Professional Documents
Culture Documents
Predavanje 5-1
Predavanje 5-1
znanja
Izv.prof.dr.sc. Mihaela Banek Zorica
Znanje u organizaciji
Tri komponenete upravljanja znanjem
• Stvaranje
• Kodifikacija
• Transfer
Dva temeljna postupka
• Atraktivnije od činjenica
• Neočekivani materijal, stavovi i slučajevi koji se
ne otkrivaju u tradicionalnim načinima
propitkivanja
Pričanje priča u digitalno doba
• Stvaranje mita
• Virus priča
• metafore
Elementi stvaranja priče
Organizacija zabilježenog znanja
Kodifikacija znanja moguća je kroz tehnike
• Kognitivne mape
• Stabla odlučivanja
• Taksonomije
• Analiza zadataka
Načini kodifikacije znanja
• Točnost
• Pouzdanost/razumljivost
• Dostupnost
• Ažurnost
• Autoritet/kredibilitet
Kognitivne i konceptualne mape
http://www.csiro.au/education/crestquiz/concept.html
Stabla odlučivanja
Primjer aktivnosti koje se temelje na
informacijama
• Ručno oblikovane
• Automatske
Pristup svojstva
Kognitivna ili • Svaki element je prikazan kao čvor na grafu s definiranim među
konceptualna mapa odnosima
• Može prikazati različite perspektive ili poglede na isti sadržaj
• Prilično jednostavne i intuitivne, no teže za korištenje pri procedurama
vezanim uz znanje
Stabla odlučivanja • Proces odlučivanja prikazan u obliku hijerarhije ili „flowchart”
• Dobre za proceduralno znanje, manje za prikaz konceptualnih
međuodnosa
• Jednostavne za napraviti i razumjeti
Ručna taksonomija • Objektno orijentiran pristup koji omogućuje nasljeđivanje svojstava
nadređenog sadržaja na koji se odnosi
• Vrlo fleksibilno – moguće sagledati kao konceptualna mapa ili hijerarhija
• Kompleksnije pa zahtijevaju više vremena za izradu, te moraju biti
temeljene na korisničkom konsenzusu
Automatski generirana • Dostupan velik broj alata
taksonomija • Većinom bazirani na statistici (klaster naliza za određivanje koji tipovi
sadržaja su slični te koji oblikuju podgrupe ili tematske setove)
• Dobro rješenje za veliku količinu sadržaja
• Skuplje i često s velikim brojem „grešaka” te moraju biti provjeravane i
dorađivane