Poslovna informatika Ispitna pitanja

1. Parcijalni ispit
1. Definiite Intranet!
Zadovoljenje masovnih informacionih poslovnih potreba za komunikacijama i razmjenom
informacija unutar poslovnog sistema, firme, posla ili institucije uz primjenu savremenih ICT
tehnologija naziva se Intranet.
2. Navedite etiri poslovne potrebe vezane za informacije.
Pronalaenje informacija
Dobijanje aktuelne informacije
Manipulacija informacijama
Razmjena i zajedniko koritenje informacija
3. Objasnite koncept pronalaenja informacija na Intranetu.
Intranet povezuje razdvojene informacije kao i nestrukturirane sa strukturiranim
informacijama i podacima.
Intranet se moe zamisliti i kao auto-karta aplikacija koja povezuje informacije i njihove
dijelove i dokumenta na raznim lokacijama u okviru korporacije.
4. ta se podrazumijeva pod pojmom urnalizacija?
Pohranjivanje dokumenata urnalizacijom. Dokumenti raspoloivi on-line.
Dokumenti se smjetaju centralizovano pa je i njihovo auriranje pojednostavljeno jer se
obavlja na samo jednom mjestu.
5. Kako se definie manipulacija informacijama sa stanovita Intraneta?
Informacije se mogu lako i jednostavno konvertovati u razne formate. Strukturirane, govorne i
tekstualne informacije, grafike informacije itd.
6. Kako se realizuje koncept razmjene i zajednikog koritenja informacija na
Intranetu?
E-mailom, oglasnom tablom, diskusionim grupama, radnim grupama, itd.
7. Navedite pet komponenti od kojih se sastoji Intranet.
Intranet se sastoji od mrene infrastrukture, servera, dokumenata, pretraivaa i aplikacija.
8. Koja je razlika izmeu Intraneta i obine raunarske mree?
Na prvi pogled Intranet se ne razlikuje mnogo od neke tipine mrene aplikacije.
Postoji server, serverska aplikacija i podaci, klijenti i klijentske aplikacije, mrene
infrastrukture.
Sa tehnikog stanovita jedina je novina pretraiva i HTML format za dokumente.
Kljuna razlika nije tehnika ve je u nainu izvoenja. Intranet bitno razlikuje kombinovanje
jedinstvenog pristupa (pretraivaa) sa grafikom prirodom dokumenta.
I jo je jedan znaajna razlika to HTTP i HTML nisu zavisni od platforme.
Takoe je znaajna razlika i ta da se kod Intraneta aplikacije dizajniraju tako da se u najveoj
mjeri izvravaju na serveru i time se umanjuju klijentski zahtjevi.
Sutinska razlika je u tehnologiji stvaranja HIPERVEZA!!!
9. Navedite najmanje etiri alata za izradu Intraneta.
FrontPage
Internet Explorer
Office
Internet Information Server (IIS) i drugi proizvodi
BackOffice-a
Tehnologije za izradu prilagoenih ActiveX
10. Navedite est faza kod planiranja Web-a.
Ciljana publika, tema Weba, svrha Weba, izbor sadraja Weba, planiranje odravanja Weba,
planiranje izrade Weba.
11. Definiite i objasnite fazu odreivanja teme kod planiranja Web-a.
Presudno je vano odrediti tanu temu Web-a i potruditi se da materija kojom se Web bavi
bude jasna i vidljiva na svakoj stranici i u svakom dijelu Web-a. esto se desi da surferi
(sluajni posjetioci) zalutaju na neku stranicu ili dio Web-a i na je interes da i na tom dijelu
prepoznaju temu cijelog Web-a. S druge strane ako se ne nude oni tematski sadraji koje
potencijalnog posjetioca zanimaju, ak i ako ostane malo due na Web-u, to nee koristiti ni
posjetiocu ni vlasniku Web-a.
12. Definiite i objasnite fazu odreivanja svrhe kod planiranja Web-a.
Svrha Web-a usko je povezana sa ciljem i odgovara na pitanja:
ta se eli postii sa Web-om?
Koji se stepen interaktivnosti eli pruiti posjetiocima Web-a?


Da li se ele stvoriti odnosi na posjetiocima?
Da li se pomou stranica eli zaraivati ili e sluiti iskljuivo za promociju?
Koji e sadraji privui posjetioce da se vrate na stranice?


13. Definiite i objasnite fazu izbora sadraja kod planiranja Web-a.
Sljedei korak kod planiranja Web-a je izbor sadraja. Da bi se ovaj korak sproveo potrebno je
dati, izmeu ostalih, i odgovore na sljedea pitanja:
eli objaviti na Web-u?

ta bi ciljani posjetioci eljeli vidjeti na Web-u?

redstaviti saeto (okvirno) ili detaljno?
laze lino?
-u?
ele li se informacije na Web-u nainiti javnima ili bi dio bio namijenjen iskljuivo
partnerima?
Da li sadraj pripremljen u elektronskom obliiku i ko e ga pripremiti?
Kako e sadraj biti organizovan na Web-u?
i na jednostavan nain pronai eljeni sadraj?

14. Definiite i objasnite fazu planiranja odravanja kod planiranja Web-a.
Moda bi adekvatiniji termin bio auriranje Web-a, ako se misli na osvjeavanje Web-a
aktuelnim informacijama. Meutim, kako osim osvjeavanja postoji potreba dopune starih ali i
kreiranje novih sadraja i/ili stranica, pravi uobiajeni izraz je odravanje za sve ono to se
mora uraditi od strane vlasnika i provajdera da bi na Web-u uvijek bio eljeni sadraj i da bi se
odrala njegova privlanost i jednostavnost koritenja.
Za izradu plana odravanja Web-a mogu posluiti odgovori i na ova pitanja:
-u?
ljne da Web uvijek izgleda svjee i odravano (ne zaputeno)?
-a?

i imati aktivne prilike uea u radu stranca Web-a?
e planiranih interaktivnih sadraja, posebno ako se
njihova(ne)koritenost vidi na stranicama (to je est sluaj kod foruma, anketa i sl.)?

15. Definiite i objasnite fazu odreivanja planiranja izrade kod planiranja Web-a.
Kod planiranja izrade Web-a potrebno je, izmeu ostalog, voditi rauna i o:

i saradnici (tzv. outsourcing)?
-a?
Kome se webmaster moe obratiti za pomo u sluaju problema?
uraditi sam ili e trebati angaovati vie ljudi?
-a?
Da li su pripremljeni svi sadraji i definisana struktura Web-a?

16. Definiite i objasnite fazu odreivanja cilja kod planiranja Web-a.

17. Navedite bar etiri komponente koje utiu na Web dizajn.
Vizuelni izgled, programiranje, poslovne primjene, tamparstvo, grafiki dizajn, tehnologije
klinent/server, oblikovanje korisnikog okruenja, upotrebljivost.
18. Nacrtajte i objasnite priramidu Web dizajna.
esto se Web dizajn predstavlja piramidom kod koje se u osnovi nalaze forma (vizuelni
izgled) i funkcija (tehnologije) a na vrhu svrha (ekonomija). Sadraj (etvrti element Web
dizajna) predstavlja blokove gradive elemente te piramide.

19. Navedite etiri vizuelna elementa Web dizajna.
U vizuelne elemente spadaju:






20. Nacrtajte i objasnite kaskadni model Web dizajna.
Web dizajn ima svoje faze, koje se moraju potovati u toku izrade ukoliko se eli da Web
lokacija bude atraktivna i korisna za korisnika.
Uobiajeno je da se koristi tzv. kaskadni model dizajna.

21. Definiite korisnost Web lokacije.
Osobina Web lokacije da bude korisna posjetiocima posmatra se kroz korisnost (utility).
Korisnost je ona funkcionalnost lokacije koja izlazi u susret potrebama korisnika.
22. Definiite upotrebljivost Web lokacije.
Upotrebljivost je korisnikova sposobnost da lokaciju koristi kako bi postigao odreeni cilj.
Upotrebljivost je stepen u kome lokaciju moe upotrebljavati odreena grupa korisnika da bi
postigla odreene ciljeve, na odgovarajui, efikasan i zadovoljavajui nain, unutar odreenog
naina koritenja.
23. Objasnite evoluciju Weba od koncepta tampane strane.
Web je u poetku bio shvaen kao tampana strana u elektronskoj formi. Meutim, kako je
znaaj Weba rastao tako se od koncepta Web kao tampana strana prelazilo na koncept
Web kao program (usluga) koji neto radi.U ranim danima bilo je relativno lako postii
funkcionalnost Web lokacije. Lokacije su veinom predstavljale samo elektronsku imitaciju
tampanih broura, kataloga ili asopisa. ak i onda kada se lokacija ozbiljno suoavala sa
problemom upotrebljivosti, najgore to je posjetioca moglo da oekuje bilo je da izgubi ili da
pogreno ispuni neki obrazac. Dananje Web lokacije, meutim, pojavljuju se u mnogim
oblicima, poevi od jednostavnijih brourver lokacija, pa do sloenih aplikacija koje se
izvravaju na mrei. Raznolikost i sloenost savremenih lokacija premjestile su teite na
upotrebljivost, kao na kljuni element dizajna.
24. Objasnite skraenicu GUI.
Iako se Web lokacije znatno razlikuju od uobiajenog softvera (drugaije se distribuiraju, lake
za uenje, nemaju problem instalacije i deinstalacije, usredsreene na sadraj) i dalje se, kao i
uobiajeni softver, oslanjaju na grafiki korisniki interfejs (GUI Graphic User Interface):
prozore, ikonice, menije i pokaziva mia. Korisnik oekuje da i na Web lokaciji prepozna
poznate stvari iz GUI na koje je ve navikao.
25. Od koja etiri elementa zavisi opti utisak korisnika kad naputa Web lokaciju?
Opti utisak korisnika kada naputa lokaciju zavisi od vizuelnih elemenata, sadraja,
tehnologije, upotrebljivosti lokacije, kao i od toga da li je korisnik uspio ostvariti svoj cilj.
26. Za grafiki dizajn vrijedi slogan: ta vidi to e i dobiti. Kako glasi slogan za
Web?
Za Web vrijedi slogan: ta elite, to ete i vidjeti!
27. ta se podrazumijeva pod ad hoc postupkom Web dizajna?
Ovi postupci (kod kojih ustvari nema pravila rada) pogodni su za male lokacije. Ovdje je
uvijek problem kasnije odravanje jer niko, osim autora, nije u stanju povezati cjelinu. esto
se, nakon nekog vremena, ni sami autori ne snalaze.
Osnovni nedostatak ovog pristupa je nedovoljno planiranje.
28. Nacrtajte i objasnite modifikovani kaskadni model Web dizajna sa vrtlogom.
Ovaj model podrazumijeva viestruko vraanje (vrtloenje) na prvu fazu, to moe biti
posebno korisno kod projekata koji sadre mnogo nepoznatih faktora.
29. Objasnite model Web dizajna evoluirajueg prototipa.
Ovaj model, koji se jo naziva i zajedniko dizajniranje aplikacije (engleski: JAD Joint
Application Design), podrazumijeva da se izgradi prototip lokacije, prikae se korisniku i
dobiju se povratne informacije na osnovu kojih se vri korekcija prototipa. Osnovni
nedostatak: potencijalno velik broj revizija koje je teko finansirati.
30. Nabrojite est faza na koje se u praksi svodi projektovanje Web lokacije.
U praksi, koristei predloene modele, projektovanje se svodi na:
1. Razgovor dizajnera sa klijentima da bi se razumjeli njihovi zahtjevi
2. Izrada prototipa
3. Klijent proba prototip i predlae izmjene
4. Izmjene protoripa
5. Dobijanje saglasnosti klijenta
6. Objavljivanje lokacije
31. Objasnite ulogu brainstorming-a kod projektovanja Web lokacije.
Kod mnogih Web projekata postoji elja da se u lokaciju ukljui praktino sve. Da bi se svrha
lokacije tano odredila, esto je potrebna tzv. una diskusija (engl. brainstorming). Cilj
takvog sastanka jeste da se iznese to je mogue vie ideja. Zgodno je da se na takvim
sastancima koristi "prazna tabla" (bilo prava, bilo elektronska) kako bi uesnici diskusije
odmah mogli da zabelee ideje do kojih dou ili da prepravljaju predloge drugih uesnika.
32. Navedite i objasnite etiri faze kod definisanja ciljeva Web lokacije.
1. una rasprava (brainstorming)
2. Izbor jasnih ciljeva i svrhe
3. Obezbjeenje dosljednosti
4. Suavanje ciljeva
33. Navedite najmanje etiri pitanja koja se moraju postaviti kod definisanja profila
korisnika.
Kako su stigli na lokaciju?
ta ele da obave na lokaciji?
U koje vrijeme posjeuju lokaciju?
Koliko se dugo zadravaju na lokaciji?
Kad e se ponovo vratiti na lokaciju, ako se uopte vrate?
34. Na koja etiri pitanja odgovaraju zahtjevi koje Web lokacija mora ispuniti?
o Kakav e sadraj biti potreban?
o Kako lokacija treba da izgleda?
o Kakve programe treba ugraditi?
o Koliko e servera biti potrebno za usluivanje posjetilaca?

35. Navedite osam od dvanaest taaka koje treba sadravati plan Web lokacije.
1. Kratak opis namjene lokacije
2. Detaljan opis namjene lokacije
3. Rasprava o korisnicima lokacije
4. Rasprava o scenariju koritenja lokacije
5. Zahtjevi u pogledu sadraja
6. Tehniki zahtjevi
7. Zahtjevi u pogledu izgleda
8. Zahtjevi u pogledu isporuke
9. Dijagram strukture lokacije
10. Osoblje
11. Dijagram izvrenja projekta
12. Finansije
36. ta se podrazumijeva pod alfa a ta pod beta verzijom Web lokacije?
Kada dovrite prototip dizajna, vrijeme je da napravite neto to se moe zvati maketa lokacije
ili alfa verzija lokacije. Izradu makete zapoinjete tako to digitalnu kompoziciju dijelite, a
zatim njene dijelove slaete u Web strane pomou HTML-a i, moda, kaskadnih stilova.
Pokuajte da koristite ablone jer ete tako lokaciju sloiti jednim potezom. Meutim, nemojte
jo da unosite sadraj. Zavrena maketa lokacije treba da bude bez sadraja, navigacija na njoj
treba u potpunosti da funkcionie, ali njena interaktivnost moe da bude samo simulirana.
Kada maketa lokacije bude prihvaena, moe se prei na realizaciju prave lokacije. Na strane
treba smjestiti stvaran sadraj, a pozadinske komponente i interaktivne elemente treba ugraditi
u konani vizuelni interfejs.
37. Kojih est elemenata obuhvata provjera Web lokacije?
Provjera obuhvata:
1. Provjera vizuelne prihvatljivosti
2. Provjera funkcionalnosti
3. Provjera sadraja
4. Provjera kompatibilnosti sistema i itaa
5. Provjera prikazivanja
6. Provjera kako lokaciju prihvataju korisnici

38. Navedite pet elemenata koje Jakob Nielsen nudi za odreivanje upotrebljivosti Web
lokacije.
Jakob Nielsen nudi pet elemenata za odreivanje upotrebljivosti lokacije:
1. Lakoa uenja
2. Lakoa pamenja
3. Efikasnost koritenja
4. Pouzdanost u radu
5. Zadovoljstvo korisnika

39. Koja tri faktora utiu na opaanje boje?

o Ton (stepen slinosti sa osnovnim bojama: crvenom, zelenom i plavom ili njihovom
kombinacijom)
o Zasienje (obojenost boje, tj. stepen razlike od bijele, sive ili crne boje.
o Svjetlina (stepen opaanja boje kao tamnije ili svijetlije) .

40. Definiite i objasnite tri mehanizma odgovorna za filtriranje podataka na Web-u.
Za filtriranje podataka odgovorna su tri mehanizma: postojanje granine vrijednosti nadraaja,
tzv. koktel-efekat i adaptacija ula.
41. Interpretirajte Fitts-ov zakon primjenjen na izradu sredstava za kretanje po lokaciji.
Skratite na minimum rastojanje izmeu opcija koje se biraju jedna poslije druge.
42. Od koja etiri elementa se sastoji svijet korisnika Web-a?
Sadraj, navigacija, predstavljanje i medij.
43. ta podrazumijevate pod pravilima upotrebe grafikog korisnikog interfejsa?

o uobiajeni meniji (File, Edit, View, Help)
o dugmad za upravljanje (Close, Minimize, Maximize)
o raspored elemenata interfjsa

44. Navedite bar etiri od est pravila na Web-u.
Neka uobiajena pravila na Web-u.
1. Logotip u gornjem lijevom uglu signalizira da je to povratak na matinu stranu.
2. Tekstualno prikazane veze se ponavljaju pri dnu strane.
3. Koritenje interne veze Back-to-top (ka poetku strane) na dugakim stranama.
4. Posebni oblici tampanja na stranama koje se esto tampaju.
5. Elementi koji se mogu pritiskati plavi su i podvueni.
6. Sekundarni elementi za navigaciju, kao to su mapa lokacije ili alatke za pretraivanje,
prikazuju se odvojeno od navigacije ka odjeljcima.
45. Navedite bar pet od 14 prijedloga za pristupanost na Web-u koje definie W3C
konzorcijum.
o Ne oslanjajte se iskljuivo na boje. (daltonisti)
o Neka upotreba jezika bude jasna.
o Pravite tabele koje se mogu transformisati.
o Obezbjedite jasan mehanizam navigacije
o Neka dokumenti budu jasni i jednostavni.

46. Definiite tri kategorije Web lokacija.
Javne Web lokacije, intranet i ekstranet.
47. Objasnite razliku izmeu interaktivne i statine Web lokacije.
o Na interaktivnoj lokaciji korisnici mogu direktno da rade sa sadrajem lokacije ili da
sarauju sa njenim posjetiocima.
o Na statikoj lokaciji sadraj je relativno nepromjenjiv, tj. korisnik ne moe da mijenja
izgled i sutinu podataka koje gleda. Ukratko, korisnik moe da manipulie sadrajem samo da
bi izabrao redoslijed kojim e ga pregledati.
48. Definiite dinamiku Web lokaciju.
Na dinamiki generisanoj lokaciji strane se generiu na zahtjev korisnika ili u trenutku kada
on pristupa lokaciji.
49. Definiite razliku izmeu fizike i logike strukture Web lokacije.
Logika struktura Web lokacije korisniku je vanija od fizike strukture.
50. Navedite i objasnite tri glavne strukture Web lokacije.
Potpuna, mjesovita, struktura iste mree.
51. Nacrtajte i objasnite strukturu potpune mree Web lokacije.

52. Navedite i objasnite tri strukture Web lokacije sa stanovita korisnika.
Porozna, poluporozna i neprobojna struktura lokacije.
53. ta podrazumijevate pod dubinom Web lokacije?
Napredniji nain oznaavanja strana daje vie obavetenja o lokaciji mjera dubine
pokazuje dubinu do koje je na lokaciji korisnik dospeo.
54. Navedite bar tri klase Web lokacija.
Komercijalne lokacije , informativne lokacije, zabavne lokacije

55. Koja su tri pitanja osnovna za definisanje navigacije na Web-u sa stanovita
korisnika?
Pri navigaciji korisnici esto postavljaju pitanja:
o Gdje se nalazim?
o Kuda mogu da idem?
o Kako da stignem tamo gdje sam naumio?
56. Objasnite skraenicu URL.
Taan poloaj na Web-u: URL adrese (URL Universal Resource Locator) jedinstvena
oznaka lokacije resursa .

57. ta su kolaii?
Kolai se sastoji od kratkog teksta koji lokacija uva u korisnikovom sistemu.
58. ta su orijentiri?
Korisnici svoju polaznu stranu pamte kao stalan orijentir, a matinu stranu lokacije kojoj su
pristupili kao privremeni orijentir. Zbog toga ove dvije strane treba uvijek isto da izgledaju, ali
i da se primjetno razlikuju od ostalih strana.
59. ta podrazumijevate pod dosljednou navigacije?
Mjesto sistema za navigaciju unutar organizacije strane traba da se dosljedno dri na cijeloj
lokaciji. Navigacija se mora sprovesti dosljedno u pogledu poloaja, redoslijeda i sadrine
elemenata.
60. Navedite tri od est elemenata koji se ne preporuuju kod izrade navigacije.
o Otimanje dugmeta Back (od itaa)
o Prozori koji iskau (poruke)
o Odstupanje od jedinstvene navigacije
o Kitnjasta digmad
o Izbjegavajte zavisnost od dugmeta Back
o Previe truda za korisnike

61. Koji je osnovni model povezivanja na Web-u?
Osnovi model povezivanja na Web-u (hipertekst)
Strukturirane i nestrukturirane veze
Strukturirane prate strukturu lokacije. Nestrukturirane su ukljuene mimo strukture.
Veze mogu biti unutranje (i unutarstranine) i eksterne.
62. Koja se tri stanja (i pripadajue boje) definiu da bi veza bila upotrebljiva?
o Upotrebljive veze
o Boje veza
Plava: Neposjeena
Ljubiasta: Posjeena
Crvena: Aktivna
o Dekorisanje veza

63. Navedite bar tri taksonomska oblika veza.
Tekstualne veze, grafiki tekstualne veze, dugmad, ikonice, mapirane slike.
64. Objasnite nain rada maina za pretraivanje Web-a.

Maina za pretraivanje automatski sakuplja i organizuje podatke o lokacijama odgovarajui
na upite korisnika. Maine prikupe ogroman broj strana, tumarajui po Web-u kao pauk.
Nakon toga se sakupljene strane indeksiraju, a na kraju se formira strana za pretraivanje u
koju korisnik moe da unese svoj upit i utvrdi koje se strane s njim slau. Za usporedbu, moe
se zamisliti da maina za pretraivanje najprije napravi najvei mogui plast sijena, a zatim ga
pokuava organizovati i na kraju puta korisnika da, postavljanjem upita, u tako
organizovanom plastu sijena pronae iglu.

65. Kako se spreava pretraivanje cijele Web lokacije?

66. Objasnite postupak ugraivanja mehanizma za pretraivanje.
Korak 1: Odluite ta da indeksirate.
Korak 2: Odluite kako da indeksirate podatke (spisak svih rijei ili spisak rijei za
pretraivanje).
Korak 3: Izaberite mainu za pretraivanje. (http://www.searchtools.com).
Korak 4: Dizajnirajte interfejs za pretraivanje.
Korak 5: Dizajnirajte stranu sa rezultatima.
Korak 6: Indeksirajte podatke.
Korak 7: Poveite mainu za pretraivanje sa interfejsom za pretraivanje.
Korak 8: Isprobavajte i nadgledajte rad maine.
67. O emu se mora voditi rauna kod dizajniranja interfejsa za pretraivanje?
Ovdje treba voditi rauna o tome ta korisnik trai. Na primjer, ako trai dio pod ifrom K-25,
najvjerovatnije ne trai sve dokumente koji sadre tu ifru nego trai samo dokument koji
opisuje taj dio.
68. O emu se mora voditi rauna kod dizajniranja obrasca za sloeno pretraivanje?
Bolje je da pretraivanje ograniite na temu, kategoriju ili pojam nego na podruje lokacije.
Pravilo:
Obrazac za sloeno pretraivanje mora sadravati uputstva i primjere.
69. O emu se mora voditi rauna kor dizajniranja strane sa rezultatima pretraivanja?
Pravila:
o Strane sa rezultatima bi trebalo da sadre to vie podataka kako bi korisnik mogao da
odlui koji e od rezultata detaljnije da pregleda.
o Format rezultata pretraivanja treba da odgovara podacima koji se dobijaju kao rezultat.
70. Definiite mapu Web lokacije.
Mapa je slika koja grafiki prikazuje poloaj razliitih elemenata u odreenom podruju ili
prostoru. Mapa lokacije strukturni je pregled lokacije na kome su prikazane strane koje su
obino strukturno bliske.
71. Koje dvije vrste mapa Web lokacije postoje?
Postoje dvije vrste: tekstualne i grafike mape lokacija.
72. Koje informacija korisniku obezbjeuje mapa Web lokacije.
Mapa lokacije treba korisniku pruiti sljedee podatke:
Gdje se nalazi, kuda moe da ide, prikaz okoline .
73. Definiite indeks Web lokacije.
Ukoliko mapa lokacije nije podesna moe se praviti indeks popis strana (abecedni/azbuni
ili pojmovno sreen). Za razliku od mape lokacije, odrednica u indeksu moe biti povezana sa
vie strana lokacije.