IZRADA WEB STRANICA

UVOD

Zahvaljujui izrazitom tehnolokom i informatikom napretku, izrada web stranica postala je gotovo
rutinski oblik za svakog informatiara u toj domeni posla. Nekada prije, osobe koje su se bavile
izradom web stranica ili web dizajnom(slika 1.), imale su puno zahtjevnije zadatke, a samim time bile
su cjenjenije na tritu. Danas je situacija ipak malo drugaija. Naime, literatura za izradu web
stranica puno je dostupnija budui da svatko ili veina ljudi danas imaju pristup internetskoj vezi, a
samim time i kvalitetnoj literaturi. Takoer,potrebno je i naglasiti da kroz razne video isjeke na
nekim kanalima kao npr. Youtube moe se vizualno doarati i vidjeti kako izgleda step-by-step izrada
web stranice. Prije ove privilegije, sjetimo se, postojale su knjige koje su nudile iroki spektar
teoretskog znanja, no praksa je ipak sasvim neto drugo. To vrijedi danas za veinu djelatnosti
vezanih za informatiku. Bez obzira na vrlo iroku dostupnost literature, za izraditi kvalitetnu web
stranicu je potrebno puno znanja te mnogo prakse. No, ponavljamo, u usporedbi s prijannjim
vremenima, mnogo je lake danas napraviti web stranicu nego prije.

Slika 1. Pojam web dizajna

STRUKTURA IZRADE WEB STRANICA

Web stranice moemo zamisliti kao stranice pojedine knjige ili dokumenta pisanog u Microsoft
Wordu. No, razlika je ta to su ti dokumenti pisani u posebnom jeziku koji se zove HTML (Hypertext
Markup Language)(slika 2.) te omoguuje nam savim nov nain ''listanja knjige'', i to s vrlo

jednostavnim klikom koji pomou linkova nas vode kroz podatke. No, o njemu neto kasnije. Ovakve
web stranice najee osim teksta, sadre i slike, videe i zvuk. No, za izradu web stranice nije
potrebno znati HTML jezik doslovno. Mogue je koristiti neki HTML editor koji omoguu da vizualno
pregledamo stranicu (Design) a najpoznatiji takav program je Microsoft Front Page(slika 1.)
Da bi web stranice uope funkcionirale, potrebno je imati server. Serverom nazivamo raunala koja
su upaljena i u funkciji 24 h dnevno, i ona omoguavaju neprekdinu dostupnost potencijalnim
korisnicima.

Slika 2. - HTML

HTML

HTML je skraenica od Hyper Text Markup Language. Ovaj pojam upuuje na jezik za oznaavanje, te
mogunost meusobnog povezivanja dokumenata hiper-poveznicama (eng. Hyperlink). Ta
oznaavanja vre se koritenjem tzv. tagova kojim se stvaraju i povezuju elementi HTML dokumenta.
Tagovi upuuju na preglednik (eng. browser) i to na nain na koji e se prikazati tekst koji slijedi
odmah nakon taga. Svaka HTML datoteka mora imati ''produetak'' kao primjerice .html, te se moe
kreirati koritenjem bilo kojeg tekst editora.
HTML je uveden u kasnim 80-im i poetkom 90-ih. Danas imamo novu XHTML koji je u biti nova,
poboljana verzija HTML-a bazirana na jeziku (eng. eXtensible Markup Language).
Prednost XHTML-a nad HTML-om je je ta da nema nekih neregularnsoti kojih ima HTML kod itanja
dokumenata. XHTML s druge strane, koristi velo jednostavnu i predvidivu sintaksu.
Oba ta programa se sastoje od 3 vrsti komponenti:

Elementi: Identificriaju razliite dijelove HTML stranice koritenjem tagova

Atributi: Informacije o elementima
Entiteti: Ne-ASCII tekstualni znakovi

Elementima moemo nazvati blokove i HTML-a i XHTML-a. Njih koristimo kada opisujemo neki tekst
na stranici. Ti elementi su napravljeni od tagova i sadraja koji se nalaze u tim tagovima. Nalazimo 2
glavna tipa elemenata:

Elementi sa sadrajem napravljenim od poetnog i zavrnog taga

Elementi koji sadre pojedinani (samostalni tag)

Takoer, kljuna razlika izmeu XHTML-a i HTML-a je ta da svi elementi koji nisu popunjeni u XHTMLu moraju zavriti s kosom crtom (/) prije zatvaranja.

CSS

CSS (Cascading Style Sheets), odnosno kaskadni stilovi, su mehanizmi za dodavanje stilova: fontova,
boja, ureivanja tablica i sl. Kad se CSS (slika 3.) pojavio, izazvao je velik pomak na iternetu i to najvie
zahvaljujui odvajanju prezentacije podataka i dizajn od same strukture podataka. Rezultat toga je da
HTML kod postaje pregledniji i manji to znai da ga je puno lake kntrolirati, a i jednostavnije je
promijeniti izgled stranice.
CSS je pridonio itav niz naina ureivanja podatak koji do tada nisu postojali, tj. nisu postojali u
samom HTML-u, a web programeri su razvili razne korisne tehnike pomou kojih se moe utediti
vrijeme.
Mogunosti formatiranja HTML-a su dosta ograniene. Kada radimo dizajn stranice u HTML-u,
ogranieni smo na tablice, kontroliranje fontova, te mali broj stilova kao bold i italic. Pomou stilskih
obrazaca nude nam se mogunosti:

kontrola prikaza na stranici (npr. razmak kod linija, znakova, pozicije slika)
primjena promjena na cijelu stranicu
kreiranje dinaminih stranica
koritenje istog stilskog obrasca za svaku stranicu

CSS stilovi napravljeni su od stilskih pravila. Svako pojedino pravilo ima dva dijela:

selektor-dio koji odreuje na koje se stilsko pravilo odnosi

deklaracija-dio koji odreuje kako izgleda sadraj opisan CSS-om

CSS specifikacija sadri listu svih opcija s kojima moemo raditi u svojim stilskim pravilima, te
vrijednostima koje pravila mogu zauzeti. Stiliski obrasci nadjaavaju unutarnja pravila prikaza u
internet pregledniku. Odredbe za formatiranje utjeu na krajnji prikaz stranice u korisnikovom
prozoru.

Slika 3. - CSS