poruke ili njihovi dodaci (engl. Attachment).

Sustavi trenutne razmjene poruka (engl. Instant Messaging) i popularni servisi za online
brbljanje (engl. Chat) pruaju mogunosti lakog i jednostavnog pronalaenja osoba
raspoloivih za suradnju i brzog uspostavljanja kontakta s njima, no naalost, ne omoguuju
pohranjivanje rezultata takvih interakcija. Posljedica je toga injenica da u organizaciji nitko
osim onih koji sudjeluju u takvoj interakciji od toga nema praktiki nikakve koristi.

Neke Web 2.0 tehnologije u ovom smislu mogu ponuditi znaajna unaprjeenja. Radi se prije
svega o tzv. tehnologiji prisutnosti (engl. Presence) koja rui barijere u globalnom
komuniciranju. Prisutnost omoguuje korisnicima da vide tko je od potencijalnih suradnika u
danom trenutku raspoloiv za suradnju izravno iz svojih poslovnih raunalnih aplikacija.
Tehnologija prisutnosti ukljuuje starije tehnologije poput trenutne razmjene poruka za
uspostavljanje kontakata i suradnike aktivnosti. No, ona moe takoer i ono to te starije
tehnologije ne mogu - evidentirati interakciju, bilo pohranjivanjem digitaliziranog sadraja
konverzacije ili pak snimanjem zvuka same komunikacije. Kao rezultat, interakcije prerastaju
u organizacijsko znanje jer svakodnevne konverzacije ostavljaju za sobom trag u formi
informacija koje odraavaju ideje i aktivnosti suradnika prilikom izvravanja poslovnih
procesa.

irenje kruga korisnika postojeih poslovnih raunalnih aplikacija poduzea

Metcalfeov zakon koji kae da vrijednost mree i sadraja to se putem nje razmjenjuje raste
proporcionalno s kvadratom broja korisnika. Poslovne raunalne aplikacije u mnogim su
sluajevima podlone zakonitostima ekonomije razmjera (engl. Economy of Scale) to ih
vie korisnika upotrebljava, to je njihova ekonominost vea. Zbog toga, tvrtkama mora biti u
interesu da to vie njihovih zaposlenika koristi to vie poslovnih raunalnih aplikacija.
Naalost, brojna istraivanja poslovnih primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija
svjedoe da mnoga poduzea nisu ili ne ele biti toga svjesna. U izuzetno velikom broju njih,
to zbog nebrige menadmenta, to zbog otpora korisnika ili zbog nedovoljne razine
informacijske pismenosti i iz mnogih drugih razloga, postojee poslovne raunalne aplikacije
ne koriste se u zadovoljavajuem opsegu i na optimlan nain. Time se dovodi u pitanje
isplativost ulaganja u razvoj tih aplikacija i stvaraju nepotrebni dodatni trokovi. Primjerice,
poznati i priznati Gallupov institut procjenjuje da nedovoljno ukljuivanje zaposlenika u
koritenje poslovnih raunalnih aplikacija u SAD-u stvara gotovo nevjerojatnih 380 milijardi
dolara nepotrebnih trokova godinje.

Nadalje, mnoga poduzea u svojim stratekim poslovnim planovima navode jaanje suradnje
s poslovnim partnerima, dobavljaima i klijentima, to bi trebalo podrazumijevati i otvranje
barem nekih njihovih poslovnih raunalnih aplikacija prema drugim poduzeima. No, mnogi
od tih planova su teko ostvarivi ili ak potpuno neostvarivi stoga to su njihove aplikacije
nedovoljno jednostavne, ili bolje reeno, prekomplicirane za upotrebu bez temeljitog,
razmjerno dugotrajnog i skupog obrazovanja i uvjebavanja buduih korisnika za njihovu
uporabu.

Opisanu situaciju mogu olakati Web 2.0 tehnologije koje su, sve odreda, oblikovane s
jednostavnou primjene kao jednim od primarnih ciljeva. Web 2.0 alati od korisnika iziskuju
uglavnom tek elementarne vjetine koritenja Web preglednika (engl. Browser) a nikako ne i
znanja programiranja, dizajniranja Web stranica ili neega slinoga. Nekoliko klikova miem
bit e dostatno da bi se korisnik povezao s nekim zanimljivim mu informacijskim sadrajem
ili drugim aktivnim korisnikom, da bi oznaio neki sadraj ili potvrdio (autorizirao) neku
funkciju.

Budui da je uporaba Web 2.0 alata krajnje jednostavna, ljudi unutar i izvan poduzea postaju
uinkovitijima i produktivnijima, te sklonijima koritenju ve postojeih poslovnih raunalnih
aplikacija u poduzeu ili izvan njega koje su do sada zanemarivali ili ak nisu ni znali da
postoje. Ujedno , oni poinju bolje razumijevati i shvaati ideje proirenog poduzea, suradnje
odnosno kolaboracije i rada u virtualnim skupinama odnosno organizacijama, te ulogu
suvremenih informacijskih tehnologija u ostvarenju tih ideja.

Fleksibilno umreavanje i jednostavnije administriranje

to se vie poduzea trudi bre odgovoriti na promjenjive i izrazito dinamine uvjete

poslovanja, to oiglednijom postaje injenica da njihovo poslovanje postaje sve ovisnijim o
informacijskoj tehnologiji, pri emu ta tehnologija lako moe postati uskim grlom i ozbiljnom
preprekom razvitku poslovanje. Poslovna praksa pokazuje da mnogi projekti razvoja
raunalnih aplikacija i njihove integracije mogu slijediti tempo koji namee suvremeno
poslovanje pa stoga kaskaju za brzo promjenjivim poslovnim potrebama, to ih ini
nedovoljno uinkovitima i ekonomski problematinima. Meutim, jedna od suvremenih web
2.0 tehnologija nazvana tehnologijom fleksibilnog umreavanja (engl. Mashup)
omoguuje korisnicima samostalno, na vrlo brz, jednostavan i razmjerno jeftin nain,
kreiranje cjelovitih poslovnih rjeenja prema vlastitim potrebama i htijenjima.

Korisnici mogu samostalno integrirati ili povezivati samostojee raunalne aplikacije

(primjerice, neke aplikacije unutarnjeg informacijskog sustava poduzea poput unosa
narudbi kupaca ili kalkulacije cijena proizvoda) i odgovarajue izvore podataka (primjerice,
datoteke, Excel tablice ili svoje privatne arhive elektronike pote) u cjelovito, agregirano
rjeenje. Takve nove konfiguracije mogu se konfigurirati i tako da uz sredinji informacijski
sadraj koji stvaraju istovremeno prikazuju i neke dodatne sadraje na nain na koji to
korisnik eli.

Zbog velikih, danas moda jo i teko zamislivih potencijala ovakvih tehnologija, oekuje se
njihov iznimno snaan rast u skorijoj budunosti. Za ilustraciju, poznata analitika kua
Gartner procjenjuje da e do kraja 2012. Godine ak oko 80% poslovnih aplikacija biti
razvijeno primjenom tehnologije fleksibilnog umreavanja i srodnih tehnologija.

U prolosti, ako je iz nekih razloga bilo potrebno modificirati poslovne raunalne aplikacije,
to je obino iziskivalo opsene i sloene zahvate i na posluiteljskim raunalima (serverima) i
na pojedinanim korisnikim sustavima (primjerice, klijentskim poslovnim raunalima ili
radnim stanicama). Ovo je pak moralo biti podrano ozbiljnim administratorskim zahvatima i
voenjem nerijetko runim preciznim evidencijama o izvrenim promjenama.Web 2.0
tehnologije, meutim, omoguuju da se takvi zahvati obave mnogo jednostavnije, bez puno
pompe i u tiini, bez veih zastoja u radu i uz znaajno nie trokove. Velik dio posla
korisnik moe, i bez veih administratorskih znanja, obaviti sam, a sustav i primijenjeni alati
e samostalno evidentirati sve izvrene promjene, ne iziskujui od korisnika ili bilo koga
drugoga manualne intervencije.

Barijere implementaciji Web 2.0 tehnologija u poduzeima

Organizacijska kultura i motivacija zaposlenika spadaju u osnovne barijere koje

onemoguavaju kontinuirano provoenje aktivnosti Poduzea 2.0. Naime, idealna situacija
koritenja novih tehnologija bila bi bazirana na intrizinoj motivaciji za razmjenom vlastitih
iskustava te stjecanjem novih znanja. Meutim, praksa je pokazala da su nezainteresiranost
zaposlenika i potreba za dodatnim poticajima i stimulacijama temeljne prepreke uvoenju
nove paradigme u poslovanje nekog poduzea. Kada je rije o utjecaju organizacijske kulture,
Tebbutt je naveo pet barijera uspjenoj implementaciji:
1. Strah od gubitka kontrole ukoliko se zaposlenicima dade prevelika sloboda i mo, to
moe dovesti do otkrivanja nekih politika i procedura poslovanja koja menadment ne bi htio
da zaposlenici otkriju.
2. Nedostatak povjerenja u zaposlenike usko povezano sa prethodno navedenom barijerom,
a oznaava bojazan menadmenta da e zaposlenici dobivenu slobodu i mo zloupotrijebiti
kroz npr. slanje povjerljivih informacija u vanjski svijet.
3. Ve vieno barijera zbog koje zaposlenici ne ele ni pokuati usvojiti nove tehnologije
jer su u prolosti postojali slini pristupi koji nikad nisu (funkcionalno) zaivjeli ukljuujui
distribucijske liste, dijeljene mape itd.
4. Strah od drutvenog umreavanja postoje zaposlenici koji jednostavno imaju problem
naputanja starih navika i usvajanja novih. S druge strane, stalna meusobna povezanost i
odgovornost za kreirane sadraje moe nekim zaposlenicima biti odbojna zbog prevelike
izloenosti.
5. Hijerarhijska anarhija strah da e zaposlenici zaobii hijerarhijsku strukturu te provoditi
neovlatene aktivnosti.

Budunost Web 2.0 tehnologija

Web 2.0 nezaustavljivo ide naprijed i neupitno je da se pojavljuje sve vie siteova koji slijede
ovaj trend. Programiranje weba uzelo je svoj zamah i baze podataka su iroko rasprostranjene
na dananjim serverima. S obzirom na to da se brzine veza na Internet poveavaju a sa njima i
procesorska snaga, jasno je da e novi web sadraj imati jo vie multimedije i interakcije sa
njegovim korisnicima. Sa pojaanim resursima, nema vie potrebe da se web stranica sprema
u klasinom obliku (radi potreba cachiranja) ve u potpunosti moe ii u bazu podataka i
prenositi se na zahtjev. A jednom kada se nae u bazi podataka, omogueno je lagano
pretraivanje, grupiranje, preslagivanje, razmjena i sve druge operacije koje je mogue
zamisliti. Nema razloga zato se to ne bi nastavilo i u budunosti, pogotovo uz sve vei broj
alata koji takve operacije olakavaju i pribliavaju obinim korisnicima.

Nekad dostupno samo velikim korporacijama a danas i pojedincu, sa razvojem tehnologije i

evolucijom ljudskih ideja, mogue je da e se web poeti profilirati jo vie, tvorei sve
specifinije siteove gdje e samo ljudska mata predstavljati granicu. Siteovi budunosti
mogli bi biti u potpunosti prilagoeni korisnikovim potrebama, servirati samo informacije
koje ga zanimaju, precizno pretraivati i obraivati korisnikove zahtjeve. Programiranje i
umjetna inteligencija e svakako tu odigrati svoju ulogu.

Mogue je zamisliti web na kojemu e: Web preglednik trenutno prikazivati rezultate koje e
itatelju biti najzanimljiviji; Trailice koja e izbacivati manje rezultata i bolje rezultate
svaki put; Trite koje e svaki put pokazivati najbolje proizvode i usluge ali i omoguiti
reklamu svega to god poelimo; Uope nee biti spama, phishinga ili online prijevara;
Pristup detaljima svih kontakata biti e mogu u bilo koje vrijeme, bez truda uz mogunost
kontakta sa njima ma gdje god se nalazili. Budunost weba je svijetla i vrlo je vjerojatno da e
postojati u odreenoj budunosti trend koji e se tada nazivati Web 3.0.

Web 3.0 kao pojam ve je definiran i ve se rade analize i predvianja to bi mogla takva
vrsta weba donijeti. Moe se s velikom sigurnou tvrditi da e ukljuivati semantiki web,
preobraaj weba u bazu podataka, primjenu u aplikacijama koje nisu nuno web preglednik,
veu primjenu umjetne inteligencije a vjerojatno i trodimenzionalnu interakciju i suradnju.
Semantiki web znai da e takav web ne samo biti vie prilagoen ljudskim potrebama ve
e ga i software lake prepoznavati, grupirati i arhivirati ime e se dobivati precizni rezultati
pretraivanja. Umjetna inteligencija bi mogla omoguiti precizno itanje stranica na nain na
koji to radi ovjek ali puno veom brzinom i sa puno vie kapaciteta te indeksiranje radi
preciznih rezultata pretraivanja na trailicama.

Sva ova predivianja zasnovana su na realnim osnovama i smjernicama koje pokazuje

dananji web a kao to je bio sluaj u prolosti, tako e nas i budunost vjerojatno iznenaditi
sa rjeenjima koje e moda biti ak i naprednija od ovih predvianja, a koja e svakako
ponovo izmjeniti nain na koji gledamo na web i openito na Internet.

PRIMJERI UPOTREBE WEB 2.0 TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Najee koritenim Web 2.0 tehnologijam pripadaju blogovi, wikiji, podcasti, oznaavanje
informacija, predviajua (prediktivna) trita i socijalno (drutveno) umreavanje.
Unastavku je prikazano nekoliko primjera upotrebe tih tehnologija u poslovanju.

Blogovi
Blogovi su se pojavili sredinom devedestih godina te ih s pravom moemo smatrati
najstarijima meu Web 2.0 aplikacijama. Iako je primjena blogova u poslovanju relativno nov
koncept, poduzea poput Casia, NTT East Corporation i NEC Corporation koristila su
blogove puno prije pojavljivanja paradigme Poduzea 2.0. U posljednje dvije godine pojavio
se veliki broj blog sustava namijenjenih poslovnoj upotrebi. Tako je npr. Six Apart predstavio
Movable Type Enterprise kao poboljanu verziju svojih prethodnih proizvoda namijenjenu
grupnom koritenju. Osnovni rizik koritenja projektnog bloga je njegovo neredovito
odravanje ime mu se automatski smanjuje uinkovitost te gubi smisao.

Movable Type Enterprise

Izvor: http://www.readwriteweb.com/archives/movable_type_enterprise.php

Kolaborativni editori
Poveanjem opsega poslovanja, broja zaposlenika, klijenata i poslovnih partnera, raste i broj
dokumenata koji kolaju kroz poduzee. Osnovni problemi koji se u tom sluaju javljaju su
neefikasno upravljnje verzijama dokumenata i njihovo dupliciranje, nemogunost utvrivanja
vlasnitva nad dokumentima i njihovog vremenskog trajanja itd. U rjeavanju spomenutih
problema mogu pomoi kolaborativni editori. Rije je web servisima koji predstavljaju
zamjenu za standardne office aplikacije te ih karakterizira efikasan nain razmjene
dokumenata i simulatnog rada na istom dokumentu. Osim toga, editori ove vrste sadre
informacije o tome tko je dokument kreirao te omoguavaju da nova verzija zamijeni staru
verziju dokumenta ime se rjeavaju problemi upravljanja verzijama dokumenata kao i
njihovog vlasnitva. Od osnovnih predstavnika ove skupine potrebno je izdvojiti Zoho i
Google Docs.

E-uenje
Mnoge su organizacije prepoznale da je redoviti trening i struno usavravanje njihove radne
snage jedini nain odravanja konkurentnosti u promjenjivom okruenju. Razvojem
tehnologija i implementacijom novih dostignua, zaposlenici se moraju moi prilagoditi i
usvojiti nova znanja. Meutim, kako klasian trening oduzima dosta od radnog vremena
zasposlenika te poduzeima stvara dodatne trokove, javlja se potreba za alternativnim
oblikom edukacije. E-uenje je postalo odrivo rjeenje koje se suoava sa potrebom za
kontinuiranom edukacijom zaposlenika koje je jeftinije i fleksibilnije od tradicionalnog
treninga. Do danas se razvio veliki broj sustava namijenjenih e-uenju, no jedan od poznatijih
je E-learning community 2.0 koji je prvenstveno namijenjen upotrebi u profesionalne svrhe.

E-learning community 2.0

Izvor: http://momb.socio-kybernetics.net/beta/e-learning-community-20

Drutvene mrene stranice

Drutvene mrene stranice (engl. Social Network Sites) su web servisi u obliku virtualnih
zajednica gdje se susreu ljudi istih interesa. Pojedinci stvaraju profile sa osobnim
podacima, znanjima, interesima i vjetinama te pomou njih ostvaruju kontakte sa
istomiljenicima. Poduzee moe servise ove vrste, kroz kreiranje profila i predstavljanje
svoje poslovne ponude, iskoristiti kako bi se promoviralo i/ili kontaktiralo potencijalne
klijente i poslovne partnere. Od servisa ove vrste koji su prvenstveno namijenjeni pojedincima
potrebno je izdvojiti Myspace i Facebook. Glavni predstavnici drutvenih mrenih stranica
koji se koriste u poslovanju su Hoovers Connect i Zoom Info.

Umne mape
Umne mape (engl. mind maps) su dijagrami koji nastaju procesom radijalnog razmiljanja, a
slue za prezentaciju generiranih ideja. Dijagram nastaje tako da se kljuna ideja stavi u
sredinu te se onda sa njome kruno povezuju ostale ideje. Umne mape se mogu koristiti u
svim domenama poslovanja od planiranja, organiziranja, pregovaranja, voenja projekata i
slino. Osnovne prednosti dijagrama ove vrste su razvoj novih znanja, uteda resursa te
uinkovitije rjeavanje problema. Mindomo je trenutno najpopularniji web 2.0 servis za
stvaranje umnih mapa.
Mindomo

Izvor: http://www.lifespy.com/2007/web-raid-create-mind-maps-online-with-mindomo/

E-portfolio
E-portfolio je digitalna baza na webu u koju zaposlenici pohranjuju svoja znanja i iskustva u
obliku multimedijalnih podataka, a sve sa ciljem razmjene tih informacija sa ostalima. Na
ovaj nain poduzea mogu bolje iskoristiti cjelokupni inventar znanja i iskustava zaposlenika
te se na puno kvalitetniji nain predstaviti potencijalnim klijentima, poslovnim partnerima i
ulagaima. Od popularnijih web aplikacija koje su namijenjene izradi e-portfolia potrebno je
izdvojiti Elgg koji je implementiran na Fakultetu organizacije i informatike za potrebe
meunarodnih projekata.

Naravno, trend Weba 2.0 nije zaobiao i Hrvatsku te je na domaem webu prole godine
predstavljen prvi Web 2.0 projekt imena DvaNula (www.dvanula.com), koji nudi nekoliko
razliitih servisa. Tako RSS reader omoguava korisnicima da pohrane svoje RSS izvore te
prate gotovo u realnom vremenu gdje se to auriralo bez da odlaze na siteove kako bi to
provjerili. Usluga je to koja nesumnjivo tedi vrijeme. U mogunosti su takoer pohraniti sve
svoje omiljene linkove (bookmarke), oznaiti ih tagom (kljuna rije) te im pristupati odakle
ele, pa je rije i o prvom domaem social bookmark servisu.

Hr.Digg pokazuje koji su najitaniji tekstovi na domaem i stranom webu, na temelju broja
posjeta odreenom tekstu odnosno glasanju korisnika. Osim tekstova, mogue je, u odjelu
HR.Foto.Digg vidjeti i koje se najpopularnije fotografije u nas i na Internetu. Radi se ujedno i
o jednom od prvih hrvatskih siteova koji je uveo oglaavanje po tagovima, odnosno
mogunost zakupa profila po uzoru na planetarno popularni MySpace. Oglaiva zakupi tag
(kljuna rije), na primjer Mobitel, i svaki put kada neki od korisnika klikne na ovu rije,
prikazati e se i tekstualna reklama s opisom proizvoda. U budunosti bi DvaNula i slini
projekti u Hrvatskoj mogli donositi i pristojnu zaradu, po uzoru na strane servise.
ZAKLJUAK

Web 2.0 je filozofija uzajamnog poveanja kolektivne inteligencije i dodane vrijednosti za

svakog sudionika dinamikim stvaranjem i dijeljenjem informacija. Osnovne karakteristike
Web 2.0 su otvorenost, sloboda i kolektivna inteligencija. Krovni pojam Web 2.0 tehnologija
pokriva irok spektar novih internetskih tehnologija. Najee koritenima pripadaju
blogovi, wikiji, podcasti, oznaavanje informacija, predviajua (prediktivna) trita i
socijalno (drutveno) umreavanje. No, valja napomenuti kako se praktiki svakodnevno
javljaju nove tehnologije i alati, tako da se Web 2.0 obitelj vrlo brzo iri.

U poslovnom svijetu Web 2.0 postao je interesantan u posljednjih 5 godina, kada je sve vie
ljudi investiralo u Web 2.0 projekte, dok su jaki igrai, kao to su Google, Yahoo, eBay i
slini, krenuli u veliku kupovinu Web 2.0 projekata. Prvu ozbiljniju raspravu o tome objavio
je u poznatom i respektabilnom asopisu The MIT Sloan Management Review, u proljee
2006. godine, harvardski profesor Andrew McAffee koji poduzee u ijem se poslovanju
primjenjuju Web 2.0 tehnologije naziva Poduzee 2.0 (Enterprise 2.0).

U zadnjih pola desetljea proizvoai softvera ulau mnogo truda i sredstava kako bi ideju
Poduzea 2,0 pretoili u stvarnost, nastojei u svoja softverska rjeenja ukljuiti neke od Web
2.0 tehnologija. Poseban se naglasak u tim nastojanima stavlja na tehnologije pretraivanja
podataka u cjelokupnome poduzeu (engl. Enterprise Search), suradnje (kolaboracije)
djelatnika zasnovane na Webu (engl. Web-based Collaboration), nestrukturiranih
komunikacijsko-informacijskih mrea (engl. Mashup) i nekih drugih koncepata,a sve to s
ciljem mogueg unaprjeenja njihove uinkovitosti, djelotvornosti i produktivnosti.
Proizvoai softvera nastoje uklopiti u Web 2.0 tehnologije to vie sigurnosnih, kontrolnih i
upravljakih funkcija i znaajki kakve se mogu nai u svim kvalitetnim tradicionalnim
poslovnim raunalnim aplikacijama. Ipak, Web 2.0 tehnologije danas su, sa stajalita njihove
primjene u poslovnoj praksi, jo uvijek u ranom djetinjstvu i trebat e uloiti mnogo truda,
vremena, novca i kreativnih napora da bi se spoznali, objektivno utvrdili i, to je jo vanije,
mudro iskoristili njihovi poslovni potencijali.

Unato djejim bolestima, tvrtke bi svakako trebale i dalje istraivati potencijale Web 2.0
tehnologija i traiti naine njihove primjene radi unapreenja svojih poslovnih informacijskih
sustava i ostvarivanja jo boljih rezultata svojih elektroniki obavljanih poslova. U tu svrhu
trebale bi slijediti nekoliko osnovnih smjernica ija primjena uvjetuje uspjeh u primjeni Web
2.0 tehnologija u poslovnom procesu. Naime, ostvarivanje koristi od Web 2.0 tehnologija u
poslovanju podrazumijeva odreene promjene u organizacijskoj kulturi, uvaavanje miljenja
i inicijativa korisnika, procedure i standarde koji odraavaju potrebe i elje ljudi,
personalizaciju i respektiranje osobnosti klijenata, potivanje injenice da prava rjeenja
dolaze od pravih sudionika te iznalaenje novih metoda upravljanja poslovnim rizicima.

Naravno, Web 2.0 tehnologije imaju i neke potencijalne nedostatke. Poduzee 2.0 je koncept
implementacije i primjene Web 2.0 tehnologija u poslovanju. Mane takvog poduzea su, prije
svega, smanjena sigurnost (pri emu se misli na rizik da e ljudi objaviti informacije koje ne
bi smjeli), virusi, malware, gubitak kontrole nad sadrajem i IT-om. Malware je pojam koji
oznaava zloudnu programsku podrku. Taj pojam nastao je od engleskih rijei malicious i
software to u prijevodu znai maliciozni ili zloudna programska podrka. Osim,
klasinih raunalnih virusa ovaj pojam oznaava sve vrste programskih podrki koji na bilo
koji nain mogu ugroziti raunalni sustav, kao to su trojanci, raunalni crvi, itd. Ipak, koristi
primjene Web 2.0 tehnologija daleko premauju eventualne nedostatke.

Budunost weba je svijetla i vrlo je vjerojatno da e postojati u odreenoj budunosti trend

koji e se tada nazivati Web 3.0. Web 3.0 kao pojam ve je definiran i ve se rade analize i
predvianja to bi mogla takva vrsta weba donijeti. Moe se s velikom sigurnou tvrditi da
e ukljuivati semantiki web, preobraaj weba u bazu podataka, primjenu u aplikacijama
koje nisu nuno web preglednik, veu primjenu umjetne inteligencije a vjerojatno i
trodimenzionalnu interakciju i suradnju. Sva ova predivianja zasnovana su na realnim
osnovama i smjernicama koje pokazuje dananji web a kao to je bio sluaj u prolosti, tako
e nas i budunost vjerojatno iznenaditi sa rjeenjima koje e moda biti ak i naprednija od
ovih predvianja, a koja e svakako ponovo izmjeniti nain na koji gledamo na web i
openito na Internet.

LITERATURA

Batini N., Pandur M. (2009) Organizacija telekomunikacijske mree WEB 2.0, Sveuilite
u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb

Bitna je namjera. URL: http://www.ebizmags.com/bitna-je-namjera/ (4. listopada 2011.)

Collaboration Across Borders. URL:

http://www.corp.att.com/emea/docs/s5_collaboration_eng.pdf (4. listopada 2011.)

urko, K., Panian, . (urednici) (2010) Poslovni informacijski sustavi, Element, Zagreb

Information Week, URL:

http://www.informationweek.com/news/internet/web2.0/showArticle.jhtml?
articleID=208403379 (4. listopada 2011.)

Jurman, D. (2007) Web poslovanje sljedee generacije. URL: http://www.djurman.com/?

subaction=showfull&id=1170664436&archive=&start_from=&ucat=7& (3. listopada 2011.)

Koje su mane poduzea 2.0? URL: http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?edit=yes&name=KM+-

+Tim+47&page=FAQ (45 listopada 2011.)

Lackovi, M. (2008) to je zapravo Web 2.0? URL: http://www.ebizmags.com/sto-je-

zapravo-web-20/ (4. listopada 2011.)

MacManus, R. (2005) Web 2.0 Meme Map. URL:

http://www.readwriteweb.com/archives/web_20_meme_map.php (4. listopada 2011.)

Morris, M. (2009) How Do Users Feel About Technology?, Forrester Research, URL:
http://www.forrester.com (4. listopada 2011.)

Orehovaki, T., Konecki, M., Stapi, Z. (2008) Primjena Web 2.0 tehnologija u poslovanju,
CASE 20 - metode i alati za razvoj poslovnih i informatikih sustava, str. 197. 202.

Tebbutt, D. (2006) Genie in a bottle, Information World Review,

http://www.iwr.co.uk/information-world-review/features/2155786/genie-bottle (3. listopada
2011.)

Web 2.0. URL: http://www.considero.hr/Baza-znanja/Rjecnik

pojmova/tabid/4164/articleType/ArticleView/articleId/2998/Web-20.aspx (5. listopada 2011.)

Web 2.0. URL: http://www.microsoft.hr/press/2008/archdigg%20web%202.0.docx (7.

listopada 2011.)

What is folksonomy in Web 2.0? URL: http://www.techbaba.com/q/2050-

folksonomy+web+2+0.aspx (4. listopada 2011.)