Sadržaj

1. UVOD......................................................................................................................................................................5
2. ŠTO JE DOSTUPNOST, A ŠTO ISKORISTIVOST?......................................................................................6
2.1. ISKORISTIVOST I DOSTUPNOST..............................................................................................................................6
2.2. MJERILA ISKORISTIVOSTI I DOSTUPNOSTI............................................................................................................8

3. DIZAJN USMJEREN KORISNIKU.......................................................................................................................11

4. SMJERNICE DOSTUPNOSTI...............................................................................................................................13
4.1. WEB KORISNICI........................................................................................................................................ 13
4.1.1. Razumjevanje i definiranje web korisnika...................................................................................13

4.1.2. Prepoznavanje individualnih razlika............................................................................................14

4.1.3. Spoznajne mogućnosti i ograničenja...........................................................................................14

4.1.4. Kategoriziranje publike................................................................................................................15

4.2. STANDARDI DOSTUPNOSTI.....................................................................................................................................16

5. SMJERNICE UPOTREBLJIVOSTI......................................................................................................................22
6. DIZAJN WEB MJESTA.........................................................................................................................................28
6.1. KORISNIČKI-CENTRIRANO KONCEPTUALIZIRANJE WEB MJESTA..............................................................................28
6.1.1. Fokusiranje na korisnika..............................................................................................................28

6.1.2. Personificiranje Web mjesta........................................................................................................29

6.2. POZICIONIRANJE SADRŽAJA......................................................................................................................................29

6.2.1. Određivanje ciljeva.....................................................................................................................29

6.2.2. Određivanje zadataka..................................................................................................................29

6.2.3. Organiziranje web mjesta i sadržaja............................................................................................30

6.3. UBRZAVANJE VREMENA ODAZIVA...........................................................................................................................30

6.4. POJEDNOSTAVLJIVANJE NAVIGACIJE........................................................................................................................30
6.4.1. Likovi...........................................................................................................................................31

6.4.2. Gumbi i kontrole..........................................................................................................................32

6.4.3. Mape web mjesta, popis sadržaja, indeksi..................................................................................32

6.4.4. Znakovi i povijest posjećenosti....................................................................................................33

1
 6.4.5. Ključne riječi i tražilice.................................................................................................................34

6.5. OSIGURANJE POVJERENJA U SIGURNOST I PRIVATNOST...........................................................................................34

6.5.1. Privatnost....................................................................................................................................34

6.5.2. Osiguranje...................................................................................................................................35

6.6. POBOLJŠANJE „VIDLJIVOSTI“ WEB MJESTA..............................................................................................................35

6.7. ODRŽAVANJE KVALITETE.........................................................................................................................................36

7. ANALIZA PRIMJENE ISKORISTIVOSTI I DOSTUPNOSTI WEB MJESTA................................................37

7.1. HEURISTIČKA METODA ISPITIVANJA ISKORISTIVOSTI I DOSTUPNOSTI................................................................37
7.2. ODREĐIVANJE BROJA SUČESNIKA (ISPITIVAČA).................................................................................................39
7.3. 10 KLJUČNIH HEURISTIKA ZA DIZAJN KORISNIČKOG SUČELJA...........................................................................41
7.4. PRIMJENA SMJERNICA I HEURISTIKA ISKORISTIVOSTI I DOSTUPNOST NA WEB MJESTA DRŽAVNE UPRAVE........43

ZAKLJUČAK...............................................................................................................................................................53
Literatura......................................................................................................................................................................54

2
 1. Uvod

Ovi radom ću pokušati pobliže objasniti što je to iskoristivost, a što dostupnost web mjesta. Ta
dva pojama su usko vezana, te ih je teško promatrati odvojeno, pošto su u neprestalnoj međusobnoj
interakciji. Rad se sastoji od dva dijela, teorijskog i praktičnog.

U teorijskom dijelu ću detaljno obasniti pojmove iskoristivosti i dostupnosti, mjerila kojima se oni
određuju, njihove standarde, te smjernice kako ih uspješno implementirati tijekom dizajna web
mjesta, odnosno web stranica. Praktični dio ovog završnog rada, sastojat će se od pročavanja i
testiranja web mjesta državne uprave, te uočavanja pozitivnih i loših strana u njezinom dizajnu.

Cilj proučavanja je točno procijeniti koliko je web mjesto pristupačno korisnicima bez obzira na
njhove moguće poteškoće i invalidnost, da li mogu jednostavno i uspješno pronaći željene
informacije i time ispuniti cilj svoje posjete, te koliko su zadovoljni samim dizajnom.

3
 2. Što je dostupnost, a što iskoristivost?

2.1. Iskoristivost i dostupnost

Iskoristivost (usability) je mjerenje jednostavnosti kojom različiti ljudi postižu zadani cilj
služeći se određenim alatom - u našem slučaju web stranicom. [3.]

Iskoristivost služi za mjerenje kvalitete korisnikovog iskustva tijekom interakcije sa proizvodom ili
određenim sustavom – bilo to web stranica, software aplikacija, mobilna tehnologija i sl.
Generalno, iskoristivost opisuje kako dobro korisnici mogu naučiti o proizvodu i koristiti ga radi
ostvarenja svojih ciljeva, te koliko su zadovoljni samim procesom. Iskoristivost, znači da korisnici
koji koriste proizvod, te da mogu brzo i jednostavno doći do očekivanih rezultata. Iskoristivost
također uzima u obzir pojmove kao što su korisnost i rentabilnost.

Ključna metodologija za izvršenje iskoristivosti se naziva „dizajn usmjeren korisniku (User-

Centered Design)“. „Dizajn usmjeren korisniku je karakteriziran sa aktivnim uključenjem korisnika
i jasnim razumjevanjem njegovih potreba, te potraba same tehnologije, potižući tako ravnopravnu
podjelu funkcija između korisnika i tehnologije kroz uspješnu implementaciju dizajna.“ [4.]

Zašto je web iskoristivost toliko bitna?

Na Internetu, iskoristivost je potrebna za „preživljavanje.“ Ako je web stranica komplicirana

za korisnike, oni će je napustiti. Ako na početnoj stranici korisnik ne dobije potrebne informacije, te
dobije uvid u ono što tvrtka nudi, te što može učiniti na stranici, on će ju napustiti. Ako se korisnik
izgubi na stranici, ili ako su informacije teško čitljive ili ne odgovaraju točno na korisnikov upit,
također će otići. Ako korisnik ne može naći proizvod koji želi kupiti putem internet prodaje, neće
ga kupiti. Iz ovoga možemo primjetiti uzorak. Ne postoji nešto poput korisničkog priručnika kroz
koji bi posjetitelji mogli shvatiti sučelje web mjesta. Najjednostavnije im je napustiti stranicu, te

4
potražiti određene informacije na sličnim web mjestima koja su vjerojatno uspješnije dizajnirana.
[5.]

Dostupnost (accesibillity) je usko povezan s pojmom iskoristivosti, a usredotočuje se na

potrebe osoba sa poteškoćama. Dostupnost podrazumjeva da se ljudi s raznim poteškoćama mogu
uspješno koristiti Internetom. To podrazumjeva da te osobe mogu precipirati, shvatiti, navigirati, te
da im je omogućena uspješna interakcija s web okolinom. Dostupnost je korisna i za ostale
posjetitelje, npr. starije osobe, čije se sposobnosti mijenjaju godinama kako stare. [6.]

Dostupnost obuhvaća sve poteškoće koje korisnicima sprječavaju uspješnu interakciju s webom,
uključujući vizualne, auditorne, psihičke, fizičke, kognitivne i neurološke poteškoće.

Milioni ljudi imaju poteškoće koje imaju utjecaja na njihovo korištenje Internetom. Trenutno većina
web mjesta imaju ograničenja koja osobama s poteškoćama otežavaju uspješnu interakciju na
Internetu. Kako se sve više obraća pozornost na dostupnost tijekom izrade web aplikacija, osobe s
poteškoćama su u mogućnosti uspješnije koristiti se Internetom.

Web dostupnost također koristi osobama koje nemaju poteškoće. Npr. ključni princip web
dostupnosti je dizajniranje web mjesta i softvera tako da budu fleksibilni na razne korisničke
zahtjeve, preformanse i situacije. Ta fleksibilnost također koristi ljudima bez poteškoća u raznim
situacijama, poput osoba sa sporim Internet konekcijama, osoba s „privremenim“ poteškoćama
poput slomljene ruke, te osoba kojima se sposobnosti mjenjaju zbog starenja.

Zašto je web dostupnost toliko važna?

Internet je resurs kojemu značaj ubrzano raste u raznim aspektima našeg života: obrazovanje,
zapošljavanje, vlada, ekonomski sektor i poslovanje, briga o zdravlju, rekreacija itd. Važno je da
Internet bude dostupan tako da omogućuje jednaku pristupnost i mogućnost interakcije korisnicima
s poteškoćama, kao i onima bez njih. Dostupnost također može pridonijeti korisnicima s
poteškoćama da se aktivnije priključe društvenom životu. [6.]

Internet nudi razne mogućnosti bezprimjernog pristupa informacijama i interakciji mnogih ljudi s
poteškoćama. Granica dostupnosti auditivnih i vizualnih medija može najlakše biti savladana kroz
uspješno implementirane dostupne web tehnologije.

5
 2.2. Mjerila iskoristivosti i dostupnosti

Iskoristivost je mjerenje jednostavnosti kojom različiti ljudi postižu zadani cilj služeći se
određenim alatom – u našem slučaju web stranicom. Iskoristivost web stranice mjeriti ćete sljedećim
kriterijima, a da bi procjenili uspješnost same implementacije dizajna moramo si postaviti pitanja
koja će nam dati uvid u zadovoljstvo korisnika: [7.]

 Jednostavnost učenja

 Kako brzo korisnik koji se prvi put susreće s našom web stranicom može naučiti
koristiti osnovne funkcije web stranice?
 Da li će se korisnik znati vratiti sa stranice smještene duboko u navigacijskoj
hijerarhiji na naslovnicu (home stranicu)? Da li će se sa lakoćom vratiti jedan nivo
više u hijerarhiji dođe li na stranicu sa tražilice?
 Ukoliko koristimo ikone, da li su one razumljive i općeprihvaćene?
 Da li su uz cijene uvijek označene valute, a uz mjere mjerne jedinice? Da li je odabir
jezika moguć i jasno označen na svakoj stranici?
 Koliko vremena će korisniku trebati da pronađe određeni proizvod, često postavljana
pitanja, servisni centar, telefonski broj odjela prodaje ili da obavi online kupovinu?
 Efikasnost korištenja
 Kada je korisnik već naučio koristiti našu web stranicu, koliko brzo može obaviti
specifične zadatke?
 Jesu li posjećeni linkovi drugačije označeni od onih koje korisnik još nije posjetio?
 Može li se stranica jednostavno odštampati?
 Postoji li kazalo stranica i/ili tražilica?
 Može li se željena dodati stranice u omiljene (bookmark, favorite)? Da li su novosti
vidljive već na početnoj stranici web stranice?
 Da li obrazac pamti sve upisane podatke čak i ukoliko je nepotpuno ispunjen?
 Koliko je za redovne korisnike pojednostavljena kupovina točno određenog
proizvoda?
 Da li stranica pamti prilagođene postavke, kao što su veličina slova, željeni jezik, e-
mail adresa i sl.?

6
 Lakoća pamćenja
 Da li će se korisnik koji je već upoznat sa našom stranicom sljedeći put sjećati kako
ona djeluje kako bi je mogao koristiti efikasno ili će raditi iste pogreške kao i prvi
put?
 Da li su obrasci jasni, a obavezna polja vidljivo označena ili korisnik treba ispuniti i
poslati obrazac da bi doznao koja su polja obavezna?
 Da li će korisnik intuitivno znati gdje se u navigaciji nalaze specifične stranice, kao
što su često postavljana pitanja ili lokacija poduzeća?
 Broj i ozbiljnost pogrešaka
 Koliko često korisnik čini greške koristeći se našom web stranicom i koliko su
ozbiljne te pogreške?
 Da li će korisnik bezuspješno pokušavati kliknuti na sliku sa željom da je poveća?
 Da li se često dogodi da korisnik nehotice obriše sadržaj košarice ili napusti stranicu?
 Da li se recimo može desiti da je korisnik pogrešno uvjeren da je naručio proizvod ili
nas kontaktirao?
 Zadovoljstvo korisnika
 Je li korisnik zadovoljan korištenjem web stranice?
 Da li je prilikom interakcije sa stranicom korisnik nesiguran ili nervozan? Ili je
siguran u sebe, a kada eventualno dođe do pogreške sa lakoćom interpretira povratnu
informaciju web stranice i uspješno nastavi rad.
 Da li pregledava tekst znajući da su najvažnije informacije one najistaknutije ili
skrola gore-dolje, preskače i nasumice započinje čitati paragrafe?

7
 Dostupnost mrežnih sadržaja, pojam je koji u interakciji računala i čovjeka ukazuje na
dostupnost računalnog sistema ljudima sa posebnim potrebama. Pri tome se poteškoće odnose na
probleme sa vidom, sluhom, spoznajnim sposobnostima, motoričkim poteškoćama i naravno
poteškoćama koje sa sobom nosi starost. [8.]

Dostupnost je povezana sa idejom univerzalnog dizajna , tj. činiti stvari dostupnima koliko je to
moguće, što široj skupini ljudi.

Udio ljudi sa posebnim potrebama veći je nego se misli, stoga zanemariti njihove potrebe i ne učiniti
im upotrebu internet stranica jednostavnim, značilo bi izgubiti veliki potencijal i dobar dio tržišta.
Npr. već u dobi od 45 god osoba počinje prolaziti kroz promjene uslijed starenja, uključujući
poteškoće pri čitanju, raspoznavanju boja i kontrasta, te osjeća potrebu za više svjetla.

Četiri su principa koji nam omogućavaju kreaciju stranica dostupnim svima:

 Sadržaj mora biti vidljiv, uočljiv i jasan

 Elementi korisničkog sučelja moraju biti operabilni

 Sadržaj i elementi korisničkog sučelja moraju biti razumljivi

 Sadržaj mora biti dovoljno robustan kako bi radio na sadašnjim i budućim tehnologijama.

8
 3. Dizajn usmjeren korisniku

Kao web dizajneri moramo najprije osigurati da je naša stranica dovoljno jednostavna i da
sadrži upute za korištenje, tako da se korisnici iz naše ciljane tržišne skupine mogu bez većih
problema služiti s njom.

Dizajn usmjeren korisniku (User-centered design) je ujedno i tehnika i filozofija koja potrebe
korisnika stavlja na primarno mjesto.

Ovakav dizajn uključuje ispitivanje potencijalnih korisnika naše stranice, i to prije nego li je
započeto pisanje HTML koda stranice. Cilj ispitivanja je saznati što se korisnicima sviđa, a što ne,
tj. saznati njihove nade i očekivanja u vezi naše stranice, te također saznati uspješnost interakcije
korisnika i postojećih tehnologijama. Stručnjaci za iskoristivost znaju kako sistematski posložiti
takve informacije sakupljene od potencijalnih korisnika, te ih pretvoriti u konkretne prijedloge za
dizajnere web stranica.

Postoji više alata za sakupljanje informacija od korisnika, ali informacije koje bi nas mogle zanimati
su podjeljene u više manjih skupina: [2., str. 32-34]
 Minimalna potrebna funkcionalnost
Što korisnik sve mora imati da bi se mogao normalno koristiti stranicom? Što više detalja
dodamo sučelju, postaje sve kompleksnije i sve ga je teže intuitivno koristiti. Treba se
fokusirati na to što korisniku treba radi jednostavnog intuitivnog korištenja sučelja, a zatim
postepeno dodavati nove karakteristike. Ovakav pristup također omogućava korisniku da se s
vremenom sve bolje upoznaje sa sučeljem.
 Korisnikova ograničenja
Koja sve ograničenja i limite imaju korisnici naše web stranice? Uobičajena ograničenja se
odnose na brzinu internet konekcije koju korisnik posjeduje, tip web pretraživača, aplikacije
poput PDA ili WebTV uređaja, hardware, dodaci programima (plug-in), te na kraju
platforme. Web dostupnost treba omogućavati svim našim korisnicima pristup sadržaju naše
stranice.

9
 Želje korisnika
Što žele korisnici naše web stranice? Da li žele karakteristike koje će uštedjeti vrijeme, ili su
početnici koji žele dodatna objašnjena kako koristiti određene karakteristike, bez obzira na
utrošeno vrijeme? Da li žele kompleksnu grafiku jer imaju internet konekciju velikih brzina,
ili se ipak spajaju na Internet od kuće s 56k modemom, te preferiraju jednostavnije stranice s
minimalnim grafičkim karakteristikama?
 Navike korisnika
Na koji način korisnici obavljaju svoje zadatke na stranici? Da li koriste nama konkurentnu
stranicu, te da li su zadovoljni njome? Da li naša stranica u svom dizajnu sadrži aplikacije
koje korisnici bez razmišljanja s lakoćom („in their sleep“), čime skraćuju vrijeme
pronalaska odrađenih informacija?
 Što korisnici ne vole
Što korisnici ne vole vezano za našu stranicu ili stranice sličnim našoj? Da li ne vole kada je
pretraživanje sporo zbog preopterećenog servera, loše organiziran dizajn sadržaja, oskudno
grafičko sučelje.....
 Privatni podaci
Najvažnije pitanje, tko su naši korisnici? Kojoj ciljnoj skupini ljudi je namjenjen dizajn naše
web stranice? Kolika je visoko njihovo tehnološko obrazovanje? Koliko računala imaju kod
kuće, na kojim platformama.... Postoji još mnogo sličnih pitanja, ali generalna ideja je
sakupiti što više informacija o potencijalnim korisnicima naše stranice. Ti podaci će
omogućiti lakše raspoznavanje i kategoriziranje, te fokusiranje na zadovoljavanje potreba
osoba ciljane skupine.

10
 4. Smjernice dostupnosti

4.1. Web korisnici

Web stranice imaju dvije vrste korisnika: ciljana populacija prema čijim potrebama ja
dizajnirana stranica, te potencijalno veću skupinu koja posjećuje stranicu jer joj može pristupiti.
Naša namjera je dizajniranje stranice za ciljanu populaciju, ali ipak ne treba zaboraviti ostalu
populaciju potencijalnih korisnika. [1., str. 67-80]

4.1.1. Razumjevanje i definiranje web korisnika

Populacija koja posjećuje web stranice je najčešće populacija koja koristi i ostale internet
servise poput e-maila, raznih chatova, internet bankarstvo, slanje podataka i slično. Trenutno češći
korisnici Interneta većinom imaju više obrazovanje. Muška populacija je u većini, ali u novije
vrijeme uvelike raste broj ženskih korisnika Interneta, pogotovo kod mladih. Naravno, statistika se
drastično mijenja jer Internet postaje globalno dostupan širom svijeta, pogotovo putem mobilnih
uređaja.

Definiranje korisnika je ključno u pripremi dizajniranja web stranice. Korisnikov profil će ujecati na
način dizajniranja sučelja. Doživljaji, iskustvo, karakteristike i potrebe korisnika mogu bitno
utjecati na odluke vezane za dizajn cijelog web mjesta, ali i pojedinih stranica. Korisnike
razmatramo s obzirom na individualne i grupne razlike. Individualne razlike uključuju sposobnost i
individualne faktore, dok se grupne karakteristike odnose na nacionalni jezik i kulturološke faktore.
Prepoznavanje tih razlika i njihovo indentificiranje prije same izrade stranice, omogućuju nam
izradu odgovarajućeg sučelja i interakcijskog stila. Uspješni dizajn sučelja, uzima u obzir spoznajne
sposobnosti i limite korisnika web mjesta, uključujući sposobnost apsorbiranja, pronalaska i
shvaćanja određenih informacija. Za evaluaciju sučelja, jednostavije je izabrati testne sudjelovatelje
koji su reprezentativni nama ciljanoj skupini, ako već unaprijed znamo važne karakteristike te
skupine.

11
Da bi generalizirali profil određene skupine, moramo provesti sljedeće zadatke:
1. Prepoznati bitne individualne razlike
2. Prepoznati i specijalizirati spoznajne mogućnosti i ograničenja
3. Napraviti definiciju i kategorizaciju ciljane publike

4.1.2. Prepoznavanje individualnih razlika

Prvi zadatak je otkriti koji faktori utječu na način na koji korisnici koriste Internet. Ljudi se
razlikuju po mnogočemu, te razlike mogu biti mentalne sposobnosti, temperament, motivacija...
Bitno je karakterizirati korisnika po ovim značajkama radi postavljanja dizajnerskih ograničenja
tijekom izrade sučelja.

Individualne razlike se mogu grupirati u četiri kategorije:

1. Znanje, iskustvo i vještina

2. Osobni faktori

3. Fizički i demografski atributi

4. Korisničko poznavanje web tehnologija

Relativna važnosti ovih faktora je determinirana tematikom naše projektne web stranice. Npr. znanje
i vještina lakog svladavanja problema bi bila potreban za kompleksne sustave orijentirane
transakcijama i odlučivanju, dok bi osobne razlike imale veći utjecaj na uspješnost web stranice
orijentirane zabavi. Fizički i demografski atributi bi bili vrlo važni za web mjesto dizajnirano za
vizualno oštećenu populaciju.

4.1.3. Spoznajne mogućnosti i ograničenja

Internet je postao dominantno oruđe informacijske kulture. U ovoj kulturi, informacija je

često artikl ili proizvod, a efikasnost u pohranjivanju, organiziranju i upravljanju informacijama je
potrebna za prihvatljiv nivo produktivnosti i natjecateljsku prednost. U svim sektorima ove
informacijske kulture, bilo to u poslovanju, obrazovanju ili vladinim organizacijama, Internet je

12
postao centralno oruđe za obradu i manipulaciju podacima. Kao dizajneri, moramo uzeti u obzir
korisnička spoznajna i perceptualna ograničenja, te pokušati shvatiti kako ljudi procesuiraju
informacije u interaktivnom okruženju.

Postoji velika raznolikost u individualnoj inteligenciji, obrazovanju i iskustvu, ali također postoje i
neke osnovne univerzalne ljudske karakteristike procesuiranja informacija. Te karakteristike,
mogućnosti i ograničenja, utječu na način na koji ljudi pohranjuju, pamte i manipuliraju podacima,
što na posljetku ima utjecaja i na web dizajn.

Ako želimo napraviti dizajn koji će privući pažnju korisnika na određeni sadržaj, te optimizirati
pronalazak njegove pozicije na ekranu, to možemo postići npr. koristeći određenu žarku boju za
prikaz linka, time zainteresirati korisnika i uvelike povećali šanse da će taj link biti primjećen prije
ostalih.

4.1.4. Kategoriziranje publike

Definiranje ciljane publike za danu web stranicu znači generiranje dokumenta u kojem su
specijalizirane bitne karakteristike, te kako te specijalizirane informacije mogu utjecati na odluke
dizajnera. Ako nismo u stanju definirati kako identificirana korisnikova karakteristika utječe na
dizajnersko odlučivanje, onda ta karakteristika ne bi trebala ostati dijelom korisnikova profila.
Nakon što kreiramo profil ciljane publike, sljedeći korak je kategoriziranje u razne skupine. Ta
kategorizacija bi trebala biti bazirana na ključnim obilježjima poput starosti, visini poznavanja web
tehnologija, vrsti posla, nacionalnom jeziku ili kulturi. Vrsta i veličina svake dobivene skupine će
nam pomoći prilikom određivnja vrsta stilova sučelja potrebnih za uspjeh web mjesta. Npr. ako se
ciljana skupina sastoji od 50% ljudi koji pričaju engleski i 50% ljudi koji pričaju hrvatski, web
mjesto će trebati biti dostupno na dva jezika, te dizajnirano za dvije različite kulture.

13
4.2. Standardi dostupnosti

W3C (World Wide Web Consortium) postavlja internacionalne standarde za Internet. Njihov
Web Accessibility Initiative (WAI) objavljuje opsežne smjernice za izradu dostupne web stranice.

Web accessibility initiative (WAI) smjernice dostupnosti

WAI ne postavlja ograničenja i restrikcije izgleda i stila web mjesta, ali zahtjeva da web mjesto
bude dizajnirano tako da ga je moguće pregledavati standardnim web tekstualnim preglednikom.
Smjernice su kategorizirane u 3 grupe kao što je prikazano ispod: [9.]

Grupa A

Ovo je osnovna grupa koja treba biti ispunjena kod izrade bilo kojeg web mjesta. Ako je stranica
napravljena po smjernicama grupe A, trebala bi bez problema raditi u standardnim web
preglednicima, te bi većina hendikepiranih korisnika trebala bez poteškoća uspješno korisiti
stranicu.

Razne slike, video ili muzika bi terebali imati tekst alternativu za preglednike koji ne mogu
prikazivati tu vrstu media. Trebalo bi omogućiti uspješno pregledavanje svih linkova u tekstualnim
web preglednicima, te treba staviti tekst linkove koji se ponavljaju u navigacijsku mapu web mjesta.

Grupa AA

Glavna pretpostavka ove grupe je pravilno korištenje HTML koda. Treba koristiti standardne stilove
radi kontrole izgleda i prezentacije stranica. Standardni stilovi (npr. CSS) kontroliraju veličinu fonta,
poziciju, pozadinu i margine. Tekstualno orijentirani web preglednici će ignorirati standardne
stilove, ali će se moći prikazati stranica ako je ispravno napisana.

Grupa AAA

Zadnja grupa preporuča korištenje mnogih detalja koji će učiniti stranicu dostupnijom korisnicima s
poteškoćama. Čitatelj možda neće moći prepoznati dva susjedna linka, stoga treba imeđu njih staviti
neki tekst.

14
WAI preporuča korištenje navikacijskih traka radi lakše orijentacije na stranicama web mjesta,
zajedno s oznakama koje pokazuju na kojoj se poziciji nalazimo na web mjestu. Ostali detalji
uključuju kreiranje logičkog poretka linkova i formi na stranici, tako da se korisniku omogući
„kretanje“ po stranici sa Tab tipkom.

Smjernica 1. Pružanje odgovarajućih alternativi zvučnom i vizualnom sadržaju.

Treba osigurati tekstualni sadržaj koji, prilikom prezentacije publici, u suštini sadrži iste
funkcije i izražava istu svhu kao i zvučni ili vizualni.

Iako neki ljudi ne mogu izravno koristiti slike, video, zvuk i slično, mogu koristiti stranice koje
sadrže ekvivalentne informacije zvučnom ili vizualnom sadržaju. Te ekvivalentne informacije
moraju imati istu svrhu kao i informacije zvučnog, tj. vizualnog sadržaja. Stoga, tekst ekvivalent za
sliku strelice prema gore koja pokazuje preme sadržaju stranice, može biti npr.“Idite na sadržaj
stranice“. U nekim slučajevima, ekvivalent bi trebao također opisivati izgled vizualnog sadržaja
(npr. za složene dijagrame ili plakate) ili zvuk koji je korišten u zvučnom zapisu (npr. zvukove koji
su korišteni u obrazovanju).

Ova smjernica naglašava važnost pružanja tekst ekvivalenata ne-tekstualnim sadržajima (slike,
unaprijed snimljen zvuk, video). Moć tekstualnih ekvivalenti leži u njihovoj sposobnosti da budu
dostupne različitim ljudima s poteškoćama. Umjetni govor je kritičan za pojedince koji su slijepi i za
mnoge ljude s poteškoćama čitanja koje često prate kognitivna oštećenja, poteškoće učenja, te
gluhoća. Braillovo pismo je ključno za pojedince koji su gluhi i slijepi, kao i za moge pojedince čiji
je jedini invaliditet sljepoća. Tekst prikazan vizualno pogoduje korisnicima koji imaju poteškoće sa
sluhom, ali i ostaloj većini web korisnika.

Pružanje ne-tekstulanih ekvivalneti (slike, video i prethodno snimljenog zvuka) teksta, također
pogoduje nekim korisnicima, osobito onima koji imaju poteškoće u čitanju. U video i vizualnim
prezentacijama, vizualne akcije poput govora tijela mogu biti u pratnji nedovoljno jasnih audio
informacija da bi prenijeli istu informaciju. Ako te vizualne informacije nisu popraćene verbalnim
opisima, ljudi koji ne mogu vidjeti vizualni sadržaj, neće ga moći razumjeti.

15
Smjernica 2. Ne treba se oslanjati samo na boju.

Prvo se treba osigurati da su tekst i grafika razumljivi kada se pregledaju i bez boje. Ako se
korisi samo boja da bi se prenijela informacija, ljudi koji ne mogu razlikovati određene boje i ljudi
koji koriste uređaje koji ne prikazuju boje, neće primati informacije.

Kada su boje korištene u prikazu stranice sličnih nijansi, postoji mogućnost da neće pružiti dovoljan
kontrast ako su gledane jednobojnim monitorima, ili od strane korisnika s različitim poteškoćama u
prepoznavanju nijansi boja.

Smjernica 3. Pravilno korištenje oznaka i standardnih stilova

Treba označiti dokument odgovarajućim strukturalnim elementima, te kontrolirati

prezentaciju stilom, a ne prezentacijskim elementima i atributima.

Nepropisno korištenje oznaka – suprotno specifikaciji – sprječava dostupnost. Pogrešno korištenje

oznaka za prezentacijske efekte (npr., korištenje tablice za prikaz stranice ili zaglavlja za promjenu
veličine fonta) otežava korisnicima specijaliziranih softvera razumjevanje organizacije stranice ili
navigaciju stranicom.

Programeri sadržaja mogu biti u iskušenju da formatiraju tekst za uspješno korištenje u starijim
preglednicima, ali moraju biti svjesni da takvi postupci često uzrokuju probleme dostupnosti, te
moraju razmisliti da li je formatiranje teksta za starije preglednike toliko kritično da bi nekim
korisnicima stranica bila potpuno nedostupna.

Smjernica 4. Pojašnjavanje uporabe izvornog jezika

Treba korisitit oznake koje olakšavaju izgovor i tumačenje skraćenog ili stranog jezika. Kada
programeri sadržaja označe promjene izvornog jezika, sintetizeri govora i braille uređaji se
automatski mogu prebaciti na novi jezik, te učiniti dokument dostupnijim međunarodnim
korisnicima.

Programeri sadržaja bi trebali identificirati glavni izvorni jezik dokumenta (korištenjem oznaka ili
HTML zaglavljima). Programeri sadržaja također trebaju pružiti potrebna objašnjenja kratica i
akronima.

16
Oznake izvornog jezika omogućuju tražilicama pronalazak ključnih riječi i prijevod dokumenta u
željeni jezik. Onake izvornog jezika također poboljšavaju čitljivost Web-a za sve ljude, uključujući
one sa poteškoćama učenja, kognitivnim poteškoćama i ljudima koji su gluhi.

Kada kratice i riječi na izvornom jeziku nisu identificirane, može doći do pogrešnog tumačenja
koristeći govorne sintetizatore ili Braillovo pismo.

Smjernica 5. Izrada stranica koje se skladno transformiraju.

Uvjerite se da tablice imaju potrebne oznake da bi bile transformirane preglednicima za

dostupnost i drugim preglednicima.

Tablice se trebaju koristiti za oznake tabularnih informacija. Programeri sadržaja trebaju izbjegavati
njihovo korištenje za prikaz izgleda stranice.

Neki web preglednici dopuštaju korisnicima navigaciju kroz ćelije tablica i pristup zaglavljima, te
ostale informacije vezane za tablice. Ako nisu odgovarajuće označeni, te tablice neće dati krisnicima
odgovarajuće informacije.

Smjernica 6. Provjerite da se stranice s novim tehnologijama transformiraju skladno.

Osigurajte da su stranice dostupne i kada novije tehnologije nisu podržane ili su

onemogućene.

Iako programeri sadržaja potiču korištenje novih tehnologija koje rješavaju probleme postojeće
tehnologije, trebaju znati kako napraviti stranice da rade i na starijim web preglednicima i da ih
mogu uspješno čitati i ljudi kojima su te opcije isključene.

Smjernica 7. Osigurati kontrolu korisnika sadržaja osjetljivog na promjenu.

Treba osigurati da se kretanje, treptanja, listanje ili automatsko ažuriranje stranice može
zaustaviti.

Neke osobe sa kognitivnim ili vizualnim poteškoćama ne mogu pročitati tekst u pokretu. Kretanje
teksta može izazvati takvo odvlačenje pažnje da ostatak stranice postaje nečitljiv za ljude s
kognitivnim poteškoćama. Osobe s fizičkim poteškoćama možda nisu u mogućnosti za brzo i
precizno kretanje mišom za interakciju s objektima u pokretu.

17
Smjernica 8. Osiguranje direktne dostupnosti ugrađenih korisničkih sučelja.

Uvjeri te se da korisničko sučelje slijedi načela dostupnog dizajan: uređajno-neovisan pristup

funkcionalnosti, operabilnost tipkovnice....

Kada umetnuti objekt ima „vlastito sučelje“, sučelje – kao sučelje samog preglednika – mora biti
dostupno. Ako se sučelje umetnutog objekta ne može napraviti dostupno, mora se pružiti alternativa
dostupnog rješenja.

Smjernica 9. Dizaj za uređajnu-neovisnost.

Korisite značajke koje omogućuju aktivaciju elemenata stranice putem različitih ulaznih
uređaja.Uređajno-neovisan pristup znači da korisnik može biti u interakciji sa korisničkim agentom
ili dokumentom s preferiranim ulaznim (ili izlaznim) uređajem – miš, tipkovnica, glas i drugi.
Primjerice, ako se formi kontrole može pristupiti samo pomoću miša ili sličnog pokazivačkog
uređaja, netko tko koristi stranicu sa glasovnim naredbama, ili tipkovnicom, ili nekim drugim ne-
pokazivačim ulaznim uređajem neće moći koristiti stranicu.

Smjernica 10. Korištenje pristupačna rješenja.

Koristite pristupačna rješenja tako da starije tehnologije i preglednici mogu uspješno

funkcionirati.

Naprimjer, stariji preglednici ne podržavaju navigaciju praznim web prozorima, te stariji korisnici
čitaju liste uzastopnih linkova kao jedan link. Ovi aktivni elementi su zato teško pristupačni ili čak
nepristupačni. Također, mjenjanje trenutnog prozora ili novi skočni prozori mogu dezorijentorati
korisnika koji ne vidi što se događa zbog poteškoća s vidom.

Smjernica 11. Korištenje tehnologija i smjernica.

Koristite W3C tehnologije (prema specifikacijama) i slijedite smjernice. Tamo gdje nije
moguće koristiti W3C tehnologije, ili to rezultira materijalom koji se ne transformira slijedno, treba
pružiti alternativnu verziju sadržaja koji je dostupan.

Mnoge ne-W3C tehnologije (npr. PDF, Shockwawe, itd.) zahtjevaju gledanje s ugrađenim dodacima
(plug-in). Često, te formate je nemoguće pregledati ili navigirati s standardnim korisničkim
agentima. Izbjegavanje ne-W3C i ne standardnih značaji (vlasnički elementi, atributi, svojstva, te

18
ekstenzije) će težiti većoj dostupnosti stranice za širi spektar ljudi koji koriste veći broj raznih
hardvera i softvera. Kada se moraju koristiti nepristupačne tehnologije, mora biti pružen ekvivalent
dostupne stranice.

Smjernica 12. Osiguravanje sadržaja i orijentacijskih informacija.

Osigurajte sadržaj i orijentacijske informacije za pomoć korisnicima pri shvaćanju složenih

stranica ili njenim elemenata.

Grupiranje elemenata i pružanje kontekstualnih informacija o odnosima među elementima može biti
korisno za sve korisnike. Interpretacija složenih relacija između pojedinih dijelova stranice može
predstavljati problem kod korisnika s kognitivnim i vizualnim poteškoćama.

Smjernica 13. Osiguranje jednostavnih orijentacijskih mehanizama.

Osigurajte jednostavne i konzistente navigacijske mehanizme – orijentacijske informacije,

navigacijske trake, web mapu... – radi osiguranja da će osoba pronaći ono što traži na stranicama.

Smjernica 14. Uvjerite se da su dokumenti jednostavni i jasni.

Pobrinite se da su dokumenti jednostavni i jasni, tako da budu lakše razumljivi. Dosljedan

izgled stranice, prepoznatljiva grafika, i lako razumljiv jezik korisni su za sve korisnike. Konkretno,
oni pomažu ljudima s kognitivnim poteškoćama ili s poteškoćama čitanja. (Međutim, treba osigurati
i da slike imaju tekstualne ekvivalente za slijepe osobe ili osobe sa slabim vidom).

Korištenje jednostavnog i jasnog jezika promovira učinkovitu komunikaciju. Pristup napisanoj

informaciji može biti problem ljudima koji imaju kognitivne poteškoće ili poteškoće u učenju.
Također, korištenje jednostavnog i jasnog jezika koristi ljudima koji imaju drugačiji materinji jezik,
uključujući osobe čija je primarna komunikacija jezik znakova.

19
 5. Smjernice upotrebljivosti

Postoje razne vrste smjernica iskoristivosti. Postoje smjernice vezane sa mobilne tehnologije,
za razne aplikacije, internet poslovanje, testiranje iskoristivosti, za sve dijelove web tehnologija…
Nas zanimaju općenite smjernice za web dizajn. I u tom sektoru postoji mnogo autora o
smjernicama, koje variraju brojem. Odabrao sam smjernice od američke organizacije za zdravlje i
ljudske resurse (United States Department of Health  and Human Services) koje su napravljene prema
najnovijim istraživanjima na tom području.

Tko sve ima koristi od smjernica iskoristivosti?

Smjernice imaju veliki značaj za 4 grupe ljudi: dizajnere, specijaliste za iskoristivost, menadžere, te
za ispitivače iskoristivosti web mjesta. [10.]

Dizajneri

Dizajneri – pogotovo mladi i neiskusni – iz smjernica mogu dobiti uvid u sve probleme koje
moraju uzeti u obzir prilikom planiranja i dizajniranja web mjesta. Oslanjanje na smjernice je puno
isplativije nego pouzdati se u individualno mišljenje koje se ne temelji na dokazanim činjenicama
putem testiranja iskoristivosti.

Specijalisti za iskoristivost

Smjernice pomažu specijalistima za iskoristivost prilikom procjene dizajna web mjesta.

Naprimjer, specijalisti za iskoristivost se mogu služiti smjernicama kao dodatnom pomoći tijekom
procjenjivanja dizajna i efektivnosti web mjesta.

Manadžeri

Smjernice će pružiti menadžerima dobar pregled i potpuno razumjevanje širine iskoristivosti

i problema s kojima su se susreli web dizajneri prilikom kreiranja web mjesta.

Ispitivači iskoristivosti

20
 Ispitivači koji procjenjuju i testiraju dizajn web mjesta, pomoću ovih smjernica mogu
uvidjeti gdje je potrebno novo istraživanje, tj. na koje segmente je potrebno proširiti trenutno
istraživanje, te na temelju smjernica kreirati vrlo bitna testna pitanja.

Smjernice pokrivaju sljedeća područja:

 Proces dizajniranja i evaluacija

Postoji nekoliko problema vezanih za iskoristivost, i procedura koje zahtjevaju posebnu pažnju
tijekom izrade i dizajniranja web mjesta.

Najvažniji problem s kojima se tu susrećemo su postavljanje jednostavnih i jasnih ciljeva, točno

određivanje korisničkih želja i potreba, postavljanje ciljeva vezanih za iskoristivost, te pružanje
upotrebljivog i jasnog sadržaja.

 Optimiziranje korisnikovog iskustva

Web mjesta bi trebala biti dizajnirana tako da omogućuju i pomažu efektivnoj interakciji između
čovjeka i računala. Dizajneri bi se trebali potruditi da smanje obaveze potencijalnog korisnika, tako
da uspješno iskoriste dostupne web tehnologije. Korisnici će efektivno koristit web mjesto kada su
informacije prikazane prikladnim formatom, te kada je organizacija sadržaja intuitivna.

Posjetitelji ne bih trebali čekati više od nekoliko sekundi da se stranica učita, te tijekom čekanja,
trebali bi dobiti adekvatnu povratnu informaciju.

 Dostupnost
Web mjesto bi trebalo biti dizajnirano tako da bude dostupno svima, uključujući osobe s vizualnim,
auditornim, psihičkim, fizičkim, kognitivnim i neurološkim poteškoćama. Generalno, to znači
osiguravanje korištenja uobičajenih pomoćnih tehnologija na web mjestu.

 Hardver i softver
Dizajneri poput što imaju na umu korisnikove potrebe za specifičnim informacijama, trebaju obratiti
pozornost i na ograničenja koja se tu pojavljuju zbog hardvera, softvera, te brzine internet konekcije.
Na današnjem tržištu, prevladavaju operativni sustavi Windows XP i Windows Vista, te najčešće
posjetitelji koriste najpoznatije web pretraživače. To je vrlo bitno uzeti u obzir, imajući na umu da
90 posto posjetitelja ima rezolucije monitora postavljene na 800x600, 1024x768 ilil 1280x1024.

21
Unutar granica dostupnog vremena, novca i resursa, teško je dizajnirati web mjesto koje će
odgovarati svima. Stoga treba prikupiti informacije o hardveru i softveru ciljane skupine, tj. naših
potencijalnih korisnika, te pokušati maksimizirati efektivnost dizajna web mjesta.

 Početna stranica

Početna stranica se razlikuje od svih ostalih stranica na web mjestu. Dobro konstruirana i dizajnirana
početna stranica, ostavalja na posjetitelja dobar početni dojam.

Ona bi trebala jasno i nedvojbeno prikazivati cilj i namjeru web mjesta, te prikazati opcije koje su
dostupne. Dizajneri bi trebali omogućiti jednostavan pristup početnoj stranici, sa svih podstranica
web mjesta.

 Izgled stranice
Sve stranice bi trebale biti strukturirane da budu lako shvatljive. To uključuje pozicioniranje
elemenata u redosljedu koji reflektira njihov značaj.

Dizajneri bi trebali pozicionirati važnije elemente slijedno prema centru i vrhu stranice. Svi elementi
bi trebali biti poravnati. Često je dobra ideja osigurati da stranica ima dovoljno praznog (bijelog)
prostora – prevelika količina zahtjeva prečestu uporabu klizne trake, dok premalo praznog prostora
daje izgled prenatrpanog sučelja.

 Navigacija
Navigiranje stranicom se odnosi na metode koje se koriste prilikom traženja određene informacije
na web mjestu. Navigacijska stranica se koristi za pomoć korisnicima prilikom traženja odredišne
stranice.

Navigacijske značajke i sheme trebaju omogućiti posjetiteljima uspješni pronalazak i pristup

informacijama. Dizajneri trebaju pružiti mogućnost korištenja web mape, te efektivnu povratnu
informaciju o poziciji na kojoj se nalaze unutra web mjesta.

 Klizne trake i listanje stranica

Dizajeri moraju odlučiti, tijekom početne faze dizajniranja, da li će kreirati duge stranice koje
zahtjevaju uzastopno korištenje klizne trake, ili kraće stranice koje zahtjevaju listanje (često
mjenjaje pozicije između web stranica).

22
Ta odluka će se temeljiti na pručavanju primarne grupe korisnika i tipova funkcija web mjesta.
Naprimjer, stariji korisnici sporije koriste kliznu traku nego mlađi korisnici; stoga će duge stranice
uvelike usporiti njihovo pretraživanje.

 Zaglavlja, naslovi i oznake

Većina korisnika troši značajnu količinu vremena pretražujući (eng. scanning) rađe nego čitajući
informacije. Dobro dizajnirana zaglavlja uvelike pomažu prilikom pretraživanja i čitanja tekstualnog
sadržaja. Dizajneri trebaju težiti korištenju jedinstvenih i opisnih naslova, te korištenju što većeg
broja naslova, da bi korisnik što lakše pronašao željenu informaciju.

 Linkovi
Korisnici u potrazi za informacijama načešće odaberu hipertekstualni link na početnoj stranici, koji
rezultira učitavanjem nove podstranice.

Da bi osigurali efektivno korištenje linkova, dizajneri trebaju koristiti prepoznatljive oznake linkova,
te osigurati točno odredište odabranog linka. Kada je to moguće, trebali bi korisitit tekst umjesto
grafike za linkove jer tekstualni linkovi pružaju detaljnije informacije o odredištu.

 Izgled teksta
Postoji nekoliko odluka vezanih za tekstualne karakteristike koje mogu pomoći prilikom osiguranja
uspješne komunikacije sa korisnikom:

 Korištenje uobičajenih fontova najmanje veličine 12

 Korištenje teksta crne boje na jednostavnim jednobojim pozadinama
 Korištenje pozadinskih boja radi lakšeg shvaćanja grupiranja vezanih informacija

 Liste
Uporaba lista je česta na web stranicama. To mogu bit liste, npr. ljudi, lijekova, kazališta,
restorana... Svaka lista bi trebala biti jasno objašnjena, te bi trebala imati opisni naslov.

Lista bi trebala biti formatirana tako da ju je jednostavno pretraživati. Slijed elemenata liste bi
trebao biti takav da maksimizira preformanse korisnika, što u najčešćem slučaju znači da najbitniji
elementi liste trebaju biti pozicionirani na vrhu.

23
  Grafički elementi i kontrole (widgets)
Da bi uspješno komunicirali sa web mjestom, korisnici često koriste razne grafičke elemente (eng.
widgets). Najčešće korišteni grafički elementi i kontrole uključuju gumbe, kvadratiće za
označivanje, padajuće izbornike i polja za unos podataka. Dizajneri bi trebali osigurati da su grafički
elementi korišteni u skladu sa standardima.

 Grafika, slike i multimedija

Grafika se koristi na mnogim, ako ne i svim web stranicama. Kada se koristi ispravno, grafika
unaprjeđuje shvaćanje i učenje. Važna slika koja se prikazuje na većini stranica web mjesta je logo
organizacije. Kada se koristi odgovarajuća animacija, poženo je da se najavi njezin početak.

Ponekad je potrebno označiti slike tako da ih korisnici lakše razumiju. Testiranje iskoristivosti bi
trebalo koristiti tako da se osigura da slike na web mjestu pružaju adekvatne informacije. U
mnogim slučajevima, potrebna su dodatna objašnjenja zajedno uz dijagrame i grafikone radi lakšeg
razumjevanja.

Često nije dobra ideja korištenje slika kao pozadine čitave stranice. Složene pozadinske slike
usporavaju učitavanje stranice, te mogu smetati tijekom čitanja teksta.

 Pisanje web sadržaja

Sadržaj je najvažniji element web mjesta. Ako sadržaj ne pruža posjetitelju informaciju koju traži,
bez obzira na kvalitetu dizajna web mjesta, on će ga napustiti.

Prilikom kreiranja sadržaja za web mjesto, trebamo koristiti poznate riječi, te izbjegavati korištenje
žargona. Ako postoji potreba za upotrebom akronima i kratica, moramo osigurati da u u potpunosti
razumljivi, te da su dostupna njihova objašnjenja.

 Organizacija sadržaja
Nakon što smo sigurni da je sadržaj napisan upotrebljivo, te da je prikladno formatiran za web, bitno
je da se informacije pregledno organiziraju. Organiziranje sadržaja uključuje postavljanje kritičnih
informacija na vrh stranice, grupiranje povezanih elemenata, i osiguranje da su sve potrebne
informacije dostupne bez usporavanja korisnika nepotrebnim informacijama. Sadržaj treba biti
formatiran tako da omogućuje pretraživanje i jednostavno razumjevanje.

24
  Pretraživanje
Mnoge stranice omogućuju pretraživanje za određenim informacijama koje se nalaze na web mjestu.
Korisnici upisuju ključnu riječ u polje za unos podataka (entry field), najčešče navedenom kao
“Pretraživanje” (search box).

Kada postoje riječi na web stranici koje se podudaraju sa zadanim ključnim riječima, korisniku se
prikazuju odredišta gdje ih može pronaći. Pretraživanje bi trebalo biti omogućeno na svakoj stranici
web mjesta.

 Testiranje iskoristivosti
Potrebno je uzeti u obzir dvije značajke kod testiranja iskoristivosti web mjesta. Prva je, da se
osigura najbolja moguća metoda testiranja. Generalno, to je metoda gdje su reprezentativni korisnici
u interakciji sa reprezentativnim sadržajem. Testni podaci sadrže informacije o uspješnosti
korisničkog pretraživanja, zajedno sa njihovim ukupnim zadovoljstvom dizajnom.

Druga bitna značajka je osiguranje iterativnog pristupa. Nakon što su podaci prvog testiranja dani
dizajnerima, trebaju napraviti promjene, te ponovno testirati web mjesto.

 Ograničenja

Iako su veliki napori iz raznih područja (kognitivna psihologija, računalna znanost, tehnološke
komunikacije, iskoristivost) pruženi za definiranje ovih smjernica, one nisu primjenjive na sve vrste
sadržaja, te nisu stroga pravila kojih se moramo pridržavati tiijekom dizajniranja.

25
 6. Dizajn Web mjesta

Korisnicima, web mjesto predstavlja sadržaj koji ima svoja ograničenja za provedbu
određenih akcija i ciljeva. Postoji 7 ključnih dizajnerskih problema koji su posebno važni za izradu
efektivnog sučelja web mjesta: [1., str. 127-46]

1. Korisnički-centrirano konceptualiziranje web mjesta

2. Pozicioniranje sadržaja

3. Ubrzavanje vremena odaziva

4. Pojednostavljivanje navigacije

5. Osiguranje povjerenja u sigurnost i privatnost

6. Poboljšanje „vidljivosti“ web mjesta

7. Održavanje kvalitete

6.1. Korisnički-centrirano konceptualiziranje Web mjesta

Ovisi o tipu stranice i web mjesta, koje ugrađuje i njihovu svrhu, posjetitelj stranice može
biti on-line kupac, preglednik informacija, čitač novina, turist, student ili kombinacija navedenog.
Bez obzira na vrstu posjetitelja, treba se primjeniti korisničko-centrirano konceptualiziranje web
mjesta ili stranice.

6.1.1. Fokusiranje na korisnika

Dizajner se treba upitati: „ Što trebam učiniti da dođem do željene publike?“ Odgovor neće
zahtjevati samo razumjevanje korisnika, već i informacije o posjetiteljima stranice, njihovim
željama i potrebama. Takve informacije se mogu skupiti on-line ispitivanjima i formama, bez
ometanja korisnikove privatnosti.

26
Fokusiranje na korisnika također uključuje dizajniranje za korisnikov hardver i softver. Ako željena
publika koristi više različitih preglednika, dizajneri se trebaju pobrinuti da njihov dizajn funkcionira
jednako dobro na raznim preglednicima, te na mobilnim i PDA uređajima. Ista pozornost bi trebala
biti upućena na korinikovu internet konekciju. Ako se npr. utvrdi da većina ciljane populacije ima
modeme sa sporom internet konekcijom, tada veći prioritet poprima smanjivanje veličine datoteka i
složenosti grafičkog sučelja stranice ili web mjesta.

6.1.2. Personificiranje Web mjesta

Bitno je ne imati na web mjestu „agresivne“ alate – oni koji krše pravila privatnosti.
Korisnici trebaju imati opciju da li žele dopustiti personaliziranje svojih servisa. Naprimjer, stranice
za elektroničke poslove poput Amazon.com mogu skupiti informacije o navikama svojih korisnika i
iskoristiti ih u slanju raznih ponuda za kupovinu. U ovom slučaju, Amazon.com se pokušava
prilagoditi korisniku predviđajući njegove potrebe.

6.2. Pozicioniranje sadržaja

Dizajneri sadržaja i njegovi autori trebaju od početka biti u timu za dostupnost i iskoristivost.
Prije nego dizajneri kreiraju forme, izgled i stranice, sadržaj treba biti specificiran.

6.2.1. Određivanje ciljeva

Definiranje sadržaja web mjesta počinje određivanjem ciljeva. Osiguranje da su potrebe

korisnika zadovoljene dizajnom web mjesta je vrlo bitno. Ciljevi web mjesta i funkcionalnost bi
trebali biti jasno označeni na početnoj stranici, te ne stranicama s koje se naše web mjesto može
posjetiti. Ova informacije se može uspješno pružiti koristeći gumbove i kartice na stranici koji
sadrže ključne riječi koje naglašavaju funkcionalnost i ciljeve.

6.2.2. Određivanje zadataka

Određivanje zadataka koji proizlaze iz određivanja ciljeva je sljedeći korak o dizajniranju

web mjesta. Tipovi zadataka variraju od generalnih, poput „pronalaska informacija“, do specifičnih

27
poput „kontakt korisničkog servisa“. Dizajneri osim specificiranja zadataka trebaju im odrediti i
prioritete. Pri određivanju prioriteta zadataka, dizajneri mogu odrediti kojim redom će se
funkcionalnost web mjesta prezentirati na početnoj stranici, te na podstranicama. Naslov stranice
predstavlja bitan zadatak, bitan za ispunjenje određenog cilja. Definiranje zadataka i tema mogu se
napraviti strukturalnim intervjuiranjem ciljane skupine korisnika.

6.2.3. Organiziranje web mjesta i sadržaja

Cilj nije samo organiziranje informacija na jednoj stranici, nego napraviti koherentan sadržaj
stranice. Web mjesto koje je strukturirano na koherentan način prestavlja za korisnike strukturalne i
funkcionalne mentalne modele sadržaja. Ti modeli bi trebali izravno biti povezani sa ciljevima
sadržaja i zadacima spomenutim ranije. Često je sadržaj web mjesta organiziran da reflektira
unutarnju strukturu oganizacije, umjesto korisničkih očekivanja od sadžajnih tema i zadataka.

6.3. Ubrzavanje vremena odaziva

Vrijeme odaziva je oduvijek bilo važan faktor koji su dizajneri morali uzeti u obzir za
uspješnu interakciju korisnika i web mjesta. S perspektive iskoristivosti, optimalno vrijeme odaziva
je uvjetovano s nekoliko konceptualnih faktora, uključujući zadatke koji trebaju biti izvršeni, nivo
korisničkog iskustva, korisničkih isčekivanja, te ostalih korisničkih funkcija. Vrijeme odaziva ima
bitan utjecaj na preformanse korisnika.

Generalno je prihvaćeno, da na Internetu, osobe su zadovoljnije kada vrijeme odaziva što kraće.
Sporo vrijeme odaziva uključuje sporo skidanje podataka i sporu internet konekciju. Naravno,
brzina internet konekcije i vremena odaziva nisu u potpunosti pod kontrolom dizajnera web mjesta.
Kvaliteta telefonskih linija, brzina servera i procesora korisničkog računala su među glavnim
faktorima koji određuju brzinu odaziva.

6.4. Pojednostavljivanje navigacije

Web posjetitelji navigiraju na stranici i kroz više web stranica određenog web mjesta.
Navigacija unutar jedne stranice najčešće označava traženje određene informacije ili jednostavno

28
„surfanje“. Korisnici navigiraju Internetom radi pronalaska web mjesta koje je tematski vezano za
njihov cilj, ili da bi pronašli mjesto koje je slično mjestu koje su prethodno posjetili.

Ako korisnik posjeti web mjesto i ustanovi da ne može jednostavno i uspješno navigirati, najčešće
će napusiti to web mjesto i potražiti slično koje odgovara njegovim navigacijskim zahtjevima. Kako
dizajner web mjesta može omogućiti jednostavnu navigaciju? Možemo koristiti nekoliko
navigacijskih alata za pojednostavljivanje i poboljanje pretraživanja stranice.

 Linkovi

 Gumbi i kontrole

 Mape web mjesta, popis sadržaja, indeksi

 Znakovi i povijest posjećenosti

 Ključne riječi i tražilice

6.4.1. Likovi

Dobro dizajnirani linkovi pokazuju posjetiteljima kako uspješno navigirati sadržajem web
mjesta. Ono što piše na linku i gdje je pozicioniran u odnosu na
druge linkove na stranici ima ključnu važnost u njegovoj uspješnosti
kao navigacijskog alata.

Vrlo je važno da korisnik može pretpostaviti kuda će ga link

preusmjeriti prije neko klikne na njega, s time da moramo uzeti u
obzir da s povećanjem broja linkova na stranici se smanjuje njihova
uspješnost.

Dizajneri moraju osigurati da linkovi imaju precizna odredišta.

Oznake, riječi korištene u nazivu linka, moraju se podudarati s
naslovom željenog odredišta.

Slika 1 – Vanjski linkovi web mjesta grada Siska

29
6.4.2. Gumbi i kontrole

Navigacijski gumbi i kontrole, poput „nazad“ i „ naprijed“, su uključeni na navigacijsku

traku web preglednika, te su nekada omogućeni i na web mjestu. Kao dizajneri, trebamo li
preferirati da su navigacijske kontrole omogućene samo na pregledniki ili i na web mjestu? Važno je
imati na umu da sučelje preglednika ostaje isto bez obzira na web mjesto koje korisnik posjećuje.
Pošto većina korisnika često koristi isti preglednik, pretpostavalja se da su upoznati sa
funkcionalnosti i navigacijskim kontrolama preglednika. Ovoj pretpostavci u korist ide i činjenica da
sva web mjesta ne koriste navigacijske gumbe i kontrole.

Slika 2 – Primjer navigacijskih kontrola na web mjestu hrvatske Vlade

6.4.3. Mape web mjesta, popis sadržaja, indeksi

Mape web mjesta, popis sadržaja i indeksi su sadržajni navikacijski alati koji su dizajniraji i
stavljani unutar web mjesta. Dokazano je da se navigacijska uspješnost povećava kada su su
sadržajni navigacijski alati pozicionirani na vrhu web stranice. Uspoređujući uspješnost web mapa i
popisa sadržaja, dokazano je da su bolje preformanse korisnika koji koriste web mape. Korištenje
bilo kojeg od navedenih sadržajnih navigacijskih alata uvelike povećava preformanse korisnika s
obzirom na hipertekst bez navigacijskih alata.

30
 Slika 3 – Dio web mape web mjesta hrvatske Vlade

6.4.4. Znakovi i povijest posjećenosti

Znakovi se koriste za navigaciju unutar novih okruženja. Dizajneri trebaju omogućiti

posjetiteljima da označe stranicu tako da se znaju naknadno vratiti. Takve funkcije stranice trebaju
biti označene posebnim ikonama i oznakama koje će posjetitelji moći lako zapamtiti, te ih efektivno
koristiti prilikom povratka na stranicu. Poželjno je da znakovi i ikone imaju karakteristični izgled
poput kompleksnih i orginalnih oblika, te da su odvojeni od ostalog sadržaja. Ako ikone izgledaju
slično i ako nisu odvojene od ostalih ikona i znakova, postoji veća mogućnost da će korisnik izabrati
krivu.

Dizajneri bi također trebali omogućiti korisnicima mogućnost korištenja pregleda povijesti

posjećenosti unutar web mjesta, te između stranica. Stranice bi trebale biti dizajnirane tako da imaju
posebne i pamtljive naslove. Pamtljivi naslovi će pomoći korisnicima tijekom pregleda povijesti
posjećenosti jer su lako uočljivi i razlikuju se od ostalih naslova.

31
6.4.5. Ključne riječi i tražilice

Za velika web mjesta, npr. od 20 stranica i više, dizajneri trebaju omogućiti tražilice na bazi
ključnih riječi. Dokazano je kada tako velika web mjesta nemaju tražilice, korisnici često odustaju
od pretrage. Tražilice najčešće koriste posjetitelji koji znaju što traže, ali nisu upoznati sa načinom
pretraživanja. Oni traže specifični objekt ili informaciju, a u tom slučaju najlakši način za
pronalazak je tražilica pomoću ključnih riječi.

Slika 4 – Tražilica na web mjestu hrvatske Vlade

6.5. Osiguranje povjerenja u sigurnost i privatnost

Ako kreatori web mjesta skupe privatne podatke posjetitelja i prate njihovo ponašanje,
zadatak dizajnera je da o tome obavijeste korisnike odmah na početku. Osiguranje je ključna briga
internet poslovanja web mjesta. Posjetitelji imaju više pouzdanja u sigurnost web mjesta ako
izgleda profesionalnije. Preformanse samog web mjesta također utječu na nivo osiguranja.

6.5.1. Privatnost

Kreatori web mjesta bi trebali obavjestiti posjetitelje o metodama kojima prikupljaju podatke
o njihovom ponašanju, te o tome gdje će se korisititi te informacije. Naprimjer, ako se cookies1 ili
privremeni ID brojevi koriste za personaliziranje, dizajeneri trebaju obavijestiti o tome
posjetitelje, te im omogućiti pregled tih informacija putem linka. U nekim slučajevima, potpuno
zatajivanje tih informacije, ne samo da je pitanje pristojnosti, već i legalnosti.

1
Cookies – datoteke koje su kreirane i ostaju povezane sa korisničkim interet preglednikom

32
6.5.2. Osiguranje

Tehnologije osiguranja poput SSL2, su ključne, i mogućnost posjeta „stranica za osiguranje“

putem linka povećava povjerenje korisnika. Stranice za internet transakcije trebaju pružiti
mogućnost posjeta stranicama koje potvrđuju transakciju, te ujedno i jednosavni ispis istih kao
dokaz same transakcije. Kontakt informacije poput adrese, e-mail adrese i telefonskog broja trebaju
biti prikazane na lako uočljivom mjestu. Pri dizajniranju informacije koja je potrebana za završetak
transakcije, bitno je ne postavljati dodatna pitanja za informacije koje nisu ključne za samu
transakciju.

6.6. Poboljšanje „vidljivosti“ Web mjesta

Odgovornost dizajnera web mjesta, a kasnije i web menadžera je ta, da je stranica vidljiva
ciljanoj skupini potencijalnih posjetitelja. Vidljivost je stoga ujedno i dizajnerski i menadžerski
zadatak. Marketinške strategije uključuju prijavljivanja stranica popularnim web tražilicama i
pridruživanje programima za razmjenu banera. Dizajn može povećati vidljivost web mjesta ciljanoj
populaciji na mnogo načina, uključujući sljedeće:

 Koristite ključne riječi koje su povezane s domenom

 Nemojte sakrivati ključne riječi u pozadini, umjesto toga, postavite ih na vrh željene stranice

 Ime web mjesta treba reflektirati sadržaj web stranica

 Domene građevinskih kompanija trebaju sadržavati ime same kompanije

 U ostalim slučajevima, kreirajte domenu koju će ciljana populacija lako zapamtiti. Npr,
iskoristivostpitanja.hr je lako pamtljivo i korisnike asocira na njezinu tematiku, a to je
iskoristivost.

 Na početnoj stranici stavite podsjetnik da korisnici ne zaborave onačiti (bookmark) stranicu.

2
Secure Sockets Layer - Protokol razvijen od Netscape-a za slanje privatnih podataka putem Interneta

33
  Na stranicama koje se najviše posjećuju na vašem web mjestu, stavite samo linkove koji
referenciraju sekundarne stranice istog web mjesta, dok linkove na druge web stranice
postavite samo na sekundarne stranice

 Treba pružiti mogućnost pregledavanja stranice na više jezika za multinacionalnu publiku

6.7. Održavanje kvalitete

Postoji uska povezanost između aktualne i pružene kvalitete usluge za internet poslovanje.
To jest, kvaliteta je cilj dizajnera, subjektivna percepcija korisnika bit će jedna od kvaliteta. Ovdje je
prikaz nekih dizajnerskih zadataka koje web kreatori i dizajneri trebaju uzeti u obzir ako žele
unaprijediti kvalitetu web mjesta:

 Osigurajte da su kontakt informacije postavljene na pravilno mjesto

 Učinite link na „Pomoć korisnicima“ lako uočljivim

 Tražite od korisnika povrate informacije o zadovoljstvu dizajnom i produktima web

mjesta

 Sadržaj stranice treba biti redovito ažuriran

 Posebno označite najnovije informacije

 Uključite izjavu o garanciji privatnosti

 Osigurajte da se web stranice, pogotovo one o potvrdi transakcija, mogu lako ispisati

 Postepeno identificirajte i ugradite nove tehnologije

34
 7. Analiza primjene iskoristivosti i dostupnosti web mjesta

U dosadašnjem dijelu ovog završnog rada pokušao sam objasniti što točno predstavljaju
definicije iskoristivosti i dostupnosti web mjesta, kako treba obratiti posebnu pozornost na
korisnike, te na koje detalje treba pripaziti tijekom dizajniranja.

Nakon što se sve to uzme u obzir, i dizajnira se web mjesto, da bi bili sigurni u njegovu uspješnu
izradu, potrebno je najpraviti testiranje da se otkriju greške koje nisu vidljive na prvi pogled. Postoji
mnogo različitih metoda testiranja npr. HTML koda web mjesta, kompatibilnosti sa smjernicama
iskoristivosti i dostupnosti, te ispitivanja posjetitelja o njihovim dojmovima prilikom posjete.

Najpopularnija metoda ispitivanja se naziva „heuristička metoda ispitivanja“, te sam ju izabrao s

nadom da ću je uspješno objasniti i primjeniti na određeno web mjesto. Pošto je moj zadatak u
ovome radu procjeniti iskoristivost i dostupnost web mjesta državne uprave, izabrao sam dva web
mjesta unutar te domene. Web mjesta kojima ću pokušati uspješno procjeniti stupanj iskoristivosti i
dostupnosti su www.vlada.hr kao primjer opsežnijeg web mjesta sa uspješnom integracijom tih
elemenata, te pošto sam iz Siska izabrao sam stranicu www.sisak.hr kao primjer lošije integracije tih
elemenata. Iako je službena stranica grada Siska privlačnog dizajna, stupanj njezine iskoristivosti i
dostupnosti je niži nego na službenim stranicama hrvatske vlade. U daljnjem dijelu ovog rada,
pokušat ću na primjeru određenih smjernica i metoda to prikazati.

7.1. Heuristička metoda ispitivanja iskoristivosti i dostupnosti

Heuristička evaluacija je metoda koja nam olakšava procjenu iskoristivosti dizajna sučelja, te
je brza, financijski nezahtjevna i jednostavna.

Ona je najpopularnija od svih metoda procjene iskoristivosti, te se provodi kao sistematska

inspekcija iskoristivosti dizajna sučelja. Cilj metode je pronalazak problema i grešaka koje su
integrirane u sučelje prilikom dizajna. Uključuje nekolicinu ljudi koji procjenjuju iskoristivost
dizajna prema prepoznatljivim principima iskoristivosti (heuristike). [11.]

Ovaj završni rad treba biti samostalni projekt, te zbog tog razloga jedini ispitivač tijekom
provođenja ove metode sam ja, iako to umanjuje njezinu točnost.

35
 Razlog uspješnije procjene kada sudjeluje više osoba, je ta što jedna osoba neće moći
prepoznati sve probleme. Iskustvo stečeno na raznim drugim projektima pokazuje da različite osobe
prepoznaju različite probleme i nedostatke u dizajnu, te stoga skup procjena od više ljudi daje
objektivniju sliku. [12.]

Slika 5 prikazuje primjer primjene heurističke metode, gdje je 19 procjenitelja pronašlo 16 grešaka
vezanih za iskoristivost u sustavu za glasovne povratne informacije prilikom pristupa bankovnom
računu. Svaki crni kvadratić označava jedan problem iskoristivosti primjećen od jednog korisnika.
Svaki red predstavlja jednog od 19 ispitivača, a svaka kolona predstavlja jedan od 16 problema.
Kvadratić je crne boje ako je ispitivač našao problem, u suprotnom je bijele boje. Odmah se može
primjetiti da nema puno preklapanja kvadratića, što znači da su razni ispitivači pronašli razne
probleme. Neki problemi su očiti, te će ih primjetiti većina ispitivača, dok je neke probleme
primjetilo samo par osoba. Stoga je potrebno uključiti više osoba u ispitivanje, ako želimo što
točniju procjenu. Prijedlog Jackob Nielsena je da tijekom procjene broj ispitivača bude između tri i
pet, jer se s povećanjem osoba nakon te brojke uvelike ne povećava suma korisnih informacija.

Slika 5 – Grafički prikaz primjene heurističke evaluacije

Heurističku evaluaciju izvodi više ispitivača tako da svaka osoba jednom pregleda sučelje. Tek
nakon što su sve osobe gotove sa ispitivanjem, smiju međusobno komunicirati. Ta procedura je vrlo
bitna zbog osiguranja da su problemi primjećeni samostalno bez tuđeg navoda. Rezultati mogu biti u
pismenom obliku, tako da svaki ispitivač posebno napiše probleme koje je uočio. Izvješća u

36
pismenom obliku pogoduju prezentaciji rezultata, ali zahtjevaju dodatni napor prilikom pisanja, te ih
je potrebno pregledati od strane evaluacijskog menadžera.

Uobičajeno vrijeme potrebno da ispitivač napravi evaluaciju je između jednog i dva sata. Duže
evaluacije su potrebne prilikom procjene složenijih web mjesta, ali onda je bolje evaluaciju
podijeliti u više dijelova, koncentrirajući se na različite segmente sučelja u svakom dijelu evaluacije.

Tijekom evaluacije, ispitivač prolazi više puta kroz dizajn sučelja, proučavajući razne dijelove
sadržaja i upoređujući ih sa prepoznatljivim problemima iskoristivosti (heuristikama). Te heuristike
su generalna pravila koja opisuju uspješni i iskoristivi dizaj sučelja.

Krajnji rezultat koristeći metodu heurističke evaluacije je, sa stajališta ispitivača, lista problema
iskoristivosti prema već spomenutim pravilima ili heuristikama. Nije dovoljno da ispitivač samo
kaže što mu se ne sviđa na stranici, treba objasniti što i zašto mu se nešto ne sviđa, te to usporediti sa
heuristikama. Treba pokušati specificirati pronađene probleme što je više moguće, te time olakšati
kasniji ispravak dizajna sučelja.

Heuristička metoda ne pruža sistematski pristup generiranja rješenja problema za sve pronađene
greške. Ali, pošto je njezin cilj detaljno objašnjavanje svakog problema uspoređujući ga s već
postavljenom heuristikom, često uvelike olakšava dizajnerima uspješnu ispravku dizajna sučenja.

7.2. Određivanje broja sučesnika (ispitivača)

U prosjeku, jedan ispitivač pronađe oko 35 posto problema iskoristivosti dizjana sučelja. Međutim,
pošto razne osobe primjete razne probleme, taj pototak je fleksibilan. Slika 6 prikazuje omjer
pronađenih problema iskoristivosti s obzirom na povećanje broj ispitivača. Slika jasno prikazaje da
se broj pronađenih problema povećava s brojem ispitivača.

Preporuča se da broj ispitivača bude između tri i pet, ali točna brojka ovisi o analizi troškova i
profita (cost-benefit analysis).

37
 Slika 6 - Omjer pronađenih problema iskoristivosti s obzirom na povećanje broj ispitivača

Da bi procjenili točan broj ispitivača, potrebno je uzeti u obzir već spomenutu analizu troškova i
profita. Prvi element u takvoj analizi su troškovi provođenja analize, varijabilni i fiksni. Fiksni
troškovi su oni koje moramo podmiriti bez obzira na broj sudjelovatelja; uključujući vrijeme
potrebno za planiranje evaluacije, potrebne materijale, te kreiranje izvještaja ili usmenu predaju
informacija. Varijabilni troškovi su oni koji se pojavljuju prilikom svake procjene jednog ispitivača;
oni uključuju plaću koju će primiti taj ispitivač, trošak analiziranja njegovog izvješća od strane
menadžera te troškove korištenje računala prilikom obrade informacija tijekom provedbe evaluacije.

Slika 7 – Grafički prikaz analize troškova i profita

Krivulja na Slici 7 nam pokazuje koliko je profit veći s obzirom na troškove koji se pojavljuju
prilikom provedbe evaluacije, uzimajući u obzir broj procjenitelja. Optimalni broj procjenitelja u
ovoj situaciju je četiri, te je profit veći 62. puta od troškova.

38
 7.3. 10 ključnih heuristika za dizajn korisničkog sučelja

Generalne principe za dizajn korisničkog sučelja nazivamo „heuristikama“ jer su više pravila i
zakoni, nego već navedene smjernice iskoristivosti. [13.]

1. Vidljivost statusa sustava

Sustav bi uvijek trebao pružiti korisnicima informacije o procesima koji se odvijaju, putem
povratnih informacija u razumnom vremenu.

2. Sistemski ili korisnički jezik?

Sustav treba „pričati“ korisničkim jezikom, riječima, frazama i konceptima poznatim korisniku, a ne
sistemski orijentiranim jezikom, te informaciju prikazati u prirodnom i logičkom poretku.

3. Korisnička kontrola i sloboda

Korisnici često slučajno odabiri sistemske funkcije, te im je potreban „izlaz na nuždu“ da bi

napustili to mjesto bez potrebe čitanja dodatnog sadržaja. Stoga je potrebno omogućiti mogućnost
povratka s gumbom „Povratak“.

4. Dosljednost i standardi

Korisnici se ne bi trebali brinuti o tome da li različite riječi, situacije ili akcije imaju različito
značenje. Treba se držati standarda i smjernica prilikom pisanja sadržaja.

5. Sprječavanje pogrešaka

Puno bolje od dobre poruke koja javlja grešku je pažljivo i efektivno osmišljen dizajn koji spriječava
da se problem uopće pojavi.

6. Prepoznavanje rađe nego vraćanje

Potrebno je minimizirati stvari koje korisnik mora pamtiti tako da objekte, akcije i opcije napravimo
vidljivima. Korisnik ne bi morao pamtiti informacije iz jednog dijela teksta u drugi. Instrukcije o
uputama sustava bi trebale biti jasno vidljive i jednostavno dostupne korisniku.

39
 7. Fleksibilnost i efikasnost korištenja

Ubrzivači – još ne viđeni od strane novih korisnika – mogu često ubrzati interakciju za iskusnije
korisnike, tako da sustav može opskrbljivati informacijama i nove i iskusne korisnike u isto vrijeme.
Korisnicima treba omogućiti da mogu prilagoditi određene opcije.

8. Estetičan i minimalistički dizajn

Sadržaj ne bi smio sadržavati informacije koje su nebitne ili rijetko korisne. Svaka dodatna
informacija u sadržaju konkurira bitnim i korisnim informacijama, te time umanjuje njihovu
vidljivost.

9. Pomoć korisnicima prilikom prepoznavanja, dijagnoze i ispravljanja

Poruke grešaka trebaju korisnicima biti prikazane jednostavnim jezikom ( ne programskim kodom),
precizno objašnjavajući problem, nudeći odgovarajuće rješenje.

10. Pomoć i dokumentacija

Iako je u nekim slučajevima bolje ako sustav nema dokumantaciju, korisnicima može biti potrebna
pomoć. Svaku takva informaciju u dokumentaciji trebalo bi lako pronaći, te treba biti fokusirana na
korisnikov problem, ne smije biti preopširna, ali treba objasniti korisniku korak-po-korak rješenje
njegovog problema.

40
7.4. Primjena smjernica i heuristika iskoristivosti i dostupnost na web
mjesta državne uprave

Kao što sam već ranije spomenuo, dva web mjesta državne uprave koje sam izabrao za
testiranje iskoristivosti i dostupnosti su www.vlada.hr (službene stranice hrvatske Vlade) i
www.sisak.hr (službene stranice grada Siska). To ću učiniti na način da dizajn njihovog sučelja
ispitam po već navedenim smjernicama i heuristika, te ih pokušam usporediti.

Način usporedbe po heuristikama ću napraviti tako da ću usporedno obrađivati web mjesta, te

tako na najjednostavniji način prikazati njihove različitosti.

 Vidljivost statusa sustava

Počnimo od početnih stranica, tj. njihovih zaglavlja. Prvo primjećujemo da je zaglavlje Vladine
stranice puno bogatije sadržajem. U skladu sa smjernicama iskoristivosti i dostupnosti, tu je
tražilica, koju ima i stranica www.sisak.hr, ali nije stavljena u zaglavlje, te je time uvelike
smanjena njena vidljivost. Osim toga stranica grada Siska uopće nema mogućnost korištenje web
mape, pojmovnika, te bilo kakvih uputa i vodiča (help) za pomoć korisnicima prilikom
interakcije. Pošto je stranica www.sisak.hr predviđena za korisnike te regije, ne postoji
mogućnost prijevoda na engleski jezik, dok Vladine stranice podržavaju i tu opciju. Postoji i
mogućnost prijave korisnika kao običnog korisnika ili novinara, te se time otvaraju nove
mogućnosti prilikom interacije, dok to službene stranice grada Siska ne podržavaju.

Svaki dio teksta počinje vidljivim i njemu specifičnim naslovom teskta. Dizajn ikona na oba web
mjesta je nepromjenjiv prilikom pretraživanja stranice, te time nepotrebno ne zbunjuje korisnika.

41
 Slika 8 – Zaglavlje početne stranice web mjesta hrvatske Vlade

Slika 9 – Zaglavlje početne stranice web mjesta grada Siska

Na obje stranice su jasno označene ikone dugom bojom kada su selektirane, ali prednost Vladinih stranica
je ta, što ikona ostaje jasno označena i nakon što se klikne na nju.

42
 Slika 10 – Primjer intergacije navigacijskih alata na web mjestu hrvatske Vlade

Slika 11 – Primjer intergacije navigacijskih alata na web mjestu grada Siska

Na gornjem primjeru se vidi da se ikona promjenila kada smo prešli mišem preko nje, ali nakon što smo ju
selektirali, boja se vratila i prijašnje stanje. Na Vladinim stranicama, također se promjeni boja ikone kada
pređemo mišem, ali razlika je u tome što kada selektiramo ikonu, onda ostaje drugačije boje od odstalih
ikona kraj je, čime korisnik dobiva povratnu navigacijsku informaciju o poziciji na kojoj se nalazi unutar
web mjesta.

43
 Slika 12 - Primjer 1. intergacije navigacijskih alata na web mjestu hrvatske Vlade

Slika 13 - Primjer 2. intergacije navigacijskih alata na web mjestu hrvatske Vlade

Na slici se točno vidi da je korisnik otišao na „Multimedija i fotogalerije“ te selektirao u izborniku

podsadržaj „Audio snimke sjednica Vlade HR“.

 Sistemski ili korisnički jezik?

Što se tiče ove heuristike, oba web mjesta su uspješno dizajnirana. Sve ikone su poznate korisnicima,
izbornici su kreirani logičnim i prirodnim slijedom. Sadržaj nije pisan skraćenicama i akronimima, u
potpunosti je razumljiv prosječnom korisniku, nema gramatičkih grešaka, te je dizajn usklađen
kulturološkoj sredini za koju je predviđen.

 Korisnička kontrola i sloboda

Stranice hrvatske Vlade su napravljene po smjernicama W3C organizacije, te uvelike imaju veću
dostupnost nego stranice grada Siska, koje na tom području nemaju nikakve dodatne opcije.
Najbitniji dio vezan za ovu heuristiku je to što je omogućena veća pristupačnost kroz promjenu
izgleda. Ta karakteristika je vrlo bitna za osobe sa raznim vizualnim i kongitivnim poteškoćama,
kao i starijim osobama slabijeg vida.

44
Slika 14 – Primjer uspješne integracije mogućnosti korisničke kontrole izgledom sučelja web mjesta hrvatske Vlade

Portal Vlade RH se može podesiti po potrebama svojih korisnika kombinacijom četiri vizualne
sastavnice (veličina slova, vrsta slova, spektar boja i oštrina te kontrast pozadine i sadržaja).

Podešavanje spektra boja odabire boje koje su razumljive za sve bojne poremećaje (protanopija,
deuteranopija i tritanopija). Oštrina rubova i podvućeni linkovi jasnije ističu grupe sadržaja.

Slika 15 – Opcija prilagodbe izgleda sučelja web mjesta hrvatske Vlade

45
  Dosljednost i standardi

Dizajn oba web mjesta je konzistentan, što ne zbunjuje korisnika. Boje korištene u dizajnu su
skladne, te je vidljivost velika. Pretežno prevladavaju crna, plava i siva boja na bijeloj pozadini, sa
rijetkim uporabama žarkih boja radi naglašavanja određenih pojedinosti. Izbjegava se pretjerano
korištenje štampanih slova, već je njihova uporaba optimizirana. Sve ikone su povezane linkovima,
a tekst pisan razumljivo i gramatički ispravno, sa obostranim poravnanjem, dok su naslovi dijelova
sadržaja poravnati u lijevo. Multimedija je puno više zastupljena na stranicama hrvatske Vlade, te se
koriste standardni formati prikaza. Zvuk je u mp3 formatu, a video standardne rezolucije, dok na
stranicama grada Siska ima samo slika u jpg formatu.

 Prepoznavanje rađe nego vraćanje

Da bi dizajn bio u skladu s ovom heuristikom potrebno je minimizirati stvari koje korisnik mora
pamtiti tako da objekte, akcije i opcije napravimo vidljivima.

Tekst sadržaja na oba web mjesta počinje u lijevom gornjem kutu. Kada se nabrajaju neki pojmovi,
to je prikazano vertikalno, što uvelike povećava vidljivost s obzirom na horizontano nabrajanje.
Tekst je na bijeloj pozadini i ima razmake između pojedinih dijelova tako da je vidljiv, iako je
vidljivost stranica hrvatske Vlade veća jer je tekst na stranicama grada Siska na nekim dijelovima
nedovoljno odvojen od ostalih dijelova teksta.

Na web mjestu hrvatske Vlade također su ikone i tekst često odvojeni razmakom i linijama, dok na
stranicama grada Siska nema viljivih linija, pa se ne vidi jasna odvojenost ikona. Dijelovi teksta, kao
što je naprimjer „Povijest grada Siska“, opširno su napisani, bez potrebnih odjeljenja ili
hipertekstualnih linkova. Pošto na stranicama grada Siska ne postoji mogućnost prijave korisnika, ne
postoji mogućnost ni interakcije u smislu postavljanja pitanja ili komentiranja određenih dijelova
teksta. Na stranicama Vlade, postoji ta mogućnost, te prilikom prilikom upita postoji oznaka o tome
koja je polja za unos podataka potrebno ispuniti, a koja ne.

46
 Slika 16 – Primjer mogućnosti interakcije korisnika s web mjestom hrvatske Vlade

 Fleksibilnost i efikasnost korištenja

Vezano za ovu heuristiku, Vladine stranice su bolje dizajnirane. Fleksibilnost i efikasnost korištenja
uključuje mogućnost interakcije sa stranicom, prilagođavanje raznih opcija svojim željama, te
postavljanjem opcije za prijavu, razlikovanje običnog korisnika ili gosta, od prijavljenog. Na
stranicama grada Siska, svi korisnici su gosti, tj. imaju mogućnost samo pretraživanja stranice. Na
stranicama hrvatske Vlade postoji mogućnost prijave, i to kao obični korisnik ili novinar. Ako se
netko ne prijavi, onda je samo gost, što znači da postoje ukupno tri vrste korisnika koji su u
interakciji sa stranicom, te s obzirom na vrstu prijave, imaju razne opcije.

Slika 17 – Tražilica na web mjestu hrvatske Vlade

Osim opcije prijave korisnika, postoji još i opcija pretraživanja. Dok na početnoj stranici grada
Siska postoji samo jednostavna opcija pretraživanja arhive vijesti, i ikona “Pretraživanje” nije
prevedena na hrvatski jezik, na stranici hrvatske Vlade postoji i opcija naprednog pretraživanja, te
pretraživanja u tri različita segmenta; Vlade HR, Ministarstva i Tijela državne uprave.

47
 Slika 17 – Tražilica na web mjestu hrvatske Vlade

 Estetičan i minimalistički dizajn

Obje početne stranice izgledaju vrlo atraktivno s time da nema nepotrebnih informacija koje
smanjuju vidljivost ostalim bitnijim informacijama. Tamnije linije, povećani objekti i bijela
pozadina dopinose jednostavnom prepoznavanju objekata i ikona. Ikone su dobro prepoznatljive, jer
je njihova boja uspješno usklađena sa pozadinom, iako na stranicama grada Siska bi možda bilo
bolje promijeniti nijansu plave boje koja prevladava. Naslovi dijelova sadržaja ukratko i jasno
opisuju njihov sadržaj, te su time stranice bez dodatnog i nepotrebnog kompliciranja uspješno
estetički i minimalistički dizajnirane.

 Pomoć i dokumentacija

U ovom segmentu, također je web mjesto hrvatske Vlade daleko bolje dizajnirano. Stranice grada
Siska uopće nemaju opciju pomoći korisnicima prilikom interakcije sa stranicom. Glavni razlog toga
je vjerojatno što ne postoje mogućnosti prijave na stranicu, upita za pomoć i komentiranja sadržaja.
Stranice hrvatske Vlade osim što imaju mogućnost prijave korisnika, komentiranje sadržaja i
postavljanja ranih upita Vladi, imaju i posebnu opciju pod nazivom „Upute i vodiči“ koja je lako
vidljiva na vrhu početne stranice.

48
 Slika 18 – Pomoć i dokumentacija web mjesta hrvatske Vlade

Unutar te dodatne opcije, postoje objašnjenja za mnoge poteškoće s kojima se korisnici susreću
prilikom interakcije sa web mjestom. Npr. kako pretraživati sadržaj portala i postići što bolje
rezultate, kako preuzimati sadržaj, registrirati se i prijaviti, koji su alati za praćenje novih vijesti,
upute za čitanje RSS izbora, upute za podešavanje i primanje e-mail obavijest.... U dijelu pod
nazivom „Pojmovnik“ se nalaze objašnjenja raznih pojmova poredani po abecednom poretku.

Naravno, procjena iskoristivosti i dostupnosti u dizajnu odabranih web mjesta je mogla biti
puno opširnija. Nadam se da sam ispunio svoj cilj koji sam opisao u uvodu, a to je uspješno
procjeniti efikasnost dizajna službenih stranica hrvatske Vlade i grada Siska, te ih usporediti po
određenim segmentima prateći heuristike i smjernice iskoristivosti, odnosno dostupnosti.

Na Internetu je dostupno mnogo različitih alata koji procjenjuju iskoristivost i dostupnost

HTML koda web mjesta. Pošto sam dosta puta spominjao W3C organizaciju i njihove smjernice
dostupnosti, odlučio sam se za uporabu njihovog alata za procjenu dostupnosti.

49
 Slika 19 – Provjera HTML koda web mjesta hrvatske Vlade

Na slici 19 se vidi rezultat procjene stranica hrvatske Vlade. Ukupni broj pronađenih grešaka je 24,
te jedno upozorenje.

Slika 20 – Provjera HTML koda web mjesta grada Siska

Na slici 20 je prikazana procjena HTML koda stranica grada Siska, a broj pronađeih grešaka je 91.
Ta procjena oba web mjesta nam samo potvrđuje da je web mjesto hrvatske Vlade uspješnije
dizjanirano, iako je puno veće od web mjesta grada Siska, s velikom količinom podataka i
intergiranim raznim opcijama, raznim tehnologijama, s mogućnošću prijevoda na engleski jezik....

50
51
Zaključak

Kada pogledamo sve na kraju, rezultati su očekivani. Službeno web mjesto hvatske Vlade
predstavlja našu Vladu, svim ljudima unutar naše države, ali i svim ostalim mogućim posjetiteljima
iz ostatka Europe i Svijeta. Stranice grada Siska su namjenjene samo reginalnim posjetiteljima, ili
posjetiteljima u granicama naše države, sadrži puno manje stranica, manje sadržaja nego web mjesto
Vlade, ali je ipak lošije dizajnirano. To nas dovodi do zaključka da nije bitna veličina web mjesta i
opsežnost njezinog sadržaja, već tim obrazovanih i sposobnih ljudi da bi dizajn web mjesta bio
uspješno iskoristivo i dostupno dizajniran.

….

52
Literatura

1. Albert N. Badre (2002.) Shaping Web Usability: Interaction Design in Context. USA (Boston,
Massachusetts): Pearson education, Inc.

2. Mark Pearrow (2000.). Web Site Usability Handbook. USA (Rockland, Massachusetts):
Charles River Media, Inc

3. What is usability?
Dostupno 15.06.2009. na
http://www.usability.gov/basics/whatusa.html

4. ISO 13407 - Human centred design processes for interactive systems,

Dostupno 15.06.2009. na
http://www.usabilitynet.org/tools/13407stds.htm

5. Jakob Nielsen : Usability 101: Introduction to Usability

Dostupno 15.06.2009. na
http://www.useit.com/alertbox/20030825.html

6. Introduction to Web Accessibility, W3C

Dostupno 15.06.2009. na
http://www.w3.org/WAI/intro/accessibility.php

7. Can usability be measured?

Dostupno 15.06.2009. na
http://www.usability.gov/basics/measured.html

8. Mirjana Babić: Funkcionalnost web stranice, Hrvatska udruga za odose s javnošću

Dostupno 15.06.2009. na
http://www.huoj.hr/Default.aspx?art=1039&sec=242

9. Web Content Accessibility Guidelines 1.0, W3C

Dostupno 15.06.2009. na
http://www.w3.org/TR/WAI-WEBCONTENT/

10. Research-Based Web Design & Usability Guidlines

Dostupno 15.06.2009. na

53
 http://www.usability.gov/pdfs/guidelines.html
http://usability.gov/pdfs/guidelines_book.pdf

11. Jakob Nielsen: Heuristic Evaluation

Dostupno 16.06.2009. na
http://www.useit.com/papers/heuristic/

12. Jakob Nielsen : How to Conduct a Heuristic Evaluation

Dostupno 16.06.2009. na
http://www.useit.com/papers/heuristic/heuristic_evaluation.html

13. Jakob Nielsen: Ten Usability Heuristics

Dostupno 16.06.2009. na
http://www.useit.com/papers/heuristic/heuristic_list.html

54