PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA POVIJESTI

Nastavna tema za dublju obradu: Škola:

Rimska uprava Italije i provincija – Hrvatska u antici
Nastavna jedinica: Nastavnik/ica:
Herodotova putovanja
Redni broj: 64. sat Razred: 1.
Tip nastavnog sata: obrada Datum:

ISHOD (razrada):
- analizirati relevantne povijesne izvore o putovanjima i putnicima u nepoznate krajeve služeći se pisanim izvorima
- označiti na povijesnom zemljovidu zemlje koje je posjetio prema izvorima Herodot
- usporediti dva zemljovida i svijet koji poznaje Herodot i svijet danas
- objasniti na temelju izvora kakvo je stajalište Herodota prema strancima, drugim narodima i njihovim običajima
- izdvojiti stajalište Herodota prema ženama na temelju izvora o Amazonkama

OBLICI RADA:
Individualni, frontalni, grupni, u paru

NASTAVNE METODE:
metoda razgovora, metoda analize slikovnog materijala, metoda usmenog izlaganja, metoda rada na karti, metoda rada na tekstu

KLJUČNI POJMOVI: otac povijesti, Historiae, Halikarnas, putovanja

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:
Udžbenik, računalo, projektor
Dodatni digitalni sadržaji (DDS):
Povijesni zemljovid Grčke – perzijski ratovi
Izvor Dubravko Škiljan o Herodotu
Herodot o Pizistratu koji je uveo tiraniju u Ateni
Herodot o Kiru i opremanju za put
Herodot o Siriji
Herodot o Babilonu
Herodot o Krezu
Herodot o Perzijancima
Herodot o različitim običajima (Perzija)
Herodot o izboru poprišta bitke u Termopilskom klancu.
Herodot o Amazonkama
Herodot o Skitima
Herodot o Keopsovoj piramidi
Herodot o Budinima
ORGANIZACIJA I TIJEK NASTAVNOG SATA
VRIJEME I AKTIVNOST UČENIKA VREDNOVANJE POVEZANOST S
SADRŽAJ (formativno i povratna informacija učeniku) MEĐUPREDMETNIM
SATA TEMAMA/
KORELACIJA
Analiza slikovni priloga. Grčki povjesničar Herodot. Učiti kako učiti
10' Učenici razgovaraju o onome što su već naučili i znaju o Analiziramo slikovni izvor. Razgovaramo. Građanski odgoj i
Herodotu. Bilješke zapisujemo. obrazovanje
UVODNI Osobni i socijalni razvoj
DIO Uporaba informacijske i
komunikacijske
tehnologije
Učenici se koriste povijesnim zemljovidom. Na povijesnom Učenike pratimo u njihovom izlaganju i
35'+ 35 zemljovidu označavaju područja koje je posjetio Herodot. nalaženju lokaliteta na zemljovidu te
ocjenjujemo njihovo snalaženje u vremenu i Geografija
GLAVNI prostoru. Zapisuju u bilježnicu podatke s karte.
DIO Izvor Herodot o izboru poprišta bitke u Termopilskom
klancu. Učenik analizira izvor te objašnjava koja je uloga Razgovaramo i analiziramo izvore, prema
Termopilskog klanca prema Herodotovom izvoru u grčko – konceptu izvora i istraživanja te interpretacije
perzijskim ratovima. prošlosti.

Učenici uspoređujući zemljovide svijet koji poznaje Herodot Tijekom rada pratiti odgovore učenika, pratiti
 i svijet danas objašnjavaju i ocjenjuju koje u se promjene njihove odgovore i usporedbu svijeta nekad i
dogodile. danas.
Kontinuirano provjeravati ostvarenost ishoda
Učenici izabiru izvore o Herodotovim putovanjima te nakon postavljanjem pitanja i razgovorom s
analize izvora ocjenjuju stajalište Herodota prema učenicima.
strancima, drugim narodima i njihovim običajima. Nadopunjujemo učenike te ih vodimo kroz
Analiza Izvora o Amazonkama. Učenici izdvajaju Herodotov razgovor.
stav o ženama.
Analiza izvora, izdvajanje zaključaka.
10' Učenici razgovaraju o temi i sistematiziraju gradivo. Raspravom o temi vrednuju izvore kroz
ZAVRŠNI različite interpretacije i perspektive.
DIO Zašto Herodota nazivamo „ocem povijesti“?

PLAN PLOČE /PRIJENOSNIKA

Herodotova putovanja

- „otac povijesti“ iz Halikarnasa, Historiae

- Proputovao veliki dio tada poznatog svijeta
- različita mišljenja i izvori o trajanju njegovih putovanja
- istraživač, turist, putopisac, historiograf

LITERATURA:
Za učenika:
Udžbenik i DDS-ovi
Za nastavnika:
Povijest 3 i 4. 2008. Europapresholding. Zagreb.
Miroslav Glavičić. 2014. Organizacija uprave rimske Dalmacije prema natpisnoj građi, Academia.edu
J. C. McKeown, 2010. A Cabinet of Roman Curiosities. Oxford University Press
Marin Zaninović. 2015. Ilirski ratovi, Školska knjiga. Zagreb
Boris Olujić. 2007. Povijest Japoda, Srednja Europa. Zagreb
Mate Suić. 1976. Antički grad na istočnom Jadranu. Liber. Zagreb
Robert Matijašić. 2009. Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana. Leykam international. Zagreb
Robert Matijašić. 2012. Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana. Leykam international. Zagreb