Predavanje 3.

Ciklusi i modeli upravljanja znanja

prof.dr.sc. Mihaela Banek Zorica

 Ciklusi upravljanja znanjem
Wiig (1993) McElroy (1999) Rollet (2003) Bukowitz i Meyer i Zack
Williamns (2000) (1996)
Stvaranje Individulano i Planiranje Nabaviti Nabava
grupno učenje (prikupljanje)

Izvor /porijeklo Potvrđivanje Stvaranje Koristiti Pročišćavanje

valjanosti znanja
Kompilacija Prikupljanje Integracija Naučiti Pohrana/
informacija pronalaženje
Transformacija Potvrđivanje Organizacija Pridonijeti Distribucija
znanja
Diseminacija Integracija znanja Transfer Vrednovati Prezentacija
Primjena Održavanje Izgraditi/Održati
Ostvarenje Vrednovanje Osloboditi
vrijednosti
Integrirani ciklus upravljanja znanjem temeljen
na prethodno navedenim
• 10 temeljnih koraka u upravljanju znanjem
1. Bilježenje/stvaranje/doprinos
2. Selekcija/filtriranje
3. Kodifikacija
4. Pročišćivanje
5. Dijeljenje
6. Pristup
7. Učenje
8. Primjena
9. Vrednovanje
10. Ponovno korištenje
Integrirani pristup sastoji se od 3 temeljna
koraka

1. Bilježenje i/ili stvaranje znanja

2. Razmjena i diseminacija
3. Prikupljanje i primjena znanja
KM modeli
 Upravljanje znanjem
(Knowledge management)

• Nonaka i Takeuchi (1995) “Knowledge Creating Company”.

• Znanje kreirano kroz interakciju između skrivenog i

zabilježenog znanja.

• SEKI proces – proces kreacije znanja kroz konverziju

između skrivenog (tacitnog) i zabilježenog (eksplicitnog
znanja);
 SEKI proces – Spirala znanja
Konverzija znanja - Organizacija stvara znanje kroz interakciju između
eksplicitnog i tacitnog

• socijalizacija (T-T) - razmjena iskustava

• eksternalizacija (T-E) – postaje eksplicitno,
dijeljeno s drugima i temelj za novo znanje
• kombinacija (E-E) - kombiniranje, uređivanje ili
obrađivanje u formi novog znanja koje se
diseminira. Složeniji i sistematičniji skupovi
eksplicitnog znanja.
• internalizacija (E-T) - eksplicitno znanje kreirano i
diseminirano kroz organizaciju konvertira se u
tacitno znanje pojedinca (učenje iz prakse -
simulacije, praktičan rad)
 Nonaka, Toyama i Konno (2002.) predlažu kategorizaciju
efektive znanja u 4 tipa

• iskustveno znanje – know-how ili zajedničko tacitno znanje izgrađeno kroz zajedničko iskustvo rada
članova neke organizacije i između članova organizacije i njihovih kupaca, dobavljača i pridruženih firmi

• konceptualno znanje - Brand ili eksplicitnog znanja koje je izraženo slikama, simbolima i jezikom

• sistematično znanje – copyright/patent ili sistematiziranih i spakiranih eksplicitnih znanja kao:

eksplicitno stanje tehnologije, specifikacije proizvoda, naputaka i dokumenata, te spakiranih
informacija o kupcima i dobavljačima.

• rutinsko znanje - tacitno znanja koje je rutinizirano i utjelovljeno u akcijama i praksama organizacije
(Know-how, organizacijska kultura i rutine za izvršavanje svakodnevnih poslova)
 Zajednički kontekst za kreiranje znanja - BA
(Shimizu na temelju filozofije Nishida)
• BA (jap. mjesto, odnosno – specifično vrijeme i prostor)
• Zajednički kontekst u kojem se znanje razmjenjuje, koristi i kreira:
• fizički prostor – prostor ureda,
• virtualni prostor – elektronska pošta i
• mentalni prostor – zajednički ideali

• Mjesto gdje se informacije interpretiraju kako bi postale znanje.

• Ključ je - interakcija.
• Sudionici moraju dijeliti vrijeme i prostor, te prevladati vrijeme i prostor. Bliska fizička interakcija je važna u dijeljenju konteksta i
formiranju zajedničkog jezika među učesnicima.

• Sve dok je znanje neodređeno, bezgranično i dinamično, ono ne može biti spremano.

• Ba ≠ “zajednice prakse”
• Ba je živo mjesto gdje se novo znanje kreira ≠ članovi stječu znanje koje je utjelovljeno u zajednici.
 KRITIKA NONAKE

• Empirijski dokazi su neuvjerljivi

• Model ima konceptualne probleme
• Primjena limitirana (na japanske kompanije)
Ostali modeli
Choo - Sense-Making model
 Wiig – Model stvaranja i korištenja znanja

• Dimenzije
• potpunost
• povezanost
• podudarnost
• perspektiva i smisao

• Stupnjevi internalizacije
• Novak
• Početnik
• Kompetentan
• Stručnjak
• „Majstor”
Hijerarhija znanja (Wiig)
 I-Space model (Boisot)

• 3 dimenzije
• Kodificirano – nekodificirano
• Apstraktno – konkretno
• Difuzno - nedifuzno

The I-Space Framework

https://www.youtube.com/watch?v=N23DbNetkTw
 Izvor: Pongrac, D. Difuzija
Model informacijskog informacija u akademskom
prostoru. Zagreb, 2023
prostora – Difuzijska krivulja (doktorska disertacija)

• Kodifikacija
• osigurava formu informacija
Kodificirano
• Apstrakcija
• smanjuje kompleksnost sadržaja

• Difuzija
• Širenje, prijenos informacija

Stupanj difuzije informacija rezultat je

stupnja kodifikacije i apstrakcije. Difuzno

Evolucija ICT-a omogućuje pomak krivulje Nekodificirano

difuzije udesno.
Prilagođeno prema Boisot, M., MacMillan, I. C., & Apstraktno
Han, K. S. (2007). Property rights and information Konkretno Ne-difuzno
flows: a simulation approach. Journal of
Evolutionary Economics, 17, 63-93.
 Model informacijskog prostora - E-prostor
1. Epistemološki prostor

Eksternalizacija različitih vrsta

objektivnog znanja.

Izvor: Pongrac, D.
Difuzija informacija
u akademskom
prostoru. Zagreb,
2023 (doktorska
disertacija)
Prilagođeno prema Boisot, M.H. Information Space: A Framework for Learning in Organizations, Institutions and Culture, London; Routledge, 1995., str.75.
 Model informacijskog prostora - U-prostor
2. Prostor primjene

„Eksplicitno (znanje) povezuje

rasprostranjenost poruke s
njezinim stupnjem
apstrakcije”
(Boisot, 1995, str.93).

Izvor: Pongrac, D.
Difuzija informacija u
akademskom prostoru.
Zagreb, 2023
(doktorska disertacija)
Prilagođeno prema Boisot, M.H. Information Space: A Framework for Learning in Organizations, Institutions and Culture, London; Routledge, 1995., str.122.
 Model informacijskog prostora - C-prostor
3. Prostor kulture

„Kodifikacija i mogućnost
širenja informacija su
sustavno povezani.”
(Boisot, 1995, str.143)

Izvor: Pongrac, D.
Difuzija informacija u
akademskom
prostoru. Zagreb,
Prilagođeno prema Boisot, M.H. Information Space: A Framework for Learning in Organizations, Institutions and Culture, London; Routledge, 1995., str.146.
2023 (doktorska
disertacija)
 Model informacijskog prostora - Društveni ciklus učenja

1. Skeniranje (engl.Scanning)
2. Rješavanje problema (engl. Problem-solving)
3. Apstrakcija (engl. Abstraction)
4. Difuzija (engl. Diffusion)
5. Apsorpcija (engl. Absorption)
6. Ugrađivanje (engl. Imacting)

Svih šest komponenti SLC-a ugrađene su u

trodimenzionalni model I-prostora tako da čine
krivulju unutar kocke, gdje je svaka dimenzija
kocke povezana s određenom komponentom.

Izvor: Pongrac, D. Difuzija informacija u akademskom prostoru.

Zagreb, 2023 (doktorska disertacija)
Boisot M., Exploring the information space: a strategic perspective on information systems, s [Online Working Paper]. IN3-UOC: (Working Paper Series; WP04-003) 2004.
 Model Kompleksnog adaptivnog sustava

• 5 ključnih procesa
• Razumijevanje
• Stvaranje novih ideja
• Rješavanje problema
• Donošenje odluka
• Poduzimanje koraka za postizanje željenih rezultata

Dr. Derek Cabrera provides an introduction to complex adaptive syst

https://www.youtube.com/watch?v=GjwvsK-6640
 Cynefin okvir – David Snowden
revidirano (simple zamijenjeno s clear)

The Cynefin Framework by

David Snowden explained
https://www.youtube.com/watch?
v=n8ttzEW0GFs
Prikaz Cynefin okvira (Edwin Stoop)