PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA POVIJESTI

Nastavna tema za dublju obradu: Škola:

Društvene strukture u starom vijeku
Nastavna jedinica: Faraon i egipatsko društvo Nastavnik/ica:
Redni broj: 17. sat Razred: 1.
Tip nastavnog sata: Datum:
obrada
ISHOD (razrada):
- pokazati na zemljovidu egipatske prijestolnice koje su se mijenjale kroz povijesna razdoblja
- usporediti uz pomoć zemljovida smještaj većih gradova, u odnosu na prirodna bogatstva
- objasniti svojim riječima utjecaj prostora na gospodarski i društveni koristeći se zemljovidom
- analizirati piramidu društvenih odnosa u Egiptu definirajući tko ulazi u viši, a tko u niži sloj
- ocijeniti na osnovu izvora čime se bave i koja je uloga slojeva društva u piramidi
OBLICI RADA: Individualni, frontalni

NASTAVNE METODE:
metoda razgovora, metoda analize slikovnog materijala, metoda usmenog izlaganja, metoda rada na karti, metoda rada na tekstu

KLJUČNI POJMOVI:
Faraon, društveni slojevi,
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:
Udžbenik, računalo, projektor
Dodatni digitalni sadržaji (DDS):
Zemljovid Egipta s prirodnim bogatstvima
Izvor Koliko je stanovnika bilo u Egiptu?
 ORGANIZACIJA I TIJEK NASTAVNOG SATA
VRIJEME I AKTIVNOST UČENIKA VREDNOVANJE POVEZANOST S
SADRŽAJ (formativno i povratna informacija učeniku) MEĐUPREDMETNIM
SATA TEMAMA/
KORELACIJA
GOO
5' Učenik svojim riječima objašnjava što za njega znači pojam Učenike pratimo u njihovom izlaganju. Učiti kako učiti
društvo? Učenik definira pojam društva. Odgovor putem Uporaba informacijske i
UVODNI kratke bilješke. komunikacijske
DIO tehnologije
Osobni i socijalni razvoj

30'
Učenik analizira izvor o broju stanovnika (DDS).
GLAVNI Koliko je bilo stanovnika u Egiptu?
DIO Koliko je danas?
Rad na povijesnom zemljovidu. Egipat s prirodnim bogatstvima.
Učenik pokazuje najpoznatije prijestolnice koje je dosada učio.
Uspoređuje gdje su se smjestili veći gradovi, gdje se nalaze
hramovi i koja prirodna bogatstva postoje u blizini kojih gradova.
Što su naučili o Aleksandriji. I zašto je Memfis jedan od prvih
staroegipatskih gradova? Na osnovu čega to možemo zaključiti.
Učenik potkrepljuje odgovor.
Tijekom rada pratiti odgovore učenika, pratiti Geografija
njihove zabilješke. Učenik će utvrditi
kronološke i prostorne odrednice i to moći
povezati sa kontinuitetom razvoja egipatske
civilizacije.
Učenike pratimo u njihovom izlaganju i
nalaženju lokaliteta na zemljovidu te
ocjenjujemo njihovo snalaženje u vremenu i
prostoru.

Kako je izgledalo egipatsko društvo tijekom tri tisućljeća povijesti.
Učenik prati kratko nastavnikovo izlaganje.
Rad na povijesnom izvoru. Piramida egipatskog društva. Učenici
razgovaraju o podijeli unutar egipatskog društva. Pokušavaju
složiti svoju piramidu te ocjenjuju na temelju slikovnog prikaza i
načina na koji su prikazani slojevi u društvu odrediti čime se bave.
Razgovaramo i analiziramo izvore, prema
konceptu izvora i istraživanja te interpretacije
prošlosti. Nadopunjujemo učenike te ih
vodimo kroz razgovor.
Učenici razgovorom oblikuju svoju piramidu.
 10' Raspravom o temi vrednuju izvore kroz
ZAVRŠNI Učenici objašnjavaju zašto pisac poput Herodota, Strabona različite interpretacije i perspektive.
DIO ili ostalih spomenutih historiografa može biti koristan Kroz sve slikovne i pisane izvore i zemljovid na
povjesničaru u istraživanju povijesti. kojima su aktivno radili.

PLAN PLOČE /PRIJENOSNIKA

Faraon i egipatsko društvo

- društvo u Egiptu : viši sloj i niži sloj

- piramida društva
- pisari- moćno i cjenjeno zanimanje
- gradovi: Memfis, Aleksandrija
- slojevi egipatskog društva različiti izvori: Herodot, Platon, Strabon, Diodor Sicilski
- robovi- mogu napredovati u društvu

LITERATURA:
Za učenika:
Udžbenik i DDS-ovi
Za nastavnika:
Mladen Tomorad, Staroegipatska civilizacija, sv. 1: Povijest i kultura starog Egipta, Biblioteka Povijest, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb, 2016.
Barry J. Kemp, Ancient Egypt, Anatomy of a Civilization, Routledge, London, 2006.
Povijest 2, Europapress holding, Zagreb, 2007.
Herodot, Povijest, prijevod Dubravko Škiljan, drugo izdanje, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
Uranić, Igor, Stari Egipat, povijest, književnost i umjetnost drevnih Egipćana, Školska knjiga, Zagreb, 2004.