PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA POVIJESTI

Nastavna tema za dublju obradu: Škola:

TEOKRATSKE DRŽAVE RANIH CIVILIZACIJA

Nastavna jedinica: Kriza egipatske države i Kasno doba Nastavnik/ica:

Redni broj: 11. sat Razred: 1.
Tip nastavnog sata: Datum:
obrada
ISHOD (razrada):
- usporediti promjene egipatske vlasti Kasnog doba sa ostalim razdobljima egipatske povijesti
- analizirati izvor O perzijskoj vlasti te navesti koja su obilježja perzijske vanjske politike
- objasniti povezanost gospodarske i političke krize kroz najmanje dva elementa
- označiti na karti središta vlasti stranih vladara u Egiptu
- pronaći razloge slabosti Novog kraljevstva koristeći se tekstom u udžbeniku
OBLICI RADA: Individualni, frontalni,

NASTAVNE METODE:
metoda razgovora, metoda analize slikovnog materijala, metoda usmenog izlaganja, metoda rada na karti, metoda rada na tekstu

KLJUČNI POJMOVI: Hetiti, Mitani, Abu Sibel, birka kod Kadeša, narodi s mora, bitka kod Karkemiša, Perzija, Asirci, propaganda

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

Udžbenik, računalo, projektor
Dodatni digitalni sadržaji (DDS):
Povijesni zemljovid Stari Istok oko 2. tis. pr. Krista, str. 28.
Izvor O perzijskoj vlasti, str. 34.
Izvor Pisar poručuje drugom pisaru, udž. 33.
Izvor O uspostavi perzijske vlasti u Egiptu, udž. 34.
 ORGANIZACIJA I TIJEK NASTAVNOG SATA
VRIJEME I AKTIVNOST UČENIKA VREDNOVANJE POVEZANOST S
SADRŽAJ (formativno i povratna informacija učeniku) MEĐUPREDMETNIM
SATA TEMAMA/
KORELACIJA
Učenik će analizirati izjavu pisara u udžbeniku na stranici 33, GOO
5' te objasniti što nam takva izjava govori o uređenju države? Učenici analiziraju rečenicu, te razgovorom Učiti kako učiti
Kakva je vlast faraona? Učenici razgovaraju i navode razloge daju moguća rješenja primjenjujući do sad Uporaba informacijske i
UVODNI zašto je takva vlast i što je do nje dovelo? naučeno. komunikacijske
DIO tehnologije
„a što se tiče faraona, tko njega još sluša...” Osobni i socijalni razvoj

30' Učenik prati kratko izlaganje nastavnika pomoću projekcije.
Prateći nastavnikovo izlaganje na karti pronalazi narode s kojima
GLAVNI Egipćani vode ratove ( Asirci, Hetiti, Babilonci…) te lociraju
DIO prostor na kojemu se nalaze nove prijestolnice stranih vladara.
Slijedi razgovor, zašto su te prijestolnice baš tu. Navode moguće
razloge. Razgovorom uspoređuju sličnosti i razlike s obzirom na
dosadašnje informacije o razdobljima egipatske povijesti.
Zatim uz pomoć teksta u udžbeniku pronalazi razloge koje su
doveli do krize vlasti u Egiptu. Uočava povezanost političke i
gospodarske krize. Razgovara o tome.
Pomoću zemljovida učenik će utvrditi područja
na kojima su se pojavile nove prijestolnice. geografija
Radom na zemljovidu provjeravamo učenikovo
snalaženje u vremenu i prostoru.
Učenike pratimo u njihovom izlaganju i
nalaženju lokaliteta na zemljovidu.
Uspoređuju se informacije te uočavaju
kontinuiteti i promjene u povijesnim
razdobljima.
Razgovaramo o razlozima krize. Uočavamo
uzročno- posljedične veze među događajima.

Učenik analizira dva izvora iz udžbenika: O perzijskoj vlasti i O

uspostavi perzijske vlasti u Egiptu.
Za analizu odgovara na niz pitanja, zadatak 2. stranica 34 u
Razgovaramo i analiziramo izvore, prema
 udžbeniku.
Učenik pronalazi obilježja perzijske vlasti i politike prema Egiptu.
Iz udžbenika pronalaze na koji način su se Egipćani pobunili protiv
perzijske vlasti.
konceptu izvora i istraživanja te interpretacije
prošlosti. Nadopunjujemo učenike te ih
vodimo kroz razgovor.

10'
ZAVRŠNI Raspravljaju na pitanje kolika je važnost navedenih izvora i Raspravom o temi vrednuju izvore kroz
DIO interpretacija istih za ljude u prošlosti i za nas danas. različite interpretacije i perspektive.
Koliko propaganda može utjecati na stavove i razmišljanje.
Primjeru perzijske propagande prema Egiptu.

PLAN PLOČE /PRIJENOSNIKA

Kriza egipatske države i kasno doba

- Bitka kod Kadeša 1275.

- „narodi s mora“
- hramovi: Abu Simbel, Medinet Habu,
- Kriza vlasti, dvorske zavjere: raspada Egipta na dva dijela ( 10. st. pr. Kr.)
- Bitka kod Karkemiša 605. pr. Kr. , babilonska vlast
- Dolazak perzijske vlasti, Kambiz II.

LITERATURA:
Za učenika:
Udžbenik i DDS-ovi
Za nastavnika:
Mladen Tomorad, Staroegipatska civilizacija, sv. 1: Povijest i kultura starog Egipta, Biblioteka Povijest, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb, 2016.
Barry J. Kemp, Ancient Egypt, Anatomy of a Civilization, Routledge, London, 2006.
Povijest 2, Europapress holding, Zagreb, 2007.
Herodot, Povijest, prijevod Dubravko Škiljan, drugo izdanje, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
Uranić, Igor, Stari Egipat, povijest, književnost i umjetnost drevnih Egipćana, Školska knjiga, Zagreb, 2004.