INICIJALNO OBRAZOVANJE

ODGOJITELJA
Kolegij: Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje odgojitelja

Dr. sc. Anita Imre, doc Studentice:

Anja Antolović
Dijana Čuljak
Nada Grgić
Martina Murvaj

Orašje, 11. 1. 2023. god.

 INICIJALNO OBRAZOVANJE
ODGOJITELJA

 Formalno obrazovanje
 Raznoliko u europskim zemljama

 2 organizacijska modela :
 1. a) za osoblje (djeca ispod 2 – 3 godine)
b) za predškolski odgoj (djeca starija od 3 – 4 godine)

 2. jedinstveni profil
 INICIJALNO OBRAZOVANJE ODGOJITELJA

 Temelji

 BITNA kvaliteta stručnjaka (profesora)

 DISKONTINUITET – između inic. obrazovanja i prakse (daljnjeg prof. razvoja)

 INICIJALNO OBRAZOVANJE
ODGOJITELJA
 Pedagoška praksa = kompleksna i dinamična, sklona promjenama

 Teorijska znanja + praktična profesionalna umijeća (kritičko mišljenje,

komunikacijske vještine, preuzimanje odgovornosti, refleksija, promišljanje,
procjenjivanje…)

 Kontinuirano profesionalno razvijanje i cjeloživotno učenje

 INICIJALNO OBRAZOVANJE
ODGOJITELJA
 Predmet rasprave u zadnjem desetljeću

 Autorica Šagud – motivirati praktičare za cjeloživotno učenje

 potrebna je:
 SREDINA koja osigurava povoljne UVJETE za neformalno obrazovanje
 PODRŠKA (i vođenje) onoga koji uči
 POVRATNA INFORMACIJA profesionalne sredine o napretku praktičara
 INICIJALNO OBRAZOVANJE NA
EUROPSKOM PROSTORU
 Raznoliko
 1. ETAPA – preddiplomsko obrazovanje
 Stjecanje kvalifikacije nakon pet god. sveučilišnog studija
 Švedska i Finska – izvedba studija na svim razinama
 Engleska – do najviše, osme razine
 Danska – regionalni centri
 Hrvatska – od 1969. god. – dvogodišnji studij – pedagoška akademija
- Bolonjska deklaracija – trogodišnji studij, zatim diplomska razina (5 godina)
 BiH – Sveučilište u Mostaru, od 2010. god. studij predškolskog odgoja na sveučilišnoj razini
PROMJENE PARADIGME OBRAZOVANJA
ODGOJITELJA DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI

 Rani i predškolski odgoj i obrazovanje = pažnja u javnoj i političkoj sferi

 Promjena paradigme u kojoj se utemeljuje novi kurikul zadire u fundamentalna teorijska
promišljanja
 Krstović: gradivna sastavnica koncepta novog profesionalizma činjenica da je za kvalitetno
djelovanje potrebno imati znanstvene temelje znanja
PROMJENE PARADIGME OBRAZOVANJA ODGOJITELJA DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI
Bourdoncleove ideje i zahtjevi u pogledu obrazovanja odgojitelja i učitelja:
1. Odgojitelj mora imati visoku školsku spremu i odgovarajuću kvalifikaciju
2. Programi obrazovanja odgojitelja trebaju biti raspoređeni u sva tri ciklusa visokog obrazovanja
3. Potrebno je promicati doprinos prakse temeljene na istraživanju i saznanjima za razvoj novih znanja u obrazovanju
PROMJENE PARADIGME OBRAZOVANJA
ODGOJITELJA DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI

 U mnogim zemljama Europske unije kontinuirani profesionalni razvoj i stalno stručno

usavršavanje je obveza
 Djeca rane i predškolske dobi provode mnogo vremena u odgojno – obrazovnim
ustanovama
 Takva situacija je prisutna i u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini
PROFESIJA ODGOJITELJA DJECE PREDŠKOLSKE
DOBI I NJEZIN DRUŠTVENI STATUS

 Nijedna profesija i nijedno zanimanje bez stalnog učenja i usavršavanja

 Odgojitelji svjedoče kako predškolski odgoj ostvaruje dugoročni cilj obrazovne politike
 Profesionalizam: kompetencija ili vještina koja se zahtjeva od profesionalca
 Profesija ( lat. professio) podrazumijeva trajno bavljenje zanimanjem
KONCEPT PROFESIONALIZMA

 U posljednjim desetljećima - kvalitativan obrat - uspješno profesionalno

djelovanje
 znanstvenici - razmatraju i analiziraju definicije i teorijske konstrukte
 Definiranje - nije jednostavno pitanje - više izvora i s različitih aspekata
 Krstović (2012) - kompleksni i multidimenzionalni društveni konstrukt
 kompleksni i slojeviti koncept - lome mnoga koplja
PROFESIONALIZACIJA

 Profesija - složene specifične djelatnosti - izučavanje do kraja radnog vijeka -

biti obrazovan (Kunczik, 2006)
 kao proces - ne iscrpljuje se unutar tradicionalnog obrazovanja (Krstović,
2012)
 novu dimenziju odnosa - neriješenih napetosti - znanstvene logike i
profesionalne logike
 pronaći odgovarajući načini za osposobljavanje odgojitelja - sveučilišnoj
razini - važnost prvih godina djetetovog života
PROFESIJA I ZANIMANJE

 dinamična relacija

 zanimanje  statično-analitične kategorija - razvrstava rad - srodan po

sadržaju i zahtjevnosti - obavljati jedna osoba (Krstović, 2006)

 profesija  deskriptivno - u skladu s njihovim obilježjima (Vujičić,

Boneta i Ivković 2015)
DEFINICIJE PROFESIJE
PRISTUPI TUMAČENJE
 neoweberijanska Povezuje status profesije s vlastitom pozicijom u distribuciji moći i fokusira se na analizu

perspektiva uzoraka kulturne konzumacije (Chan, 2010).

 neomarksistička Fokusira se na pitanje moći određene profesije u kontekstu socio-ekonomske pozicije u

perspektiva društvu.

 interakcionistički Analizira mikrorazinu društvenih odnosa unutar i između pojedinih profesija po kojima

pristup se definira društvena reputacija.

 taksonomski pristup Profesija je zanimanje visokog socijalnog statusa, koji se temelji na znanju, a obilježava
ga: apstraktnost, složenost, tajno i specijalizirano znanje; monopol na ekspertizi;
autonomija; autoritet nad klijentima i podređenim profesijama; priznanje javnosti;
profesionalna organizacija; altruizam; razvijeni etički kodovi (Šporer, 1990; Hodson &
Sulliven, 2008).
 strukturalni Smješta profesiju u obilježja profesije s meriokratskim konceptom distribucije socijalnog

funkcionalizam položaja u suglasju sa svakom profesijom koja ima društveni status u suglasju s
doprinosom prema uspješnom.  
KARAKTERISTIKE PROFESIJE (Svetlik,
1999)
 pripadnici profesije su organizirani
 posjeduju visoku razinu znanja i dugotrajno se obrazuju
 djelatnost se temelji na sustavnoj teoriji
 korisnici (klijenti) prihvaćaju njihove ekspertize i poslove kao neupitne
 država uređuje njihov položaj
 djeluju u skladu s profesionalnom etikom
 oblikuju posebnu profesionalnu kulturu
 ustanovljuju mehanizme kontrole ulaza u profesiju
 imaju visoki stupanj ekonomije
 snažno se identificiraju s profesijom
PROFESIONALIZAM

 nova perspektiva - brisanje jasnih granica između profesije i zanimanja -

premješta se fokus  na donošenje kriterija u odnosu na određeno polje
rada, a ne na definiranje seta karakteristika = zanimanje (Krstović, 2012)
 kontinuiranim naporima - profesionalna kvaliteta, tj. baza znanja -
kolektiviteta i autonomije kao procesa u razvoju
Put prema profesionalizaciji je jedan zacrtani put odgoja i obrazovanja
djeteta 21.stoljeća!
 Profesionalni razvoj odgojitelja - potaknuti promjene u njegovim
uvjerenjima i djelovanjima
DIMENZIJE PROFESIONALIZMA

 praktičari ranog djetinjstva - predanost djeci rane i predškolske dobi

 pitanja ranoga djetinjstva - bogatstvo ekspertize i znanja
 potreba za pojašnjavanjem dimenzija profesionalizma
 potreba za jasnim propitkivanjem komponenata - doprinose teoriji
profesionalizma (Brock, 2006)

 zajedničkih čimbenici i osobine kod različitih teoretičara  sedam

dimenzija profesionalizma
 SEDAM DIMENZIJA PROFESIONALIZMA (Brock,
2006)
DIMENZIJE PROFESIONALIZMA SASTAVNICE DIMENZIJA PROFESIONALIZMA

1. ZNANJE specijalističko znanje stručnjaka, jedinstvena ekspertiza, iskustvo

2. OBRAZOVANJE I OBUKA sveučilišno obrazovanje, kvalifikacije, praktična iskustva

3. VJEŠTINE razvijanje kompetencija i efikasnosti, kompleksnost u zadatcima,

komunikacija i prosudba
4. AUTONOMIJA samoregulacija, standardi, glas u javnosti, procjena diskrecije

5. VRIJEDNOSTI ideologija altruizma, posveta, usluga prema klijentima

6. ETIKA primjena etičkog kodeksa, moralni integritet, povjerljivost, pouzdanost,
odgovornost
7. NAGRADA izvedba etičkog kodeksa, moralni integritet, povjerljivost, pouzdanost,
odgovornost.
 PROFESIONALIZMA
 autor Lang - koncept profesionalizma - unutrašnja i vanjska dimenzija
 unutarnji proces obuhvaća nekoliko dimenzija:
 organizaciju specifičnih stručnih znanja
 stalni profesionalni razvoj
 individualnu djelotvornost
 učinkovitost
 dijeljenje znanja i kodifikaciju praktičnih znanja
 vanjska dimenzija − društvena
 postizanje različitog društvenog statusa kao dijela podjele rada
 društvena i zakonska prepoznatljivosti u izgradnji društvenog identiteta
profesije
PROFESIONALIZACIJA

 definicija - sve strategije koje skupina pojedinaca koristi kako bi dobila

društveno priznanje za obavljanje svojih aktivnosti
 cilj  promjena statusa i podizanje vrijednosne razine kako bi se pribavile
materijalne ili simboličke privilegije
 uspoređivanjem dimenzija - isprepletenost i povezanost s ciljem  jasnog
određivanja profesionalizma kod odgojitelja
 na temelju tih dimenzija - obrisi novog profesionalizma u ranom i
predškolskom odgoju i obrazovanju
 promjene društvenog statusa profesije odgojitelja djece rane i predškolske
dobi!
Novi profesionalizam u ranom i predškolskom
odgoju i obrazovanju
 Inkluzivna definicija profesionalizma -različitih modela
izgradnje kapaciteta koji odgovaraju potrebama djelatnika
 generirani novi oblik multidisciplinarnog profesionalnog
identiteta
 SPEERPO projekt - grupiranje specifičnih skupine na temelju
osposobljenosti za rad s pojedinom dobnom skupinom djece.
Šest kategorija profesionalaca u EU

1. Early childhood professional

 Odgoj i obrazovanje
 Za rad s djecom od rođenja do polaska u školu

2. Pre-primary professional
 Specijalisti za predškolu
 Obrazovanje

3. Pre-primary and primary school professional

 Šira dobna skupina
 Dominantni školski sektor
4. Social pedagogy professional
 Rad sa svim dobnim skupinama
 centralna uloga u skupini djece predškolske dobi.

 Sljedeće dvije skupine profesionalaca rade isljučivo u sektoru ranog odgoja i

obrazovanja, tj. u skupinama s djecom do tri godine.
5. Infant-todler professional
6. Health/care professional

 osobitosti europskog profesionalca: neposredan rad s djecom, proširenje

djelatnosti i kompetencija odgojitelja na obitelj i školu
 Nastoje redefinirati tradicionalna edukacijska gledišta o profesionalnim
ulogama u području ranog djetinjstva
 Prepreke u profesionalnom razvoju odgojitelja i
boljem društvenom statusu

 Odgojitelji profesionalci nositelji su promjene percepcije u odnosu na samu profesiju i

sustav.
 Postoji opasnost da odgojitelj u osobnoj praksi uglavnom samo ponavlja naučene
postupke.
 Svaki odgojitelj mora pronaći svoj vlastiti stil postupanja, način koji će biti uspješan za
njega i djecu.
 Društvo određuje društveni položaj i socijalni status odgojitelja
 Potrebno je uskladiti tri bitna čimbenika, a to su: odgojitelj, sustav i profesionalni kapital +
strategija ekonomske sigurnosti
 Neobaveznost ranog i predškolskog odgoja umanjuje ozbiljnost nkegove prezentacije
 programi javnih potreba lokalnih samouprava
 Cilj: stopostotni obuhvat djece rane i predškolske dobi u sustav ranog i predškolskog
odgoja i obrazovanja
 Primarna funkcija: odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi
 Svoju ulogu odgojitelji i sami postupno mijenjaju promjenama vlastitih paradigmi
 Diplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja obrazuje stručnjake da
svoje vlastite kompetencije iskoriste za unaprjeđivanje profesije
THE END!